31. sednica Odbora za evropske integracije

25.02.2026.

Sednica broj: 31

Predsedavajuci: Elvira Kovač

Odbor: Odbor za evropske integracije

Na 31. sednici, održanoj 25. februara 2026. godine, članovi Odbora za evropske integracije razmotrili su Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, u načelu.

Predlog zakona obrazložio je predstravnik predlagača Branko Budimir, pomoćnik ministra za evropske integracije, šef Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima EU i razvojnoj pomoći. Nakon rasprave, članovi Odbora prihvatili su Predlog zakona, u načelu.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Elvira Kovač, a sednici su prisustvovali sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Goran Milić, Dubravka Filipovski, Dejan Bulatović, Dragan Jonić, prof. dr Slobodan Cvejić, Robert Kozma, Života Starčević, dr Aleksandra Tomić, Nikola Lazić, Dunja Simonović Bratić, Milan Radin i Sanja Džajić.

Prisutni članovi

...

Goran Milić

Srpska napredna stranka
...

Dubravka Filipovski

Srpska napredna stranka
...

Dejan Bulatović

Srpska napredna stranka
...

Dragan Jonić

Narodni pokret Srbije
...

Slobodan Cvejić

Srbija centar
...

Robert Kozma

Zeleno-levi front
...

Života Starčević

Jedinstvena Srbija
...

Aleksandra Tomić

Srpska napredna stranka
...

Nikola Lazić

Srpska napredna stranka
...

Dunja Simonović Bratić

Socijalistička partija Srbije
...

Milan Radin

Srpska napredna stranka
...

Sanja Džajić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za evropske integracije

Datum sednice: 25.02.2026.

Trajanje sednice: oko 1h 44min (od 00:00 do 01:44)

Tema / tačka dnevnog reda: Razmatranje Predloga zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom (Vlada podnela 06.02.2026.)

Predsedavajući: Elvira Kovač

Broj prisutnih poslanika: 13 (na početku sednice konstatovan kvorum)

Učesnici van poslanika: Branko Budimir (pomoćnik ministra u Ministarstvu za evropske integracije); pomenuta i Valentina Vidović (načelnica odeljenja)

Ko je koliko govorio (procena prema 95 reči = 1 minut):

Poslanici vladajuće većine: ~55,5%

Poslanici opozicije: ~26,5%

Član vlade/gost: ~18,0%

Ukratko sa sednice: Rasprava o zakonu brzo se proširila na širu političku debatu o stanju evropskih integracija, vladavini prava, ulozi civilnog društva i kapacitetima države da upravlja fondovima (posebno kroz primer IPARD-a). Ton je povremeno bio oštar, uz dobacivanja i upozorenja predsedavajuće da se rasprava vrati na dnevni red. Odbor je na kraju većinom glasova prihvatio predlog zakona.


2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Branko Budimir (gost, Ministarstvo za evropske integracije)
Predstavio je zakon kao deo usklađivanja sa pravnim okvirom EU za kohezionu politiku, uz naglasak da se sistem mora graditi godinama pre pristupanja. Objasnio je zašto je zakon namerno “opštiji” (promenljiv EU okvir, detalji kroz podzakonske akte) i opisao uloge upravljačkog, posredničkog, revizorskog i koordinacionog tela, kao i logiku “deljenog upravljanja” i kontrola. U odgovoru na kritike naglasio je da se principi partnerstva već primenjuju u IPA programima, da su uključene organizacije civilnog društva i lokalni akteri, te da obuke i jačanje kapaciteta traju kontinuirano.

Elvira Kovač (SVM, vladajuća većina, predsednica Odbora)
Vodila je sednicu kroz usvajanje dnevnog reda i zapisnika, a u raspravi je branila tezu da nema “teorije zavere” oko toga što se zakon ranije nije našao na dnevnom redu (promena vlade i povlačenje starih predloga). Isticala je značaj javnog slušanja i prisustva stručnog predstavnika ministarstva, kritikovala politizaciju i dobacivanja, i više puta pokušala da vrati diskusiju na zakon i proceduru. Na kraju je sprovela glasanje i konstatovala da je predlog zakona prihvaćen većinom.

Robert Kozma (Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija)
Tvrdio je da se zakon “vadi iz fioke” kao politički pokušaj da se popravi slika i otkoče integracije, dok su suštinski problemi u vladavini prava i institucijama nerešeni. Problematičnim je ocenio način na koji se u praksi zamišlja “sveobuhvatno partnerstvo” sa civilnim društvom, medijima i građanima, uz tvrdnje o pritiscima i delegitimizaciji tih aktera. Kao ključni argument za kapacitete naveo je nizak nivo povlačenja sredstava iz IPARD-a (po njegovoj oceni pokazatelj slabe administracije) i tražio da se objasni zašto se sredstva ne koriste bolje.

