Sedamnaesto vanredno zasedanje, 09.02.2022.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodna poslanica Sanja Jefić Branković.

Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Sanja Jefić Branković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Uvaženi predstavnici Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, mi današnjom sednicom najverovatnije zaokružujemo rad ovog saziva parlamenta i stiče se utisak da je u nekom proteklom periodu za ovih godinu dana akcenat stavljen na jačanje institucija i uopšte na njihovu nezavisnost u radu, na funkcionalnost i na kraju njihovo pravno uobličavanje i regulisanje. Uloga parlamenta se u različitim zemljama različito i tretira, odnosno razlikuju se parlamenti u zemljama u okruženju, ali svaka od njih ima zajednički cilj, a to je da je pravi izazov za svaki od tih parlamenata da promene svoj stav u pogledu i medija i javnosti i izvršne vlasti, ali i međunarodnih organizacija, što jeste bio i rezultat rada ovog parlamenta.

Složićete se sa mnom da stub svake države čine njene institucije i od stepena poverenja koje građani imaju u te institucije zavisiće i direktno sama uspešnost funkcionisanja jedne države. U mesecima koje imamo iza sebe mi smo zaista imali jedan veoma kompleksan rad, imali smo veliki broj javnih slušanja na kojima smo mogli čuti brojne sugestije i primedbe, zatim usvojen je veliki broj i te kako značajnih zakona i u oblasti finansija i u oblasti zaštite životne sredine, Zakon o Zaštitniku građana itd. i može se reći da je svaki od ovih zakona, ali i postupaka parlamenta u prethodnom periodu imao pre svega za cilj jačanje poverenja građana u institucije, pre svega u instituciju parlamenta.

Sada je već izvesno da ćemo u popodnevnom delu zasedanja pristupiti proglašenju Akta o promeni Ustava i Ustavnog zakona za sprovođenje Akta o promeni Ustava i ovo je poslednji put da Skupština odlučuje o sudijama koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju.

Mi smo imali ustavne promene čija je namera, odnosno intencija, i bila da se izbor sudija izmesti iz ingerencija zakonodavne vlasti ili uticaja bilo koje druge vrste i mislim da smo u tome uspeli, a vreme će pokazati da li je to bila dobra odluka ili ne. Ja mislim da jeste.

Vi znate da nas u narednom periodu usled izmena Ustava očekuje potpuno drugačiji pristup i princip izbora sudija i tužioca i u čitavom ovom procesu mislim da Visoki savet sudstva mora imati, odnosno ima i te kako značajnu ulogu, a sad ću pokušati da obrazložim i zašto to kažem.

Pre svega, on mora pružiti jednu snažnu podršku integritetu i sudija ali i samih sudova i mislim da bi možda trebalo pružiti malo jaču reakciju na pritiske koji se svakodnevno javljaju i na sudijski rad ali i na sudije uopšte. Tu mislim i na medijske pritiske. To bi za rezultat imalo činjenicu da Visoki savet sudstva u potpunosti svojim delovanjem i svojim aktima preuzima ali i ispunjava svoju ulogu jednog nezavisnog i samostalnog organa koji u potpunosti obezbeđuje i garantuje nezavisnost i samostalnost sudija i sudijskih funkcija.

Sa druge strane, percepcija korisnika sistema pravosuđa nije na najboljem nivou, ali nije ni nezadovoljavajuća. Prema jednoj anketi koja je sprovedena od strane organizacije civilnog društva, nešto više od polovine anketiranih građana smatra da je integritet sudija na visokom nivou. Od toga čak 85% njih misli da sudije zaista vrše poziv na zadovoljavajući način. Ukoliko regionalno posmatramo tu situaciju, najpovoljnija je u Vojvodini, a najmanje povoljna na jugu Srbije.

Iako na prvi pogled deluje da je relativno lako napraviti pozitivne i negativne segmente u pogledu samog pravosuđa, ja bih rekla da možda to i nije baš toliko lak zadatak. Vi sa jedne strane imate javnost koja percipira pravosuđe na jedan svoj način, na osnovu možda nekih ličnih iskustava koje su imali, a sa druge strane imate profesionalnu zajednicu koja zna šta u određenom trenutku jeste ili nije moguće učiniti. Upravo iz tog razloga možda se javljaju pogrešne percepcije samog stanja pravosuđa i eventualnih problema koji se možda u nekim segmentima čak i predimenzioniraju u odnosu na ono kakve zaista i jesu.

Mislim da je mnogo teže definisati sam pojam kvaliteta pravosuđa. To nisam primetila da mnogo ko pokušava da učini, a razlog za to najverovatnije leži u činjenici što postoji veoma veliki spektar faktora koji mogu uticati na sam pojam kvaliteta pravosuđa.

Kao kruna svega toga, mislim da treba obratiti pažnju na stručnost samih sudija, tužilaca i osoblja, što znači da su ljudski resursi jedan od onih faktora koji u ogromnoj meri, iako se to ne vidi, zaista utiču na pojam kvaliteta pravosuđa.

Možda bi trebalo posvetiti pažnju tome da donosioci i strategije ali i rukovodioci sačine jednu odgovarajuću strategiju ljudskih resursa, koja bi ujedno podrazumevala i zapošljavanje i edukaciju, ali i napredovanje samih sudija i ostalog osoblja, jer od njih u velikoj meri zavisi kakav će taj kvalitet pravosuđa na kraju i biti.

Kao što znate, pošto dolazite iz pravosuđa, informacija je jedna od najvažnijih stvari kojom se služe svi oni koji se pravosuđem bave i zato je veoma važno da oni međusobno budu koordinirani, da razmenjuju informacije, da se usavršavaju, između ostalog i korišćenjem savremenih tehnologija, kako je to u nekim drugim zemljama učinjeno, jer će to s jedne strane doneti i uštede, ali sa druge strane olakšati razmenu informacija koja za njihov rad na kraju i jeste ključna.

Još jedan od segmenata o kojima želim da govorim danas jeste i dovoljan stepen pristupa pravdi. Kad kažem - dovoljan stepen pristupa pravdi, mislim da je veoma važno približiti građanima sve alternativne načine na koje mogu da ostvare svoja prava, kako ne bi bukirali, odnosno kako ne bi previše opterećivali sudije i sudove nekim predmetima koji se možda mogu rešiti nekim alternativnim načinima koji bi i za njih bili povoljniji, ali verovatno i brži i produktivniji. Sve to opet utiče i na poverenje javnosti, u zavisnosti od toga kakav vam je pristup pravdi i koliko ste vi zadovoljni ostvarenom pravdom, kao i načinima na koje dođete do njih zavisi i stanje u pravosuđu uopšte.

Još jedna od stvari koju sam primetila kada govorimo o načinu na koji proveravamo kvalitet pravosuđa u Srbiji, iako veoma često čujemo da je ovaj sistem i neefikasan i da su sudovi preopterećeni i da imamo veliki broj starih predmeta, nisam primetila da postoji neki jedinstveni metod ili sistem kojim se proverava učinak sudova i sudija. Možda je to ključ svih nerešenih problema koji postoje u pravosuđu i možda bi trebalo nagraditi one sudove, a sigurna sam da ih u Srbiji ima i više nego što to iz javnosti možemo da saznamo, možda treba nagraditi one sudove koji imaju i te kako dobru praksu u rešavanju svih ovih problema pravosuđa i možda će to biti podsticaj za sve ostale sudove u Srbiji.

