Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 05.10.2021.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/398-21

1. dan rada

05.10.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:15 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima zamenik predsednika poslaničke grupe Jedinstvena Srbija, narodni poslanik Života Starčević. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Života Starčević

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Poštovani ministre, Siniša Mali, dame i gospodo narodni poslanici, danas raspravljamo o zakonu o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, zakonu o predlogu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji, o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o privremenom registru punoletnih državljana Republike Srbije, a kome se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije bolesti Kovida 19 i predlog Zakona o zaduživanju Republike Srbije kod „OTP“ banke za potrebe finansiranja projekta rekonstrukcije i modernizacije pruge Subotica-Horgoš do granice sa Mađarskom.

Jedinstvena Srbija i poslanička grupa JS će sva četiri ova zakona u danu za glasanje podržati, jer smatra da se svim ovim zakonima dodatno uređuju kako fiskalni, odnosno poreski sistem, poslovanje privrednih subjekata, ali se unapređuje i poslovanje privrednih subjekata u vreme pandemije Kovida 19, ali se i pojačava naša infrastruktura i pre svega u ovom slučaju železnička infrastruktura.

Porez postoji od kako postoji i država. Porez nije ništa drugo nego alat kojim se finansira funkcionisanje države. Otuda je i poreska, odnosno fiskalna politika važan segment politike svake države. Na dobrim programima poreske politike formirane su brojne vlade, ali su i na neadekvatnim i lošim primerima poreske politike brojne vlade i padale u svetu. Jednostavno, poreski sistem mora da bude pravičan, mora da bude funkcionalan, mora da bude dobro odmeren kako bi bio stimulacija, a ne kočnica za privredni rast i razvoj.

Poreski sistem, rekoh, mora da bude pravičan. Uostalom, priča o Robinu Hudu nije ništa drugo nego priča o nepravičnosti jednog poreskog sistema u jednom istorijskom periodu u Engleskoj, odnosno na prostorima današnje Velike Britanije. Pravičnost poreskog sistema jeste u stvari umešnost da se izbalansiraju poreska potraživanja prema svim poreskim obveznicima.

To je jako važna stvar kod svakog poreskog sistema, odnosno kod svake poreske politike. Naravno, mora da bude i funkcionalan, odnosno treba da obezbedi dobar obuhvat poreskih obveznika, treba da obezbedi kvalitetnu i naplatu poreskih potraživanja, a i da obezbedi dovoljno sredstava za rad države. Naravno, mora da bude i stimulativan, jer treba da obezbedi takav sistem, takvu privrednu klimu da će i poreska politika, između ostalog, stimulisati otvaranje novih radnih mesta, stimulisati investicione aktivnosti.

Mi zaista možemo da se pohvalimo u tom segmentu, jer je Srbija 2020. godine bila na prvom mestu po direktnim stranim investicijama u regionu. Ona i danas negde prima oko 60% svih direktnih stranih investicija u regionu što je između ostalog pokazatelj i dobre poreske politike države Srbije prema privrednim subjektima.

Kada govorimo o tome, nije važno samo kako ćemo obezbediti sredstva za budžete, za budžet države, za lokalne budžete, već je važno i da taj novac, dobijen od poreskih obveznika bude plasiran na najbolji mogući način i upravo u one projekte i u one najvažnije potrebe koje imaju građani države Srbije ili građani pojedinih lokalnih samouprava.

Da se ne desi da taj budžetski novac ide u neke isprazne projekte, kao što se to dešavalo u nekim ranijim i za vreme nekih bivših vlasti, čak i u privatnim džepovima, već da taj novac bude investiran u izgradnju infrastrukture, u izgradnju autoputeva, u izgradnju kvalitetnih železnica, a o tome ću govoriti nešto kasnije, u izgradnju bolnica i za druge potrebe neophodne za život i rad građana i za dobro funkcionisanje privrede, države i društva.

Ja bih ovom prilikom istekao da sam posebno ponosan na način na koji se novac poreskih obveznika izdvaja u lokalnoj samoupravi, odakle ja dolazim, a to je Jagodina, jer je ona dobar primer kako se novac štedi i troši samo na najvažnije i najbitnije stvari koje se tiču života građana Jagodina. Tako, recimo, sada je aktuelno da se 200 km atarskih puteva nasipa tucanikom. Do kraja godine, eventualno na proleće sledeće godine, svih 200 km će biti završeno i poljoprivredni proizvođači će do svojih njiva moći da idu jednim udobnim, kvalitetnim putem, moći će da idu i putničkim automobilima bez ikakvih problema. To je važno i to možemo videti i na terenu iz zadovoljstva tih ljudi u seoskim sredinama, jer time se znatno poboljšava i kvalitet njihovog života i poboljšavaju se mogućnosti za njihovu proizvodnju i za rad.

I ne samo to, ne postoji sokak u selu, ulica u gradu koja nije asfaltirana. Mi smo kompletno zamenili vodovodnu mrežu u Jagodini u prethodnih nekoliko godina, izmestili azbestne cevi i stavili zdravije, bolje i kvalitetnije cevi i kompletnu vodovodnu mrežu u gradu i sistem vodosnabdevanja smo sopstvenim sredstvima, sopstvenim mogućnostima, dobrim budžetiranjem i kvalitetnom raspodelom novca, na taj način smo obezbedili kvalitetnu i zdravu, veoma kvalitetnu pijaću vodu za građane Jagodine. To je poenta trošenja budžetskih sredstava, odnosno sredstava poreskih obveznika. Najbitnije je da taj novac završi na projekte koji su najpotrebniji.

Kada govorimo o fiskalizaciji, Zakon o fiskalizaciji predviđa uvođenje novog modela fiskalizacije na koji fiskalni obveznici trebaju da pređu u periodu od 1. novembra 2021. godine do 30. aprila 2022. godine. Taj prelazni period je tražila privreda, tražili su privrednici. U tom periodu ćemo preći na jedan mnogo savremeniji, mnogo brži i mnogo efikasniji model fiskalizacije.