Slobodan Cvejić (SRCE, opozicija)
Pozdravio je prisustvo predstavnika ministarstva i rekao da je korisno da se razgovara sa “ljudima iz struke”, ali je naglasio da bez uređenih pravosudnih temelja i nezavisnih kontrolnih mehanizama sistem lako postaje “fasada”. Postavio je pitanje zašto se u kontrolnim i antikorupcijskim strukturama ne predvide jače garancije nezavisnosti (npr. učešće evropskih ili nezavisnih aktera), izražavajući sumnju u efikasnost tela koja dolaze iz kompromitovanog javnog sektora. Ostavio je otvorenom mogućnost da, ako odgovori ne budu uverljivi, zadrži pravo da ne podrži zakon.

Dragan Jonić (Ekološki ustanak, opozicija)
Zahvalio je Budimiru na jasnom izlaganju i ocenio da se rasprava nepotrebno širila na teme koje nisu predmet zakona. Tvrdo je isticao da bez izmena spornih zakona i suštinskog pomaka u vladavini prava nema ubrzanja integracija, a da se zakoni često usvajaju pa “odlažu na policu”. IPARD je koristio kao “pilot” primer: po njegovom stavu, ako povlačenje sredstava izostaje, krivica je pre svega na državi i nedovoljnim kapacitetima da korisnike osnaži.

Života Starčević (Jedinstvena Srbija, vladajuća većina)
Podržao je zakon kao korak ka usklađivanju sa EU standardima i ravnomernom regionalnom razvoju. Istovremeno je tvrdio da zakon sam po sebi neće ubrzati integracije jer se proces, po njegovom prikazu, više vodi politikom nego standardima. Veći deo nastupa usmerio je na kritiku opozicionih metoda političke borbe i optužbe za politizaciju, uz poruku da će njegova stranka podržati zakon.

Milan Radin (vladajuća većina)
Osporavao je kritike o pravosudnim zakonima kao neprecizne i “kritiku radi kritike”, uz tvrdnju da se prejudicira mišljenje Venecijanske komisije. Napadao je opoziciju zbog navodne nedoslednosti prema EU, pominjao NVO i medije u polemičkom tonu i zaključio da očekuje da opozicija konačno podrži zakon koji je povezan sa evropskim putem.

Dubravka Filipovski (vladajuća većina)
Ocenila je da opozicija koristi temu pravosuđa i korupcije u političke svrhe, uz podsećanje na prethodne vlasti. Podržala je zakon kao pripremu za korišćenje fondova i kao ulaganje u kapacitete ljudi koji treba da rade na evropskim sredstvima.

Aleksandra Tomić (vladajuća većina)
Snažno je podržala zakon, oslanjajući se na argument da se EU okvir menja i da je zato zakon pisan bez preteranog detaljisanja, uz kontrolu EU mehanizama (uključujući OLAF). Na temu IPARD-a navela je objašnjenje da poljoprivrednici često nisu finansijski mogli da obezbede sopstveno učešće, uz tvrdnje o rastu domaćih subvencija. U polemici je optužila opoziciju da traži obustavu EU fondova i preusmeravanje ka civilnom sektoru i insistirala da je koheziona politika važna za infrastrukturu, energetiku i digitalnu transformaciju.

Dejan Bulatović (vladajuća većina)
Govorio je u izrazito polemičkom tonu, tvrdeći da opozicija manipuliše i širi “laži”, uz poređenja sa ponašanjem u parlamentu i na ulici. Podržao je zakon kao instrument evropskih integracija, uz širu političku odbranu politike vlasti i naglašavanje interesa Srbije.

Goran Milić (vladajuća većina)
Nastupio je konfrontaciono, tvrdeći da opozicija “nije videla E od Evropejaca” i da deluje protiv evropskog puta. Deo izlaganja bio je obeležen dobacivanjima i ličnim prozivkama, nakon čega je ipak zaključio zahvalom ministarstvu i podrškom predlogu zakona.


3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Formalni ishod: Odbor je većinom glasova prihvatio Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.

Otvorena pitanja: Opozicioni učesnici su ostavili otvorene dileme o stvarnim administrativnim kapacitetima, nezavisnosti kontrolnih tela i vezi između primene ovog zakona i šireg konteksta vladavine prava; vladajuća većina je insistirala na tome da zakon predstavlja nužan korak pripreme i usklađivanja sa EU pravilima, uz postojeće mehanizme kontrole i partnerstva.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:00:01
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Poštovani članovi i zamenici članova odbora, poštovani gospodine Budimir, uvažene kolege, novinari, otvaram trideset prvu sednicu Odbora za evropske integracije. Na osnovu službene evidencije, sednici trenutno prisustvuje trinaestoro članova Odbora, te konstatujem da postoji kvorum potreban za rad i odlučivanje. Današnjoj sednici prisustvuje i Branko Budimir, pomoćnik ministra, šef Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima Evropske unije razvojne pomoći i Valentina Vidović, načelnica eh, odjeljenja. Zahvaljujem se pomoćniku ministra na-na prisustvu. Poštovane kolege, saziv za sednicu sa predlogom dnevnog reda ste dobili.

