Gospođo predsednice Skupštine, uvažena gospodo i gospođo ministri, koleginice i kolege narodni poslanici, evo pažljivo sam slušao, prethodna dva dana govore pre svega mojih kolega iz opozicije na predlog najvažnijeg zakona o kome danas raspravljamo u ovom parlamentu, a to je naravno Zakon o evidentiranju nelegalnih objekata ili kako ovde mnogi kažu Zakon o legalizaciji ili neko će reći o ozakonjenju nelegalnih objekata.
Ono što mi je prosto neverovatno jeste jedno veliko nerazumevanje. Dva dana sam slušao kolege iz opozicije koji ili nisu čitali ovaj Predlog zakona ili govore ono što pišu pojedini opozicioni portali i mediji, pa onda se to prepričava ovde u ovoj skupštinskoj sali.
Kao član Odbora za građevinu i saobraćaj pokušao sam da, ajde da narodskim jezikom kažem one prave i značajne stvari, benefite, odnosno koristi imati svaki građanin Republike Srbije, a naročito moji Šumadinci, kada u Narodnoj skupštini ovaj zakon prihvatimo.
Ono što je ključna stvar, to su već moje kolege i govorile ovde. Mi od 1997. godine imamo različite pokušaje ozakonjenja, odnosno legalizaciji. Uspeli smo tek nekih 320 do 350.000 objekata da ozakonimo za sve ove godine, a danas smo u 2025. godini.
Poslednji pokušaj bio je 2015. godine i nažalost uvek je nešto hvalilo i uvek je trebao jedan papir više. Dolazim iz opštine Topola. Više od 20 godina sam predsednik opštine ili predsednik Skupštine opštine. Bio sam ovde poslanik i pozicije i opozicije. Bio sam svedok različitih pokušaja da se ovaj problem reši. Ono što bih sada rekao, rekao bih šta je važno.
Danas i juče dobijem pozive i poruke od mojih komšija, takođe, sugrađani me pitaju – ko će u opštini da bude zadužen za legalizaciju? Nažalost, to je uticaj medija da u opštini, mogu da kažem - dragi moji Šumadinci niko neće biti zadužen.
Ovaj zakon podrazumeva brz, jasan i efikasan način i ono što će biti jasno, da ćete vi putem E-aplikacije, nešto najsličnije onome što imamo u E-agraru, kako danas poljoprivrednici konkurišu za subvencije u Ministarstvu poljoprivrede, prijavljivati objekte preko Agencije za prostorno planiranje.
Takođe, ovde je bilo pitanje da li Agencija za prostorno planiranje ima kapacitet da na jedan efikasan način upiše ovoliki broj objekata, a pominjemo cifru od četiri miliona. Rekao bih da Agencija već ima dovoljno kapaciteta i da se pokazala kod svih važnih linijskih infrastrukturnih objekata koji se grade u Republici Srbiji i već su angažovani kod rešavanja imovinsko-pravnih odnosa i onda je normalno da će uz dejstvo sa katastrom ovaj posao moći da se na jedan efikasan i brz način ostvari.
Takođe, ono što hoću da kažem, mislim da je veoma važno da Ministarstvo kada opštine, odnosno lokalne samouprave nemaju nadležnost kod ovog procesa evidentiranja, a kod evidentiranja je važno odvojiti taj deo od urbanizma, dela vlasništva, opštine moraju biti servis i pomoć svojim sugrađanima, i dobro je da Ministarstvo građevine obavi sastanke i pre usvajanje zakona sa lokalnim samoupravama, da znaju šta je njihova nadležnost i na koji način mogu da pomognu građanima. Naročito ovo što je kolega Stošić govorio iz PUPS-a pre neki dan, a vezano je da ljudi koji nemaju tehničku obučenost mogu na adekvatan način da konkurišu.
Još mnogo bitno, gospođo ministarka, a to je da pokušamo, mi u opštinama imamo veliki broj podnetih zahteva za legalizaciju, odnosno ozakonjenje od prethodnog zakona iz 2015. godine. Važno je da se ti predmeti takođe sada reaktiviraju, odnosno da se tim ljudima pomogne gde je falio jedan ili dva papira, da se i tu taj posao odradi na brz i efikasan način.