Što se tiče druge tačke o kojoj danas razgovaramo, o članovima RIK, nama iz SDPS je i te kako važno da članovi RIK budu ljudi koji su stručni i koji su profesionalni. Ovo telo mora funkcionisati na principu uravnoteženosti i to tako što će sve političke partije imati svoje predstavnike, odnosno biti jednako zastupljeni i tako imati mogućnost da delegiraju svoje predstavnike u ovo telo.

Jako je važno da kandidati koje partije predlažu budu kompetentni u obavljanju svog posla, što znači da moraju poštovati i zakone, ali i proceduru jer jedino tako možemo govoriti o uspešno sprovedenim izborima.

Republička izborna komisija ima i te kako važnu i značajnu ulogu i ona organizuje izbore na svim nivoima i republičkim, i lokalnim, i pokrajinskim, ali i izborima za savete nacionalnih manjina i u toliko je njena uloga značajnija, a samim tim i ovaj akcenat na stručnosti ljudi koji u njemu sede ima i veći značaj. Srbija već pune tri decenije zaista radi na poboljšanju izbornih uslova kako bi se učvrstilo poverenje građana u izborni sistem u opšte. Mislim da smo u tome i velikim delom uspeli.

Podsetiću da su predstavnici vlasti i opozicije pre nešto više od dve i po godine počeli razgovore o poboljšanju izbornih uslova i tada je dogovoreno da postoje određeni mehanizmi koje moramo sprovesti što pre, odnosno da neka rešenja budu kratkoročna, ali da ih sprovedemo što pre, već prilikom prvih narednih izbora. To se na kraju i desilo, izmenjeni su i zakoni i procedure, tako da mislim da će način na koji smo sada uredili ovaj izborni sistem zaista omogućiti svim političkim akterima da dođu do svojih birača i učešćem na izborima ostvare i pokažu svoju političku snagu.

Kada govorimo o RIK i samom izbornom procesu, naša zakonska regulativa ne poznaje, za razliku od drugih zemalja, ne poznaje neku stabilnu, odnosno profesionalnu izbornu administraciju. Dakle, onu administraciju koja bi na jednom mestu obuhvatala sve one postupke koji se preduzimaju u jednom izbornom procesu. Dakle, ona bi podrazumevala i evidenciju birača, i organizovanje i sprovođenje samog izbornog procesa i kontrolu finansija, ali i praćenje uloge medija i tako dalje.

Kod nas je ovaj proces ostvaren učešćem različitih državnih organa i naša poslanička grupa je u nekom od prethodnih izlaganja, na nekoj od prethodnih sednica govorila o tome, o ideji socijaldemokratske partije kada govorimo o načinu na koji bi ovaj problem mogao možda biti bolje rešen, a to je kroz formiranje državne izborne komisije. Kada kažem, državna izborna komisija, tu pre svega mislim na jedno profesionalno nezavisno i stalno telo koje bi u svom sastavu imalo eminentne stručnjake iz oblasti izbornog sistema, odnosno izbornog prava. Oni bi se birali na period koji je duži od trajanja mandata samih narodnih poslanika, jer bi se na taj način omogućila njihova nezavisnost i time bismo svakako ojačali mehanizme za kontrolu svih učesnika u ovom procesu.

Nesporno je da je Republička izborna komisija u proteklom periodu zaista radila na poboljšanju i svojih uslova rada, ali i načina na koji je postala transparentnija u odnosu na prethodnih godina. Na sajtu se mogu pronaći i skenirani zapisnici sa svakog biračkog mesta, što jeste jedan od načina za otklanjanje svake sumnje u pogledu konačnih rezultata.

Mislim da smo dogovorom uspeli da prevaziđemo određene probleme u funkcionisanju izbornog sistema. Ti problemi su prevaziđeni donošenjem odgovarajućih propisa, ali i procedura. Očekujem da će oni dati dobre rezultate.

Upravo iz tog razloga Socijaldemokratska partija Srbije će u danu za glasanje podržati odluke o kojima danas govorimo.

Hvala.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima zamenik predsednika poslaničke grupe Jedinstvena Srbija, narodni poslanik Života Starčević.
Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Života Starčević

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem.

Poštovana potpredsednice Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi predstavnici Visokog saveta sudstva, Državnog veća tužioca, dame i gospodo narodni poslanici, danas vrlo verovatno po poslednji put na bilo koju temu, a svakako poslednji put na temu izbora nosioca pravosudnih funkcija, odnosno sudija, tužioca i zamenika tužioca, razgovaramo na tu temu u ovom skupštinskom sazivu, svakako.

Nakon ovoga ćemo imati još samo posle podne ovu Posebnu sednicu i verovatno će posle toga Naroda skupština, po onom planu, 15. februara biti raspuštena i raspisani novi parlamentarni izbori.

Od 3. avgusta 2020. godine, kada je konstituisan ovaj saziv Narodne skupštine Republike Srbije, pa evo do 9. februara poslanička grupa JS, koja broji osam poslanika u ovom sazivu, imala je samo u plenumu u ovoj sali 351 izlaganje i diskusiju, bila je vrlo aktivna, ne samo u plenumima, već i u skupštinskim odborima i radnim telima. Trudili smo se, zaista da damo neki svoj doprinos kao JS, kao poslanička grupa JS radu Narodne skupštine Republike Srbije.

Ovaj saziv Narodne skupštine Republike Srbije, zaista može da kaže da je uradio sve poslove koji su postavljeni pred Narodnu skupštinu Republike Srbije u prethodnih godinu i po dana, da nema zakona i drugih akata koje nismo doneli.

Ono što mogu da kažem je da su među tim poslovima bili neki izuzetno važni poslovi. Tu bih izneo, recimo, da je ovaj skupštinski saziv izneo čitavu proceduru ustavnih promena u domenu pravosuđa, što je jako važan posao.

Danas posle podne na Posebnoj sednici ćemo negde staviti i tačku, što se Narodne skupštine tiče i njenog učešća u toj proceduri. Naravno, u nekom sledećem sazivu biće doneti i potrebni zakoni da bi te ustavne promene u potpunosti zaživele.

Ono što je još bitno od tih važnih skupštinskih zadataka, mislim da je ovo prvi skupštinski saziv koji je doneo Kodeks o ponašanju narodnih poslanika, što je, takođe jako važno, da je ovaj skupštinski saziv izneo, pregovore međustranačke i unutar stranačke, odnosno međustranačke pregovore o izbornim uslovima, da smo doneli potpuno novo izborno zakonodavstvo. Tako da je bilo tu puno važnih poslova. Meni lično, recimo, da smo doneli dva vrlo važna identitetska zakona, kao što je Zakon o očuvanju kulturnog nasleđa svetog manastira Hilandar ili, recimo, Zakon o upotrebi ćirilice i zaštiti ćiriličnog pisma i mnoge druge.

