Prva sednica Drugog redovnog zasedanja, 06.10.2016.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/197-16

3. dan rada

06.10.2016

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 00:25

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Poslanička grupa Demokratska stranka
Opet je pomenuta DS, kao da to želite. Pravo da vam kažem, i nije mi stalo da odgovaram na sve vaše priče, ali pošto ste pomenuli šta ste to nasledili pre pet godina, pet godina ste imali priliku da popravite ovo u državi, da organizujete život, ali reći ću vam šta se to dešavalo i šta je DS nasleđivala od vas, vašeg koalicije 1996. godine kada je u velikom broju gradova u koaliciji tada zajedno pobedila na lokalnim izborima. Nasledila je Zakon o sredstvima u svojini Republike, koji je donesen, gde su sredstva lokalnih samouprava oduzeta i preneta na upravljanje Republici Srbiji. Upravo ovaj parlament, i vi ste glasali protiv tog zakona koji ste donosili 90-ih godina time što ste želeli tada da umanjite mogućnosti lokalnim samoupravama i gasite način za povećanje kvaliteta života u tim gradovima i opštinama.
Godine 2000, dugovi, 15 milijardi evra ostavljenog javnog duga. Tadašnji BDP je bio sedam milijardi evra. Znači, preko 160% učešća javnog duga u BDP 2000. godine. Neko je tada nasleđivao dugove koje je rešavao. Da, vlada DS i gradovi i opštine i predsednici gradova i opština i lokalnih samouprava koji su doprinosili nekom razvoju i nekom autoritetu lokalnih vlasti.
Nasledili ste 2012. godine isto tako 15 milijardi evra javnog duga. U maju mesecu 2012. godine 14,8 milijardi evra javnog duga, kada je BDP bio 33 milijarde, što znači da je to bilo na nivou od 48% učešća javnog duga u BDP. Nesporno, mnogo bolji podaci i mnogo bolji uslovi koje ste nasledili, a sve vreme se žalite. Tada se niko nije žalio, nego je zasukao rukave i probao da nešto uradi za svoje građane. Probajte to i vi danas.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč iman narodni poslanik Goran Kovačević.
...
Srpska napredna stranka

Goran Kovačević

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Dame i gospodo, nije sporno da se mi politički razlikujemo, nije sporno da se razlikujemo u ekonomskim teorijama, nije sporno da vi ne verujete Vladi Republike Srbije, premijeru, narodnim poslanicima, ministrima, nije sporno da ne verujete MMF, Fiskalnom savetu. Danas je sporno što ne možemo da se dogovorimo oko proste matematike razlomaka za četvrti razred osnovne škole. To je problem.
Ja hoću da glasam za vaše amandmane. Nije nikakav problem, ako vi meni danas tri ključne teorije, koje iznosite, zašto mi treba da glasamo dokažete da su tačne. Prva stvar, vi kažete da se ovim izmenama zakona smanjuje i umanjuje i država Srbija čini, odnosno Skupština Srbije, jer Skupština Srbije donosi Fiskalni zakon, uništava lokalne uprave, kako smo mi protiv svega. Druga teorija vam je da tu postoji, kako kažete, 11,86, neko kaže 11,82 budžetskih prihoda. Sada tu meni nije jasno i pokušaću da objasnim šta ste hteli da kažete. Treći problem je decentralizacija ili centralizacija.
Hajdemo redom. Radi se o Zakonu koji se tiče poreza na zarade. Ja sam, ne zbog vas, vi ne verujete, građanima Srbije doneo relevantne podatke koji kažu da porez na dohodak građana u 2015. godini iznosi 141 milijardu dinara, a da je projekcija 143 milijarde. Nije tako bilo. Došlo je do rasta i taj rast je počeo tako što smo 2015 godinu počeli sa 149,5 milijardi dinara. Kaže Fiskalni savet da će u 2016. godini građani, evo izveštaj Fiskalnog saveta, to je otprilike negde četvrti, peti razred, ja čitam, završiti sa 155 milijardi. Šta se mi sada tu ne razumemo? Ne razumemo se zato što je Vlada Srbije merama koje je preuzela u 2015, 2016. godini podigla porez na zarade o kome mi danas raspravljamo za 14 milijardi dinara, 10,5 milijardi je porez na dohodak građana, 80% lokalnim upravama. Za dve godine lokalne uprave, zahvaljujući Vladi Srbije, fiskalnoj konsolidaciji, su dobile 8,4 milijarde. Mi govorimo o zakonu koji će krenuti da se primenjuje od 1. januara 2017. godine.