Naime, vi ste, ministre, rekli da su već krenule prijave preko sajta Poreske uprave. Ako se ne varam, rekli ste da je nešto više od 800 privrednih subjekata, odnosno 1.400 prodajnih mesta već prijavljeno preko sajta Poreske uprave. Taj proces će se nastaviti i dalje. Ono što bih ja ovde istakao, jeste da je dobro to što će se ti privredni subjekti prijavljivati i za subvencije, odnosno da taj prelaz sa jednog sistema fiskalizacije na drugi sistem fiskalizacije neće koštati privredne subjekte, odnosno da je u budžetu Republike Srbije obezbeđeno šest milijardi dinara za te potrebe i da će svaki privredni subjekat dobiti po 100 evra po prodajnom mestu, odnosno 100 evra po fiskalnom uređaju.

Ono što treba ovde reći i to ste i vi rekli, ministre, jeste da oni koji nisu u sistemu poreza na dodatu vrednost PDV dobiće 20% veću subvenciju za kase zbog nemogućnosti da iskoriste ulazni PDV i kako bi taj trošak nadomestili.

Veoma je važno da je ovaj sistem, novi sistem fiskalizacije veoma fleksibilan, da je mnogo jeftiniji i da korisnici kao fiskalni uređaj mogu da koriste tablete, računare i mobilne telefone. U tom smislu, taj sistem je i jeftiniji za privredne subjekte, jer neće više biti godišnjih plaćanja servisiranja kasa, sertifikata, sistem će biti efikasniji i podrazumevaće i bolji rad poreske uprave, ali i bolji uvid i samih privrednih subjekata u svoje poslovanje. Za te potrebe ste uveli i sajt „Budi efiskalizovan.gov.rs.“ i na njemu se mogu naći i pitanja i najvažnija pitanja i odgovori kada je ovaj proces promene sistema fiskalizacije u pitanju.

Ono što bih kod ovog zakona istakao jeste da prijem podataka iz fiskalnih uređaja omogućavaće bolju analizu i lakše uočavanje nepravilnosti u radu poreskih obveznika, ali i nove načine kontrole izdavanja fiskalnih računa, jer će validnost računa biti proveravana jedinstvenim skeniranjem QR koda na računu. Validnost poreskih računa moći će da provere ne samo Poreska uprava, inspektori Poreske uprave, već će moći da provere i kupci u maloprodajnim objektima, jednostavnim proveravanjem QR koda koji se nalazi na fiskalnom isečku i time će svi zajedno doprineti poštovanju poreskih propisa i smanjenju sive ekonomije.

Naravno, podaci o prometu će se dobiti u realnom vremenu, bukvalno istog trenutka i biće uporedivi i na nivou teritorije, industrijske grane, vremena izdavanja, a raspolagaće se i sa iznosima prosečnih prometa, što je bitno za analizu u sektoru analize rizika poreske uprave.

Tako da, ovaj novi model fiskalizacije podržao je i NALED, ovaj novi model fiskalizacije podržala je i Privredna komora Srbije i prosto mislim da je to jedan proces ka efikasnijoj fiskalizaciji i kvalitetnijem i boljem poreskom sistemu.

Što se tiče Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privremenom registru punoletnih državljana Republike Srbije kojima je plaćena novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije bolesti Kovid 19, moram reći, a i vi ste sami, ministre, naglasili da je u prethodna tri paketa pomoći države vredna ukupno osam milijardi evra, odnosno država je učinila veliki napor da olakša građanima, privrednim subjektima poslovanje, funkcionisanje u ovom vremenu pandemije virusa korone.

Treba reći da je u okviru sva tri ekonomska paketa podrške privredi i građanima, zaposlenima negde dato po 174.806 dinara, zaposlenima u turizmu i ugostiteljstvu 269.195 dinara, penzionerima negde oko 33.780 dinara. Zaposleni u privredi dobili su tri minimalne zarade u prvom paketu pomoći, 60% minimalca u drugom i tri polovine u tekućem trećem paketu.

Ono što je država još uradila, jeste da je obezbedila na vreme dovoljnu količinu i dobar izbor vakcina. Moram da primetim da tu šansu koju smo imali nismo iskoristili, nažalost, na najbolji način i da nemamo zadovoljavajući broj vakcinisanih drugom dozom vakcine. Prosto, trebamo svi još jednom da apelujemo na to da se građani vakcinišu.

Zašto? Ne samo zato što vakcinacijom ćemo uspeti da zaštitimo živote i zdravlje građana, ne samo zato što ćemo vakcinacijom uspeti da zaštitimo funkcionisanje privrede i privrednih subjekata, mi vakcinacijom štitimo i one koji su se najviše dali u ovoj borbi protiv virusa korone, onima koji satima, danima i mesecima, sada već i godinama, mogu reći se bore u kovid ambulantama, u kovid bolnicama za živote i za zdravlje ljudi, a to su lekari. Na tom putu i država je učinila dosta i čini će i ubuduće, povećava životni standard zaposlenih u zdravstvu, ali svako od nas treba na neki način da da svoj doprinos i da ukaže elementarnu zahvalnost svim tim ljudima zaposlenim u zdravstvu za sve ono što su uradili tokom pandemije korone-19.

Opet ću se osvrnuti na lokalnu samoupravu iz koje dolazim, odnosno na grad Jagodinu i da kažem da smo mi organizovali aprila ove godine putovanje zdravstvenih radnika u Egipat, u Hurgadu, da smo u junu takođe organizovali putovanje nekih 600 lekara u Paraliju i u Grčku i da ćemo sada od 23. do 30. oktobra opet organizovati jedan put lekara iz 20 medicinskih centara i opštih bolnica iz Srbije u Egipat, ponovo u Hurgadu, opet u organizaciji grada Jagodine, a opet, naravno, kao što su i prethodna dva putovanja, kao što su i sva putovanja do sada bila, i ovo putovanje će biti plaćeno sredstvima od donatora.

Tako da, na taj način, ali ne samo na taj način, evo, 17. oktobar se bliži, Dan grada Jagodine, ove godine, svake godine smo mi nagrađivali najuspešnije zdravstvene radnike, lekare, medicinske sestre tim nagradama oktobarskim i odgovarajućim novčanim sredstvima, po dva-tri, međutim, ove godine smo doneli odluku da 50 zdravstvenih radnika dobiju plaketu grada Jagodine, odnosno oktobarsku nagradu i prigodna sredstva.