Međutim, da se vratim na ovo što je ovaj skupštinski saziv uradio i što će danas, otprilike završiti jesu te ustavne promene. Ovo je prva zakonodavna vlast koja razvlašćuje samu sebe, da tako kažem. To pokazuje naš odnos kako prema vlasti, tako prema državi i, naravno, na prvom mestu prema institucijama i prema narodu i građanima.

Pokazali smo da su nama građani na prvom mestu i država Srbija i da je naš cilj, pre svega, zadovoljni građani i jaka i jedinstvena Srbija. To je neki cilj kome stremimo.

Evo, danas, kažem, po poslednji put, raspravljamo o izboru nosioca pravosudnih funkcija, jer po još uvek važećem Ustavu i po članu 99. Ustava Republike Srbije Narodna skupština raspravlja i bira nosioce pravosudnih funkcija. Pošto smo puno puta pričali na tu temu, ja tu ne bih ništa novo dodao od onoga što smo već rekli.

Na primer, i Volter je rekao da je najbolja ona vladavina u kojoj se čovek mora pokoravati samo zakonima. U tom smislu mi smo sudsku vlast u potpunosti izmestili, učinili je nezavisnom od izvršne i zakonodavne vlasti i Srbija će kada se ovaj proces reforme pravosuđa završi biti država sa možda i najnezavisnijim pravosuđem u Evropi i u svetu, naravno, kada i prateći zakoni budu doneti uz ove ustavne promene.

Napravili smo potpuno nezavistan pravosudni sistem, ali svaki sistem, pa i pravosudni ne čine samo pravila, odnosno norme i zakoni, već svaki sistem čine i ljudi. U tom smislu je jako važno da struka koja će ubuduće birati nosioce pravosudnih funkcija bira najbolje među sobom za nosioce tih funkcija.

Tek kada se izbori čovekoljublje javlja se pravda, rekao je Lao Ce. Šta to znači, preneto na izbor sudija, nekih budući? To znači da nosioci pravosudnih funkcija, odnosno sudije i tužioci moraju pre svega biti dobri, časni i moralni ljudi, a onda dobri poznavaoci struke, pa tek na kraju oni koji sude i tuže.

Više puta sam ovde rekao da ni jedan sistem neće valjati ako ne valjaju ljudi koji čine taj sistem. Zato ovde i skrećem pažnju onima kojima smo preneli u nadležnost dalju reformu pravosuđa da pažljivo biraju ljude, pre svega, a onda i nosioce pravosudnih funkcija.

Henri Bordo je rekao da u pravosuđu uvek postoji neka opasnost, ako to nije sam zakon, onda su to sudije i nema veće nepravde nego kada pravda zakasni, odnosno sudstvo mora biti efikasno. To je jako važno, upravo da se ne bi desila ta nepravda da pravda zakasni.

Naime, mi imamo slučaj da je, recimo, po privatnoj tužbi Dragana Markovića Palme tek nakon godinu i po dana zakazano ročište protiv onog blurovanog, skremblovanog, „svedoka“, u stvari kriminalca, Branislava Radosavljevića koji je krao automobile i za to više puta hapšen i osuđivan. Tek je nakon godinu i po dana zakazano prvo ročište. Naravno da kod tog prvog ročišta taj kriminalac, ne da se nije pojavio, nego je čak dao i neko svoje opravdanje kako ga boli zub, pa ne može da dođe na ročište.

Danas imamo situaciju da svako može da kaže svašta o svakome, s da pri tome, pravda i ako stigne stigne mnogo kasno. Mi moramo da napravimo, osim efikasnih zakona, i osim efikasnih zakonskih rešenja koje će negde u naše zakonodavstvo ponovo uneti odgovornost za izrečenu reč, moramo napraviti i efikasan pravosudni sistem kako ne bi došli do onoga što je Momčilo Nastasijević rekao, a to je – nema veće nepravde, nego kada pravda zakasni.

Dobar sudija, onaj koji je položio zakletvu i koji će suditi po pravu i pravdi, onaj koji je zakletvu dao i koji poštuje opšte prihvaćene vrednosti u društvu, takav sudija je bio i sada jeste i biće nezavistan u svakom pravosudnom sistemu. Oni pojedinci, kojih je, na svu sreću, malo, kojima su lični ili možda čak politički neki interesi i ciljevi važniji od struke, zakona, prava i pravde i morala, takvi pojedinci nisu bili, nisu danas, a teško da će i biti nezavisni u nekom drugom sistemu, boljem sistemu koji pokušavamo da napravimo u pravosuđu.

Mi iz Jedinstvene Srbije smatramo da princip sudske nezavisnosti predstavlja centralni postulat demokratskog poretka zasnovanog na vladavini prava, ali mi smatramo da sudska nezavisnost nije cilj sam za sebe, odnosno nije vredno za sebe i ne može biti posmatrana kao privilegija jedne grane državne vlasti ili nosilaca sudijske funkcije, već institucionalno sredstvo za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Da bi se u potpunosti ostvario taj cilj, nezavisno i nepristrasno sudstvo bazirano na temeljima poštovanja i zaštite ljudskih prava i sloboda, neophodno je da tome doprinesu i same sudije svojom stručnošću, osposobljenošću, posvećenošću poslu, i kao što je Rikoferi rekao – zakoni vrede onoliko koliko vrede ljudi koji su pozvani da ih primenjuju.

Pomenuo sam da ćemo popodne potvrditi rezultate referenduma o ustavnim promenama i moramo reći da je referendum svojevrsni praznik demokratije. I protekli referendum koji smo organizovali je bio svojevrsni praznik demokratije i rezultati referenduma su pokazali jasnu volju građana da se ide u reformu pravosuđa.

Jedinstvena Srbija je uvek vodila realnu politiku, politiku ostvarenja konkretnih koristi za građane Srbije i nikada nije obmanjivala građane. Međutim, mogli smo videti odmah nakon referenduma, u danu referenduma i danima nakon referenduma pokušaje obmanjivanja dela građana od strane opozicije.

O tome kako su pokušali da prekrajaju volju naroda najbolje govori snimak na kome jedan opozicioni predstavnik objašnjava kako treba pre objavljivanja zvaničnih rezultata referenduma da oni, kako kažu, spinuju rezultate referenduma i onda optuže vlast za krađu na referendumu. Gde ćete konkretniji dokaz za obmanu i koliko je, u stvari, politika njihova u stvari politika manipulisanja građanima Srbije i da je to politika obmane i opsene?

To se može posmatrati kao svojevrsna pokazna vežba, kao svojevrsni trening za predstojeće parlamentarne i predsedničke i u pojedinim delovima lokalne izbore 3. aprila ove godine. Ovi koji obmanjuju ljude i kojima su usta puna slobode i pravde možemo ovih dana videti koliko im je i do slobode i do pravde.

Zaposlenici u kompaniji Dragana Đilasa i on lično slobodu posmatraju kao volju jednog čoveka, odnosno kao volju Dragana Đilasa, a pravdu zaobilaze u širokom krugu, što smo mogli videti i u slučaju porodičnog nasilja koje je svojevremeno izvršio pomenuti. Kod njih je sve suprotno od onoga što zvanično kažu ili zvanično rade. Sve je obmana ili opsena.