Kada govorite o porezu na zarade kako će u 2016, 2017. godini nastati havarija, vi treba realno da kažete – jeste, u 2016. zahvaljujući Vladi Srbije, uplaćeno je u budžete lokalne uprave preko 3,5 milijardi dinara. Fiskalni savet kaže, MMF kaže da će porez na zarade rasti po stopi od 3,5% svake godine. Ja razumem da se ne razumemo. Savršeno mi je jasno.
Znači, ako imate prostu matematiku u kojoj jedna strana raste, a druga opada, onda o čemu pričate. Ovo nije izveštaj fiskalnog saveta, ovo je moja čista prosta matematika da pojasnim građanima Srbije koji ne razumeju. Ako imate 100 dinara pa ih pomnožite sa 80%, to je 80 dinara. Ako imate 106 dinara pa pomnožite sa 77% to vam je 80 dinara. Gospođo ministarka, veliko je zadovoljstvo kada se razumemo, da su oni ovo razumeli, pa ne bi Srbija danas bila ovde gde jeste. I veliko mi je zadovoljstvo što mi aplaudiraju i poslanici iz opozicije, počinju da shvataju, počinju da razumeju.
Ajmo drugu temu – zašto ja ne mogu da glasam za ovaj predlog. Kažu – postoji tu 11,86% budžetskih prihoda. Prvo, ne znam šta znači budžetski prihodi, verovatno oni to misle na opštu državu ili prihode budžeta Republike Srbije, ali šta god da kažu pogrešili su. Budžet Republike Srbije iznosi 997 milijardi dinara. Budžet opšte države iznosi 1711 milijardi. O čemu pričamo? Nešto nemam reakciju sa suprotne strane. O čemu pričaju?
Dakle, opšta država košta 1711 milijardi, 997%, četvrti razred osnovne škole 58%. Gde je tu 11,86 budžetskih prihoda? E sad, u četvrtom razredu osnovne škole se ne uči matematika ali se u Skupštini Srbije uči fiskalni poredak, gospođo ministarka. Skupština Srbije a ne Vlada je odgovorna za podelu prihoda u okviru fiskalnih nadležnosti i ona kaže da se lokalne uprave finansiraju iz tri izvora prihoda: iz transfera, ustupljenih prihoda i izvornih prihoda.
Izvorne prihode reguliše lokalna uprava. Znate, republička Skupština nema veze sa time. Ustupljeni prihodi su definisani jasno poreskim principima i fiskalnom politikom. Nema odstupanja. Transferi su korektivni mehanizam. Kada imate loše izvorne i ustupljene prihode, onda morate da imate transfere kao korektivni mehanizam da bi lokalna uprava funkcionisala normalno. Ako pojedine opštine u Srbiji funkcionišu dobro u ovom sistemu, imaju suficit, nemaju blokirane račune, onda i druge opštine mogu da funkcionišu. Ako opštine mogu da funkcionišu po ovim pravilima u kojima imaju veće budžetske prihoda u 2015. i 2016. godini, onda je stvar rukovodstva opštine, ne ulazeći ni jednog trenutka u raspravu pojedinačno kako je ko vodio koju opštinu, to je stvar volje građana.
Ja sam malo liberalniji, nisu ni ti predsednici opština krivi. Imate tu skupštinu lokalne uprave koja glasa, imate Ministarstvo finansija, niko neće da kaže 2010. godine promenjen je Zakon o zaduženju kada više nemate granicu od 50% tekućeg zaduženja.Ministarstvo finansija mora da da saglasnost, ali građani treba da budu odgovorni i da shvate da posledice njihovog lošeg funkcionisanja moraju da snose sami. Ja znam da problem decentralizacije jeste problem koji boli sve.