To je jedan od načina da mi pokažemo zahvalnost, to je ono najmanje što možemo da pokažemo, tim herojima, tim borcima u ovim teškim vremenima Kovida 19.

Kada govorimo o železnici i izgradnji železnice, taj deo pruge Subotica-Horgoš do mađarske granice, ja prosto smatram da je ovo samo jedan mali deo, kap u moru onoga što se radilo i što će se raditi na železnicama. Železnički saobraćaj je jako važan saobraćaj za svaku državu, pa i za našu, jer je jeftiniji od drumskog saobraćaja, jer je pouzdan i jednostavno modernizacija i rekonstrukcija železnica zaista, uz izgradnju auto-puteva, jeste jedan od infrastrukturnih prioriteta naše države.

U tom smislu ja posmatram i ovu tačku o kojoj danas razmatramo, jer država Srbija će odvojiti negde oko 6,5 milijardi evra za rekonstrukciju pruga u Republici Srbiji, za stvaranje brzih pruga. Do kraja godine bi trebalo da se završi brza pruga Beograd-Novi Sad, u planu je i radi se rekonstrukcija i modernizacija pruge Beograd-Niš, gde bi vozovi trebali da idu brzinom od negde 200 km na sat, takođe od Niša do Preševa brzinom od 160 km na sat i to su projekti koji čine Srbiju u pravom smislu delom Evrope i delom sveta.

Mi možemo retorički da pričamo kako smo Evropa i svet, mi možemo retorički da se zalažemo, ali ovakvi projekti i ovakve stvari u stvari nas zaista integrišu i u tu Evropu i u taj svet.

Još jednom, u tom smislu, želim da potvrdim da će poslanička grupa JS u danu za glasanje podržati sva četiri predložena zakona. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P" | Predsedava
Zahvaljujem se uvaženom narodnom poslaniku Životi Starčeviću iz poslaničke grupe JS.

Sledeći na listi je uvaženi narodni poslanik, predstavnik Saveza vojvođanskih Mađara, Akoš Ujhelji. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Akoš Ujhelji

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Hvala lepo.

Poštovani potpredsedniče, predsedništvo, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Saveza vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati set predloga zakona koji se nalaze pred nama.

Ja ću se u svom izlaganju kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe najviše osvrnuti na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privremenom registru punoletnih državljana Republike Srbije kojima se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije bolesti Kovid 19 izazvane virusom SARS-CoV-2, jer se njima nastavlja proces ublažavanja ekonomskih i finansijskih posledica nastalih usled pandemije bolesti Kovid 19 i obezbeđuje kontinuitet socijalnih programa, a naš kolega narodni poslanik Daniel Đivanović će kasnije govoriti o drugom predlogu zakona.

Poštovani narodni poslanici, imajući u vidu situaciju koja se nastavila i nakon završetka vanrednog stanja u Republici Srbiji kako bi se omogućilo ublažavanje ekonomskih posledica nastalih usled pandemije Kovid 19 izazvane virusom SARS-CoV-2, složićemo se da je neophodan nastavak preduzetih mera podrške stanovništvu koje imaju za cilj povećanje agregatne tražnje i privrednih aktivnosti.

Pošto se približava kraj 2021. godine, možemo konstatovati da je Vlada Republike Srbije pravovremeno odgovorila na izazove koje je postavila globalna zdravstvena kriza. Prvi i najvažniji zadatak državne kase prošle 2020. godine, kao i ove godine, bio je dovoljno i neometano finansiranje borbe za očuvanje zdravlja i života ljudi. Zbog toga je Vlada Republike Srbije pravovremeno započela i završila izgradnju potpuno novih kovid bolnica, u cilju obezbeđivanja potrebnog kapaciteta za pacijente čije stanje zahteva bolničko lečenje.

Ispunjeni su osnovni ciljevi postavljeni usvojenim programom ekonomskih mera za podršku stanovništva i privredi Srbije. Zahvaljujući makroekonomskoj i fiskalnoj stabilnosti postignutoj u prethodnom periodu, Republika Srbija imala je dovoljno prostora da monetarnim i fiskalnim merama pomogne stanovništvu i privredi u ublažavanju negativnih efekata pandemije virusa korona. Kao što je poznato, bio je predviđen sveobuhvatni paket mera kojima je pružena pomoć i čiji su se pozitivni efekti odrazili na makroekonomske pokazatelje. Ukupan paket mera za podršku privredi i stanovništvu u prošloj godini iznosio je 551 milijardu dinara, od toga na ime mera poreske politike obezbeđeno je 110 milijardi dinara, a na ime mera direktne podrške privatnom sektoru 132,9 milijarde dinara.

Poštovani narodni poslanici, naša poslanička grupa smatra da u teškim vremenima moramo pomoći našim sugrađanima, jer je pandemija direktno i izuzetno negativno uticala na budžet svakog građanina. Međutim, zahvaljujući racionalnim odlukama Vlade Republike Srbije, stvorena je mogućnost da se pomogne svim građanima i preduzetnicima.

Smatramo da u ovim teškim vremenima ne treba puno obratiti pažnju na navode opozicije da se država preterano zadužuje, jer uvek kada su teška vremena, država mora da pomogne privredi i stanovništvu, kako bi građani i preduzetnici što lakše prevazišli teške periode. Kao što se vidi iz privrednog rasta, država će biti u mogućnosti da otplati svoje dugove na vreme.

Zbog svega navedenog, smatramo da su u prethodnom periodu najbitnije mere bile: desetoprocentualno povećanje plata zdravstvenih radnika, direktna pomoć svim penzionerima i podrška poljoprivrednim proizvođačima.

Naša poslanička grupa je pozdravila odluku Vlade da se u maju 2020. godine svim građanima da mogućnost da se prijave za novčanu podršku od 100 evra. Tu priliku je iskoristilo više od 4,3 miliona ljudi. U maju 2021. godine svi punoletni su mogli da se prijave za novi paket mera u okviru kojeg će novac dobiti u dve rate od po 30 evra, jednu u maju a drugu u novembru 2021. godine. Takođe, u junu 2021. godine isplaćena je i dodatna pomoć od 60 evra za sve nezaposlene koji su prijavljeni u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, a kojih je oko pola miliona. U junu su vakcinisani dobili po 3.000 dinara.

