Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 19.10.2021.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja

03 Broj 06-2/415-21

1. dan rada

19.10.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:20 do 18:10

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Molim.

Za reč se javio ministar Aleksandar Vulin.
...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Ne mogu da se složim sa uvaženim poslanikom kada kaže da predstavnici tih medigrup partija, kako se zove ta partija, nešto je bilo, ima neka firma, ta partija, da oni ne znaju šta hoće. Nije tačno. Oni odlično znaju šta hoće.
Oni hoće vlast bez izbora. Tu su vrlo precizni i spremni su da ne izlaze na izbore dokle god im se ne prizna pravo da budu na vlasti. To je principijelan stav. To je njihova poruka biračima. Mi znamo šta hoćemo, hoćemo vlast bez izbora i gotovo. Nema tih izbornih uslova koji će njih naterati da izađu na izbore. Oni će na izbore izaći kada im se naredi iz nekih ambasada gde odlaze. Mogu izborni uslovi da budu bolji, mogu lošiji, nebitno. Kad se naredi na travnjaku, kad se stane na travnjak, obrišu cipele, zategne kravata, bude vrlo pristojan, spusti se pogled, spusti se glava, kaže: „Izvolite“, ovi kažu: „Ideš na izbore“, „Razumem i nije mi teško.“ Tada će to biti.
Oni odlično znaju šta hoće. Oni hoće još jednu veoma važnu stvar. Hoće da se Aleksandru Vučiću zabrani bavljenje politikom. To odlično znaju šta hoće. Oni ne samo što traže da on ne sme da bude kandidat za predsednika, da ne sme da bude politički faktor, nego traže da ni njegovo ime ne sme da bude na listi. Kako vi možete da zabranite punoletnom, slobodnom građaninu Republike Srbije da svojim imenom raspolaže kako on hoće? Dakle, te dve stvari hoće. Hoće da izađu na vlast bez izbora i hoće da se Aleksandru Vučiću zabrani bavljenje politikom.
Čekajte, politika je stvar ideja. Politika je stvar sukoba ideja. Da li se mi sukobljavamo sa nekom idejom? Jeste vi uspeli da se u javnom diskursu posvađate oko nečega, a da to nije spisak uvreda? Kada ste čuli šta je njihov stav o Kosovu? Je l' Kosovo nezavisno ili deo Srbije? Da li treba pregovarati u Briselu ili ne treba? Da li treba priznati institucije u Prištini ili ne treba? Da li Srbi treba da izađu iz institucija ili ne treba? Da li je odnos prema Kosovu tačka na osnovu koje mi određujemo svoju politiku prema drugim državama? Kada ste to čuli od njih? Otkud znate šta misle? Nikad nismo čuli tako nešto.
Jeste li čuli nekada da kažu – mi ćemo izgraditi ove i ove puteve? Nikad. Jeste li čuli da kažu – cena struje će biti takva i takva? Kada ste ih čuli da kažu – mi bismo se ovako borili protiv kovida, ili – ova vakcina treba da bude četiri, a ne treba da bude pet? Bilo šta. Kad ste čuli jednu konzistentnu ideju, jednu, ne tražim dve, jednu? Osim spiska uvreda. Kada ste ih čuli da li su za vojnu neutralnost ili članstvo u NATO paktu? Hajde da se izjasne i kažu – mi smo za vojnu neutralnost. Ali ako kažu – mi smo za vojnu neutralnost, pa tu neutralnost je izglasala ova Skupština, formulisao je predsednik Vučić, oni to ne mogu da kažu. Onda ste za NATO pakt. U redu, ali kažite – mi smo za članstvo Srbije u NATO paktu, pa da građani čuju.