Da li eventualno ima predloga za izmenu ili dopunu dnevnog reda? Ukoliko ne, stavljam na glasanje predloženi dnevni red. Molim da se izjasnite.

Zahvaljujem, zaključujem glasanje. Konstatujem da Odbor utvrdio dnevni red. Pre prelaska na rad po utvrđenom dnevnom redu, molim vas da usvojimo zapisnike sa prethodnih sednica Odbora. Stavljam na glasanje zapisnik sa dvadeset pete sednice Odbora. Molim da se izjasnite.

(zvuk papira) Zahvaljujem, zaključujem glasanje. Konstatujem da Odbor jednoglasno usvojio zapisnik sa dvadeset pete sednice Odbora. I stavljam na glasanje zapisnik sa dvadeset šeste sednice Odbora. Molim da se izjasnite.

(zvuk papira) Zahvaljujem, zaključujem glasanje. Konstatujem da Odbor jednoglasno usvojio zapisnik sa dvadeset šeste sednice Odbora. Prelazimo na prvu tačku dnevnog reda. Razmatranje Predloga zakona o uspostavljaju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, koji je podnela Vlada šestog februara ove godine i dajem reč gospodinu Branku Budimiru. Izvolite, sad će služba da vam pomogne sa ovim mikrofončićem, da proradi.

Izvolite.
00:02:11
Branko Budimir

Branko Budimir

Pomoćnik ministra, šef Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima Evropske unije razvojne pomoći Ministarstva za evropske integracije
Zahvaljujem. Eh, dobar dan, eh, poštovana predsednice Odbora za evropske integracije, uvažene narodne poslanice, narodni poslanici, eh, dame i gospodo, veliko mi je zadovoljstvo da mogu da vas pozdravim u ime Ministarstva za evropske integracije i u svoje lično ime i da odmah se na početku zahvalim na organizaciji javnog slušanja koje je zapravo održano prošle nedelje, što je svakako bila prilika da još jednom razmenimo eh, mišljenja povodom teksta, eh, Predloga zakona koji je Vlada usvojila, kao što znate šestog februara, eh, ove godine. Eh, zakon je, kao što je i tada rečeno, odnosno Predlog zakona, rezultat sveobuhvatnog konsultativnog procesa koji je podrazumevao, ne samo konsultacije između resora unutar Vlade, već svakako i konsultacije sa organizacijama civilnog društva, Nacionalnim komitetaom i naravno, eh, stalnom konferencijom gradova i opština i regionalnih razvojnih agencija. Održane su eh, i dve eh, sesije, odnosno dva sastanka u Zaječaru i Užicu, što je bila prilika da razgovaramo o detaljima i tom prilikom su određene sugestije svakako koje su došle s njihove strane i eh, uvažene. Naravno, pošto je utvrđen nacrt na radnoj grupi koja je prethodno formirana, tekst zakona je prosleđen i Evropskoj komisiji, koja nas je nakon izvesnog vremena i dubinske analize izvestila o eh, svojim stavovima i ti stavovi su svakako uvaženi, nakon čega je zakon ponovo prosleđen Evropskoj komisiji i eh, eh, eh, nakon toga utvrđen od strane radne grupe, a zatim prosleđen eh, u proceduru pribavljanja mišljenja od strane eh, resora.

Eh, zakon kao takav reflektuje, eh, pravni okvir Evropske unije u ovoj konkretnoj oblasti. Eh, iako verujem da ste jako dobro upoznati, podsetio bih samo da je, eh, pored eh, urede o zajedničkim odredbama, to bi bio prikladan prevod, koji uređuje zapravo sistem upravljanja eh, osam fondova Evropske unije, od kojih i četiri koja se odnose na kohezivnu politiku. Postoje i pravni akti koji uređuju pojedinačne fondove, odnosno korišćenje i upravljanje pojedinačnim fondovima i na bazi ovih akata eh, pripremljen je i eh, ovaj tekst. Ono što mislim da je u tom smislu pre svega važno jeste da razumemo -da zakon uređuje pitanje uspostavljanja i funkcionisanja samog sistema za čije uspostavljanje, a naravno da je i za funkcionisanje neophodno adekvatno vreme. To je jedan dug proces koji podrazumeva kako pripremu odgovarajućih planskih i programskih dokumenata, utvrđivanje institucija i jačanje njihovih kapaciteta, eh, i svakako saradnju i podizanje kapaciteta partnera i korisnika projekata.

To svakako zahteva jedan duži vremenski period, zbog čega eh, se zapravo zakon usvaja nekoliko godina pre samog pristupanja Evropskoj uniji. Fondovi će biti dostupni po pristupanju Evropskoj uniji, ali da bi fondovi bili dostupni, neophodno je da uspostavimo adekvatan sistem i da taj sistem budeErm, razume se prihvaćen od strane Evropske komisije, što je i u vezi sa zatvaranjem pregovora u okviru ovog poglavlja. Iskustvo drugih država koje su prošle kroz taj proces pokazuje da Evropska komisija, pre nego što zatvori poglavlje, dubinski analizira sam sistem, sagledava slabosti tog sistema i traži da se sistem usavrši toliko da osigura nesmetano sprovođenje programa uz punu zaštitu finansijskih interesa, erm, Evropske unije. U tom smislu, erm, i predloženo je donošenje, erm, ovakvog zakona koji je po svom sadržaju donekle opštiji. Erm, odmah da kažem, erm, da je to, erm, najvećim delom posledica činjenice da se pravni okvir Evropske unije u ovoj oblasti menja periodično.

