Šesnaesto vanredno zasedanje, 02.02.2022.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem se narodnom poslaniku Vladanu Glišiću. Izvinjavam se, što sam usput nekoliko puta zvonila, ali narodni poslanici toliko je glasan žagor u sali da ne čujem govornika. Stoga vas molim, ako imate o čemu da razgovarate izađite van sale, a u sali da poštujemo govornika, jer ovo je visoki dom.
Zahvaljujem na razumevanju.
Pre nego što dam reč narodnom poslaniku, moram da vam najavim, primili ste ostavku narodnog poslanika Samire Ćosović na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Izveštaj Odbora za administrativno budžetska i mandatno imunitetska pitanja Narodne skupštine povodom razmatranja ove ostavke koji je utvrdio da je podnošenjem ostavke nastupio slučaj iz člana 88. stav 1. tačka 2. Zakona o izboru narodnih poslanika i predlaže – da Narodna skupština u smislu člana 88. stav 3. i stav 4. istog zakona, konstatuje prestanak mandata ovom narodnom poslaniku.
Saglasno članu 88. stav 1. tačka 2. i stav 3. i 4. Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština na Predlog Odbora za administrativno budžetska i mandatno imunitetska pitanja Narodne skupštine konstatuje da je prestao mandat pre isteka vremena na koji je izabrana, narodnom poslaniku Samiri Ćosović danom podnošenja ostavke.
Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika, izvršiće se popunjavanje upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.
Reč ima narodni poslanik Nebojša Bakarec.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Bakarec

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala vam poštovana predsedavajuća.

Poštovana gospođo ministarka sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, izmene izbornog zakonodavstva inače one koje je sprovela SNS od 2019. godine do danas, evo uključujući i ovo, su Srbiju učinile izborno najpravičnijom i najprivlačnijom državom.

Režimi koji su vladali, inače u doba višestranačja koje ja potpuno pamtim, jer se 32 godine bavim politikom, od 1990. do 2012. godine nikada nisu opoziciji ponudili ovako privlačne izborne uslove. I to najbolje svedoči o pomirljivosti i širokogrudosti SNS i predsednika Vučića.

Postoji sigurno svi već znate ona čuvena narodna izreka – od ptice mleko, koje se koristi da bi se opisao neopisivi raskoš i obilje. I upravo ta izreka opisuje raskoš i obilje izbornog ptičijeg mleka u Srbiji.

Ako mi iz SNS i tu je gospodin Đukanović vrlo u pravu, ako budemo nastavili da poboljšavamo izborne uslove mi ćemo morati da se obavežemo da ćemo opoziciju uvoditi i preko cenzusa i u parlament, u naručju ili na krkače na našim leđima. Ja se nadam da mi to nećemo raditi.

Što se tiče izmena izbornog zakonodavstva, inače tih mera fantastičnih od 1919. do danas ima 36 krupnih, ima još niz u podzakonskim aktima mera, tako da evo samo kratko da se setimo.

Znači, od 1919. godine censuz, to je sprovedeno 2020. spušten sa 5% na 3%. znači manje zastupljeni pol ne može biti zastupljen sa manje od 40%, ograničena je upotreba javnih resursa u političke svrhe, zabranjena je zloupotreba položaja direktora javnih preduzeća, izabrani su nedostajući svi članovi REM-a, bilo ih je pet.

Doneti su novi propisi za javne medijske servise, osnovan je Nadzorni odbor koji nije bio osnovan 20 i nešto godina, verifikovan je jedinstven birački spisak, a onda posle septembra 2021. godine, posle dijaloga u kome sam i ja učestvovao i to mi je bila čast da u ime stranke i u tome učestvujem, mi smo tamo osvojili 16 i mi smo sproveli 16 dogovorenih mera.

Ja ću navesti samo brzo 10. Osnovano je Privremeno nadzorno telo, pola mesta je dato opoziciji, donet je obavezujuć Pravilnik medijskih javnih servisa, svi mediji moraju da objave svoje tarife, izmenjen je Zakono o elektronskim medijima, usvojene su preporuke za privremene emitere, definisana je metodologija praćenja medija tokom kampanje, ustanovljen je odgovarajući distributivni ključ na javnim medijskim servisima, usvojena je i samo regulacija opet koja se tiče medijskih javnih servisa, unapređen je sistem protiv borbe zloupotrebe javnih funkcija, izmenjen je i dopunjen Zakon o sprečavanju korupcije.

Izmenjen je i stalni sastav RIK, dodavanjem još 6 članova i 6 zamenika, opet u korist opozicije i promenjen je način finansiranja troškova izborne kampanje, po volji opet opozicije, to je deseta promena, od ovih 16, ima još 6.

Ove poslednje izmene zakonodavstva, koje ćemo u petak izglasati, ja se nadam, jer ja ću glasati za to, dakle, opet poslednje izmene ove, koje sada raspravljamo i koje je tražila opozicija, će biti usvojene.

Novine su sledeće – birač svojim potpisom može da podrži više lista, strankama nacionalnih manjina biće potrebno duplo manje potpisa, tj. 5 hiljada, produženi su rokovi za zaštitu izbornog prava, rok za predaju izbornih lista je podignut sa 15 na 20 dana uoči izbora i umesto radnih tela RIK, uvodi se novi treći izborni organ, to su lokalne izborne komisije, odnosno LIK.

Dakle, propisi po prvi put razdvajaju lake greške, da bi se lakše i bolje utvrdili zapisnici, koje su rešile bez uvida, imamo zaštitu izbornog prava, koje sada štiti na tri umesto na dva nivoa, dakle, RIK, LIK i Upravni sud, i podnosioci izborne liste mogu da traže uvid u 5% uzorka, po principu na teritoriji jedne izborne komisije, po principu izazova.

Znači, ima još dosta promena i poboljšanja, znači ovih glavnih ima čak 36. Ja vas pita, kada je ko, pa da kažem, u novijoj istoriji Srbije, ponudio opoziciji, mi govorimo o parlamentarizmu, ali možda i o predmrtnom ovako opoziciji, ovako dobre izborne uslove. I onda se naravno postavlja logično pitanje. Naravno, Đilasovcima, zbog čega ste bojkotovali izbore 2020. godine, i zbog čega sada izlazite na izbore ukoliko je vaša odluka bila da bojkotujete bila ispravna a naravno sada ste dokazali da nije.