Treći argument, pa i nismo za decentralizaciju, i nismo za decentralizaciju i svakako da država Srbija mora da ide u proces decentralizacije. Nije mi problem što se ne razumemo, ništa tu nije sporno, nikada vi nećete glasati za nas kao što ni ja nikada nisam glasao za vas.
Ja kao neko ko pokušava nešto da nauči i u republikom parlamentu i pokušava da shvati šta je ekonomija, jednu stvar znam. Ceo život gledajući neke druge Vlade koje nisu bile Vlade SNS, gledao sam i monetarnu nestabilnost i fiskalne probleme i danas, kada pričate o funkcionisanju države, u stvari pričate o nekim parametrima koji su u nekom trenutku rasli, a drugi makroekonomski propadali i nestajali. I danas, kada od 2015. i 2016. godine gledam kao ekonomista kako makroekonomski parametri i monetarne i fiskalne politike izgledaju savršeno, niste vi iz tih političkih opcija da mi kvarite to zadovoljstvo. Šta ćete vi da radite je vaša stvar. Uopšte mi je nebitno, ja znam da će Vlada Republike Srbije ostati upamćena kao prva Vlada koja je posle 2000. praktično suviše dugog vremenskog perioda, posle 1914., 1915. godine, perioda kada je Srbija imala fiskalno jaku i monetarno stabilnu politiku, ostati zapamćena kao Vlada koja je dovela Srbiju u normalne fiskalne i ekonomske parametre.
Znate šta je bitno, bez obzira na protivnike koje imamo, bez obzira na različito nerazumevanje naših ekonomskih ideja i ekonomske politike, nastavimo da pokušavamo da od Srbije napravimo uređeno društvo u kome će se pravila poštovati. To što neko ne razume, oni da razumeju ne bi svoju političku stranku doveli do 5%, sedeli u parlamentu, a njihovi članovi koji su doveli do 5% danas glasali za druge političke opcije.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Dejan Šulkić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Dejan Šulkić

Poslanički klub Demokratska stranka Srbije
Hvala.
Gospodine predsedavajući, ja ću govoriti o amandmanu, kao i moji prethodni govornici, kolege.
Dakle, podnosilac amandmana je izneo razloge zašto ne treba usvojiti izmene zakona o finansiranju lokalne, sa kojima se slažem. Naveo bih još neke. Mi kao da smo vodili raspravu ova tri dana o stavljanju van snage Zakona o finansiranju lokalne samouprave, pa smo od predstavnika predlagača u razmeni argumenta slušali o razlozima koji se stavljaju na teret, dakle razlozi zbog kojih ne valja važeći zakon. Zašto onda nismo imali Zakon o stavljanju van snage ovog zakona? Zašto? Zato što nemamo drugi. Šta smo dobili u zamenu? Dobili smo izmenu samo u delu procenata učešća lokalne samouprave.
Ako zakon ne valja, neko od kolega je govorio, mislim da je čak neko od predstavnika skupštinske većine, zašto zakon nije izmenjen od 2012. godine? Govorio sam o tome da ovaj zakon ova vlast primenjuje u prethodnom mandatu i u ovom, i u onom pre prethodnom. Primenjuje onoliko koliko ga primenjuju i stranke koje su ga donele.
Dakle, ako je izmenjen 2011. godine, pa samo godinu dana ga je primenjivala stranka bivšeg režima, kako smo ovde imali prilike da čujemo. Zašto nije promenjen od 2012. godine? Ako do te mere utiče na makroekonomsku stabilnost, zašto nije promenjen 2012. godine?
Dalje, nije tačno da lokalne samouprave blistaju zbog izmene zakona i zbog umanjena, kako se ovde predstavlja. Veoma su nezgodni gradonačelnici, predsednici opština i ostali lokalni funkcioneri, a verujte i građani i vodi se rasprava i na mnogim drugim mestima, ne samo u ovoj sali o ovom zakonu, zato što građani prate.
Gospođo ministarka, vi ste u debati koju ste vodili sa nama tri dana, uz trud koji ste uložili, niste zaista pružili dokaze i opravdanje za ove izmene.