Poslednji pravni okvir koji uređuje pitanje kohezione politike donet je sredinom 2021. godine, a novi možemo očekivati krajem dvadeset sedme ili početkom dvadeset osme godine. U tom smislu, dijalog koji smo imali sa Evropskom komisijom je bio upravo usmeren na nivo detalja i njihova sugestija, jaka sugestija je bila da izbegnemo definisanje svih de-detalja zakonom, već da ostanemo, erm, donekle opštiji u svom sadržaju, a da onda podzakonskim aktima regulišemo pitanje odnosa između različitih tela, jer primetićete da u samom tekstu zakona su definisane naležnosti, ali bez uloženja u detalje u pogledu odnosa između tih tela i odgovornosti. Erm, poseban deo, naravno, ovog zakona, erm, i u tom smislu ključni deo ovog zakona jeste, mi kažemo institucionalni jest gro ovog zakona jeste zapravo poglavlje u kom su definisane naležnosti i uloga upravljačkog organa, posredničkog organa i naravno, erm, revizorskog organa, kako je to definisano i relevantnim uredbama Evropske unije Erm, budući da se može očekivati da će Republika Srbija imati veći broj operativnih programa kojim se definišu prioriteti, a i koji se zapravo finansiraju od strane Evropske unije iz navedenih fondova, erm, potrebno je da postoji i koordinacioni organ kako bi se osigurala komplementarnost i, erm, svakako izbelila bilo kakvo preklapanje ili duplo finansiranje, što svakako nije niti poželjno, a i nije ni u skladu sa pravilima Evropske unije Pitanje koje svakako, erm, jeste, erm, pitanje koje se često postavlja, a to je da li krećemo na vreme i da li mi zapravo krećemo od nule s donošenjem ovog zakona. Vi ste svakako jako dobro upoznati da je Republika Srbija korisnik instrumenta za pretpristupnu pomoć, da je sistem za uspostavljanje, da je sistem za korištenje ovog instrumenta uspostavljen, da je on predmet konstantne analize i kon-kontrole od strane, erm, Evropske komisije, sasvim razumljivo, s obzirom da je Komisija odgovorna za izvršenje budžeta.

I u tom smislu i ovaj zakon, shodno takvim pravilima Evropske unije, predviđa (kehanje u pozadini) i, erm, deljeno upravljanje. To zapravo znači da deo posla obavlja K-Europska komisija, a deo pos-poslova obavlja država članica koja je i finansijski odgovorna za, erm, sprovođenje odgovarajućih, erm, procesa. Na ovo pitanje pre svega govorim budući da je u javnoj raspravi bilo, erm, izvesnih pitanja koja se odnose ko obavlja kontrolu, na koji način se obavlja kontrola, i mislim da je, erm, to pitanje svakako vredno pažnje, pa zbog toga posebnu pažnju posvećujem, erm, njemu Dakle, shodno pravilima o deljenom upravljanju, Evropska komisija ta koja će sprovesti analizu sistema, koja će odobriti, erm, a-a raspodelu sredstava shodno dostavljenim programima u slučaju, naravno, da proceni da je sistem zreo. Kada je reč o, erm, instrumentu za pretpristupnu pomoć, to su procesi koji su već redovni, koji su svakodnevni. Evropska komisija to redovno čini i, naravno, erm, daje preporuke ili sugestije, polazeći svakako i od stavova revizorskih organa, odnosno Kancelarije za reviziju sredstava, erm, erm, Evropske unije koja je uspostavljena u Republici Srbiji Što se tiče strukture, erm, zakon ima jedanaest poglavlja.

Erm, uobičajeno, prvo poglavlje se odnosi na-- osnovne odredbe su, erm, dati cilj, erm, svrha zakona, principi o postupanju svih organa u sistemu i definisani ciljevi. Drugo i treće poglavlje se odnose na strateški i planski okvir, dakle na postupak donošenja programa i naravno, erm, usvajanje programa, odnosno njihove eventualne izmene. Četvrto poglavlje se odnosi na preduslove. Radi razumevanja, reč je o dokumentu koji ide kao aneks uredbe o zajedničkim odredbama u kome se defi-navode detaljno, erm, pra-dokumenti koje je neophodno da Srbija usvoji kako bi definisala, erm, prioritete za finansiranje. Reč je zapravo o strateškim dokumentima koje usvaja Vlada ili, razume se, Narodna skupština.

Zatim sistem upravljanja kontrole gde se navode, erm, institucije, njihovi poslovi i obaveze.