Jedinstvena Srbija će na sledeće parlamentarne izbore izaći u koaliciji sa svojim starim koalicionim partnerom Socijalističkom partijom Srbije. Naša koalicija traje evo već punih 14 godina, od 2008. godine i naša koalicija ima jasan i prepoznatljiv program. Mi smo uvek radili u korist građana i države Srbije. Naša koalicija ima konkretne i realne rezultate i zato za našu koaliciju nije upitna i nikada neće biti upitna podrška naroda, jer imamo i realnu politiku, politiku očuvanja osnovnih državnih i nacionalnih interesa, politiku ekonomskog razvoja zemlje, politiku socijalne pravde, politiku brige i o mladima i onima starijima i politiku poboljšanja statusa poljoprivrednih proizvođača, ali i realnu zelenu politiku, a ne ekološku demagogiju.

Da zaključim. Nema vlasti bez ljudi. Nema prosperiteta države bez pravde i dobre politike. Mi se zalažemo za Srbiju u kojoj vlada volja naroda i mi se zalažemo za Srbiju prosperiteta i pravde i u tom smislu poslanička grupa Jedinstvene Srbije će, ukoliko nijedan od kolega narodnih poslanika ne iznese primedbu na pomenute predloge nosioca pravosudnih funkcija, glasati za ove predloge.

Hvala.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Hvala.
Reč ima predsednik poslaničke grupe Socijalistička partija Srbije, narodni poslanik Đorđe Milićević.
Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem, uvažena potpredsednice Narodne skupštine Republike Srbije gospođo Jevđić.

Poštovani predstavnici Visokog saveta sudstva, poštovani predstavnici Državnog veća tužilaca, dozvolite mi da na samom početku, obzirom da je ovo verovatno i poslednje obraćanje, jeste da ćemo u ponedeljak imati još jednu sednicu, ali pretpostavljam da je ovo poslednje obraćanje u ovom sazivu Narodne skupštine Republike Srbije, da i Socijalistička partija Srbije napravi jedan osvrt na prethodnih skoro godinu i po dana rada parlamenta koji je dugo vremena bio osporavan od strane jednog dela opozicije, ne shvatajući da je parlament zapravo glas naroda i da se demokratija ostvaruje na izborima i da samo izbori mogu promeniti politički kurs Srbije. To nikako ne mogu protesti i to nikako ne može ulica.

Ovaj parlament je u prethodnom vremenskom periodu pokazao i da je simbol demokratičnosti i efikasnosti i transparentnosti, ali i javnosti u radu, što je od izuzetne važnosti i značaja.

Brojni važni zakoni su u prethodnom periodu doneti u ovoj sali, počev od zakona koji se tiču same pandemije koja, nažalost, još uvek traje, potom zakoni koji se tiču životnog standarda građana i zakoni koji se tiču nastavka izgradnje infrastrukturnih projekata, jer nema ekonomskog bez infrastrukturnog razvoja.

Zatim, uspeli smo da unapredimo parlamentarizam u Srbiji. Uspeli smo da implementiramo sve ono što je bilo sadržano u Izveštaju Evropske komisije, a ticalo se konkretno rada Narodne skupštine Republike Srbije. Dakle, podignuta je lestvica na jedan deleko viši nivo.

Mnogo značajnih procesa. Pomenuta su dva i ja se u potpunosti slažem sa svojim kolegama, promena Ustava kao jedan od najvažnijih državnih procesa u Srbiji i drugi proces jeste međustranački dijalog. Upravo iz ta dva procesa proističe i tema današnje sednice Narodne skupštine Republike Srbije.

Dozvolite mi da krenem od ovog što sam poslednje pomenuo, a to je međustranački dijalog. Mislim da je inicijativa koju je pokrenuo predsednik Narodne skupštine Republike Srbije, da se dijalog ovoga puta vodi ne samo sa evropskim parlamentarcima, već da se vodi na oba koloseka i sa vanparlamentarnim strankama koje ne žele da razgovaraju sa evropskim parlamentarcima, dao konkretne rezultate. Taj rezultat je i sporazum koji je potpisan, između ostalog, sa vanparlamentarnim strankama koje nisu želele razgovor sa evropskim parlamentarcima. Prosto, to je proces iz kojeg ne možete isključiti nijednu partiju.

Naš cilj u čitavom procesu, inače, mi kao poslanički klub smo se opredelili da učestvujemo u radu na oba koloseka, da razgovaramo i sa evropskim parlamentarcima i sa strankama koje ne žele da razgovaraju sa evropskim parlamentarcima, jer smo želeli da saslušamo sve sugestije i predloge, da sagledamo šta je to što je realno i što možemo implementirati, a da zaista unapredi izborne uslove u Srbiji.

Nažalost, pokušali smo da iz mnogo različitosti, uz poštovanje različitosti, iznađemo kompromis, dođemo do nekog rešenja i mislim da se u tome i uspelo. Dve stvari su za nas od izuzetne važnosti kada govorimo o izbornim uslovim i kada govorimo o narednim izborima koji će biti održani 3. aprila. Mislim na predsedničke, parlamentarne i gradske izbore. To su, pre svega, pitanje odgovornosti i pitanje ozbiljnosti.

Ova vladajuća koalicija je pokazala odgovornost delima, a ne rečima i danas pokazujemo da smo odgovorni time što poslednji naš susret sa evroparlamentarcima i prvo pitanje koje je postavljeno da li ćete vi stići da implementirate sve ovo što ste dogovorili sa vanparlamentarnim opozicionim strankama. Mi smo rekli - u nama možete gledati pouzdanog, stabilnog i sigurnog partnera i naravno da ćemo sve implementirati. I mi sa ovim danas i sa sednicom kojom ćemo imati u ponedeljak taj proces zaokružujemo.

Dakle, ja ne znam da li je jedna vladajuća koalicija u Srbiji od uvođenja višestranačkog sistema učinila ovoliko ustupaka predstavnicima vanparlamentarnih stranaka.

Mi ovde govorimo trenutno o sastavu RIK. Republička izborna komisija do sada je imala 17 članova. Sastav RIK se birao shodno broju poslanika koji izborne liste imaju nakon održanih parlamentarnih izbora ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Nikada se nije desilo da vanparlamentarne stranke imaju svoje predstavnike u RIK. Na zahtev vanparlamentarnih stranaka, mi smo napravili još jedan kompromis, nekoliko koraka za nas unazad, a objasniću i zašto to kažem, ali još jedan kompromis i dogovor da i vanparlamentarne stranke imaju svojih šest stalnih članova i šest zamenika, što se nikada nije desilo u istoriji parlamentarizma u Srbiji, ponavljam.

Veliko je pitanje da li bi oni kojima smo učinili ustupke, te ustupke učinili nama da smo mi danas vanparlamentarna opozicija, što se, naravno, nikada neće desiti, ali znam i ubeđen sam i siguran da to ne bi učinili, jer da su hteli bilo šta da menjaju, menjali bi u periodu od 2008. do 2012. godine ili bi se bar setili izbornih uslova u periodu od 2008. do 2019. godine, a ne 2019. godine, kada su shvatili da verovatno njihov poziv za vanredne parlamentarne izbore znači njihovu političku prošlost, što se na kraju i pokazalo.