Ja sam govorio kod načelne rasprave, a sada to može kod amandmana, da ste posebno oštetili opštine kao jednu od struktura lokalnih samouprava. Niste dali odgovor na mnoga pitanja koja su postavljena, očekivao sam da će nakon prvog dana skupštinski saziv dobiti odgovor na neka pitanja.
Dao sam i konkretne predloge. Dakle, mogli ste da se uverite da su opštine uskraćene strukturno sa ovim procentom umanjenja za 447 miliona dinara. Zašto? Čuli smo jedan od argumenata na Odboru za ustavna pitanja da su gradovi prepoznati kao poželjne sredine, pa da ih treba dodatno podržati. Dakle, ja sam vas izvestio o razlogu koji sam čuo na Odboru od predstavnika predlagača. To nije nikakav argumenta. Dakle, on je selektivan, restriktivan po opštine.
Svi brinemo o lokalnim samoupravama i ne treba u tome da se utrkujemo, ali ne povlačimo svi iste poteze u korist lokalnih samouprava. Ovaj potez Vlade nije u korist lokalnih samouprava i što je najgore, za ova tri dana nismo dobili dokaze zašto je to toliko i koliko važno za makroekonomsku stabilnost, ako je tačno, nešto je jedan od prethodnih govornika rekao, pominjući 997 milijarde, pa dakle to je učešće od 0,048% u budžetu.
Odgovori na pitanja koja ste dali su, zaista uopšteni, isto kao i obrazloženje. Dakle, to je posledica pripreme zakona na prečac.
Terminološko neslaganje ili možda i suštinsko. Govori se ovde i zamera da kritika koja se čuje protiv izmene ovoga zakona da mi govorimo kako država nešto uzima opštinama. Pa, tačno je. Dakle, svodi se na smanjenje sredstava, a to se sada ovako narodnim jezikom može da prevede uzimanje. Pa sada, tobože država je nešto dala, pa sada može i da uzme. Pa, uredu je, to i jeste prihod države, ali je država odredila da bude ovako kako je sada. Pa, nisu se opštine izborile same da bude ovako, nego je to donela, takođe neki skupštinski saziv je doneo.
Ne možemo se rukovoditi principom, da banalizujem istup jednog našeg kolege koji nas je po sopstvenom priznanju kolege iz njegove poslaničke grupe 20 minuta terorisao ovde, nas opoziciju, ne možemo se rukovoditi principom – ja sam te stvorio, ja imam pravo da te uništim, lokalnu samoupravu.
Dakle, država može da ukine lokalne samouprave. Može da napravi novu teritorijalnu organizaciju, ali da li je to način na koji treba razgovarati o ovakvom jednom važnom pitanju. Izmena zakona je restriktivna i selektivna i to je dokazano, to ste vi priznali na kraju krajeva. Dobar deo argumenata ste prihvatili u toku ove rasprave, nešto ćutke, nešto što i u znanju.
Vi ste napravili određenu ogradu od politike Vlade, lično, zato što ste želeli, navodno tvrdnjom da niste član ni jedne političke partije, da na taj način objektivno sagledavate stvari. Da li to znači da predsednici opština, gradonačelnici iz bilo koje stranke, ali iz SNS ne sagledavaju objektivno situaciju u svojim lokalnim samoupravama zbog toga?
Vi ste najavili izmenu zakona, ali prilikom ove izmene to može da predstavlja samo izvinjenje da će te vi prilikom sledećih izmena zakona ili donošenja novog, to još uvek ne znamo u ovom trenutku, da ćete izbalansirati ili ispraviti tu nepravdu koja se nanosi lokalnim samoupravama, a onima koji su vodile računa i vodeći računa o lokalnim budžetima, oni su vodili računima i o makroekonomskoj stabilnosti u našoj državi, one su posebno oštećene.
Govorili ste o kompenzacionom odelu kao modelu za pomoć onim lokalnim samoupravama koje će biti u problemu, posebno posle usvajanje izmena ovoga zakona. Pa, sve lokalne samouprave će biti u problemu, sve lokalne samouprave i taj kompenzacioni model će morati da podrazumeva barem ovoliko para koliko se umanjuje ovim zakonom o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave.