I pored svih ovih darova za opoziciju, svega ovoga što sam nabrojao, što je fantastično, čuli ste, Đilasovski deo opozicije nam preti promenom vlasti na ulici u krvi, preti da će i ako pobede i ako izgube, a izgubiće sigurno, da nas jure po ulicama, da nas bacaju u Savu i Dunav, da će da nam sude sudovi revolucije, a Đilasov, Jeremićev, Ponošev i Vladete Jankovića, program, su krv, osveta, revanšizam, lustracija, i obećanje, da će srušiti ne samo u Beogradu, sve što je do sada izgrađeno, a Đilas i Jeremić, inače sami ne smeju da se kandiduju pa podmeću različite marionete, kulise, paravan kandidate i Ponoša u Srbiji i Vladetu Jankovića u Beogradu.

I sa tim u najtešnjoj vezi, o ovome što govorim sada, jeste kandidatura koja je danas upravo predstavljena jednog kandidata za predsednika, a to je Ponoš.

Dakle, šta je problem sa tim čovekom? Čuli ste šta je o njemu sjajno govorio gospodin Marijan Rističević. Reći ću.

Dakle, problem je sa Ponošom to što on Hrvatsku i Zagreb voli više od Srbije i Beograda. Problem je što je Zdravko Ponoš kandidat Hrvatske i NATO za predsednika Srbije. Problem je to što je Ponoš Đilasov kandidat.

Inače, Ponoš je iz Knina. Evo, danas je upravo general Mitar Kovač rekao da Ponoš nije branio ni Knin, ni Republiku Srpsku Krajnu, dok su drugi oficiri koji su bili rodom odande redom to činili. Kaže, general Kovač da su Hrvati Ponoša kao mečku vodili u rodno selo i na Brione da se malo oporavi.

Zdravko Ponoš, i to je problem, s njim je bio žuti general, odnosno načelnik Generalštaba u doba Borisa Tadića. Onda su ga Boris Tadić i svi ostali, i Đilas i Jermić smenili i otpušten je iz vojne službe zbog toga što je Ponoš, čak i za njihov ukus, dakle, čak i za ukus Tadića i Šutanovca, koji su za NATO bio isuviše za NATO i služio interesima SAD i NATO.

Službe, pazite, službe su zabeležile Ponoševo obraćanje i to su zabeležile i depeše „Vikiliksa“, Ponoševo obraćanje je američkom senatoru da će sastav vojske da smanji sa 62.000 na 27.000 ljudi, pazite, čuli ste o topljenju tenkova, da će zatvoriti brojne kasarne i da će se potruditi da promeni način razmišljanja o našim oružanim snagama u smislu da budu 100% za NATO.

Američke diplomate su u depešama, koji objavio „Vikoliks“, pazite, evo, to su depeše, broj 06BELGRADE842 od 26. maja 2006. godine i od 2. juna 2006. godine, broj depeše je 06BELGRADE880. U tim depešama se nalazi sve ovo što sam malopre izgovorio vezano za posetu senatora Džima Inhofa itd.

Od kada Đilas u svojim medijima gura Ponoša, kao kandidata za predsednika na Ponoševu sramotu on dobija podršku za kandidaturu upravo iz njegove Hrvatske.

Tako je Hrvatski portal „Dnevno“ objavio tekst pod naslovom, citiram – „Oženio Hrvaticu, Srbija se konačno budi“. Hrvatski jutarnji list objavljuje tekst pod naslovom – „Oporbeni adut protiv Vučića, general oženjen Hrvaticom“. U tim tekstovima kažu da je Ponoš zaljubljen u Zagreb, jer on je tamo živeo do 24 godine i opisuju njegovu ljubav silnu prema Zagrebu.

Kada znamo sve ovo možemo sa razlogom da se upitamo zbog čega se Zdravko Ponoš ne kandiduje za predsednika Hrvatske.

Ponošev program je – NATO Srbija, to je teza SSP-ova da je Srbija počinila genocid i Đilasova teza da su 99% Srba sa Kosova kriminalci. To je Ponošev program.

Danas je Đilas predstavio isto drugog kandidata za gradonačelnika Beograda, Vladeta Jankovića. Tu moraću da priključim lične utiske, ovde sedi još ljudi koji ga poznaju, ja ga poznajem 30 godina, tako da ću sa vama podeliti određene stvari nikako tračeve i nikako neistine, već samo istinu, kao što Đukanović kaže – samo istina, uvek istina.

Dakle, postaviš Đilasova marioneta u 82 godini, Vladeta Janković je izveo politički salto mortale. Evo, reći ću vam. Dakle, 7. januara 2022. godine, Janković je kritikovao i pomisao informacija o sebi, kao kandidatu i rekao je, na TV „N1“, moram biti privatan kada o tome govorim, imam mnogo, 81 godinu, predlagati nekoga u ovim godinama, ne samo što nije ozbiljno, već nije ni odgovorno. Slažemo se, ali zašto ste se onda kandidovali?

I tada, pre tri nedelje, gospodin Vladeta Janković je na Đilasovoj TV „Nova S“, rekao je da se neće kandidovati i naveo je tri nemoguća uslova, u stvari da se kandiduje. Rekao je: „Kandidovao bi se, ali to je treći uslov da sam mlađi 10 godina.“ Ne znamo, da li se u međuvremenu podmladio.

Gospodin Janković je na jednoj televiziji 2020. godine sam rekao kako je teško bolestan i naveo je, da je još 2003. godine u Londonu imao dva plućna infarkta, kraj citata, on sam to govori.

Takođe, ono što je poznato, gospodin Janković se 81 godinu svog života nikada nije bavio lokalnom samoupravom. Evo, ja ću vam reći, ja sam od 1992. do 2008. godine bio opštinski odbornik u opštini Stari Grad, od 2008. godine do sada, dakle 14. godina sam gradski odbornik. Znači, apsolutno poznajem lokalnu samoupravu. On čovek se nikada nije bavio time.

Ljudi moji, Beogradu je potreban gradonačelnik koji će da juri, da se bavi kanalizacijom, vodovodom, ekologijom, gradnjom, socijalom, školama, vrtićima, kao što će raditi kandidat Srpske napredne stranke kada pobedi, normalno, na izborima.

Da li možete vi da zamislite Vladetu Jankovića da sve to radi? Ne možete, normalno. Opet, citiraću njega. On sam kaže da nije kvalifikovan da bude gradonačelnik. Evo, u intervjuu za TV „N1“ 27. januara 2022. godine, kaže, citiram: „Ja, prosto, ne samo zbog svojih godina, već i stručne spreme nisam kvalifikovan da upravljam gradom, ali mogu da okupim, pazite sad, stručnu i poštenu ekipu.“

Sad, stručna, poštena, ali i ekipa. Ovo poslednje je totalno urnebesno smešno i čista je kontradikcija. Pazite, Đilasova ekipa poštenih i stručnih. Samo da pitam, da li je to ona ista ekipa koja je opljačkala od 2008. do 2013. godine, Beograd i opustošila ga? Da li je to ta ekipa?