Prema trenutno dostupnim podacima, fiskalni deficit će na kraju godine iznositi oko 7% BDP, ali prema našem mišljenju, mišljenju naše poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara, takav jednokratni deficit u potpunosti je opravdan, jer bi u suprotnom pad ekonomske aktivnosti ove godine bio daleko veći, praćen smanjenjem proizvodnih kapaciteta, uključujući smanjenje broja radnih mesta. Takođe, bez navedenih mera oporavak privrede bi bio znatno sporiji.

Kada govorimo o novčanim davanjima treba da govorimo i o fiskalnoj strategiji naše zemlje koja inače predviđa načelno dobre ciljeve fiskalne politike u srednjem roku. Nakon snažnog povećanja fiskalne deficita tokom trajanja zdravstvene krize u 2020. godini i 2021. godini Nacrtom fiskalne strategije predviđeno je postepeno uravnoteženje javnih finansija u srednjem roku. Planirano je da se fiskalni deficit sa oko 7% BDP umanji u 2022. godini na 3% BDP, a zatim nastavi da se smanjuje do 1% BDP u 2024. godini. Takvo umanjenje deficita preokrenulo bi trenutno rastuću putanju javnog duga, to jest predviđeno je da se javni dug sa nivoa oko 60% BDP spusti na oko 55% BDP do kraja 2024. godine. Planirano uravnoteženje budžeta ostvarilo bi se na ekonomski zdrav način bez naglih šokova. Kontrolom povećanja penzija i plata u javnom sektoru, smanjenjem subvencija i nekih drugih tekućih rashoda dok bi se izdavanje za javne investicije zadržalo na veoma visokom nivou od preko 6% BDP. Na strani javnih prihoda ne planira se povećanje poreza, naprotiv ukoliko fiskalna kretanja budu bolja od očekivanja najavljeno je da će se to iskoristiti za umanjenje poreskog opterećenja privrede.

Poštovani narodni poslanici, naša poslanička grupa pozdravlja stav Vlade Republike Srbije, koja govori o tome da uvek treba pomoći našim građanima kada za to postoji mogućnost. Zbog toga podržavamo da će penzioneri u februaru, martu 2022. godine, dobiti po 20.000 dinara, a u septembru ove godine su dobili i po 50 evra, kako je rekao ministar finansija Siniša Mali - zato što su najugroženiji.

Penzioneri će u novembru dobiti još 30 evra, a potom, još 20 evra u decembru. Ostali punoletni će u novembru dobiti 30 evra, za koje su se prijavili u maju mesecu, a potom i 20 evra u decembru.

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su prevashodno i u činjenici da je u periodu nakon vanrednog stanja i globalne pandemije aktivnost privrede značajno ugrožena, te da je za njenu revitalizaciju neophodna podrška Vlade.

Poštovani narodni poslanici, glasaćemo za predloženi zakon, jer svesni smo da Vlada Republike Srbije ulaže napore za očuvanje životnog standarda i likvidnosti stanovništva, za očuvanje javnog zdravlja i dalje posvećuje posebnu pažnju na socijalnu politiku.

U danu za glasanje podržaćemo i sve ostale predloge zakona koji se nalaze na dnevnom redu. Hvala na pažnji.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P" | Predsedava
Zahvaljujem, Akošu Ujheljiju.

Sledeći je uvaženi narodni poslanik Hadži Milorad Stošić.

Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Hadži Milorad Stošić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P"
Poštovani predsedavajući, gospodine Krkobabiću, uvaženi ministre, dame i gospodo narodi poslanici, poštovani građani Srbije, na dnevnom redu današnje sednice u objedinjenoj raspravi nalazi se četiri zakonska predloga iz oblasti finansija, finansijskog poslovanja.

Na samom početku istakao bih da će poslanička grupa PUPS - „Tri P“ u danu za glasanje podržati ove zakone i ova zakonska rešenja i ostale predloge koji su na ovom zasedanju i glasaće - za.

Od ova četiri zakonska predloga iz oblasti finansija i finansijskog poslovanja prve dve tačke su delimično povezane u svojoj materiji i odnose se na proces fiskalizacije, odnosno osavremenjivanja sistema praćenja i naplate poreza prilikom trgovine u maloprodaji.

Izmenama Zakona o fiskalizaciji vrše se određena preciziranja postojećeg zakonskog teksta, tako što se pojašnjava da dobavljači elektronskih fisklanih uređaja moraju da budu registrovana pravna lica, ili preduzetnici koji se nalaze u domaćem poreskom sistemu, odnosno imaju domaći poreski identifikacioni broj.

Predviđeno je da se na izdatom fiskalnom računu može prikazati i šifra za evidentirani promet dobra ili usluga, ako je kao takvu znači obaveznik fiskalizacije čime se može postići kvalitetnija zaštita prva i veća diskrecija podataka krajnjih korisnika, odnosno kupaca, naročito u pojedinim uslužnim delatnostima kako je npr. zdravstvo Republike Srbije.

U prelaznim odredbama izmenjeni su oni stavovi koji se odnose na početak primene ovog zakona, pa je predviđeno da već usvojeni zakon stupa na snagu za manje od mesec dana, odnosno 1. novembra za one subjekte koji su prethodno već izvršili neophodne pripreme i već su spremili da uđu novi sistem fiskalnog poslovanja, a da se za one koji nisu uspeli da nabave nove uređaje i da se prilagodi rok za definitivni prelazak na novi sistem je malo pomeren, odnosno sa 1. januara na 1. maj naredne godine. To je urađeno po zahtevu zainteresovanih subjekata.

Ovo je svakako jedan veliki posao koji nam predstoji da se obavi u relativno kratkom vremenu, ali država planira značajna finansijska sredstva za pomoć, za kupovinu novih savremenih uređaja, koji će i samim trgovcima značajno olakšati rad i smanjiti troškove, a da ne govorimo koliko će ubrzati rad poreskoj upravi i podići efikasnost stope naplate poreza, od čega ćemo svi imati koristi.