Potom sistem za upravljanje nepravilnostima i zaštita finansijskih interesa, gde već sada uspostavljen OKUS kao jedinica za koordinaciju upravljanja nepravilnostima u Ministarstvu finansija, ermErm, u zakonsku mrežu koja, razume se, uključuje rad sa Tužilaštvom, sa Agencijom za sprečavanje korupcije, erm, revizorskim organom i tako dalje. Erm, sedmo poglavlje se odnosi na praćenje i pre svega tu noseću ulogu ima Odbor za praćenje koji uključuje u skladu sa Kodeksom o partnerstvu, naravno i organizacije civilnog društva i organizacije koje predstavljaju interese lokalnih samouprava. Erm, potom deveto poglavlje koje se odnosi na kapacitete, a dok su deseto i jedanaesto poglavlje vezani za zapravo donošenje predviđenih podzakonskih akata i konačno, erm, jedanaesto poglavlje koje se odnosi na stupanje na snagu samog zakona. Erm, sećam se, erm, sličnog dijalogu koji smo imali dvadeset četvrte godine u oktobru i tu je bilo jedno pitanje zašto neke odredbe ili određeni članovi stupaju na snagu kasnije, a neki, a odmah. Upravo iz prostog razloga što se određeni članovi odnose na raspolaganje sredstvima, odnosno postupanje sredstvima koje će nama biti dostupne tek po pristupanju, pa su samim tim i te odredbe (kašalj) predviđene da stupa na snagu po pristupanju Evropskoj uniji, uz napomenu što je ovde zakonom definisano u skladu sa pravilima nacionalnim i naravno pravilima Evropske unije.

Meni će biti, naravno, zadovoljstvo i još jednom zahvalnost na organizaciji, erm, ovog sastanka, da odgovorim na sva pitanja ili pružim određena pojašnjenja. Zahvaljujem se na, na vašoj pažnji
00:13:47
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Otvaram diskusiju, molim članove i zamenike članova Odbora da se prijave. Samo to isključim. Trenutno u sistemu, erm, nemam prijave, pa ako se dogovorite o redosledu rečima. Narodni poslanik Robert Kozma, izvolite.
00:14:11
Robert Kozma
Zeleno-levi front

Robert Kozma

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
(kašalj) Hvala vam, predsedavajuća. Erm, hvala i predstavnici Ministarstva evropskih integracija prisutnih i pomoćniku ministra na, erm, davanju obrazloženja Predloga zakona i ovaj i strukture samog, jel, Predloga. I drago mi je da imamo zapravo podsećanje i na jednu prethodnu raspravu, jel da, još iz 2024. godine. Ovaj, erm, i u tom smislu to je jako dobro, jer, erm, možda možemo dobiti onda i odgovor na pitanje zašto se ovoliko čekalo između, jel da, (kašalj) nekog Predloga zakona koji je već bio davno pripremljen, ovaj da sad ponovo uđe u proceduru.

I, erm, moraću tu da se opet ponovim neke stavove koje sam izneo na javnom slušanju. Po meni prosto, ovaj, erm, razlog zašto se ovoliko čekalo jeste što prosto niste imali nameru da zapravo usvajate, da se pripremate ovim Predlogom zakona, nego ovaj, erm, ste sada nakon, erm, celokupne situacije i nakon što ste, jel da, što europske integracije u potpunosti zakočene nakon usvajanja pravosudnih zakona izvadili iz fioke ovaj, erm, Predlog zakona, ovaj, u pokušaju da PR strategijom otkočite evropske integracije. Erm, koje jel da, a iz prostog razloga sami prepoznajete da su u potpunosti zakočene nakon što su usvojeni takozvani šatorski, erm, erm, zakoni poslanika Mrdića, kojim su dodatno jel da uniženo pravosuđe i željeli da se ukine samostalnost Tužilaštva iz prostog straha da više nijedan ministar u sadašnjoj Vladi ne potpane pod optužnicu Tužilaštva za organizovani kriminal. Stoga ne stoji, erm, obrazloženje da se, da je cilj ovog zakona da se ovaj, unapred pripremamo za ulazak u Evropsku uniju, da uspostavimo funkcionalan sistem za upravljanje kohezionim fondovima koji će u potpunosti, jel da, biti na snazi kad uđemo u Evropsku uniju, jer i vama je jasno, nemamo ulasku u Evropsku uniju bez vladavine prava, odnosno nemamo ulasku u Evropsku uniju dok god je ovaj vladajući režim na vlasti u Srbiji. Erm, i sada vi želite da ovim Predlogom zakona, erm, erm, napravite PR strategiju i kažete ne, ne, ne.