Preneću vam i sledeće, isto je kontradikcija. Znači, Vladeta Janković je stao na Đilasovu listu, u stvari podržao je Đilasa. Bio sam član predsedništva 2013. godine u oktobru kada je tamo odlučivano takođe da ćemo zajedno sa Srpskom naprednom strankom da smenimo Dragana Đilasa. Ja sam bio na toj sednici, Vladeta Janković je bio na toj sednici, i Vladeta Janković i ja smo glasali za smenu Đilasa.

Znači, 2013. godine, Vladeta Janković je glasao da se smeni Đilas. Sećam se šta je on tada rekao na toj sednici predsedništva. Govorio je o pljačkaškoj vlasti Beograda. U suštini, govorio je o Đilasu.

Sledeće, prihvativši kandidaturu za gradonačelnika bilo kakvu, Vladeta Janković je prihvatio Đilasov i Marinikin program, a njihov program je da je Srbija genocidna.

Naime, podsetiću vas i na ovo. Vladeta Janković je 26. februara 2007. godine, kao savetnik za spoljnu politiku premijera Koštunice povodom presude Međunarodnog suda pravde u Hagu koji je utvrdio da Srbija nije počinila genocid u Bosni i Hercegovini, Vladeta Janković je hvalio tu odluku i ponovio je da Srbija nije počinila genocid. Danas Janković prihvatanjem kandidature koju su mu ponudili Đilas i Marinika gazi sve ono što je radio odavno, evo do juče, tokom 23 godine, i protiv čega je glasao na organima DSS. Danas je stav Jankovića jednak Marinikinom, a to je – oboje krive Srbiju i srpski narod da su počinili genocid. Kakva bezobalna nedoslednost.

Pazite, ja sam siguran da se Vojislavu Koštunici prevrće utroba od muke kada vidi svog bivšeg višedecenijskog potpredsednika Vladetu Janković da je postao Đilasova marioneta i da okrivljuje svoj narod za genocid koji nije počinjen.

Inače, Jankovićev program u Beogradu, to je više puta ponovio, je rušenje spomenika Stefanu Nemanji i njegovo premeštanje, ako ne u Marinkovu baru, onda na neko drugo mesto. On ne samo što ne poštuje, naravno stanovnike Marinkove bare, pokazuje da je besramni, arogantni elitista, što je, inače oduvek i bio.

Dakle, program Vladete Jankovića, osim što neće da gradi metro, što je danas i rekao na konferenciji za štampu, njegov program je i rušenje „Beograda na vodi“. Naime, on je rekao da će, praktično za glavnog arhitektu Beograda da postavi Dragoljuba Bakića.

Program Dragoljuba Bakića, ko je inače kandidat liste „Ne davimo Beograd“, imate u medijima koliko god hoćete puta je to rekao – Program Dragoljuba Bakića, kandidata Vladete Jankovića za glavnog arhitektu je da će srušiti „Beograd na vodi“.

Takođe, Vladeta Janković je danas to ponovio više puta i rekao da najavljuje vraćanje Glavne železničke stanice na Savski trg. Da bi to uradio on mora, još jednom kažem, poruši „Beograd na vodi“, jer šine više ne postoje. Zna se gde je Glavna železnička stanica, u Prokopu, prva faza je završena.

Inače, danas da vidite da se radi o svojevrsnom „Bajdenu“, ali koji, da li je dementan, Vladeta Janković je danas na pitanje novinara na konferenciji za štampu na pitanje – šta će mu biti prvi korak ako dođe na vlast u Beogradu, rekao sledeće, citiram, vrlo je zabavno. Slušajte, Vladeta Janković kaže: „Prvo što ću uraditi je da sprečimo ono što nanosi neposrednu štetu, moramo da zaustavimo Lešće.“

Pazite, kandidat za gradonačelnika Beograda kaže da će da zaustavi Lešće.

Zašto, crni Vlajko, da zaustavimo Lešće? A Novo, a Centralno? Znate na šta to liči? To je ono - Đilasovi maratonci trče poslednji krug. Vledeta - Pantelija, Lutovac - Makisimilijan, Ponoš - Aksentije, Đilas - Milutin, Jeremić - Laki, Miki Aleksić - Mirko, Siniša Kovačević, naravno - Bili Piton, Marinika - Kristina, a Borko je ko? Pa, Đenka.

Sada da se uozbiljim. Pre nešto više od godinu dana Vladeta Janković je u TV emisiji „Bez cenzure“, 29. decembra 2020. godine najavljivao i prizivao Vučićevu smrt rekavši: „Uzgred rečeno, ja verujem da će, kada jednom kucne sudnji čas Vučiću, će to biti od velikog značaja“.

Da li slušate vi ovo? Da je bilo ko od nas rekao da će Đilasu da kucne sudnji čas, javile bi se UN, OEBS, evroposrednici. Bili bi osuđeni na smrt, izbačeni iz parlamenta, iz politike, itd, a ovo je Vladeta Janković rekao.

Sada da pređemo na neko malo vedrije stvari. Zbog čega će SNS i predsednik Vučić da pobede na izborima? Pobediće zbog fantastičnih rezultata u poslednjih deset godina. Najbolji program je ono što su predsednik Vučić i SNS uradili u ovih deset godina, uzdižući Srbiju, gradeći Srbiju, vakcinišući Srbiju, lečeći Srbiju, lečeći prošlost od sadašnjosti radi budućnosti i navešću samo mali deo rezultata.

Nezaposlenost je sa 25%, koliko je bila 2012. godine, smanjena na minimum sada, 2020. godine, od 9%. Inflacija je najniža u poslednjih 50 godina i iznosi 1,3%, dok je u vreme žute vlasti, 2011. godine, bila 11%.

Od 2012. godine penzije su povećane za 30%. Prosečna zarada u odnosu na 2012. godinu je udvostručena i sada iznosi 610 evra.

Srbija je prva po broju stranih direktnih ulaganja. Od 2012. godine Srbija je privukla više od 21 milijardu evra.

Otvorili smo čuveni „Balkanski tok“. Koridor 10 je završen posle 50 godina. Izgrađen je auto-put „Miloš Veliki“, Beograd - Čačak 120 kilometara. U toku je izgradnja još deset auto-puteva. Izgrađena su dva ogromna mosta, onaj na reci Vrla na Koridoru 10 kod Vladičinog Hana, ogroman most i drugi „Žeželjev most“ u Novom Sadu posle 23 godine. Gradi se pruga Beograd - Budimpešta, a uskoro u martu će biti gotova ta deonica od Beograda do Novog Sada, gde će vozovi ići 180-200 kilometara na čas.