Da li ste za očuvanje Republike Srpske? Šta mislite o Dejtonskom sporazumu? Dokle ste spremni da idete u odbrani Republike Srpske ili ukidanju Republike Srpske, svejedno, ali recite to. Kad ste čuli to?
Vi svaki dan čujete neku od uvreda na račun Aleksandra Vučića, njegove porodice, ali kada ste čuli odgovore na ova pitanja koja ja postavljam? Ne znam kako bismo mi izašli na izbore 2012. godine da smo imali samo politiku – ua, Boris Tadić. Godine 2012. mi smo imali vrlo jasan stav i po pitanju članstva u vojnim savezima i po pitanju politike prema Kosovu i Metohiji. Građani su znali da kad glasaju za nas, da će glasati za očuvanje Republike Srpske.
Potpuno ste u pravu, srpska policija nije tukla… Poslednji put je tukla radnike kada je bio donošen Zakon o radu, ako se ne varam, 2005. godine ispred stare Skupštine u Kralja Milana, tukli su sindikate, tukao ih je DOS. Ne mi, tukao ih je DOS.
Izvinite, kada se izađe ispred Skupštine, kada se policijskom majoru polome obe noge, kada se pokuša zapaliti ova Skupština, naravno da policija reaguje. Odmah da vam kažem, dok sam ja ministar unutrašnjih poslova, reagovaće na svako nasilje na ulicama i neće dozvoliti da ovaj visoki dom još jednom bude opljačkan, opoganjen i zapaljen. Nikad više.
Oni su upali u RTS. Pa mi smo bili opozicija, evo, prepoznajem mnoge saborce iz tih godina, koliko smo decenija bili opozicija, kad smo mi to upali u RTS? Kad smo mi to upali u bilo koju medijsku kuću? Je l' treba da vas podsetim, mnogi od vas su bili tu, neki od vas su i govorili na onim velikim mitinzima koje smo imali pre izbora 2012. godine, tu je bilo po sto hiljada ljudi, kada smo ih odveli na RTS? Kad smo upali u RTS? Kad smo polomili jedno staklo? Bilo je više ljudi nego što su oni ikada sabrali na jednom mestu. I naravno da će policija raditi po Ustavu, raditi po zakonu i štititi imovinsku sigurnost i čast svakog građanina ove zemlje i svake institucije.
Znate li šta je bila jedna od težih stvari u razgovoru sa Srbima koje je vodio predsednik Vučić u kasarni u Raški, i ja sam bio prisutan? Da ih umiri da ne kažu šta misle, po imenu i prezimenu, o predstavnicima određenih političkih partija iz Beograda koji su rekli – ROSU se bori protiv šverca i kriminala na Kosovu i Metohiji, a ovi naši drame. Znate li koliko je napora bilo potrebno da se zamole da nema teških reči, da se ne psuje nikom majka, da se ne govori ništa loše, jednostavno, znate, kao kada u porodici imate nekog ko se loše ponaša, pa kaže – hajde, pusti, naš je, skloni ga sa strane. Da ne radujemo Šiptare, učinili smo veliki napor da Srbi ne pljuju jedni druge, a možete zamisliti kako su Srbi na Kosovu i Metohiji dočekali da vide konačno političku ideju gde se kaže – pa ROSU, to je borba protiv kriminala tamo, to je u redu. Ranili čoveka, Sofronijević je jedva živu glavu izvukao.
Dakle, samo se ne slažem oko toga sa uvaženim poslanikom, ja sam siguran da oni odlično znaju šta hoće. Hoće vlast bez izbora i da se Vučiću zabrani bavljenje politikom i to su svi izborni uslovi koje njih zanimaju, a na izbore će izaći kako im se naredi, ne kako oni hoće.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, ministre.