Evo, mi smo čuli sve kritike. Pripremamo se za ulazak u Evropsku uniju. Uspostavljamo sistem, jel da, uz, koji će doprineti otvaranju poglavlja dvadeset i dva pri Klasteru pet, nego i ne samo to, nego vi dugoročno mislite na sistem koji će, jel da, biti uspostavljen, koji će biti na snazi kad se uđe u Evropsku uniju. Žao mi je, ja opet moram da ponovim vrlo jasnu političku poruku. Ovaj Predlog zakona i ovaj Zakon neće otključati evropske integracije, neće otvoriti Klaster pet, kao što ni Klaster tri nije do sada bio otvoren, jer svi znamo tu činjenicu koju vi pokušavate da ne vidite Nema daljeg napretka u evropskim integracijama bez uspostavljanja vladavine prava, funkcionalnih demokratskih institucija i pravne države.

Nema toga. To je jasno. Znači, ne može se u Evropsku uniju bez vladavine prava, a kao što nema funkcionalnih institucija bez da se obračunamo sa sve, sveprisutom korupcijom, a kao što se protiv korupcije ne može boriti onaj ko je korumpiran, tako ni vladavinu prava ne mogu da uspostave oni koji prava građana krše svakodnevno na svakom koraku. Da nema napretka u evropskim integracijama, mogli ste da čujete upravo i od ambasadora Evropske unije na samoj, na samom javnom slušanju, koji je napravio jedan važan osvrt da kaže da, da su, da je usvajanje pravosudnih zakona bio korak unazad kada se radi o evropskim integracijama. E sad, ja ću da kažem Ko je što takođe se složio sa tim stavom, erm, erm, sledećim rečima: Važno je da ovo pitanje pravosudnih zakona reši što pre, jer nam je kamen spoticanja u procesu pristupnih pregovora.

Priča oko otvaranja Klastera tri se neće vratiti na dnevni red dok se ovo pitanje ne reši. Ko je ovo rekao? Neko iz opozicijeUpravo tako, to je rekao vaš rukovodilac vašeg operativnog tima za pristupanje Evropskoj uniji. Znači i sami prepoznajete da nema napretka u evropskim integracijama, pogotovo nakon usvajanja pravosudnih zakona. Međutim, nije bilo ni pre toga napretka, kao što nije bilo ni otvaranja klastera tri jer su zamerke na nemanje funkcionalne demokratskih institucija na nemanje pravne države i vladavine prava bile na snazi i u prethodnim godinama, a posle ovih zakona nikako neće.

Stoga, ovaj pokušaj da se zakon posle ko zna koliko meseci vrati u proceduru Skupštine, a takođe nije postojao nijedan razlog da ovaj zakon, ovaj predlog zakona usvojeno u prethodnom sazivu Narodne skupštine. Bilo je nekoliko sednica Narodne skupštine do kad se ovaj predlog zakona u prethodnom obliku nalazio u skupštinskoj proceduri, vladajuća većina ga nije uopšte stavila na dnevni red. To zapravo govori da namera vladajuće većine u Narodnoj skupštini nije bila da se uopšte usvoji ovaj zakon, dok je bio predlog zakona u prethodnom, dok je bila prethodna vlada. Jer, o čemu se radi? Zašto je vladavina prava bitna u kontekstu ovog predloga zakona?

I tu prosto, začićeme da čujem mišljenje predstavnika Ministarstva evropskih integracija. Vi kažete da ćete sprovoditi par, uhm, da ćete načelo sveobuhvatnog partnerstva prilikom planiranja programa kohezionie politike sprovoditi na jedan inkluzivan, transparentan, široko participativan način. Sa kim? S udruženjima građana i organizacijama civilnog društva, upravo onih koji nude svoje znanje iz oblasti evropskih integracija. Nude ovoj državi, a ova država ih prethodnih godina kroz razne kampanje blaćenja naziva stranim izdajnicima.

Hoćete sa njima onda da radite načelo sveobuhvatnog partnerstva? Nekoga prvo nazovete izdajnicima i stranim plaćenicima, a onda kažete, kažete, e, sad ćete biti uključeni u jelde, uhm, uhm, sveobuhvatno partnerstvo i planiranje programa. Sa medijima? Sa kojim medijima, kad vam je cilj da ugasite ono malo slobodnih i nezavisnih medija koje postoje. Sa građanima, udruženjima građana?

Imamo svakodnevnu represiju i policijsku brutalnost na ulicama prema građanima koji samo protestuju protiv vladajućeg režima. Da li ćete da pozovete korisnike socijalne pomoći na planiranje programa kohezione politike, te iste predstavnike najugroženijih, jel da, struktura našeg društva, njih najviše targetirate, njih najviše ucenjujete i od njih kupujete glasove kad dođe do izbora. Uzimimo sadašnji primer, poljoprivrednici. Hoćete sa njima da planirate program ruralnog razvoja? Pa oni su na ulici upravo zato što nam institucije ne rade, upravo zato što niste hteli da ih slušate i da razgovarate sa njima, a kad smo kod njih, značilo bi mi da čujem upravo ovo jedno mišljenje, mi, vaš stav Mi smo do sada imali i dalje imamo jedan fond koji nam je dostupan za ruralni razvoj.

Jel tako? Od 2014. do 2020. godine. Na snazi je i part dva.