Za pet godina uložena je jedna milijarda evra u zdravstvo. Izgrađene su mnoge bolnice širom Srbije. Tri kovid bolnice, KBC Niš, Klinika za interne bolesti u Vojvodini, Kamenica 3, KCV, KBC Zemun, obnovljena je Tiršova 1, gradi se Tiršova 2, a rekonstruisane su bolnice u Pirotu, Gornjem Milanovcu, Loznici, Palanci, Vrbasu, Leskovcu, Aranđelovcu, Prokuplju, a izgradnja Kliničkog centra Srbije je pri kraju.

Srbija je nabavila na vreme, kada ih niko nije imao, vakcine. Sada imamo pet vrsta. Mi proizvodimo vakcine, gradimo još jednu fabriku vakcina. Kupili smo sve lekove protiv Kovida. Izgrađene su dve super moderne kovid laboratorije.

Srbija je finansijski podržala građane i privredu. Setimo se 100 evra pomoći punoletnim građanima, 100 evra pomoći svim mladima, 27.000 penzionerima, 10.000 zdravstvenim radnicima, 60 evra svim građanima Srbije.

Druga tura pomoći nezaposlenima je bila opet 60 evra, dodatna pomoć penzionerima još 50 evra. Svi vakcinisani su dobili, setimo se, 3.000 dinara, samostalni umetnici 90.000 dinara.

Ono što je jako važno, prvi put su predete, i to traje već unazad godinama, mere populacione politike. Pomognute su porodilje. Za prvo dete majke dobijaju jednokratno 100.000, za drugo dete 10.000 mesečno tokom dve godine, za treće dete 12.500 dinara mesečno u toku 10 godina i za četvrto dete 18.000 dinara tokom 10 godina.

Evo, završavam. Još bolji program će biti ono što će predsednik Vučić i SNS da rade u naredne četiri godine, uzdižući Srbiju, gradeći Srbiju, vakcinišući Srbiju, lečeći Srbiju, lečeći prošlost u sadašnjosti radi budućnosti.

Predaja nije opcija, pobeda je opcija. Živela Srbija!

Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Bakarec.
Sledeći prijavljeni je dr Muamer Bačevac.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Uvažena ministarko, uvaženi gosti, uvažene koleginice i kolege narodne poslanice i narodni poslanici, predložena rešenja, i to je najbitnije, koja su danas pred nama, a i bila su stvar dugotrajnih razgovora između opozicije i naše vlasti, pre svega imaju zadatak da stvaraju i da stvore i da ojačaju jednu klimu poverenja u izborni proces koji mi imamo u Srbiji.

Želim da zbog građana Republike Srbije naglasim da je ova vlast učinila sve, da je bila spremna da razgovara na svakom mestu, u svakom obliku i, kao što vidite, da prihvati skoro sve sugestije i skoro sve predloge zaista pokazujući želju da vrati poverenje građana u izborni proces naše države i da osigura ono što stalno pričamo, a to je da imamo slobodne izbore, poštene izbore i da uvek stojimo iza tih postulata.

Nije manje bitno ni to da smo ovim zakonima uskladili se sa EU. Malo koja zemlja u EU ima ovako otvoren i ovako transparentan način izbora i predsednika i poslanika. Kao što ste danas čuli, više od 17.000 će biti ljudi koji će biti na mestima izbora. Znači, apsolutno je nemoguće da se bilo koja nepravilnost desi, a da ne bude zabeležena i to je garant da ova vlast veruje u svoje rezultate i veruje u svoju sigurnu pobedu.

Novi zakoni, a to mene kao predstavnika nacionalnih manjina i kao predsednika Odbora za ljudska i manjinska prava izuzetno raduje, pod posebnom stavkom se bave načinom i kandidovanjem manjinskih stranaka, odnosno manjinskih lista i ovim zakonima, i Zakonom o izboru narodnih poslanika, a i Zakonom o izboru lokalnih samouprava, se dodatno garantuje i na pravi način razrešavaju sve one dileme koje su do sada postojale. Pre svega, precizirana su jasna pravila kada će RIK utvrditi položaj liste nacionalne manjine. Zakon je to definisao kako bi se izbegle eventualne zloupotrebe kojih je, nažalost, i to je javnost mnogo puta videla u našoj državi, bilo.

Posebno se obraća pažnja na prevenciju mogućih zloupotreba tako što se uvodi poseban član zakona koji je usmeren na zabranu izigravanja ovog zakona.

Izbornom listom nacionalnih manjina smatra se lista koja je izabrana i Komisija utvrdila da je njen osnovni cilj njenog podnošenja predstavljanje i zastupanje interesa nacionalnih manjina, kao i zaštita i poboljšanje prava pripadnika nacionalne manjine, što je u pravu sa svim standardima, i našim i EU.

Možda najznačajnija stvar za manjinske stranke jeste što je prepolovljen broj potpisa neophodnih za proglašenje liste nacionalne manjine dvostruko. Znači, sa deset hiljada sada će biti potrebno samo pet hiljada i ovo je velika stvar za nacionalne manjine, pogotovo za nacionalne manjine čija je brojnost mala u našoj državi.

Svakako je za svaku pohvalu uvođenje novog člana Zakona o narodnim poslanicima koji reguliše ravnomernu zastupljenost polova i u RIK-u i moram reći da to više neće biti dobra volja partija, ali podsetiti da smo mi u SDPS-u uvek vodili računa o ravnomernoj zastupljenosti polova, tako da trenutno u RIK-u imamo zastupljena oba pola.

Želim da se osvrnem, i meni je žao što jedan izuzetno bitan zakon o kojem danas raspravljamo, zbog važnosti ovih drugih zakona, nema toliku pozornost, na Zakon o socijalnom preduzetništvu.

Podsetiću vas da u Srbiji socijalna privreda iznosi, njen doprinos u bruto nacionalnom dohotku iznosi samo 0,2%, odnosno zaposleno je oko 10.000 ljudi u ovoj branši, odnosno u ovom obliku. U svetu, u nekim razvijenim zemljama, kao što je Švedska, socijalno preduzetništvo čini 10% BDP-a i u ovom sektoru je zaposleno oko 15 miliona ljudi u nekim razvijenim zemljama.

