Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Miodrag Gavrilović

Miodrag Gavrilović

Demokratska stranka

Govori

Član 107.

Prvo bih voleo da razjasnimo nešto, kao predsednici i potpredsednici. Jesam li ja poslanik, narodni poslanik u ovoj Skupštini sa punim pravom ili nisam, da razjasnimo to? Ako nisam, da ne gubimo vreme, vama da ne gubim vreme, imate posla nekog da radite.

Znači, ozbiljno vas to pitam, kako mi doživljavamo nas kao poslanike? Ja nemam ni jedan lični problem sa bilo kim od vas sa druge strane, imam načelan problem i mislim da je to način kako treba da pričamo ovde.

Niste opet bili tu. Opet ćemo da gledamo video snimke. Arsić će biti čovek, za razliku od drugih vaših kolega pa će reći – jeste, stao sam ispred koleginice Parlić koja je išla tamo.

Priznajte, molim vas, iza ovih vrata se nalaze njihove kancelarije, da ili ne? Imaju li pravo tuda da prođu, izvinite? Aleksandar Vučić, predsednik, molim vas, molim vas…
Molim vas, pričam o osnovnim pravima poslanika.

Aleksandar Vučić je došao ovde kada sam ja sedeo, niti mu je neko dobacio, niti je stao ispred njega. Ja ne razumem, zašto to radite? Zbog čega se tako ponašate, molim vas?
Ja sam predložio da se razdeo dva koji se odnosi na predsednika Republike, ekonomska klasifikacija 422, smanji sa 36 miliona na 32 miliona i 400 hiljada. Mislim da je razuman ovaj moj predlog zbog toga što je to nekih 10%. Do kraja godine ima nekih pedesetak dana, a 4. novembra predsednik države je izjavio da će obustaviti svoja putovanja van zemlje i nije čak otišao ni na Samit „COP27“ u Egipat. Izvinio se predsedniku Egipta. Tamo je mogao da priča sa Makronom, sa Bajdenom. Imao je i druge zakazane sastanke koje je rekao da je otkazao.

Prema tome, treba smanjiti ovaj razred zato što se on odnosi na putovanja i na troškove putovanja.

Pored toga, žao mi je što sad nije tu Goran Vesić, ali je tu gospodin Siniša Mali, i da vam kažem – da li negde u vašim finansijskim izveštajima ima da narod danas u Srbiji, da građani troše 5,5 miliona kutija sedativa?

Prema tome svake godine se povećava broj sedativa koje koriste građani, a ima nas 850.000 manje, po onome što kaže Zavod za statistiku.

Mislim da treba da razmišljamo o tome da damo neki mali smisao svemu ovome što mi ovih dana pričamo ovde. Nije cilj da Vlada donese svoj predlog, da amandmani protrče kroz odbore bez rasprave, odbori su trajali pet do 10 minuta, i da se po hitnom postupku natežemo ovde mišićima, spuštamo na lični nivo razgovora i da ne postoji mogućnost da zaista pričamo o temama i argumentima. Zašto to radite? Postavljam pitanje vama, nadam se da ćete mi odgovoriti.
Kako možete da kažete da trošimo ono što zaradimo kad smo predvideli 200 milijardi deficita u budžetu? Kako je moguće to da kažete?

Druga stvar, rekli ste da smo se dogovorili sa MMF-om oko pozajmice koja će biti 2,4 milijarde evra, što nije tačno, bila je samo misija MMF-a, tek će u decembru… (Isključen mikrofon.)
Poštovani gospodine Orliću, predsedniče Narodne skupštine, ukazujem na član 103. Niste mi dali odmah da po neposredno učinjenoj povredi da se javim, iako sam se javio.

Član 107. stav 2. propisuje da je neprimereno korišćenje uvredljivih izraza.

Pretpostavljam da niste videli, ali vaš kolega, naš kolega, ovde u Skupštini je pokazivao vrlo neprimerene, ja ne mogu to ni da izgovorim, ali znate šta, u pravnom smislu to se kaže konkuldentne radnje, seksističke, vrlo ružne, vrlo uznemirujuće. Ja ne mogu da verujem da smo danas prešli granicu sa verbalnog, na jedno vrlo ružan način ponašanja prema poslanicama i prema ženama. To je toliko bilo ružno. Ja vas molim da ga opomenete. Ovo sad stvarno više nema smisla. Šćekić je to uradio. Možda su i kamere zabeležile. To je potpuno jedno klasično nasilje prema ženama u načinu kako se on ponašao.
Dok je govorila koleginica Tanja, gospodin Šćekić koji je gledao u nas, ne bi rekao da je gospodin.
Gospodine ministre, pežorativno i ponižavajuće ste se odnosili u ovom domu prema poslanicima. Kako bi vama bilo da ja vama kažem – majstore Mali? Imate li savesti? Pričate o tome da pravite dugoročne planove za finansiranje, a potpisujete ugovore koji su na dve godine, kratkoročni.