Kao izlaz iz ovako teške situacije lokalnim samoupravama se preporučuje da malo bolje popišu lokalnu imovinu, ne lokalna imovina, pardon, imovina koja podleže tom lokalnom porezu na imovinu da nije popisana dobro. Ali, imovina postoji i ako nije popisana, ali nemamo poreske obveznike na velikom delu imovine. Dakle, šta ćemo tada da radimo? Srbija nam se prazni. Nema đaka u školama. Imamo imovinu. Nemamo obveznike. Imamo škole, ima manje đaka. Ne okrivljujem ja vas za to. To je jedan proces koji se dešava, ali je okolnost u kojoj donosimo ovakav zakon.
Posebno napominjem da ako je već postignuta makroekonomska stabilnost i bez ovog umanjenja od 4,8 milijardi dinara, a potrebno je da se 40 miliona evra slije u republički budžet, zašto nije određena namena? Ako već imate nameru, ako ste solidarni, ako imate razumevanje za lokalne samouprave koje će biti u problemu, zašto ne odredite namenu 4,8 milijardi dinara pa da kažete – to će se koristiti npr. za regionalne razvojne projekte lokalnih samouprava koje pojedinačno ne mogu da isfinansiraju?
Navešću vam još jedan negativan primer gde je namena sredstava ugrožena. Ona pogađa lokalne samouprave. Imali smo poplave prethodnih nekoliko godina. Jeste država bila izdašna i pomagala, ali su i lokalne samouprave pomagale i podnosile veliki teret, a vi znate dobro da izmenom zakona 2010. ili 2011. godine, nije ni važno koje godine je bilo, da je vodna naknada kao namenski izvor prihoda prebačen kao budžetski prihod i da se onda deo tog prihoda transferiše na preduzeća koja se bave održavanjem vodotokova i da to direktno ugrožava i lokalne samouprave. To sam samo naveo kao primer, jednu digresiju koliko je važno da se namena sredstava odredi jasno i da se znaju pravila na koji način se raspolaže tim sredstvima.
Vi ste dali dosta usmenih najava šta će biti, ali nikakva normativna garancija nije pružena da lokalne samouprave mogu da očekuju takvu najavu i mogućnost. Kritike koje se ovde čuju sa izvesnom dozom sumnje da će se raditi politički i na neki drugi način zaista mogu da stoje.
Nekoliko kolega je navodilo primere dobre ili loše prakse. Ja ću navesti jedan primer dobre prakse i jedan primer loše prakse. Primer dobre prakse je opština Velika Plana do avgusta 2015. godine i primer loše prakse opštine Velika Plana posle avgusta 2015. godine.
Sigurno da imate u Ministarstvu za lokalnu samoupravu da opština Velika Plana do avgusta 2015. godine imala je pedesetoro manje zaposlenih od dozvoljenog broja, da nije imala dan blokade. Kada govorimo ovde o bivšim režimima, ne znam šta to tačno znači, pa neko od kolega mi reče da su to političke grupacije ili pojedinci koji su u prethodnom periodu bili nosioci javnih funkcija, i ja sam predstavnik bivšeg režima lokalnog naravno u Velikoj Plani i to su primeri dobre prakse.
Opština Velika Plana se nije oslanjala samo na državni budžet, već je u saradnji sa Smederevskom Palankom, ispravka kolegi bivšem iz Smederevske Palanke, zajedno smo obezbedili 10,5 miliona evra za realizaciju regionalnog vodovoda.
Jako je važno da se pozabavite ubuduće, gospođo ministarka, kadriranjem na lokalnom nivou. U političkom delu treba da utičete na izmenu zakona koji će filtrirati kvalitet na izborima. Znate o čemu vam govorim, a kada su u pitanju zaposleni, nemojte da se hvalimo da su nam plate niske u javnom sektoru. Niska plata u javnom sektoru i najava da će ona trajno ili barem srednjoročno, a možda i dugoročno biti niska, to znači odsustvo kvaliteta ili okretanje glava kvaliteta od lokalne samouprave i javnog sektora.