Dakle, svesni smo mi činjenice da kada želite da napravite kompromis, prosto ne mogu svi biti zadovoljni. Želim potpuno otvoreno ponovo danas da kažem, vladajuća koalicija ima razloga da bude nezadovoljna onim što smo prihvatili, kada je reč o izbornim uslovima. Zašto? Pa, na svakom biračkom mestu, ako govorimo o samom izbornom procesu, ako govorimo o RIK, ako govorimo o stalnom sastavu, proširenom sastavu, na svakom biračkom mestu, vladajuća koalicija će imati daleko manje predstavnika u odnosu na opozicione političke stranke, jer imaće samo listu koju predvodi SNS i Aleksandar Vučić, listu koju će predvoditi Ivica Dačić, sa našim predizbornim koalicionim partnerima, kada je reč o parlamentarnim izborima, imamo jednog zajedničkog kandidata i to je to. Sve ostalo su liste opozicione i opozicione liste će imati svoje predstavnike na biračkim mestima, pored toga što će imati šest članova u RIK, jednog člana u stalnom sastavu, jedan plus jedan u stalnom sastavu i što će imati po dva, ono što im pripada u proširenom sastavu na svakom biračkom mestu.

Gde se tu vidi ozbiljnost? Naša svakako da. Mi smo se pokazali kao neko ko drži reč i rekao sam maločas, ono što smo poručili i evroparlamentarcima, u nama uvek mogu videti pouzdanog, sigurnog i stabilnog partnera. Ali, ono na čemu smo uvek insistirali jeste da vodimo dijalog. Dijalog je lekovit. Samo dijalogom možemo doći do kompromisnih i pravničnih rešenja, ali dijalog mora da se vodi u institucijama sistema, u Narodnoj skupštini Republike Srbije, ne na ulici, ne u parkiću kao plemenski savez, već ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije. To je ono na čemu smo mi insistirali.

Mislim da ozbiljnost onih koji su sve vreme izlazili sa određenim zahtevima i time zapravo samo tragali za razlogom ne da ne izađu na izbore, nije njihov bio cilj sada da ne izađu na izbore, jednom nisu izašli na izbore, taj cilj je propao, dakle, bojkot je propao. Scenario koji je trebao da se desi posle bojkota, takođe je propao, i to više nije bila ideja. Ideja je bila nešto drugo, da pokušaju preko evropskih parlamentaraca na bilo koji način da izvrše pritisak na stranke vladajuće koalicije i da bez izbora dođu do vlasti i privilegija. E, to jedino ne može. Sve ostalo što se tiče izbornih uslova bili smo spremni da razgovaramo, ali to jedino ne možemo. Ponavljam, demokratija u Srbiji se ostvaruje samo na izborima.

Imali smo milion i jedan zahtev, ne znam koliko su predstavnika tražili na biračkim mestima. Na kraju smo došli do svega, prihvatili smo sve ono što su tražili, da bi danas oni svoju ozbiljnost pokazali time što objave javni konkurs da se jave ljudi koji će im čuvati biračke kutije i koji će biti na biračkim mestima. Pa, jesu li to ozbiljne političke partije i organizovane političke partije? Zato kažem, za nas je pitanje izbora, pitanje i odgovornosti i pitanje ozbiljnosti.

Što se tiče druge teme, a vezana je za izbor sudija i tužilaca, dobro je maločas kolega Starčević rekao, ja mislim da smo mi jedini parlament koji je razvlastio sebe. Kao najviši organ zakonodavne vlasti, mi smo razvlastili sebe, ali sa jasnim ciljem – depolitizacija pravosuđa, kako bi imali bolje pravosuđe u Srbiji, kako bi ojačali i osnažili sistem pravosuđa u Srbiji. To je bio jedini cilj.

S druge strane, hajde da krenemo ispočetka. Najpre se krenulo od Zakona o narodnoj inicijativi i Zakona o referendumu, ali to je bila naša ustavna obaveza. Ta ustavna obaveza je morala da se realizuje do 2008. godine, jer je 2006. godine usvojen novi Ustav. I ove priče da smo mi smanjili, da smo mi ukinuli obavezan cenzus, pa ne, u Ustavu je definisano da ne postoji obavezan cenzus. Mi smo samo upodobili ovaj zakon sa Ustavom koji je usvojen 2006. godine. I to što smo učinili nema apsolutno nikakve veze sa „Rio Tintom“, sa preambulom, iako se to pokušavalo sve vreme vešto politički zloupotrebiti. Ekologijom se bave oni koji rade, recimo, na Institutu za pravo i ceo život su bili pravnici i odjednom su postali ekolozi. Ali, dobro, možda je i to moguće ako imate neki viši cilj. Ovde su ciljevi potpuno jasni.

Mi želimo, pre svega, efikasnost i nezavisnost sudija, odgovornost i samostalnost javnih tužilaca.

Kada je reč o tome konkretno šta su građani odlučili 16. januara, a mi ćemo danas potvrditi, ubeđen sam, dvotrećinskom većinom, jeste da sudije ne biramo prvi put na period od tri godine, već da imaju stalnost funkcije. Mi iz SPS smatramo da je to jako važno. Takođe, da sudije neće birati parlament, već jedno stručno telo koje će biti sastavljeno od sudija, koje će biti sastavljeno od istaknutih pravnika, od univerzitetskih profesora.

Takođe, odlučeno je da predsednike sudova bira nadležni državni organ, Visoki savet sudstva. Dakle, postavljamo, kako bih rekao, temelje i stabilan osnov za jednu pravnu državu i vladavinu prava u pravom smislu te reči, jer, znate kako, za građane je veoma važno da li će jedna postupak trajati nekoliko decenija ili će uspeti da se realizuje u relativno kratkom vremenskom periodu. To je ono što interesuje građane kada govorimo o pravosuđu i to je ono što očekuju od pravosuđa.

Tu smo imali određene primedbe od jednog dela opozicije, ali sve te primedbe demistifikujete sa jednom činjenicom, pa zašto oni ovo nisu učinili? Jeste bilo pokušaja u periodu od 2009. do 2011. godine, pa se 2011. godine stalo, jer su 2012. godine bili izbori, a oni su morali da menjaju preambulu. Kao što vidite, mi ne pričamo o preambuli, mi pričamo o pravosuđu, i onda su to ostavili po strani.

Radna grupa je nastavila da radi 2017. i 2018. godine. Nije postignuta saglasnost sa strukovnim udruženjima. Nastavilo se sa radom 2019. godine. Održan je veliki broj javnih rasprava, postignuta potpuna saglasnost sa Venecijanskom komisijom, postignuta saglasnost sa strukovnim udruženjima, implementirali smo ono što je bila sugestija i primedba članova Venecijanske komisije. Imao sam to zadovoljstvo da učestvujem na nekoliko sastanaka, onlajn sastanaka sa predstavnicima Venecijanske komisije, ali znam koliko je bilo teško ubediti predstavnike Venecijanske komisije u višečasovnim razgovorima koje su vodili predsednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić i ministarka pravde, upravo sa predstavnicima Venecijanske komisije.