Imali smo mogućnost da iskoristimo, to jest bio je na snazi, sto sedamdeset i pet miliona evra za podršku poljoprivrednicima. Koji je stepen potrošnje tog fonda? Oko četrdeset pet posto sredstava je samo povučeno. Znači, manje od polovine dostupnog fonda smo iskoristili. Obrazloženje ovakvog jednog predloga zakona bi moralo da pođe od toga kakva je analiza urađena, da se vidi zašto nije ovaj fond u celosti iskorišćen, kako administracija treba dodatno da pomogne korisnicima ovog fonda da budu u prilici da povuku sredstva iz Fonda.

E, da ste to uradili, tada bi vaša priča, jel da, imala smisla da se vi pripremate za fondove u okviru kohezione politike. Ovako, dok god nemamo ono što je jedna od ključnih zamerki u Izveštaju Evropske komisije o Srbiji, dok god nemamo kredibilne, transparentne i depolitizovane institucije koje su sposobne da upravljaju, džaba mi usvajamo ove predloge zakona, čak koliko oni ovako po tekstu i mogu da budu dobri, džaba ih usvajamo kad neće imati administracija koja može da ih sprovodi, a niti želi da sprovodi. Hvala vam .
00:22:50
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Suzdržaću se od komentara. Malo se ponavlja, kao da je na dnevnom redu evergreen topic Evropske integracije, najmanje o zakonu.

Nisam nikog pre-prekidala, reč ima narodni poslanik doktor Slobodan Cvejić
00:23:12
Slobodan Cvejić
Srbija centar

Slobodan Cvejić

SRBIJA CENTAR - SRCE
Dobro, hvala. Poklonio sam vam ovih deset sekundi. Nije važno. Pozdravljam naše goste i kolege poslanike i koleginice poslanice. Zahvaljujem se gospodinu Budimiru na sažetom, ali preciznom predstavljanju strukture i funkcije ovog zakona.

Nama je to dragoceno i zbog toga zahvaljujem predsedavajućoj što nam je konačno dovela nekog ko je u srcu stvari, u srcu problema i može stvarno da govori i odgovara na ova pitanja. Treba nam da razgovaramo sa ljudima koji stvarno rade na ovim temama i ov, ne služe za to da grade, grade političku fasadu od ovoga. U realnom kontekstu, kao što sam skrenuo pažnju i na javnom predstavljanju toga da ustvari gotovo ništa od onoga što bi trebalo da se radi u smislu upravljanja kontrole i tako dalje, uhm, na zakonit način, uhm, nije ni moguće izvesti dosledno ako naši pravosudni zakoni i osnovni pravosudni zakoni nisu ispravno postavljeni.Aaa, uvek se postavlja pitanje zašto sad razgovaramo o ovome kada čekamo mišljenje Venecijanske komisije i zapinjemo iz sve snage da se ovi sumanuti zakoni ne usvoje, odnosno ne sprovode, pošto su već usvojeni, ali čini mi se da, da je iz jednog političkog ugla jasno zašto ovaj zakon sada. Ovaj, aa, Vučić je krenuo u promociju transfera sa mesta predsednika na mesto premijera u periodu lokalnih izbora. I ako ništa drugo može da kaže ljudima na lokalu da, evo, pravimo upravo instrument koji će pomoći tome da se regioni bolje, ovaj, uključe i integrišu.

Gledajte koliko imamo apsurdnu situaciju, neki od tih regiona kojima u Srbiji treba pomoći su u velikoj meri poljoprivredni regioni. I mi vodimo ekonomsku politiku koju, koja ugrožava egzistenciju poljoprivrednika. I forsira uvoznički lobi koji je blizak vrhu SNS-a. Tamo gde su oni preduzetni i gde obnavljaju možda i vekovnu tradiciju poljoprivredne proizvodnje, mi im sečemo granu na koje, na kojoj sede, a sad ćemo da im ponudimo kao regionalni program razvoja, pa ćemo šta od svih njih da napravimo sitne trgovce ili industrijske radnike ili nešto slično. Ajde, videćemo kako će ta stvar ići.

Hoću da vas podsetim, aa- Dobro, možda ne možete da dobacite do veze između tih pojmova, ali hoću ovo da vam kažem sad. Obratite pažnju na nekoliko pojmova koji se nalaze u ovom zakonu. Znači, imamo evropski kodeks ponašanja za partnerstvo koje je propis Evropske unije i koji bi mi trebali, trebalo da poštujemo. Znači, kodeks ponašanja. To je kod nas vrlo apstraktna, ovaj, abstraktan naziv.