Mi danas prvi put na celovit način, kroz jedan jedinstven zakon, kroz jedan zaista neophodan Zakon o socijalnom preduzetništvu, prvi put uređujemo ovu oblast i razvijamo svest o značaju socijalne ekonomije i stvaramo povoljno okruženje za razvoj socijalnog preduzetništva. Nema sumnje da je društveno osetljivim grupama neophodna dodatna podrška, kao i ravnopravno uključivanje u životne tokove zajednice.

Sam osećaj da pripadate, koji oni imaju, da su koristan deo društva i da rade i doprinose svojoj zemlji, je zaista velika stvar. Ono što mi ovim zakonom činimo, jesti da zaista podupiremo da osobe sa invaliditetom, bilo koje vrste, dobiju šansu da rade i pokažu svoju produktivnost, jer su oni značajan deo našeg društva.

Grad Novi Pazar jako puno posvećuje pažnju socijalnom preduzetništvu i u uslovima kada nismo imali ovaj zakon, grad je u saradnji sa GIZ-om finansirao socijalno preduzetništvo sa nekoliko grantova od preko 4.000. Kao primer imamo taj projekat „NP rukotvorine“, koji je uvezao ogroman broj žena ovog kraja i one su postavile državnu etno mrežu. Još mnogo je takvih primera u Novom Pazaru, gde mi zaista pokušavamo da ovaj oblik socijalnog preduzetništva ojačamo na svaki način.

U svakom slučaju, obzirom da je socijalno preduzetništvo za nas iz Socijaldemokratske partije Srbije jako bitno, mi ćemo ovaj zakon podržati zdušno, kao i sve druge.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima potpredsednica Narodne skupštine Marija Jevđić.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem, potpredsedniče.

Poštovana ministarko sa saradnicima, na današnjem dnevnom redu imamo nekoliko zakona kojima se uspostavljaju viši standardi demokratičnosti i transparentnosti celokupnog izbornog procesa. Znamo da nije u praksi da se izborni zakoni menjaju pred izbore, ali to sada radimo jer je to rezultat međustranačkog dijaloga i preporuke OEBS-a, kako bi izbornim uslovima u Srbiji bili svi relativno zadovoljni. Ovim predloženim zakonima najviše se izašlo u susret opozicionim strankama. I vi ste, ministarka, rekli, da najmanje 16.000 posmatrača, ako posmatramo i proširene sastave, to je negde oko 80.000 posmatrača će imati opozicione stranke, plus još jednog člana, plus jedan u opštinskim izbornim komisijama, to je 160 opština, po dva člana, to je još 320 posmatrača, tako da, ako žele i ako imaju ljudske resurse, mogu vrlo lako kontrolisati izbore.

Što se tiče Jedinstvene Srbije, mogli ste danas čuti od mog kolege Živote Starčevića, da mi nemamo problema sa izbornim zakonima, jer znamo da oni ne utiču na volju građana, već dela. Jedinstvena Srbija je od svog osnivanja, na čelu sa Draganom Markovićem Palmom, isključivo radila i jedino se vodila interesom naših građana. Pokazali smo da od đaka do penzionera, da ne spominjem zdravstvene radnike i poljoprivrednike, uvek smo pomagali i uvek ćemo pomagati i voditi se time da je Srbija zemlja jednakih šansi za sve.

Što se tiče Jedinstvene Srbije, mi smo učestvovali u međustranačkom dijalogu. Smatramo da je obezbeđena efikasna platforma za razmenu i izgradnju konsenzusa među različitim političkim snagama o pitanjima ključnim za budućnost srpske demokratije.

Predlozima zakona se ne menjaju suštinski aspekti izbora za narodne poslanike, izbora za predsednika Srbije i odbornike i zadržavaju se dosadašnja zakonska rešenja koja se mogu smatrati osnovnim postulatom izbornog procesa u Srbiji.

Mislim da novi zakoni najviše donose novinu u pogledu zaštite prava u izbornom postupku i lakšeg kandidovanja političkih stranaka nacionalnih manjina. Čuli smo danas da je za nacionalne manjine sa 10.000 potpisa smanjeno na 5.000 potpisa, kao i u pogledu organizacije i transparentnosti rada organa za sprovođenje izbora.

Poseban napredak se može videti kroz efikasni rad izborne komisije, koja će svoje odluke da objavljuje na svojoj VEB prezentaciji i od vremena objavljivanja odluke na VEB prezentaciji počinju da teku rokovi za podnošenje propisanih pravnih sredstava i tu neće moći doći do zloupotrebe, kao što je bilo do sada, da određene političke, obično opozicione organizacije, ne prime obaveštenja i tako oduže proces privođenja izbora kraju.

Bilo je dosta polemike i oko uvođenja lokalnih izbornih komisija u izbore za narodne poslanike, ali JS smatra da se time unapređuje efikasnost izbornog postupka, ali i dodatne pravne zaštite i kontrole izbornog postupka. Verujem da u lokalnim izbornim komisijama sede odgovorni ljudi, koji će sa velikom odgovornošću pratiti i raditi izbore koji nam predstoje.

Još jedna od novina koja se uvodi ovim setom zakona jeste da se prvi put zakonom propisuje rok u kome se mora sazvati konstitutivna skupština jedinice lokalne samouprave. Da bi se sprečila mogućnost opstrukcije, propisan je rok od 10 dana da predsednik Skupštine iz prethodnog saziva sazove sednicu, ali i obaveza da odredi njeno održavanje u roku od 30 dana od dana objavljivanja rešenja o dodeli mandata na VEB stranici.

Kao što sam i rekla, predloženi set zakona je rezultat sa jedne strane paralelnog međustranačkog dijaloga o izbornim uslovima uz učešće evropskih parlamentaraca, tj. bez njihovog učešća, a sa druge strane, primenjene su preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju. Mislim da je to dobar način da se demokratija i pravo izbora u Srbiji što više garantuje, jer jedini interes bilo koje političke stranke, da li ona pripada vlasti ili je ona opozicija, treba da bude život naših građana i građanki.

Pitanje od kojeg Srbija ne treba da odustane je da se obezbede uslovi da Srbi na Kosovu i Metohiji, mislim da danas o tome baš niko nije govorio, glasaju na sledećim izborima i da se ne ponovi situacija…

Gospodine Orliću, možete li samo malo zvonce? Sebe ne čujem dok pričam, ako verujete. Mislim da me ministarka, sve vreme me gleda i mislim da ni ona ne čuje šta govorim, a mislim da je ovo jako bitno pitanje. Niko nije spomenuo pravo izbora Srba na Kosovu i Metohiji i problemi koje smo imali na prošlim izborima, kada smo govorili o referendumu. Tako da je to pitanje od kojeg ne treba da odustanemo i treba da radimo na tome da kao i prethodnih godina, uz posredstvo međunarodne organizacije, omogućimo Srbima da glasaju na svim izbornim procesima koje sprovodi Republika Srbija i da im se to omogući da glasaju upravo na KiM, jer je to, mogu slobodno reći, jedan od krucijalnih načina da oni ostanu i opstanu na Kosovu.