Kada je reč o VSS, teško je naći, rekao bih, univerzalan pristup i teško je naći univerzalan model koji se primenjuje svuda u svetu. Intencija je da se izbor iz parlamenta prenosi na nezavisna tela. To su VSS, VST, s tim što će parlament imati svoju ulogu, budući da od 11 članova, parlament bira četiri člana i to iz redova istaknutih pravnika. Dakle, ova četiri člana su zapravo predstavnici parlamenta, a obzirom da je parlament glas naroda, oni su i predstavnici građana i imaju veoma važnu i značajnu ulogu - kontrolnu, nadzornu ulogu, a kolika je važnost govori i činjenica da bi došli do izbora ova četiri člana VSS nije dovoljna prosta većina. Dakle, nema preglasavanja, potrebna je kvalifikovana većina, što je garant kvalitetne i dobre rasprave da bi se došlo do određenog konsenzusa i da bi se došlo do određenih dogovora.

Do sada za sve su krivili politiku. Sve dileme koje smo slušali iznošene su u razgovorima sa evropskim institucijama, ali osnovni postulat je i potpuno jasan, nema izbora u parlamentu.

Predložena varijanta je najmanje na štetu građana zato što postoji mehanizam, kao što sam rekao, kroz uvođenje kvalifikovane većine za glasanje i upravo ta kvalifikovana većina za glasanje treba da izabere četiri istaknuta pravnika koji će biti članovi VSS.

Sa druge strane, naš cilj je bio da imamo, da izgradimo mnogo bolje pravosuđe, jer brojna istraživanja godinama unazad govore da građani Srbije nisu bili zadovoljni radom pravosudnih organa. Sa druge strane, referendum je, tačno je, zloupotrebljavan u političke svrhe u kontekstu da se govorilo o tome da referendum ima za cilj da se promeni preambula, pa su ga vezivali za „Rio Tinto“ kako bi se zapravo prikrila suština, a suština jeste nezavisnost, depolitizacija i nezavisnost ove grane vlasti.

Dakle, ponavljam, u svim aktima evropskih institucija koje smo dobijali od 2006. godine do danas navode se primedbe, kada je reč o vladavini prava, sa naglaskom da se obezbedi nezavisno pravosuđe. Čekajte, ako govorimo o vladavini prava, pa onda je potpuno logično da krenemo od ustavnih promena.

Imaćemo šansu da dobijemo nezavisnost i efikasnost, i to smo govorili i tokom i neposredno pred izjašnjavanje za referendum. Imamo šansu da dobijemo nezavisnost i efikasnost…
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Vreme.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Završavam.

Imamo šansu da dobijemo nezavisnost i efikasnost, a ako tu šansu ne iskoristimo ostajemo u nekom statusu kvo.

Završavam, koleginice.

Što se tiče tužilaca, neće biti onog surogata jednog vrhovnog tužioca, već će biti javni tužioci samostalni.

Što se tiče sudija, struka je počela da uređuje taj deo, i to ide, rekao bih, u dobrom pravcu. Ko god tvrdi da ovo pitanje ne bi uticalo na proces evropskih integracija u Srbiji, grdno se vara. I te kako bi uticalo, jer mi bi referendum mogli da ponovimo tek za četiri godine. U tom periodu sigurno ne bi mogli da otvorimo ni jedan klaster, a zahvaljujući ovome otvorili smo klaster četiri, a u prvoj polovini ove godine otvorićemo klaster tri, a potom i klaster pet i time zatvaramo jedno ozbiljnu celinu.

U suprotnom bila bi onemogućena dalje zakonodavna aktivnost i dalji reformski proces.

Na samom kraju, što se tiče imena koja ste predložili, namerno nisam govorio o imenima. Saslušaćemo, naravno, i ostale kolege koje budu danas govorile. Vi ste rekli šta su ostali postulati pre nego što ste predložili i šta je to što ste sagledali da bi došli do kandidature predloženih. To su stručnost, doslednost i osposobljenost. Ukoliko ne bude primedbi i osporavanja, podržaćemo predloge o kojima se danas govori. Zahvaljujem.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem se predsedniku poslaničke grupe SPS.
Vreme iznad predviđenih 20 minuta ćemo oduzeti od vremena poslaničke grupe.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu, narodni poslanik Dejan Kesar.
...
Srpska napredna stranka

Dejan Kesar

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, predstavnici VSS i Državnog veća tužilaca, poštovani građani Srbije, pred nama je danas predlog većeg broja odluka, kako onih koje se odnose na izbor i na prestanak nosilaca pravosudnih funkcija, tako i Predlog odluke o razrešenju i imenovanju članova RIK, kao i predlog autentičnog tumačenja. Same predložene odluke koje su danas pred nama, narodnim poslanicima, pokazuju jasnu nameru i intenciju da što brže i u što kraćem roku razmatramo o predloženim odlukama kako bi obezbedili uslove za efikasniji rad nadležnih državnih organa, kako tužilaštva, tako i sudove, ali i RIK.

Kada govorimo o Predlogu odluke o prestanku funkcije javnih tužilaca, tu bih naveo da je Državno veće tužilaca, u skladu sa zakonskim aktima koji uređuju njihove nadležnosti, uputilo Narodnoj skupštini navedenu odluku i utvrdilo da su ispunjeni uslovi o prestanku funkcije većem broju viših i osnovnih javnih tužilaca na teritoriji Republike Srbije i istu uputilo Narodnoj skupštini, odnosno resornom Odboru za pravosuđe.

S obzirom da smo mi pre nekoliko sednica imali mogućnost da raspravljamo o određenim tužiocima koji su imenovani na te funkcije, smatram da je ovakav Predlog odluke koji je upućen resornom Odboru za pravosuđe i koji se danas nalazi pred nama narodnim poslanicima ovde u plenumu, odluka formalnog karaktera i poslanička grupa „Aleksandar Vučić – Za našu decu“ će u Danu za glasanje svakako glasati za ovakav Predlog odluke.

Takođe, pred nama se nalazi i Predlog odluke o izboru zamenika javnih tužilaca na teritoriji Republike Srbije i takođe, tu bih rekao da je Državno veće tužilaca sprovelo jasno definisan postupak u skladu sa Zakonom o tužilaštvu, da je sprovelo postupak u kome je utvrdio da su predloženi kandidati, stručni i osposobljeni i dostojni za obavljanje ovakve funkcije i nakon obavljanja ispita i nakon obavljanja svih drugih razgovora i svih drugih neophodnih elemenata koji uključuju ovaj proces, takav Predlog odluke je dostavljen Odboru za pravosuđe. Odbor za pravosuđe je razmotrio ovakvu odluku i istu uputio u plenum Narodne skupštine.