U vezi sa ovim nalaze se i izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, gde se već postojeća korišćena terminologija usklađuje sa novom u Zakonu o fiskalizaciji.

Pored ovih međusobnih usklađivanja naglasio bih kao veoma važnu i dopunu ovog zakona u predloženom novom članu 41b, kojim se ovlašćuje poreska uprava da može po službenoj dužnosti umesto poreskog obaveznika da podnese poresku prijavu za doprinose za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednih društava.

Za nas u PUPS-u, kao partija koja se posebno stara o zaštiti interesa penzionerske populacije i starih ljudi ovo je vrlo značajna odredba koja će imati za cilj da poveća stopu naplate ovih doprinosa, a time i veću socijalnu sigurnost naše penzionerske populacije, odnosno najstarijih naših sugrađana.

U trećem Predlogu zakona, takođe se radi o manjim izmenama i dopunama postojećeg Zakona o registru građana kojima se uplaćuje novčana pomoć zbog pandemije virusa korona. Međutim, tim manjim izmenama ostvariće se značajna mogućnost da se svim našim punoletnim građanima jednokratno isplati još po 20 evra bespovratne novčane pomoći u decembru mesecu povrh svih do sada već isplaćenih tranši građanima koje će ovim dostići minimalni zbir od najmanje 180 evra po svakom stanovniku, a za većinu njih, odnosno za većinu naših sugrađana ti iznosi su bili, odnosno biće i viši.

Mora se biti pošten i priznati da je malo koja vlada u regionu pa i šire u Evropi uspela da pokaže toliki stepen socijalne solidarnosti sa svojim građanima, a naročito sa najranjivijim kategorijama poput penzionera i starih osoba i da omogući isplatu za naše uslove, relativno visoke iznose novčane pomoći, što je takođe posebno pokazatelj da nam je ekonomija dobro stoji i posle gotovo godinu i po dana od izbijanja korona krize i nadamo se da će se ove pozitivne tendencije nastaviti i u narednom periodu.

Naposletku, četvrta tačka današnjeg dnevnog reda odnosi se na Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod novosadske OTP banke u iznosu od 170.000.000 evra namenskog kredita u cilju generalne rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge Subotica-Horgoš-Segedin.

Predviđa se da se ova sredstva utroše i da se ova pruga potpuno remontuje, kompletno zamene svi koloseci novim, da se uradi elektrifikacija, srede sve zapuštene železničke stanice i pružni prelazi, čime će ovaj put i pravac ponovo zaživeti u svojoj punoj zamisli.

Subotica, kao peti po veličini grad u državi postaće važno železničko tvorište. Naša železnica dobija nove mogućnosti za povećanje prihoda kroz mogućnosti da se preuzme i deo teretnog saobraćaja iz Mađarske i kroz ponovno uspostavljanje putničkog saobraćaja put omogući našim građanima udobno putovanje.

S toga, treba pozdraviti i podržati napore da se sredi ovaj putni pravac, iako se radi o pruzi koja je klasifikovana kao regionalna.

Takođe, ja ću podsetiti i još jednom iskoristiti priliku da apelujem da se što pre krene i u generalnu rekonstrukciju, sređivanje pruge Niš-Dimitrovgrad koja predstavlja deo glavne železničke magistrale u državi, a koja se nalazi u izuzetno lošem stanju, s obzirom na činjenicu da putničkom vozu po zvaničnom redu vožnje treba čak tri sata da prevali rastojanje od svega 90 kilometara od Niša do Dimitrovgrada, a da ne govorimo koliko se vremena gubi usled toga što pruga nije elektrifikovana, pa se u Nišu i Dimitrovgradu moraju menjati lokomotive.

Posebno za Niš i građane Niša, izmeštanje pruge iz centralnog jezgra grada je najznačajniji projekat koji treba realizovati.

Mi već unazad desetak i više godina u Nišu donosimo neke odluke koje upućujemo Vladi Republike Srbije, odnosno višim institucijama i ministarstvima da se taj projekta konačno uradi, jer je mnogo bitan za sve građane Niša.

Izmeštanje pruge, o čemu smo mi iz Niša stalno ukazivali, je obaveza države, odnosno Republike Srbije, tako da što se tiče grada, on je svoje obaveze u delu projekta izmeštanja pruge rešio. Očekujemo da će Vlada Republike Srbije na adekvatan način i u izvesnom vremenskom periodu pokrenuti i ovaj projekat.

Ovo zaista mora da postane prvi prioritet našim železnicama, kada se napokon dovrše radovi na brzoj pruzi od Beograda do Budimpešte. Ja se iskreno nadam da će se na tome krenuti da se radi što pre.

Poštovani gospodine ministre, iskoristiću priliku da vas pitam kada će na red doći rekonstrukcija pruge Niš – Dimitrovgrad, imajući u vidu da je na pravcu Koridora 10, koji je veoma bitan i kao drumski saobraćaj i kao železnički? Kada se planira konačno njena elektrifikacija i konačno kada će se izmestiti deo pruge koji se nalazi u centralnom jezgru grada?

Samo na tom delu pruge kroz grad postoje 14 pružnih prelaza koji ugrožavaju bezbednost saobraćaja, ali ugrožavaju i bezbednost svih ljudi koji koriste taj deo grada.

Poštovani narodni poslanici, s obzirom da se radi o značajnim zakonskim rešenjima, koji treba da olakšaju funkcionisanje našeg fiskalnog i poreskog sistema, ali i da finansijski pomognu našim građanima, lično ću u danu za glasanje dati svoju podršku za njihovo usvajanje.

Mi iz PUPS-a smatramo da se radi o dobrim zakonskim predlozima. Poslanička grupa PUPS – „Tri P“ će u danu za glasanje dati svoju podršku za usvajanje ovih zakona.

Takođe, poslanička grupa PUPS – „Tri P“ će u danu za glasanje podržati i ostale predloge i zakonska rešenja koja će se razmatrati na ovoj sednici i glasati za.