Pričate i hvalite se da imate 350 milijardi dinara na računu, a onda se pozajmljujete i u ugovoru, prvi član ugovora sa Abu Dabijem kažete da to radite zbog tekuće likvidnosti, da bi obezbedili.

Da li ste kaznili odgovorne što su pokvarili TENT, jer 1,2 milijarde evra je energetski deo deficita ovog rebalansa budžeta? Kako ste smeli da dozvolite da ne plaćate 10 meseci robu i usluge firmama iz energetskog sektora?

Deficit budžeta ovim rebalansom je predviđen na 4%, a da nije bilo problema u EPS-u, deficit bi bio ispod 2%.

(Predsednik: Završite rečenicu.)

Narod ne treba da plaća štetu koju ste vi napravili.
NA član 1. stav 2. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu republike Srbije za 2022. godinu kojim se menja član 1. Zakona o budžetu Republike Srbije, u tabeli A „račun prihoda, primanja, rashoda i izdataka“ u petom redu posle teksta „izdaci za nabavku finansijske imovine“ u iznosu od 153 milijarde 159 miliona 691 hiljada menja se i glasi „71 milijarda 159 miliona 691 hiljada“.

Gospodine ministre, zašto mislim da je ovo važno? Zato što je Izveštaj Finansijskog saveta rekao da u principu zbog povećanja inflacije, odnosno prihoda u budžet koji imamo, posebno na stavci „PDV, dobiti“ možemo imati jedan izbalansiran budžet u odnosu na prvobitne planove koje smo imali.

Znači, imajući u vidu da je za ovu godinu planiran minus u budžetu od 10,2 milijarde dinara, odnosno 1,7 milijardi evra, bilo bi dobro da Vlada ispuni prvobitno planiran deficit u budžetu za ovu godinu, jer na taj način će pokazati ozbiljnost u najosetljivijem segmentu poslovanja države Srbije, u zaduživanju.

Dosta se zadužujemo i ovo je način da i vi pokažete da planove koje ste imali prošle godine možete da ispunite. Bez ikakve potrebe povećavamo ovu stavku toliko da povećavamo deficit u samom budžetu.

Nije neophodno da se usvoji predloženo povećanje u odnosu na prvi budžet, jer će time biti izazvana i veća inflacija, a svojstveno tome i povećanje i maloprodajnih cena, smanjenje kupovne moći građana i umanjenje vrednosti ulaganja.

Smatram da je povećanje izdataka za finansijsku imovinu od 5,4 puta iznos od milijarde sasvim dovoljan da Vlada odgovori na sve javne politike koje je planirala, a time će država Srbija biti u okvirima prvobitno planiranog deficita.

Ja vas molim da usvojite ovo, jer ćemo na taj način pokazati da država Srbija može da ima izbalansirane planove koje ima od ranije.

Podržao bih vas u ovoj nameri. Hvala.
Poštovane koleginice i kolege, dragi građani Srbije, da kažemo nešto za javnost o podacima koji treba da se znaju. Nije Srbija postala za vreme vaše Vlade, ona mnogo duže traje, a ono što treba da se zna je sledeće. Javni dug 2000. godine koji je DS nasledila je bio 14 milijardi evra. Kada smo otišli sa vlasti 2012. godine bio je 12 milijardi. To je dve milijarde manje. Budžet 2000. godine je bio 530 miliona dolara. Godine 2012. kada smo otišli sa vlasti bio je 7,8 milijardi. To je četrnaest puta više. Vi ste jedva dva puta povećali budžet za ovih deset godina.

Domaći bruto društveni proizvod…

(Narodni poslanici dobacuju s mesta.)

Dosta, bre!

… 9,3 milijarde dolara, 2012. godine 43,3 milijarde dolara.
Demokratska stranka je probila 10 milijardi, 20 milijardi, 30 milijardi…
Domaći bruto društveni proizvod kada smo mi došli na vlast bio 9,3 milijarde dolara. Godine 2012. 43,3. Znači deset milijardi, 20 milijardi, 30 i 40 milijardi je probijeno, kao što ste vi prvi put rekli, da prvi put u istoriji država ima 50 milijardi. Prvi put u istoriji za vreme DS kada je bila na vlasti je bilo 10, 20, 30, 40 milijardi dolara.