Dakle, treba izbalansirati kvalitet i dati šansu kvalitetnim sposobnim ljudima da se kao stručnjaci, kao činovnici, kao inženjeri dokažu i u javnom sektoru.
Kada govorimo o razvoju neko je pominjao ravnomerni razvoj. Pored ravnomernog razvijanja imamo i ravnomerno nerazvijanje. Mislim da se mi približavamo više ovom drugom polu, ravnomernog nerazvijanja.
Odmah da vam kažem da se sa vama slažem da se ravnomerni razvoj mnogo teže postiže nego ravnomerno nerazvijanje.
Ovaj zakon će sigurno biti usvojen. To nije sporno, ali ne po pravdi, već po pravu jačeg. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Ana Brnabić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

| Predsednica Narodne skupštine
Hvala vam.
Pošto nemam puno vremena pažljivo sam pročitala sve amandmane, predloge. Hoću samo da kažem da mislim da sam se trudila, dala sam stvarno sve od sebe da u poslednja 72 sata, zajedno u ponedeljak sa odborima, obrazložim i građanima i narodnim poslanicima zašto je važan ovaj zakon.
Ako hoćemo da simplifikujemo možemo da simplifikujemo i kažemo da je važan, na kraju krajeva, bio i zbog brzog pozitivnog zaključka MMF, koji jeste važan za Srbiju, koji u stvari pokazuje da je Srbija ozbiljna, odgovorna zemlja koja je siguran i stabilan partner, a to ova Vlada dokazuje i to je važno i ovom premijeru.
Jako mi je važno, još jednom da napomenem za sve koji prate prenos i za sve narodne poslanike, da su dva principa bila važna kojima smo se vodili. Prvi, da su najmanje pogođene najsiromašnije lokalne samouprave i drugi da je najviše oduzeto od grada Beograda, čak 40% ovog tereta koji predlažemo pada na grad Beograd, zato što grad Beograd ima najveće prihode od poreza na zarade i grad Beograd je svakako, pa samo zato što ima status glavnog grada, u velikoj meri ekonomski povlašćen.
Amandmane mogu da stavim u tri grupe, ali najviše amandmana predlaže da se podigne učešće u porezu na zarade za lokalne samouprave malo, ali manje nego iz zakona 2011. godine, ali zato najveća grupa amandmana kaže da se Beogradu poveća učešće u porezu na zarade više nego u zakonu iz 2011. godine, za 5%, 8%, 10%, 15% i 17% idu amandmani. Dakle, da se Crnoj Travi u najboljem slučaju da 77%, a da se Beogradu da 87% od učešća na zarade.
To nije ravnomerni razvoj i ne razumem zašto su narodni poslanici imali želju da grad Beograd nagrade u odnosu na sve ostale opštine i gradove u Srbiji, da njima ide manje nego u zakonu od 2011. godine, a da Beogradu ide i do 17% više nego u zakonu iz 2011. godine. Ovo nije ravnomeran razvoj, ovo meni nisu bili ozbiljni amandmani i ovo govori da je cela rasprava od 72 sata u kojoj su učestvovali i predstavnici Vlade i Ministarstvo finansija, svi vi narodni poslanici, građani Republike Srbije, da je ovo bila jedna farsa koja dokazuje da ravnomerni regionalni razvoj ovde nije bila poenta. Hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milan Lapčević. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Poslanički klub Demokratska stranka Srbije
Da iznesem još neke razloge zbog čega ne možemo da podržimo izmene ovog zakona, odnosno zbog čega tu treba da se nešto menja.
Prva stvar je obrazloženje u zakonu koje kaže da su predložena rešenja dogovorena sa MMF i da je to u stvari njihov zahtev, odnosno zahtev da još više sredstava se oduzme lokalnim samoupravama, a da se prebaci na centralni nivo zbog smanjenja budžetskog deficita. Mi ne smatramo da je bilo koja zemlja procvetala sarađujući sa MMF, pošto nemate primera u svetu da je jedna suverena zemlja, a koliko znam, premijer ove Vlade ne propušta ni jednu priliku da kaže da smo mi suverena zemlja i da sami odlučujemo o svojoj sudbini i da ne može niko sa strane da nam se u to meša, dakle ni ovo obrazloženje onda nije u skladu sa tim da MMF može da nam se meša i da nam MMF odobrava povećanje cene struje ili zahteva od nas smanjenje udela na zarade lokalnim samoupravama itd, itd.