Replika, Dragan Marković Palma.

Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Dragan D. Marković

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Gospodine ministre, tražim od vas da po službenoj dužnosti zahtevate od tužilaštva da ispita po kom osnovu je kompanija (ili kompanije) Dragana Đilasa prebacila pozajmicu subjektima koji se bave istim poslom kao i Dragan Đilas. Pozajmica se daje da bi se izbegao PDV i da bi se oprale pare. To je jedan zahtev moj prema vama.

Drugi zahtev je da ispitate zašto nije procesuirana krivična prijava, ne krivična prijava od neke druge političke partije, već od supruge Dragana Đilasa Ive Đilas, koja je podnela krivičnu prijavu sa slikama gde joj je desno oko bilo naduveno od udarca Dragana Đilasa, mislim na tasta Dragana Đilasa i oca Ive Đilas. Tražim od vas po službenoj dužnosti gde je ta prijava, zašto je u fioci itd. Jednom je on rekao, kaže da je demantovala Iva Đilas, kaže – mi smo se dogovorili. Oni mogu da se nagode oko para, ali po službenoj dužnosti za nasilje u porodici se primenjuje današnji zakon koji zahteva hapšenje lica koje je tuklo suprugu i tasta u prisustvu dvoje maloletne dece.

Molim vas da vam ne pišem pisma i da poslednjeg četvrtka u mesecu možemo da pitamo ministre sve, evo, tražim od vas, ako sve to niste znali, evo, tražim i da me informišete u roku od 15 dana dokle ste došli. Hvala.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima ministar Aleksandar Vulin.
...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Evo, informisaću vas odmah.
Dakle, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno policija tačnije, Policijska uprava za grad Beograd uradila je svoj posao. Mi smo sve saslušali, sve učinioce, sve učesnike tog događaja smo saslušali, imamo izjave oštećenih. Oštećeni su supruga gospodina Đilasa, njegov tasta i njegova tašta je takođe dala odgovarajuću izjavu i time je policija završila svoj posao. Mi smo sve to predali nadležnom tužilaštvu. Mi ne možemo ni da uhapsimo, ni da pustimo. Mi radimo kako nam tužilaštvo nalaže. Dakle, sve smo dokumentovali, postoji i medicinska dokumentacija, postoje izjave oštećenih. Dakle, tu uopšte nije sporno da li je bilo nasilja od strane gospodina Đilasa prema njegovoj supruzi i prema njenom ocu, tačnije njegovom tastu. To je nesporna činjenica. Tužilaštvo to kvalifikuje kako misli da treba i tu mi jednostavno ni na koji način ne možemo da se mešamo.
Kada ste rekli – pozajmice i slično, da, postoji, to je dosta poznato da se na taj način pere novac, sklanja se novac, pozajmi se nešto, ne vraća se, a vi ne tužite za vraćanje. Vi morate da tužite i morate da obračunate kamatu. Ne može da bude bez kamate pozajmica. Određena kamata koju reguliše Narodna banka Srbije mora da bude predviđena. Ne može da bude dinar za dinar. Dakle, mora da bude neka razlika. Nije to ništa neobično, nije to ništa novo.
Samo ću vas podsetiti, nije to ništa neobično, nije to ništa novo, Nezavisno udruženje novinara Srbije je u dužničkom ropstvu prema Đilasu. On je pozajmio nekih desetak miliona dinara NUNS, da li su vratili ili nisu vratili, ali vrlo zanimljivo da imate izraz nezavisni, a primate pare od političkih aktera. Zamislite sada, dame i gospodo, drugarice i drugovi, da postoji jedno udruženje novinara kome je SNS dala novac, pozajmila. Koliko sekundi bi bilo potrebno da se o tome oglasi Brisel, da se oglase reporteri bez granica, da se oglase sve što postoji na ovom svetu, da kaže - sramno mešanje u nezavisna novinarska udruženja, pokušaj kupovine, eto, kako se vlast meša među novinare, novinari ne mogu da rade, zasipaju se, pa kupuje se njihovo…. A, kada Đilas da pare, to je potpuno uredu.
Znate, za mnoge od vas, uključujući i mene, kada nešto ovako govorimo, kažu nam da smo Vučićevi poltroni, ulizice i tome slično. Kada ste vi, dame i gospodo, drugarice i drugovi, čuli jednog člana Đilasove partije da iznese polu kritičku misao o Đilasu? Hajde, jednom. Oni nisu ulizice i poltroni, oni služe svom šefu koji ih plaća i to je uredu. A mi ne smemo da branimo svog predsednika, mi ne smemo da imamo svoj stav, mi ne smemo da zastupamo svoju politiku, a oni? Kada ste čuli da su rekli jednu lošu reč o Đilasu, o njegovoj zaposlenoj Tepićevoj? Kada ste čuli da neko, recimo član, ne znam kako se zove ova stranka koju je kupio Jeremić, od onog Aleksića, kada ste čuli da neko od njih kaže lošu reč o Aleksiću ili Jeremiću? Oni su elita, a mi smo poltroni, jer zastupamo svoj program i branimo svog predsednika. Pa, kako sada to? Kako to pomirite u svojoj glavi? Kako to uspete da objasnite?
Dakle, policija je uradila svoj posao, vaše pitanje se odnosi na tužilaštvo, ja vas apsolutno podržavam u tome i smatram da tužilaštvo treba da kvalifikuje delo onako kako ono misli, ali da dobijemo kvalifikaciju. Hvala.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Hvala.