Mada je meni bila draga slika, kada je 16. januara bio Zakon o referendumu, slučajno sam se zatekla na putu ka Rašci i videla sam ogromne kolone naših građana koji su, bez obzira što im nije dozvoljeno da glasaju na KiM, stali i shvatili obziljnost referenduma i organizovano krenuli da glasaju u četiri opštine u Srbiji.

Pošto više nemam vremena, treba da ostavim i svojoj koleginici iz poslaničke grupe, samo želim da naglasim, a i vi ste bili deo te priče, ministarka, pre dve godine, upravo u ovo vreme, u februaru smo doneli jedan istorijski zakon što se tiče nas žena koje učestvujemo u politici, a to je da 40% žena bude na izbornim listama, odnosno i na svim mestima gde se odlučuje do dana kada ćemo biti 50:50%, JS u danu za glasanje podržaće sve predložene zakone. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala.
Reč ima potpredsednica Narodne skupštine Elvira Kovač.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Ministarka sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, u toku današnje rasprave se mnogo govorilo o međustranačkom dijalogu, tako da ću ja pokušati da se baziram na to da su zapravo predložena rešenja u ovim zakonskim predlozima koji se nalaze pred nama rezultat, odnosno rešenja i mere iz tri dokumenta. Jedan je više puta spomenut dokument, odnosno mere za unapređenje izbornog procesa, koji su predložili kofasilitatori iliti posrednici iz Evropskog parlamenta tokom procesa međustranačkog dijaloga uz posredovanje EP, i ovo je objavljeno 18. septembra prošle godine.

Drugo, mislim da je manje spominjan danas ovde, možda i nije, Sporazum o unapređenju uslova za održavanje izbora, koji su potpisali članovi Radne grupe za međustranački dijalog bez stranog posredovanja, i to 29. oktobra ove godine i treći, za koji sam prilično sigurna da nismo govorili o tome danas, su preporuke iz konačnog izveštaja Specijalne komisije Misije ODIR za procenu izbora, od 21. juna prošle godine.

Nakon izbora 2020. godine Srbija je dobila dodatnih 29 preporuka, kao što je to poznato, i posle tih izbora Vlada Republike Srbije je obnovila rad Radne grupe za saradnju sa OEBS-om.

Dakle, svi ovi zakonski predlozi koji se nalaze pred nama su objedinjeni predlozi iz svih tih preporuka sa tri koloseka.

Dobro je što se predloženim rešenjima na sveobuhvatan način obezbeđuje pravna sigurnost, ravnopravnost svih učesnika u izborima i iznad svega utvrđuje se pravni okvir poštenih izbornih uslova. Za Savez vojvođanskih Mađara kao stranku manjinsku, najpre regionalnu manjinsku stranku, izuzetno je važno poštovanje standarda nediskriminacije i ravnopravnost svih učesnika u svim fazama izbornog procesa.

Ovde je predsednik poslaničke grupe malo ranije u toku dana, dr Balint Pastor, govorio i o Ustavu, odnosno ustavnim odredbama. Dakle, poštujući aktuelni Ustav Republike Srbije, predloženim rešenjima koja se nalaze pred nama, obezbeđuje se ravnopravnost i zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina.

Dakle, poštujući Ustav Republike Srbije, ovi predlozi obezbeđuju ravnopravnost i zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim telima, budući da je pravo na političko predstavljanje izuzetno značajno, od suštinskog značaja za političku participaciju i integraciju nacionalnih manjina.

Za Savez vojvođanskih Mađara, kao što sam spomenula, stranku mađarske nacionalne manjine, su izuzetno značajne stvari koje se upravo odnose na manjinske stranke, o kojima je takođe predsednik poslaničke grupe danas govorio, a i nekoliko kolega. Da se podsetimo, jedna od najznačajnijih je da se ne menja suština, da se ostaje, pored postojećeg rešenja po kojem izborne liste nacionalnih manjina učestvuju u raspodeli mandata, po formuli tzv. prirodnog praga, s tim da se količnici koji pripadaju ovim izbornim listama, ako su osvojile broj glasova koji je ispod cenzusa od 3%, povećavaju za 35%.

S druge strane, ono o čemu se najviše razgovaralo tokom međustranačkog dijaloga i što je za nas od suštinskog značaja u ovim predlozima je i preciziranje pojma i položaja stranke nacionalne manjine i da se utvrđuju mehanizmi zaštite od zloupotrebe ovog statusa, koje su se dešavale, nažalost, u prošlosti, postavljanje jasnih kriterijuma za utvrđivanje statusa izborne liste nacionalne manjine je važno da bi se sprečila zloupotreba posebnih odredbi i afirmativnih mera koje su uvedene za podsticanje učešća, ali zaista učešća stranaka pripadnika nacionalnih manjina.

Predlogom zakona o lokalnim izborima, o kojem je najviše govorila uvažena ministarka na samom početku, se dodatno preciziraju kriterijumi za utvrđivanje statusa manjinske izborne liste. Dakle, izborna lista može imati položaj izborne liste nacionalne manjine samo onda, isključivo u tim slučajevima kada na teritoriji te nacionalne manjine zaista i ima, pripadnici zaista žive na teritoriji te lokalne samouprave, prema poslednjim statističkim podacima, prema poslednjem popisu stanovništva i ono, mislim da je ministarka to formulisala kao kriterijum maksimalnosti - ako pripadnici nacionalne manjine žive, njihov procenat je zapravo ispod 50%, do 50%, što je u potpunosti logično i sa čime se Savez vojvođanskih Mađara slaže.

Predlogom zakona o lokalnim izborima izborna komisija može proglasiti izbornu listu nacionalne manjine ako podnosilac te izborne liste podnese dvostruko manji broj potpisa koji je predviđen za ostale stranke, naravno, overenih potpisa. Ovo je izuzetno značajno zato što, kao što znamo, ovim predlogom se u potpunosti menja način odnosno propisuju se potpuno drugačija pravila koliki broj overenih potpisa je potrebno za predaju izborne liste i broj tih neophodnih overenih potpisa se uopšte više ne vezuje za broj kandidata, jer kao što znamo, u do sada važećem zakonu je stajalo 30 puta broj kandidata, ako pričamo, naravno, o većim lokalnim samoupravama. Sada taj broj neophodnih overenih potpisa zavisi od broja upisanih birača.