Poštovani prijatelji i uvaženi građani Srbije, zahvaljujem se na pažnji.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P" | Predsedava
Zahvaljujem se uvaženom predstavniku poslaničke grupe PUPS – „Tri P“ Hadži Miloradu Stošiću.
Sledeći je predsednik poslaničkog kluba SPS, uvaženi poslanik Đorđe Milićević.
Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem.

Poštovani potpredsedniče Krkobabiću, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, nažalost, malo je 20 minuta da govorimo na jedan kompetentan, kvalifikovan i adekvatan način o ova četiri izuzetno važna zakonska predloga i ja ću u svom izlaganju, neumanjujući, naravno, važnost i značaj preostala dva zakonska predloga, ali akcenat staviti na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privremenom registru punoletnih državljana Republike Srbije kojima se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije bolesti Kovida-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 i Predlogu zakona o zaduživanju Republike Srbije kod OTP banke a.d. Novi Sad.

Dozvolite mi da na samom početku napravim jednu konstataciju. U martu mesecu 2020. godine, kada smo se, kao i čitav svet, suočili sa najvećim zdravstvenim izazovom, čiji se kraj tada, nažalost, nije nazirao, a ni danas se, nažalost, ne nazire, mi smo verovali, kao i u ostalim državama Evrope i sveta, opozicija neće koristiti ovaj zdravstveni izazov za jeftino ubiranje političkih poena, da će shvatiti da svi imamo

samo jedan zajednički zadatak i jedan zajednički cilj koji moramo da realizujemo i jednu zajedničku bitku koju moramo da pobedimo i da politizaciju kovida u periodu dok traje pandemija treba da smestimo tamo gde joj je mesto, a to je u karantin.

Nažalost, jedan deo opozicije ne bira sredstva, da po svaku cenu dođe do jeftinih političkih poena i pri tome je spremna da prigrli svaki glas, pa čak i ove antivaksere, zapravo ove koji zagovaraju da građani Srbije ne treba da se vakcinišu, pa između ostalog kažu da korona i ne postoji, što je za nas zaista neodgovorno i krajnje neozbiljno.

Kao što sam rekao, početkom marta 2020. godine prvi put smo bili suočeni sa ovom opakom bolešću i nedovoljno poznatoj svetskoj medicini. Nismo ni slutili koje će razmere ove pandemije biti i koliko će biti pogubna po zdravlje stanovništva, pre svega, na celoj planeti, a potom i po svetsku ekonomiju, ali i po materijalni položaj pojedinaca, materijalni položaj porodica, odnosno životni standard.

Tada se Vlada Republike Srbije pandemiji suprotstavila paketima mera kojima je saniran značajan deo posledica koje je pretrpela privreda, ali država je mislila, kao što to i danas čini, na podršku našim građanima.

Dakle, onda kada je bilo najteže predsednik Republike, Vlada Republike Srbije i Narodna skupština Republike Srbije, naravno, govoreći o ovim zakonskim predlozima, raspravljajući o paketima mera koje ste vi predložili i koji su u potpunosti opravdani, je imala jedan odgovoran i krajnje, rekao bih, ozbiljan pristup.

Podsetiću naše građane da smo prošle godine, o tome je već bilo reč, realizovali dva paketa pomoći ukupne vrednosti od 800 milijardi dinara. Treba podsetiti i na činjenicu da su upravo tada usvojene mere ekonomske politike minimizirale pad BDP-a u 2020. godini. Tako je Republika Srbija 2020. godine završila sa padom privredne aktivnosti od svega 1%, što je bio jedan od najboljih rezultata u Evropi u tom trenutku.

Dakle, u periodu kada je bilo najteže, Vlada je pokazala ne samo da sistem može da funkcioniše, već i da može da ostvaruje dobre ekonomske pokazatelje.

Takođe, na tržištu rada, uprkos kovidu, zabeležena je rekordna stopa nezaposlenosti od 9%, za razliku od 2012. godine, kada je stopa nezaposlenosti iznosila čak 23,9%. Istovremeno, 2020. godine imali smo povećanje plata i penzija. Dakle, povećanje penzija shodno švajcarskom modelu za 5,9%, povećanje plata u javnom sektoru za 5%, minimalne cene rada za 6,6%.

Dakle, mi smo jedna od retkih zemalja koja je, uprkos pandemiji korona virusa, uprkos ogromnim problemima u ekonomiji, akcenat stavila i zadržala na povećanju životnog standarda građana.

Mislim da je Vlada napravila kroz budžet za 2021. godinu jasne pravce delovanja u narednom vremenskom periodu i poslanička grupa Socijalističke partije Srbije misli da su oni u potpunosti opravdani. Prvi pravac delovanja svakako jeste borba protiv korone, dovoljno medicinske opreme, dovoljno kovid ambulanti, dovoljno vakcina. Nijednog trenutka se nije kasnilo sa revakcinacijom.

Drugi pravac delovanja je životne standard građana i to upravo kroz povećanje plata, kroz povećanje penzija, kroz jednokratna izdvajanja i to je nešto što mislim da nijedna država u svetu i Evropi nije prihvatila toliki teret krize na sebe.

Treći pravac delovanja jeste infrastrukturni. Dakle, iako je period pandemije, život u Srbiji ne sme da stane. Vlada je budžetom izdvojila nikada veća sredstva za infrastrukturne projekte, 330 milijardi dinara, potom rebalansom budžeta 88 milijardi dinara. Dakle, nema ekonomskog bez infrastrukturnog razvoja.

Nije tačno da se i u toj 2020. godini nije radilo. Ja ću jedan podatak izneti. Mislim da su od januara do novembra meseca, a vi me ispravite ako grešim, ministre, realizovani infrastrukturni projekti u ukupnom iznosu od 146,7 milijardi dinara, što je od prilike za 14,7% više u odnosu na isti period prethodne godine. Dakle, jasni su pravci delovanja.