(Veroljub Arsić: 34! 34!)
Ono što je zanimljivo je da ste vi po novom obračunu i načinu obračuna BDP ubacili i prihod od prostitucije, da bi povećali BDP.

Devizne rezerve 2000. godine su bile 520 milijardi dolara, 2012. godine bilo je 11,5 milijardi evra.

Prosečna plata 2000. godine je bila 31,5 evra, a 2012. godine 363 evra. Nije tačno da je bilo 330 evra prosečna plata u najvećem periodu. Bila je 2008. godine u julu 420 evra. Povećali smo prosečnu platu 11,5 puta, a vi niste uspeli ni dva puta za ovih deset godina.

Rast BDP 2004. godine je bio 8,6%, a u četvrtom kvartalu 13,2% te iste godine. Javni dug prema budžetu za 2021. godinu čini 210 zajmova. Od toga do 2012. godine zaključeno je 35 zajmova, a SNS je zaključio kasnije 170 zajmova.

Ono što je indikativno jeste da jedino što ste naučili jeste da zajmite novac, imate čak i maksimu od vašeg kolege Siniše Malog koji kaže: „Dobro je što smo se uzajmili, jer da to nismo uradili morali smo da uzmemo kredit“. Fantastičan ekonomski koncept.

Ono što je vrlo zanimljivo da se kaže, tih devet milijardi koje je država dala malim i srednjim preduzećima, da li je to na poklon ili ta mala i srednja preduzeća ovih dana i meseci vraćaju ono što su dobili od države?

Vrlo je važno da se zna i sledeće, u vezi sa inflacijom ste izgovorili da je inflacija u septembru bila 8%. Ja vas molim onda da kaznite Republički zavod za statistiku, jer je on javno obelodanio da je u septembru bilo 14% inflacija. Kome da verujemo, vama ili Republičkom zavodu za statistiku?

Ono što mora da se kaže da ljudi znaju – što se grbo rodi, vreme ne ispravi. Živimo u jednom periodu gde ste napravili od zlatnog doba jedan glamurozni sjaj. Napravili ste maske, našminkali lice, stavili puder. Ja vas pitam sada, kao ljude vas pitam, ujutru kada se umijete, kad skinete taj puder i tu šminku, šta vidite u tom ogledalu? Šta vidite kada gledate u to ogledalo? Da li vi vidite reklamu na „CNN“, gde kažete i reklamirate da je najjeftinija radna snaga u Srbiji, a ne najskuplja?
Da li vidite kapilarne glasove, ucene kojima ste došli na vlast…
Gospodine predsedniče Skupštine, bilo bi dobro da se dogovorimo da napravimo praksu koja je ista za sve nas.

Član 104. stav 1) koji kaže – ako se narodni poslanik uvredljivo izrazi i pogrešno protumači njegovo izlaganje.

Šta je problem koji vidim prilikom vođenja sednice sa vaše strane? Ako ćemo da vodimo sednice da one budu lično orijentisane, na lične sukobe, to ne valja. Ali, sam poslanik insistira da razgovaramo o onome o čemu pričamo, šta je tema, šta su argumenti i šta je naše izlaganje.

Zato vas molim da probamo da protumačimo i napravimo jednu istu pravnu praksu povodom ovakvih stvari u Skupštini. To bi značilo i vama i nama, da znamo da li da tražimo ili da ne tražimo povredu Poslovnika.

To se posebno odnosi na izjavu, odnosno govor Ane Brnabić, u kome je pominjala sve ono što je govorio Bora Novaković. Zato sam mislio da napravimo jednu ujednačenu praksu.

Nadam se da će ovaj moj predlog naići na vašu dobru volju, jer je sa moje strane dobra namera.
Molim vas član 103. stav 1, molim vas da mi date pravo u čemu je povreda Poslovnika, ako ja nisam u pravu, kaznite me, ali se trudim da zaista govorim o proceduralnim stvarima koje su važne.

Mislim da ste pogrešili, u članu 103. stav 1, piše da treba odmah da mi date kada je učinjena povreda, po mom mišljenju niste mi dali, a u pitanju je bio član 104. stav 1. ja smatram i ako se ne slažem sa Milošem Jovanovićem, zbog čega postoji ovaj član, je demokratsko načelo da se borimo da kažete vaše mišljenje i ako se ja sa vama ne slažem i mislim da ste pogrešili što kolegi Milošu Jovanoviću niste dali reč. Molim vas da se izjasnimo o tome.