Replika, Dragan Marković Palma.
...
Jedinstvena Srbija

Dragan D. Marković

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Biću kratak, oni koji nisu vratili pare, morali da izvrše usluge, a usluga prati fakturu. Ako nema fakture, onda je to organizovani kriminal za sve i onaj ko je dao pare i oni koji su primili pare. Pa, evo vi, molim vas pošaljite jedan dopis tužilaštvu i recite da ne radi svoj posao. Evo mi, iz JS, smo konstatovali da ne rade svoj posao.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima potpredsednik Narodne skupštine, narodni poslanik Stefan Krkobabić. Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P"
Zahvaljujem, uvažena potpredsednice.

Pre svega čestitke na organizaciji ove lepe posete učenika, iz Kraljeva.

Uvaženi ministre, ispratio sam vaše izlaganje u potpunosti i rekli ste politika i ideologija, i upravo zato što mislim da delimo neke slične levičarske ideje, osloviću vas sa - dobro došli, druže Aleksandre.

Pred nama su danas predlozi tri zakona, o potvrđivanju tri sporazuma, između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara BiH, a svi se odnose na unapređenje saradnje i dalji razvoj dobrosusedskih odnosa, konkretno uređenje i pojednostavljenje granične kontrole i preko graničnog prometa. To može samo da raduje građane, sa obe strane Drine i Save. PUPS je uvek dizao glas protiv licemerstva, onih krugova iz EU, koji su, dok su na jednoj strani kod sebe, praktično ukidali granice unutar EU i omogućavali slobodan protok ljudi, robe i kapitala, nama, sa prostora bivše Jugoslavije, naturali i nametali postavljanje graničnih rampi i bodljikave žice, na teritoriji naše nekadašnje zajedničke zemlje.

Zato ćemo sa zadovoljstvom podržati sva tri ova sporazuma i radovaćemo se ako ovaj proces saradnje, Srbije i BiH, bude išao u pravcu potpunog ukidanja granica i u praktičnom, ali i u simboličkom smislu, jer da se istinski pitao narod, sa obe strane Drine, tu granice nikada ne bi ni bilo. Državne međe koje su tu silom postavljene, između bliskih južnoslovenskih naroda, plod su osvete onih centara moći u Evropi i svetu, koji su Srbi i ostali južnoslovenski narodi porazili u oba svetska rata.

Prvi je, dakle Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara BiH, o zajedničkim lokacijama, na graničnim prelazima. On definiše područje zajedničke lokacije na graničnom prelazu, na delu teritorije države domaćina, na kojoj je službenim licima obeju država potpisnica sporazuma, dozvoljeno obavljanje granične patrole. Na zajedničku lokaciju, prilikom obavljanja granične kontrole, službena lica susedne države, primenjuju propise svoje države kojima se reguliše prelazak lica i prevoz stvari, uključujući i pravo na lišenje slobode, zadržavanje i prinudni povratak lica.