Ovde se postavilo dosta pitanja vezano, pre svega od opozicije – kako ovaj zakon favorizuje tajkune, kako favorizuje ovakve, kako favorizuje onakve. Pre svega, mislim da ovaj zakon favorizuje običnog građanina.
Ja sam jedan od retkih narodnih poslanika koji živi na selu. Dolazim iz sela Blaznave, jednog prelepog sela iz Šumadije između Oplenca i rudnika koji ima oko 2.000 objekata, od tih 2.000 objekata samo negde oko 962 ili 963 su upisana u Katastar, sva ostala su ostala ne upisana, ali daleko od toga da su to divlji objekti, već kod gomile tih objekata fali nešto od papira da bi se to regulisalo.
Već smo rekli elektronski će ljudi prijavljivati svoje objekte. Prosečna cena će biti 100 evra po objektu. Ono što bih posebno naglasio jeste da ćemo na seoskom području pomoći na brz i efikasan način, ali ljude koji su u gradovima po Šumadiji, na primer, mi imamo investitore koji su dobili građevinske dozvole za hotel, za etaž, za dve etaže, prizemlje plus dve etaže, a gradili su četiri, znači ti ljudi. Potpuno je netačno ovo što opozicija govori da ćemo ih na bilo koji način favorizovati i da će budzašto te etaže moći da legalizuju.
Jer, zakon jasno kaže – kod poznatog investitora, taj investitor da bi legalizovao, odnosno upisao vlasništvo na tim dodatnim kvadratima mora da plati po tržišnoj ceni. Svaka lokalna samouprava u Srbiji, pa i Topola iz koje ja dolazim daje određene popuste ljudima koji su regularno gradili, koji su uplaćivali naknade za građevinsko zemljište, za dobijanje građevinske dozvole kod mene u opštini taj popust je 50%.
Ovaj zakon predviđa za svaki kvadrat koji se dodatno ozakonjuje da neće biti nikakvog popusta. Pa gde to i na koji način mi nekome činimo uslugu i gde je način da vi kada ovde pominjete svaku treću reč od strane opozicionih kolega da je u pitanju nekakva korupcija, a imamo model koji je već razrađen putem „eAgrara“ kao dobar model i taj model će sada preko Agencije za prostorno planiranje moći na brz i efikasan način da pomogne da se ovaj problem reši.
Mi ćemo novim zakonom pomoći ljudima, to su već kolege govorile, da ovaj dodatni prostor možemo da stavimo u zaloge, da možemo da podižemo kredite, da se i na tržištu nekretnina pojavljuju stanovi koji će oboriti sadašnje cene i to su sve dobre stvari.
Ono što je bojazan jeste, ja bih i upitao ministarku, samo da pojasnimo još jednom kod vlasnika koji imaju na dve ili negde i tri parcele objekte, od kojih su dve privatne parcele, a jedan deo imamo objekta koji će biti, ne znam, na putu javne površine, nacionalni parkovi, na koji način će se tražiti dodatne saglasnosti od tih imaoca javnih ovlašćenja, da bi se ti pojedini delovi objekta mogli ubeležiti u katastar kao privatna svojina?
Kako će se to evidentirati? Koliko će trebati da traje taj postupak utvrđivanja koji će raditi Agencija uz pomoć katastra, da bi jasno građani mogli da znaju šta je ono što ih očekuje i na koji način će ti objekti, a takvih je na desetine i hiljade samo kod mene u Šumadiji, moći da se na brz i efikasan način evidentiraju?
Da bih ostavio još vremena svojim kolegama, ja bih pre svega da vas pohvalim, sve koji ste radili na ovom zakonu. U danu za glasanje ću ovaj zakon podržati. Nadam se da ćemo već za nekih pet do šest meseci moći da govorimo bar o milion novoupisanih objekata u katastar Srbije. Zahvaljujem i hvala.