Kada govorimo o samim kandidatima i ono što je veoma važno nakon ovih formalnih stvari koje ste i vi, kao predstavnici Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca rekli na samom početku. Mi smo u periodu od godinu dana, kao najviše zakonodavno telo u velikom broju slučajeva razmatrali o predlozima odluka koje su nam dolazile i od Visokog saveta sudstva i od Državnog veća tužilaca. Razmatrali smo o tim odlukama na jedan brz i efikasan, transparentan način, zato što smo želeli da građane Srbije upoznamo koga ćemo to izabrati na sudijske i na tužilačke funkcije, zašto su ti ljudi zaslužili da dobiju preporuku, odnosno da budu u formi predloga od strane Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, ali u određenim slučajevima smo takođe osporavali određene kandidate. Neki su nam zamerali zašto smo kolege i ja osporavali određene kandidate na te funkcije, zato što smo smatrali da po automatizmu ne moramo da prihvatimo sve kandidate iz određenih, subjektivnih, odnosno objektivnih razloga.

Mi zaista želimo kao Narodna skupština, kao najviše zakonodavno telo da ovde raspravljamo o nosiocima, o budućim nosiocima pravosudnih funkcija koji imaju najbolje rezultate, koji su najstručniji, najdostojniji, najsposobniji za obavljanje ovako ozbiljne i odgovorne funkcije, pre svega da bi pravosudni organi obavljali svoje poslove, odnosno da bi obavljali poslove koji su im povereni zakonom i kako bi građani Srbije na jedan brži način stizali do pravde i kako bi stizali do određenih sudskih odluka kako bi zaštitili svoja zakonom zagarantovana prava.

Kada govorimo o izboru nosilaca pravosudnih funkcija, takođe ovde govorimo o predlozima odluka koje su nam upućene od strane Visokog saveta sudstva i govorimo o budućim nosiocima pravosudnih funkcija, kako na teritoriji grada Beograda, tako i za Osnovni sud u Vrbasu.

Takođe i u ovom postupku, kao u ranijim slučajevima, je utvrđeno da su kandidati i stručni, dostojni i osposobljeni, da su rangirani od strane Visokog saveta sudstva i da su upućeni u plenum Narodne skupštine na odlučivanje.

Mislim da smo takođe za period od godinu dana pokazali jedan ozbiljni stepen demokratičnosti i ozbiljan stepen transparentnosti kada govorimo o predloženim kandidatima, zato što smo u plenumu Narodne skupštine jasno govorili o svakom pojedinačnom kandidatu. Njihove biografije smo pročitali. Ukoliko bi utvrdili da su određeni kandidati na neki način, odnosno nedostojni, nesposobni, odnosno nedostojni i nestručni, mi smo takve kandidate osporavali, to ne može niko da nam zameri zato što je to upravo u nadležnosti i Narodne skupštine i narodnih poslanika.

Ono što je veoma važna crta jeste, to su tri crte koje će u potpunosti okarakterisati ovaj saziv Narodne skupštine, a to jeste što je, prva stvar jeste što je velikom broju mladih ljudi, pre svega u poslaničkoj grupi „Aleksandar Vučić – Za našu decu“ data šansa da zastupaju politiku prosperiteta, boljeg standarda, boljeg života, veće samostalnosti Republike Srbije i svih drugih stvari koje karakterišu politiku Aleksandra Vučića i SNS.

Druga stvar o kojoj je moj kolega takođe, Đorđe Milićević, govorio jeste što je ovaj plenum Narodne skupštine u jednoj od prethodnih sednica usvojio set izbornih zakona koje su pozitivan rezultat međustranačkog dijaloga koji se vodio zadnjih godinu dana kako u Narodnoj skupštini uz prisustvo predsednika Aleksandra Vučića i određenih opozicionih stranaka, tako i uz posredstvo evroparlamentaraca, takve razgovore su vodili predstavnici opozicionih stranaka koje nisu želele da dođu ovde u Narodnu skupštinu i da razgovaraju sa svojim, legitimno izabranim, predstavnicima naroda.

Ono što je svakako vezano za današnju temu kada govorimo o sudijama i tužiocima, jeste što će ovaj skupštinski saziv ostati u potpunosti zapamćen zato što smo se mi kao skupštinska većina, odnosno Vlada kao ovlašćeni predlagač i trenutni skupštinski saziv, u potpunosti razvlastili kada govorimo o izboru sudija i tužilaca u Narodnoj skupštini.

To pokazuju i rezultati referenduma koji je održan 16. januara, gde je 60% izašlih građana na referendum podržalo predložene ustavne promene i što ubuduće, nakon godinu dana, odnosno nakon godinu dana od proglašenja akta o promeni Ustava i usvajanju drugih zakona, seta zakona, koje smo obavezni da u narednom skupštinskom sazivu usvojimo, budući izbor sudija i tužilaca više neće biti u Narodnoj skupštini, već će biti u VSS i DVT. Predsednik Odbora za pravosuđe ubuduće neće biti član VSS i DVT, ministar pravosuđe će ostati samo član DVT i to su značajne promene u odnosu na period pre 2012. godine kada su u ovoj skupštinskoj sali sedeli predstavnici opozicionih stranaka, koji su u potpunosti ruinirali pravosuđe Republike Srbije u periodu od 2009. godine do 2012. godine.

Zaista, uvek kada budem bio u mogućnosti, pričaću o toj reformi, o toj sramnoj reformi pravosuđa, koja je naš pravosudni sistem unazadila i koji mi pokušavamo da ispravimo, određene fleke, i deset godina kasnije koje su tadašnji ljudi koji su sedeli u tadašnjem Ministarstvu pravosuđa, VSS i DVT uspeli da urade za period manji od šest meseci.

Znate, na mnogo boljem položaju bi se danas nalazili da nije bilo takvih ljudi koji su želeli da u svojoj biografiji imaju da su reformisali srpsko pravosuđe, a onda ga u potpunosti devastirali i uništili. Ne samo kada govorimo o pitanju pravosudne mreže, ne samo kada govorimo o ugledu i integritetu Republike Srbije u međunarodnim institucijama koji prate rad pravosuđa, nego govorim o ljudskim sudbinama.

Hiljadu i sto ili preko hiljadu i sto nosilaca pravosudnih funkcija i sudija i tužilaca je zbog odluke malog broja ljudi, koji su bili direktno instruisani od strane ljudi koji su sedeli u vrhu tadašnje DS su ostali na ulici. To ću uvek ponavljati zato što su nama ove ustavne promene i sprovedeni referendum spočitavali zadnjih godinu dana predstavnici, politički predstavnici iz opozicionih stranaka i određeni ljudi iz sudova i tužilaštava, koji su nezakonito koristili svoje sadašnje funkcije kako bi nama spočitavali ono što mi želimo da uradimo u domenu pravosuđa. Nismo hteli ništa da uradimo ono što je protivustavno i protivzakonito, a što su oni radili od 2006. godine do 2009. godine.

Godinu dana se mi suočavamo sa jasnom histerijom predstavnika opozicionih stranaka kako nije dobro zato što radimo na ustavnim promenama. Nije dobro zato što će trenutna skupštinska većina biti okarakterisana kao ona skupštinska većina koja je izbor sudija i tužilaca izmestila iz Narodne skupštine.