Službena lica susedne države sprovode ove propise u istom obimu i na isti način, kao na teritoriji svoje države. Službene radnje koje na zajedničkoj lokaciji obave službena lica susedne države, smatraju se, kao da su obavljene u susednoj državi. Kako to u praksi izgleda, mogao je videti onaj ko se, na primer u luci Kale, u Francuskoj ukrcavao na trajekt za prelazak Lamanša. Izlazna granična kontrola iz Francuske i ulazu u Veliku Britaniju, obavlja se zapravo na ovoj kontinentalnoj strani, što znači da je britanski punkt granične policije na francuskoj teritoriji, što u mnogome ubrzava preko granični promet.

Ono što posebno ohrabruje, jeste činjenica da ovaj sporazum prati i aneks, koji odmah najkonkretnije definiše i prvu zajedničku lokaciju, a to će biti granični prelaz Ljubovija – Bratunac, na teritoriji BiH, dakle kod novog mosta na Drini, kod Bratoljuba koji je izgrađen sredstvima Republike Srbije.

Ono što ne piše u sporazumu, ali je već dogovoreno jeste da će novi granični prelaz na auto-putu Beograd-Kuzmin-Sremska Rača-Bjeljina koji se upravo gradi kod novog mosta u Sremskoj Rači na Savi koji uveliko premošćavaju turski neimari, dakle ta zajednička lokacija graničnog prelaza biti na teritorij Republike Srbije.

Drugi predlog akta koji je pred nama jeste Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara BiH o pograničnom saobraćaju, njime se uspostavlja pogranični režim, odnosno sistem pravila kojima se uređuju pogranični saobraćaj u pograničnom području između država strana sporazuma, odnosno između Republike Srbije i BiH. Stanovnici pograničnog područja stiču pravo prelaženja granica sa propusnicom bez zabrane ili ograničenja predviđeni zakonodavstvom država strana sporazuma.

Pogranični saobraćaj je redovni prelazak državne granice stanovnika pograničnog područja jedne države potpisnice sporazuma u skladu sa pravilima pograničnog režima radi njihovog boravka i kretanja u pograničnom području druge države potpisnice sporazuma zbog ekonomskih socijalnih, porodičnih, verskih ili drugih opravdanih razloga za period koji ne prelazi vremenski rok određen ovim sporazumom.

Ono što je veoma važno za građane koji žive u područjima uz granicu jeste da je to pogranično područje određeno kao oblast uz državnu granicu koja se pruža najviše do deset kilometara od državne granice, ali obuhvata i sva naselja koja se nalaze u okviru takve pogranične i lokalne samouprave, čak iako su udaljenja više od tih propisanih deset kilometara. U tom pravcu granični prelaz, a pogranični saobraćaj je određen kao granični prelaz preko kojeg je dozvoljen prelazak državne granice uglavnom stanovnicima pograničnog područja pod uslovima pograničnog režima.

Definisana su i tzv. prelazna mesta, van graničnih prelaza određenih za pogranični međunarodni saobraćaj koja su zbog lokalnih sposobnosti ili izuzetno kada postoji zahtev posebne prirode otvorena za prelazak državne granice pod uslovima pograničnog režima kakav je uspostavljen ovim sporazumom. Za prelazak državne granice i boravak u pograničnom području pod uslovima pograničnog režima biće dovoljna samo pogranična propusnica kao posebna lična isprava koja služi njenom nosiocu.

Ono što naročito važno jeste da su ovim aktom identifikovane sa obe strane, te opštine i naseljena mesta u tim opštinama u pograničnom području na koje se odnose odredbe ovog sporazuma. Na području Republike Srbije to su delovi sledećih opština i gradova na državnoj granici sa BiH: Šid, Sremska Mitrovica, Bogatić, Šabac, Loznica, Mali Zvornik, Ljubovija, Bajna Bašta, Užice, Čajetina i Priboj.

Pogranične opštine i gradovi u Bosni i Hercegovini u pograničnom području na državnoj granici sa Republikom Srbijom su: Bjeljina, Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Rudo i Višegrad.