Mi svakako podržavamo što je uslišen apel nekoliko manjinskih stranaka koje su se uplašile, s pravom, da pošto su u mnogim lokalnim samoupravama gde pripadnici određenih nacionalnih manjina žive u manjem procentu ranije predavane tzv. jednotrećinske liste i, na primer, ja mogu da govorim o svom rodnom gradu Zrenjaninu, gde na 67 odborničkih mesta smo mi predavali uvek listu od 23 kandidata, minimum, znači jednotrećinska, puta 30. Dakle, do sada nam je bio neophodan broj 690 potpisa.

Da nije došlo do ove afirmativne odredbe da je neophodna polovina tih potpisa, grad Zrenjanin ima, što se tiče upisanih birača više od 100 hiljada, to bi značilo da nama za predaju liste treba hiljadu potpisa, dok je do sada trebalo 690, ali ovako kako piše, da je za stranke nacionalnih manjina neophodna polovina, smanjili smo taj broj na 500. Kažem, samim tim je uslišen apel mnogih stranaka nacionalnih manjina i na ovaj način se ipak njima olakšava kandidovanje i na lokalnim izborima i u onim lokalnim samoupravama gde njihov procenat nije visok, a sve to stoji i u Sporazumu o unapređenju uslova za održavanje izbora.

Ono što je najznačajnije, o čemu se najviše govorile, to je smanjenje neophodnih potpisa za republičke izbore, i to konkretno stoji kao 16. mera koju su predložili kofasilitatori iz Evropskog parlamenta, konkretno da se smanji broj neophodnih overenih potpisa za predaju liste za parlamentarne izbore iliti za narodne poslanike sa 10 hiljada na pet hiljada, kao što su kofasilitatori takođe predložili, znači to je bila konkretna mera, da se spreče zloupotrebe zakona.

Imajući u vidu značaj da izborni sistem predstavlja osnovni element predstavničke demokratije i zupčanike koji omogućavaju da točkovi demokratije pravilno funkcionišu, poslanička grupa zaista pozdravlja sva rešenja kojima se dodatno poboljšavaju uslovi i položaj izbornih lista nacionalnih manjina, ali smo i svesni toga da svega dva meseca pre izbora se usložnjava proces, komplikuje proces time što se uvode lokalne izborne komisije, umesto dosadašnjih radnih tela, da su drugačije nadležnosti, ovlašćenja koja se daju RIK-u i ostalim izbornim komisijama. U pogledu efikasnosti, smatramo da je ovaj predloženi trostepeni model zaštite biračkog prava, naravno, inovativan i dobar i on je, takođe, rezultat toga što je dogovoreno, ali činjenica je da je vremena za primenu, nažalost, vrlo malo i sve ovo, svi smo svesni toga, uvođenje i kako će to da funkcioniše, prigovori itd, može vrlo zakomplikovati i usporiti ceo proces zaštite biračkog prava i objavljivanje zvaničnih rezultata izbora.

Dakle, da pokušam da zaključim. Imajući u vidu značaj predloženih izmena, činjenicu da učešće nacionalnih manjina u javnim poslovima je sastavni element njihove zaštite, posebno uvažavajući pravnu sigurnost odredbi kojima se, još jednom naglašavam, unapređuju prava pripadnika nacionalnih manjina, kao i činjenicu da proces integracija podrazumeva poštovanje i dužnosti i obaveza i sa naše strane, dakle dužnosti i obaveza koje preuzimaju i pripadnici nacionalnih zajednica kao članovi jednog društva, poslanička grupa SVM će u Danu za glasanje podržati sve ove predloge.

U nadi da medijski natpisi i vesti govore o tome da će se prihvatiti amandmani koji se odnose na i sam žreb, što se tiče predsedničkih, ali što je za nas mnogo značajnije da jedan birač može da podrži jednu izbornu listu, svakako ćemo i za ove amandmane glasati.

Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima Snežana Paunović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem, potpredsedniče.

Uvažena ministarko sa saradnicima, poštovane kolege i građani Srbije, zaista važan set zakona, pre svega izbornih, lepo ste o tome govorili svi pre mene, ali i ne manje važni zakoni koji prate ove izborne zakone koji jesu trenutno u fokusu u Srbiji.

Međutim, reći ću nešto, prosto, pre svega zato što smo svi u ovoj sali, a to je da godinu i po dana koje su iza nas pokazale su našu rešenost da zaista uradimo sve ono što je do nas kao narodnih poslanika i što se od nas očekivalo kada je rad zakonodavne vlasti. Pomogli smo onoliko koliko smo mogli uprkos otežanim okolnostima, činjenici da je i Kovid - 19 i te kako opterećivao uslove za rad svih, pa i nas ovde.

Posledice svega toga što smo uradili su niz zakonskih rešenja, bezbroj akata koje smo doneli, ali i izborni zakoni o kojima govorimo danas, pre svega zato što se radi o izbornim zakonima, i o tome su govorili svi pre mene, koji su prosto proistekli negde iz jednog međustranačkog dijaloga koji se vodio na dva fronta pod budnim okom, rekla bih, predsednika parlamenta, gospodina Ivice Dačića. To nije bilo ni malo lagano u ovim okolnostima.

Mogla bih i da se složim sa nekima od mojih kolega koji su govorili da ovakve izmene izbornih zakona jesu direktno na štetu vladajuće većine. I jesu.

Napravili smo ustupke za koje gotovo mogu da tvrdim da se ne bi dogodilo da je bilo ko drugi odlučivao o tome, ali nije loše da u 2022. godini, neposredno pred nove parlamentarne izbore koji će se dogoditi 3. aprila, omogućimo sve ono što neko smatra kvalitetnim uslovima da bi uopšte učestvovao na izborima. Čak, moram priznati, iz mog ugla gledano, da smo zakonska rešenja doneli tako da im u dobroj meri pomažemo i da na tim izborima osvoje onoliko koliko im je potrebno da bi učestvovali u parlamentarnom životu.

Sve ono što je bilo do poslanika u Skupštini Srbije uradili smo, sve ono što je moglo da se dogovori probali smo da dogovorimo, ostalo je još samo da svojim programima, nadam se da će to biti način na koji će animirati građane, da ne kažem ubeđivati, dođu do onog procenta koji bi im odgovarao i kojim bi bili zadovoljni.

Da li će i koliko građani imati poverenje u sve nas i nas koji smo donosioci ovih zakona i sve one koje treba da izaberu i povere im pravo i dozvole mogućnost da uopšte odlučuju o nekim budućim zakonima, zavisi od toga šta ćemo pred njih izneti.