Vi ste imali predstavnike DS, imali ste te predstavnike na Andrićevom vencu, i da govorim o Borisu Tadiću, da govorim o Nati Mesarević, da govorim o drugim članovima Visokog saveta sudstva koji su se ponašali kao veće staraca, koji su nakon prijave na opšti izbor, koji je u tom trenutku, ne da je bio nezakonit, nego je pritom bio i neustavan, su te prijave uzeli i razmatrali između sebe i onda gledali koje sudije i koji tužioci su bliski tadašnjoj DS. Nemojte da se lažemo da to tako nije bilo, i nemojte da se lažemo da je ta reforma pravosuđa bila dobra. Ne, nikako nije bila dobra. Bila je dobra onima koji su tada imali bliskost sa predstavnicima DS, koji su mogli da pozovu nekoga i da kažu – pa, znaš ja možda nisam bio član DS, ali sam te neke odluke donosio zato što su me zamolili ljudi iz opštinskih odbora. Kada kažete da ti opštinski odbori nisu predlagali to je neistina zato što imate papir na kome je lupljen pečat predsednika opštine i predsednika opštinskog odbora DS u kome se kaže – da, on je dobar, daj da ga predložimo za sudiju ili za tužioca zato što će on da zastupa naše interese i to nije neistina.

Onda u sedištu DS dve ili tri noći pred izbore precrtavaju imena sudija. Zamislite tu dozu malicioznosti da je jedno od nepisanih pravila bilo da ukoliko je jedan supružnik advokat, a drugi sudija ne mogu da prođu i onda su ljudi, naravno zbog porodične egzistencije i egzistencije svoje dece, odlazili i razvodili brakove. Zašto? Da bi u biografiji Snežane Malović bilo napisano da je ona reformator pravosuđa ili Nate Mesarević. Pa, kada govorimo o te dve ličnosti dovoljno je reći da je Nata Mesarević na suđenju pokojnom premijeru Zoranu Đinđiću rekla - upravo sam dobila presudu, pa ću je pročitati ili Snežana Malović koja je govorila da će radni sporovi nakon reforme pravosuđa biti gotovi, odnosno biti okončani u periodu od dve godine, odnosno, izvinjavam se, parnične dve, radni sporovi šest, pa se do dan danas ti sporovi vuku.

Kada govorimo o pravosudnoj mreži danas govorimo o predlozima kandidata za Prvi, Drugi i Treći Osnovni sud. Kome je trebalo da od ranije pravosudne mreže, na primer na teritoriji grada Beograda, koji je uključivao pet opštinskih sudova, stvore jedan centralizovani sud, pa da sve te sudove kojima su bili jasno definisane nadležnosti prebace u jedan sud. Pa odgovaralo je ljudima iz DS da imaju jednog predsednika suda koji će doći iz njihovog ešalona. Mi o tim stvarima moramo da govorimo. Mi o tim stvarima moramo da pričamo da nam se to više nikada ne bi dogodilo.

Vi danas imate u oblasti pravosuđa veliki broj investicija da pomognemo da sudije i tužioci mogu da rade svoje zakonom poverene poslove. Imate rekonstruisanu Palatu pravde, imate novu zgradu u Katanićevoj, uskoro ćemo imati i opštu zgradu, odnosno zgradu Opšteg suda u Kragujevcu.

Šta je urađeno do 2012. godine? Imate 1.100 sudija koji su se borili za egzistenciju. Znate šta je još gore? Što niko od tih sudija koje su prošle nisu pozvale svoje kolege da ih pitaju da li su dobro, da li imaju od nečega da izdržavaju svoje porodice. Zato što nisu smeli, zato što bi verovatno neko u sudu rekao – e, vidiš ovaj izabrani zove ove neizabrane, a to se ne sviđa ljudima koji sede u DS.

Ono što je bilo 2012. godine, crvena linija podvučena, jeste što smo mi kao SNS rekli – ne, ne želimo da se mešamo u sudske postupke, ne želimo da se mešamo u rad pravosudnih organa, ne želimo da utičemo na sudije i tužioce tako što ćemo kao u vreme DS stavljati na naslove strane određenih tabloida, kako bi taj sudija trebao da postupa u određenom predmetu.

Vi ste i u ovom procesu promene Ustava imali sudiju Apelacionog suda koji je svaki dan izlazio u javnost i govorio, čovek verovatno od 8.00 do 16.00 časova sudi, pa od 16,00 onda zatvori vrata sudnice i ode u studio, odnosno ode u emisije ovih opozicionih medija i stalno napada. Ne sviđaju mu se ni stavovi Udruženja sudija, Udruženja tužilaca, ne sviđaju mu se stavovi kada dolazi na javna slušanja i kada predstavnici njegovog udruženja CEPRIS dobiju argumente od strane poslanika u trenutnom skupštinskom sazivu, da su te ustavne promene dobre zato što se njima bukvalno ništa ne sviđa i zato što bi oni ostavili sve u stanju koje je bilo 2012. godine da bi oni mogli da komanduju pravosuđem.

Vi imate tri godine, kao što sam već rekao, borbu sudija i tužilaca da dođu do svog Ustavom zagarantovanog prava, a to je pravo na rad. Ali, oni u tom trenutku drže u svojim rakljama i Ustavni sud.

Tek kada je Ustavni sud te 2012. godine, kad se Ustavni sud oslobodio tog političkog balasta sudije su vraćene na posao, ali nije problem to što su vraćene na posao, nego zato što je ovu državu ta reforma koštala milione evra, zato što su neke sudije i tužioci umrli, zato što su neki teško oboleli.

Znate šta je najgora stvar? Najgora stvar u profesiji jednog sudije i tužioca jeste da neko okarakteriše kao nedostojan. Znate ko ih je okarakterisao? Okarakterisali su ih ljudi koji su danas razdvojeni na nekoliko političkih formacija, koji u stvari predstavljaju ujedinjenu DS. Ti ljudi koji su sedeli u tadašnjoj DS sede danas u tim opozicionim strankama. To su vam ti isti ljudi koji žele danas da spomenik Stefanu Nemanji presele u Borču, odnosno to su ljudi koji danas ne biraju ni reči, ne biraju dela da napadnu većinsku i kulturnu i pristojnu Srbiju zato da bi oni stekli jeftine političke poene.

Sve će uraditi, verujte mi, sve će uraditi, samo da neko spolja, van Srbije donese dekret ili papir i da kažu – da, vi ste pobedili SNS i Aleksandra Vučića bez izbora, bez volje građana Srbije. To vam je upravo pokazao i međustranački dijalog danas kada govorimo o RIK-u. Oni su pozvali evroparlamentarce da bi oni verovatno, odnosno očekivali, da će im doneti papir u kome će reći – da, vaše visočanstvo, Dragan Đilas može da dođe na vlast bez izbor, bez volje građana. To tako neće moći. I građani su im dali crveni karton 2012. godine zbog svih afera, svih koruptivnih radnji, ali jednim delom i zbog reforme pravosuđa i zbog sudija i tužilaca.

Zato se nadam da ćemo i u budućem i u sledećem sazivu Narodne skupštine raspravljati o ovakvim i sličnim odlukama zato što na ovaj način obezbeđujemo na jasan način rad pravosudnih organa na jedan nezavistan i efikasan način, ali isto tako ovim odlukama ćemo doprineti da naša Srbija u budućnosti bude još jača i modernija. Hvala.