Sa druge strane, ključna pitanja koja se postavljaju u periodu pandemije svakako jesu - da li smo uspeli da sačuvamo radna mesta? Da, uspeli smo. Da li je došlo do zatvaranja fabrika? Ne, nije. Da li smo uspeli da sačuvamo strane investitore, odnosno da li su strani investitori odustali od ulaganja u Srbiju? Makroekonomskoj stabilnosti doprineo je veliki priliv stranih direktnih investicija u 2020. godini koji je iznosio čak 2,902 milijardi evra, a u periodu od januara do maja 2021. godine strane direktne investicije su iznosile 1,274 milijarde evra. Dakle, strani investitori nisu odustali od ulaganja u Srbiju.

Javni dug opšte države bio je na nivou od 52% BDP-a, što je i dalje manje od nivoa Mastrihta od 60%. Ako saberemo sveukupnu pomoć države od početka pandemije Kovida-19 pa do danas, ona je najpre iznosila 800 milijardi dinara, potom treći paket 257,1 milijardu dinara, što je 4,3% BDP-a. Dakle, ako saberemo u celini pakete pomoći koji su usmereni ka privredi, ka građanima to je otprilike 17,2% BDP-a. Mislim i ponavljam još jednom da nijedna država u svetu i Evropi toliki teret krize nije prihvatila na sebe.

Mislim da su mere koje su preduzete usmerene u dobrom pravcu, a tu pre svega mislim da se sačuva makroekonomska stabilnost, životni standard građana i privreda. Privreda je ostala na stabilnim nogama i mi smo u 2021. godinu ušli jaki, ekonomski stabilni sa potpunim uverenjem da ćemo realizovati projektovanu stopu BDP-a od 6%. Ne znam da li me čujete, ali koliko sam čuo, pre nekoliko dana vi ste najavili, ta projektovana stopa BDP-a do kraja godine može biti i 7%, što je zaista zavidan i odličan rezultat.

Stimulisani su privrednici bankarskim pogodnostima da očuvaju sopstvenu likvidnost, vrate dospele kredite, može se reći da je država odgovorno postupila svim segmentima privrednog društva i taj pozitivan efekat je vidljiv u projekciji daljeg rasta BDP-a. Ekonomska podloga takvim planovima bio je i dodatni treći paket koji smo usvojili u prvoj polovini, kao što sam rekao, 2021. godine.

Zašto je bitan rast BDP-a? Zato što bez ekonomskog razvoja nema napretka društva. Privredni rast znači nove investicije, znači nova radna mesta, više novca u budžetu, a samim tim stvara se prostor za nova povećanja plata, penzija, odnosno za povećanje potrošnje koja je suštinski pokretač i svake sektorske proizvodnje i razvoja tržišta uopšteno.

Predlogom zakona koji je danas na dnevnom redu stvoren je zakonski osnov, kao što ste rekli u uvodnom izlaganju, za davanje dodatne jednokratne pomoći punoletnim građanima u visini od 20 evra u dinarskoj protivvrednosti, čija se isplata planira u decembru ove godine. Ovo je još jedna mera koja predstavlja nastavak, odnosno kontinuitet podrške Vlade Republike Srbije građanima u vezi sa pandemijom Kovid-19.

Kada je konkretna procedura dodele pomoći u pitanju, važno je reći ono o čemu je već bilo reči, ne bih se ponavljao, ona je u mnogome olakšana, jer građani koji su se prijavili za raniju pomoć 30 plus 30 evra nije potrebno da se dodatno prijavljuju za ovu pomoć od dodatnih 20 evra. Sa druge strane, građani koji se do sada nisu prijavljivali za pomoć mogu sada to uraditi bez problema, kao i oni građani koji su postali punoletni nakon 24. aprila 2021. godine kada je zakon stupio na snagu. Rok za prijavu je od 15. do 30. novembra 2021. godine. Ovo sam čisto informativno naveo i podsetio još jednom zbog javnosti i zbog građana Srbije.

Kao što se iz sadržaja mera utvrđenih ovim zakonom vidi, Srbija i danas nastavlja snažnu borbu protiv pandemije korona virusa, a sve u cilju napretka naše ekonomije i rasta životnog standarda naših građana.

U prilog tome svedoči o Odluka Vlade o povećanju cene rada za 2022. godinu koja će iznositi 35.012. godina, što je povećanje od značajnih 9,4%. Takođe, još jedan izuzetno važan i značajan i sjajan rezultat.

Da podsetimo još jednom da je država prošle godine pomogla građane najpre sa 100 evra, i to 6,2 miliona građana je prihvatilo pomoć i primilo pomoć od 100 evra. Kada dođu ovde predstavnici Fiskalnog saveta, a razgovaraćemo sa njima opet sledeće nedelje, jer je na redu izveštaj o radu regulatornih tela, i kada nam kažu da je ova mera nepotrebna, a mi dobijamo potvrde od Međunarodne organizacije rada da ova mera smanjuje siromaštvo u Srbiji, mi možemo da zaključimo samo jedno, a to je da su predstavnici Fiskalnog saveta protiv smanjenja siromaštva u Srbiji.

Ne kažemo mi i nismo protiv, ne želimo da vršimo apsolutno nikakav pritisak na nezavisna regulatorna tela, ali, dozvolite, imamo legitimno pravo da imamo suprotno mišljenje i suprotan stav i nije ovo mera koju je izmislila Srbija. Mislim da su i brojne svetske ekonomije, poput SAD, pa i Japana, mislim, koristile sličnu meru. Dakle, ona je po nama u potpunosti opravdana i ne mogu da kažu da je to deo nekakve predizborne ili izborne kampanje. Ovde govorimo o budućnosti Srbije i ovde govorimo o budućnosti građana Srbije i o njihovom životnom standardu.

Dakle, sa druge strane, ove godine penzionerima je isplaćena jednokratna pomoć od 50 evra. Svi građani koji su na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje dobili su 60 evra jednokratne pomoći. Takođe, svi punoletni građani su dobili najpre 30 evra pomoći, dok će im u novembru mesecu biti isplaćeno još 30, a usvajanjem ovog predloga, kao što sam rekao, ostaje još 20 evra.

Država nije zaboravila ono što je od velike važnosti i značaja, ni svoje građane na prostoru Kosova i Metohije. Za sve Srbe iz naše južne pokrajine bila je obezbeđena pomoć u iznosu od 100 plus 100 evra. Dakle, još jedan odgovoran i ozbiljan odnos i potvrda da će predsednik, Vlada i Narodna skupština uvek biti uz svoj narod na prostoru Kosova i Metohije.