Ako to budu politikanske parole koje su bez sadržaja, ako to budu banalne izjave koje smo često gledali, pretnje ili kojekakve, sada već ne mogu više ni da se setim, a da upotrebim prosto neke termine koji su za jedan civilizovan rečnik, jer citirati bi bilo teško, onda će se, verovatno, sudariti kvalitetne ideje i kvalitetni programi oko boljitka za sve građane Srbije. Ukoliko ne budu imali jedan takav koncept, onda je zasigurno da vladajuća većina koja danas postoji neće imati nekih većih problema ni u perspektivi.

Dakle, definitivno je cilj bio da se izborni proces negde još više demokratizuje i decentralizuje, da se te izborne procedure pojednostave, opet kažem, isključivo i samo zbog toga da bi motivisali sve one političke aktere koji bi da utiču na kreiranje političkih odluka, ali i da bismo napravili, pa da, lepo je to rekao kolega Đukanović, možda neki ustupke koji nisu bili neophodni za one koji će svakako i ovakav zakon i ovakve izmene kritikovati kao neadekvatne, kritikovati kao nedovoljne, kritikovati sa neke pozicije sa koje još uvek nismo našli model kako tačno da im pomognemo da građani Srbiji poveruju u ono što pričaju i obezbede im prostor da eventualno sa svojim predstavnicima uđu u visoki Dom, odnosno parlament Republike Srbije.

Ne bih dalje trošila vreme na sve ono o čemu ćemo svakako kao političari svi razgovarati u predizbornoj kampanji, ali ću reći još jednu po meni jako važnu stvar, a to je da me kao ženu raduje, o tome ste, ministarka, govorili, rešenja kojima se zahtevaju da se i u RIK-u pre svega vodi računa o manje zastupljenom polu i da smo ozbiljno shvatili Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

S tim u vezi, ja sam dozvolila sebi luksuz da sa pozicije narodne poslanice iskoristim svoje pravo, predložim amandman, zatražim još veću zastupljenost žena na izbornim listama. Ipak, u finalu sam odlučila da takav amandman povučem.

No, moja ideja nije bila bez osnova, ona je bila pre svega motivisana činjenicom da, polazeći od te prirodne statistike, dođemo do ravnomernog prava da odlučujemo i u političkom životu.

Ne pričam o tome sada sa žaljenjem, sigurna sam da će neki parlament sutra ili prekosutra doneti takvu odluku, ovo pominjem isključivo zato što sam naišla na brdo argumenata koji su demantovali da sam u pravu. Sve sam ih saslušala, neki su bili opravdani, neki ne, ali sam naišla i na podršku za koju želim da se zahvalim pre svega predsedniku Skupštine, a onda i predsedniku Republike sa pozicije dve važne funkcije, dva, rekla bih, najuticajnija čoveka u Srbiji su razumela i moju težnju i činjenicu da u Srbiji živi 54% žena. Dakle, neka smo mi imali i takav amandman za sva ta buduća vremena kada će se neko drugi baviti ovim amandmanom ili će to postati neko prirodno stanje.

Ono što je važno i na šta ću se svakako osvrnuti, ja ne znam da li je ovo što čujem u sali je dobacivanje na temu ovog amandmana ili se kolege među sobom šale na neku drugu temu, ali je simpatično, ono što mi je važno jeste da imamo još jedan zakon na koji bih se posebno zaista osvrnula, pre svega zato što je o tome jutros govorila ministarka Kisić Tepavčević. Meni je žao što ona sada nije tu, ali ja ću govoriti o Zakonu o socijalnom preduzetništvu za koji mislim da je jako važan i da je velika sreća da se napokon našao pred nama i da ćemo o njemu glasati.

Istina je da smo čitavu deceniju pokušavali da dođemo do zakonskog rešenja i ovo je, rekla bih, potvrda da ova vladajuća koalicija jeste, pre svega, socijalno odgovorna vlast i da vodi računa o svim društvenim grupama i njihovom socijalnom statusu.

Ovoga puta nije u pitanju socijalna pomoć države, već je u pitanju jedna podrška, pre svega, teško zapošljivim kategorijama da dođu do posla i da sami sebi stvore uslove za samozapošljavanje po modelu socijalnih preduzeća.

Sadržina i struktura pitanja kojim se bavi ovaj zakon potvrđuje ozbiljan pristup države, zaista, rekla bih, najugroženijim kategorijama stanovništva, pre svega od onih ranjivih, najranjivijih društvenih grupa, do kreativnih ljudi, koji koriste inovacije i neke nove tehnologije u koje možda ili ne verujemo ili ih ne razumemo.

Radna grupa, ako se ne varam, je postojala za izradu ovog zakona i sigurna sam da smo kao socijalisti dali pun doprinos radu i ove radne grupe koja je pokazala i pred nas poslala jedan zakon na koji, ako ja imam precizan podatak, nema čak ni amandmana, što znači da je vrlo kvalitetno napisan. Iako pokaže neke svoje nedostatke, svakako ćemo ih rešavati, jer ni jedan zakon nije donet da ne bi mogao biti unapređen.

Ja ću iskoristiti još jako malo vremena, pre svega, da naglasim da ovaj zakon jeste i podsticaj i podrška i već formiranim preduzećima kojih u Srbiji ima preko 1.200, ako se ne varam. Dakle, 1.200 pravnih subjekata koji posluju po načelima socijalne ekonomije.

Tu se pre svega radi o zadrugama, udruženjima građana, fondacijama, preduzećima za zapošljavanje invalida, poslovni inkubatori i drugi manje zastupljeni oblici. Zato i naglašavam značaj jedne ovakve socijalne ekonomije za, pre svega, pa ako hoćete, i ukupan ekonomski i socijalni razvoj društva.

Dakle, imalo bi se mnogo toga govoriti o svim zakonima koji su pred nama ne, ništa novo u odnosu na ono što su kolege pre mene govorile, ali ću zaista ostaviti vreme, zašli smo duboko u raspravu da se i kolege posle mene obrate i kažu šta misle. Reći ću samo da, svi zakoni koji se nalaze pred nama i koji se tiču današnjeg pretresa, ali i pretresa kojima ćemo se baviti i sutra i prekosutra, će svakako imati podršku poslaničke grupe SPS pre svega jer spadamo u kategoriju socijalno odgovorne partije koja na kraju baštini baš one tekovine levice koje poštuju čoveka i život od svog rada. Koliko god danas probali da nas plagiraju, negde mi se čini da u tom delu ostajemo autentični. Hvala vam.