Druga važna stvar zbog čega ne možemo da podržimo ovo jeste dalje urušavanje budžeta lokalnih samouprava. Govorio sam i na odboru da je ogroman broj lokalnih samouprava u Srbiji u velikim finansijskim problemima, da ne tako mali broj tih lokalnih samouprava je u blokadi konstantno i da muku muče da isplate i osnovne prinadležnosti prema budžetskim korisnicima, da isplate plate, a kamoli da razmišljaju o nekom razvoju.
Nije me mrzelo, pa sam pogledao i budžete lokalnih samouprava, odnosno konkretno grada Niša iz 2006, 2007. i 2008. godine da uporedim koliko se to sredstava ubiralo od 40% na zarade, koliko je tada bilo, koliko smo dobijali od transfera Republike i da uporedim te cifre u realnom i nominalnom iznosu tada i ovo što se predlaže danas. Ispada da je tada grad Niš dobijao, što sa državnog nivoa, što je ubirao od poreza na zarade, odnosno 40% od poreza na zarade, da je prihodovao negde oko 3,1 milijardu dinara ili, prema tadašnjem kursu evra, skoro 40 miliona evra. Danas ubira po ovom dosadašnjem zakonu oko 33,6 milijardi dinara ili, prema današnjem kursu, oko 30 miliona evra, što je realno manje za 10 miliona evra.
Ovim smanjenjem Nišu će biti oduzeto reda veličine oko 200 miliona dinara, što otprilike znači jedno pet, šest vrtića, možda desetak kilometara asfalta, vodovoda, kanalizacije i ko zna čega sve ne.
Ne možemo da se složimo ni sa obrazloženjem pojedinih poslanika, jer nam je to prosto logički nerazumljivo da će sa umanjenjem procentualnog zahvata lokalnih samouprava one ipak dobijati više sredstava. To se prosto kosi sa elementarnom logikom i neću dalje trošiti reči u vezi toga.
Ono najviše što nam smeta je to što će lokalnim samoupravama na ovaj način biti uskraćeno oko pet milijardi dinara, što gradu Beogradu, što opštinama, što gradovima, sveukupno oko pet milijardi dinara, a da će za to postojati tzv. kompenzacione mere gde će centralne vlasti odobravati pojedine projekte različitim lokalnim samoupravama. Niti znamo po kojim kriterijumima, niti znamo za šta i prosto nam je neshvatljivo da je to jedno od obrazloženja zašto treba prihvatiti ove izmene zakona.
Ako uzmemo u obzir da imamo ima oko 150 opština u Srbiji i da jedan najobičniji projekat ne može da bude ispod 30, 40 miliona dinara, za šta god da je, kada to pomnožite, to je minimalna cifra od 7,8 milijardi dinara, ako hoćemo svim lokalnim samoupravama da pomognemo samo sa po jednim projektom. Prosto, nije normalno da jedna osoba ili centralna vlast ima kontrolu nad osam milijardi dinara minimalno, a verovatno i više, da to deli lokalnim samoupravama kao da su one maloletne i da ne znaju šta treba da rade, nego će centralna vlast da procenjuje šta je bitnije gradu Nišu, Babušnici ili bilo kojoj drugoj opštini, put, osvetljenje, vodovod, kanalizacija ili šta god.
Mislim da je to jedan ponižavajući odnos i svako dalje urušavanje budžeta lokalnih samouprava dovešće do nesagledivih posledica. Ne možemo to da podržimo, jer smatramo da lokalne samouprave i po Ustavu i po Zakonu o lokalnim samoupravama imaju svoje pravo i svoje budžete i obavezu da vode računa o sopstvenom razvoju, a kada im uskraćujete sredstva vi praktično kršite Ustav ne dozvoljavajući im da mogu slobodno da razvijaju svoju lokalnu samoupravu i da brinu o sopstvenom razvoju.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Aleksandra Tomić. Izvolite.