Prema ovom sporazumu, mislim da je to vrlo bitno i da se to pročita, postoji devet takvih prelaznih mesta u pograničnim područjima.

Ja ću ih sada navesti, prelazno mesto „Suvi bunar“ na putnom pravcu Zaovine – Tetrebici i Suvi bunar – Gornje Dubovo, prelazno mesto Panjak, na putnom pravcu Mokra Gora – Kotromani i Panjak, Masali i Vardište, prelazno mesto Cigla na putnom pravcu Jablanica i Cigla – Štrpci, prelazno mesto Velika Ravan – Cigla na puto Brezovica – Cigla, Jablanica – Štrpci i Ančići, u Bosni i Hercegovini, prelazno mesto Bujići na putu Jablanica – Velika Ravan – Anđići, prelazno mesto Olandići na putnom pravcu Sastavci i Olandići – Ustibar, prelazno mesto Gornji Uvac – Pješački most koji povezuje mesto Raču u Srbiji i Gornji Uvac u Bosni i Hercegovini.

Treći akt o kome danas raspravljamo je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima. Njime su na državnoj granici između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, određeni kao granični prelazi za međunarodni i drumski saobraćaj putnika i roba na kojima se izvoze, uvoze i prevoze sve vrste roba, uključujući i one koje podležu inspekcijskim kontrolama prilikom prometa preko državne granice određeni sledeći granični prelaz Sremska Rača, Rača – Mali Zvornik - Karakaj, Ljubovija – Bratunac i Kotroman – Vardište.

Takođe, kao granični prelazi za međunarodni drumski saobraćaj putnika i roba na kojima se izvozi, uvozi i prevoze sve vrste roba, ali osim roba koje podležu inspekcijskom nadzoru i roba na koju se plaćaju akcize određeni su sledeći granični prelazi, Badovinci – Popovi, Bajina Bašta – Skelani, Uvac – Vagan – Ustibar, dok su kao granični prelazi za međunarodni drumski saobraćaj određeni Mali Zvornik – Zvornik, Ljubovija – Bratunac i Trubušnica – Šepak, a kao granični prelazi za međunarodni železnički saobraćaj putnika i roba određeni su Brasina – Zvornik, Sremska Rača – Bjeljina, Priboj – Štrpci.

Određeni su i sezonski granični prelazi za međunarodni rečni saobraćaj na jezeru Perućac – Višegrad, kao i sezonski granični prelaz Mokra Gora – Vardište, za međunarodni železnički putnički saobraćaj, za našeg starog „Ćiru“ koji je nekada povezivao Beograd i Sarajevo, pa dole do mora.

Određeni su i granični prelazi sa pograničnim saobraćajem sa severa od Srema i Semberije i Jamena, Donje Crnjelovo, kao i Mačve i Podrinja. Oba skelom preko Save, odnosno Drine, ali i pogranični prelazi Carevo Polje, Carevo Polje i Priboj, Mokronozi dole na jugozapadu.

Zašto sam imao potrebu da istaknem većinu ovih toponima koji se koriste u Predlogu ova tri zakona o ratifikaciji Sporazuma naše Vlade i Saveta ministara Bosne i Hercegovine? Zato, da i konkretno ilustrujem, koliko smo i mi u Srbiji, našoj braći i prijatelji u Bosni i Hercegovini životno zainteresovani za naše međusobno povezivanje, a ne razdvajanje.

Koliko su svi ti granični prelazi, zapravo žila kucavica za građane koji žive sa obe strane, te silom nametnute granice, a ovoliki brojni granični prelazi i prelazna mesta obesmišljuju i izigravaju ruglu sve one strane lažne dušebrižnike koji su rušeći svoje berlinske zidove istovremeno na prostoru bivše Jugoslavije pokušali da ozidaju neke nove zidove između sunarodnika, braće, prijatelja i zemljaka.

Uvaženi narodni poslanici, zbog svega ovog navedenog poslanička grupa PUPS – Tri „P“ će bezrezervno glasati za usvajanje ovih predloženih akata.

Zahvaljujem na pažnji.