Pored ovoga, predsednik Srbije najavio je sledeće godine dodatnu pomoć penzionerima, početkom godine, od 20.000 dinara.

Vlada Srbije na čelu sa predsednikom Srbije i ovim pokazuju neprekidnu brigu za sve građane, za životni standard građana i to omogućava odgovorna ekonomska politika Vlade čiji rezultat su pozitivni privredni tokovi, makroekonomska i budžetska stabilnost naše države. U tom smislu, mi smo u potpunosti ubeđeni da smo na dobrom putu da realizujemo onaj konačan cilj koji želimo da postignemo, a to je Plan 20/25 ili 2025, kada će u Srbiji penzije biti 430 evra, a kada će plate biti 900 evra.

Kada je u pitanju Kovid podrška države, ne možemo a da ne govorimo o zdravstvenom aspektu borbe protiv Kovida i o svim naporima države da sačuva zdravlje stanovništva. Retka smo zemlja koja raspolaže svim vakcinama i novim Kovid bolničkim kapacitetima, ali ukoliko građani uprkos alarmantnim podacima o broju obolelih i broju preminulih u ovom novom talasu ne shvate da su pre svega oni lično odgovorni za svoje zdravlje i da vakcinisanjem mogu da samo izbegnu najgori životni scenario, posledice i dalje mogu biti nesagledive.

Ako je država odgovorna, valjda mi građani, ako je država imala jedan odgovoran i ozbiljan pristup i odmah na početku obezbedila četiri vakcine, nakon toga pet vakcina, ako smo omogućili proizvodnju, ako je Vlada Republike Srbije zajedno sa predsednikom omogućila proizvodnju vakcine „Sputnik V“ na Torlaku, ako je omogućila ulaganje u Torlak, ako smo zajedno sa našim prijateljima iz UAE i Kine napravili fabriku koja će imati kapacitet od dva miliona, čini mi se, proizvodnje vakcina, tako da ćemo moći da pomognemo i državama u regionu.

Važno je da građani imaju, hajde da kažem, onaj minimalan stepen lične odgovornosti i da shvate da bi izašli iz ove situacije potrebno je da se vakcinišu i ne da slušaju nekakve kvazi-političke stranke, antivaksere, već da slušaju struku, da se ponašaju odgovorno, ozbiljno, racionalno i da vrlo precizno slušaju uputstva onih ljudi koji rade taj posao na pravi način.

Želim još jednom sa ovog mesta da apelujem na građane da se vakcinišu, jer na taj način zaštitiće pre svega sebe, zaštitiće svoju porodicu, ali naravno zaštitiće i ljude oko sebe, sve one koji se nalaze oko njih, građane Srbije.

Kada je reč o Predlogu zakona o zaduživanju Republike Srbije kod OTP banke Srbije a.d. Novi Sad za potrebe finansiranja projekta, rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge Subotica - Horgoš, granica sa Mađarskom - Segedin, osvrnuo bih se na značaju ovog projekta sa više aspekata. Pre svega da podsetim da su bilateralni odnosi Srbije i Mađarske na izuzetno visokom nivou, rekao bih na najboljem u poslednjoj deceniji. Bilateralni odnosi Srbije i Mađarske su uspostavljeni još 1882. godine, a danas ih možemo definisati kao veoma sadržajne, intenzivne i to gotovo u svim oblastima života.

Da podsetimo da je ustanovljena i praksa održavanja zajedničkih sednica dveju vlada, što je od velike važnosti i značaja. Na ekonomskom polju Mađarska inače četvrti najvažniji partner Srbije u odnosu na sve zemlje članice EU sa kojom sarađujemo. Najvažniji aspekt saradnje Republike Srbije i Mađarske poslednjih godina odnosi se na oblast saobraćajne infrastrukture, posebno železničke koja je obostrani interes naših zemalja, jer su i Beograd i Budimpešta značajna železnička čvorišta.

Obzirom da sam prekoračio vreme, izvinjavam se predsedavajući, ali rekao sam na početku, teme su od velike važnosti i značaja, tako da je 20 minuta malo da govorim o svemu. Naravno da će poslanička grupa SPS u danu za glasanje podržati zakonske predloge. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P" | Predsedava
Zahvaljujem se gospodinu Milićeviću, predsedniku poslaničkog kluba SPS.
Reč ima predlagač, uvaženi ministar Siniša Mali.
Izvolite ministre.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala.
Poštovani narodni poslanici, samo da se nadovežem na ono što je narodni poslanik Milićević rekao, da vas podsetim još jednom. Dakle, naša predviđanja za rast BDP za ovu godinu nisu više 6,5%, nego 7% i to najmanje 7% ove godine.
Da vam to prevedem u brojke. To znači da ćemo prvi put u istoriji ove godine preći 52 milijarde evra u BDP Republike Srbije. Tačnije, ako smo na 7% biće 52,4 milijarde naš BDP.
Godine 2012, da vas podsetim, bio je 33,7 milijardi. Uvaženi poslanici, poštovani građani Srbije, mi smo za 10 godina, manje od 10 godina stvorili skoro 20 milijardi evra dodate vrednosti, nove vrednosti za naše građane, za našu decu, a tek smo krenuli.
Nakon teških godina fiskalne konsolidacije koje su iza nas, nakon teških reformi koje je predsednik Vučić započeo dok je još bio predsednik Vlade, mi smo sada u situaciji kada odgovornom, pametnom ekonomskom politikom umanjujemo negativne posledice korone, a sa druge strane ulazimo u zonu visokog rasta našeg BDP. Dakle, najbolji dani, najbolje godine su tek pred nama.
Dakle, još jednom, prvi put u istoriji ove godine preći ćemo iznos BDP od 52 milijarde evra. Čestitam svim građanima Srbije, a sada u narednim danima, upravo zbog toga, otvaramo i teme koje se zovu dalje povećanje plata, dalje povećanje penzija, nove investicije i sve ono o čemu ćemo pričati kada budemo diskutovali budžet za 2022. godinu. Hvala.