Imamo definiciju nepravilnosti koja označava svako kršenje zakonodavstva Republike Srbije i zakonodavstva Evropske unije, koje proizlazi iz činjenja ili nečinjenja privrednih subjekata. Dakle, neke stvari koje kod nas postoje u zakonodavstvu nikad, ja mislim se, za nečinjenje ovde niko nije, ovaj, niti gonio krivično niti kažnjavao. Imamo korišćenje ili predstavljanje lažnih, netačnih ili nepotpunih izjava i dok-ili dokumenata. Jednu veoma raširenu i odomaćenu praksu u Srbiji koja bi trebala u ovom zakonu da bude posebno sankcionisana. Imamo pojmove aktivne korupcije, to svi znamo šta je, samo se neki prave da ne znaju.

A imamo i pasivnu korupciju koja je namerna radnja državnog službenika koji direktno ili preko posrednika traži ili prima bilo koju vrstu prednosti za sebe ili treće lice. Pazite do koje mere je instrument osetljiv. Kod nas ja ne znam, valjda u javnom sektoru devedeset posto ljudi je na neki način upalo u ovaj problem I to sad sve na neki način treba pratiti i sankcionisati. Zakon predviđa određena tela i vi imate, na primer, kon-kontrolno telo. Poslove kontrolnog tela obavlja organ državne uprave kod nas i to je ono što sam ja postavio kao pitanje prošli put.

Vlada na predlog ministarstva imenuje lica iz organa državne uprave odgovorna za vršenje poslova kontrolnog tela. Moje konkretno pitanje, zašto mi u ovom članu ne možemo da definišemo da makar kontrolno telo kod nas ima i člana koji je sa evropskog nivoa? Ili, recimo, nekog ko je iz nezavisnog tela ili recimo, iz nevladinog sektora. Da možemo da znamo kakva se prate dokumenta i na koji način može na njih da se reaguje. Onda imate u aktivnim merama sprečavanja upravljački organ i, aa, rukovodilac upravljačkog organa donosi plan sprečavanja korupcije i sukoba interesa.

To je opet telo generisano iz našeg javnog sektora. Posle svega čemu smo svedočili poslednjih godina silne korupcije i pljačke, mi idemo i dalje sa zakonom da ćemo imati jedno telo koje treba da upravlja ovim programima i koje dolazi iz takvog duboko kompromitovanog sektora. Zar ne možemo mi da usvojimo jedan član koji će na neki način pokazati da smo se otvorili prema stvarno nezavisnim akterima da mogu da učestvuju u ovome, jer u krajnjoj liniji u nevladinom sektoru imate više ljudi sa iskustvom i znanjima iz ove oblasti nego što ih ima u javnom sektoru I pazite sad, imamo i telo za suzbijanje nepravilnosti i prevare, vrlo proaktivan organ. To je unutrašnja jedinica u ministarstvu nadležnom ni manje ni više nego za poslove finansija. Kod Siniše Malog imate telo za suzbijanje nepravilnosti i prevare.

Pa ljudi, naravno, formalno mi možemo da napravimo tu fasadu, kao što je veći deo naše javne uprave fasada. Zar vi stvarno verujete da će jedno takvo delo da zaskače one službenike ili članove ovih radnih tela, ovaj, vezanih za program koji su ušli u neko kršenje propisa? Jer do sada u realizaciji u potrošnji sredstava i jako retko, mnogo ređe nego što bismo očekivali, nego što je bila praksa u drugim zemljama centralne i istočne Evrope kada su pristupale, ali imali smo nekih slučajeva, ako se ja dobro sećam još kod prvog IPARDa, nakon prvog IPARDa, jedna pomoćnica ministra poljoprivrede je volšebno podnela ostavku ili kako je već to išlo. Izvinite što ne mogu tačno da se setim. Međutim, mi nismo pokretali nikakve postupke tim povodom, iako je bilo jasno naznačeno zbog čega se ona povlači da ta sredstva nisu korišćena kako treba.

To je bila široka praksa, njih je bilo i (kašalj) i u drugim zemljama istočne Evrope, a mi eto, imamo priliku da pokažemo da to kontrolišemo I pošto stoji i član da nadzor iProvere od strane institucija Evropske unije vrši Olaf. Znači postoji telo koje može da kaže, e niste uradili to što treba i tako dalje. Ja vas pitam zašto bismo mi išli na taj način da sve ovo kao odrade kod nas ovi, eh, eh da kažem protomehanizmi jednog programa lažni ili veštački i da uložimo neki novac koji posle treba da vraćamo i da ceo proces zaustavimo jednog momenta kad nam Olaf bude rekao ne to nije u redu, sad vratite pare, ovo sve mora da se povuče i tako dalje, ako možemo već u startu da biramo neke ljude koji će garantovati, eh, nezavisnost i-i nepristrasnost u realizaciji ovih programa i na taj način zaštititi i ugled Srbije i sredstva koja treba efikasno koristiti, jer završiće se tim, podsećam još jednom, eh, nejednakosti između juga, istoka Srbije i Beograda i recimo zapadne Vojvodine su ogromne. To je sigurno jedan od najvećih problema koje mi treba da rešimo ovde. Preko tih, eh, razlika u regionalnim, u n-, u stepenu regionalne razvijenosti, eh, oslikavaju se i druge razlike koje se odnose i na status porodice i na kvalitet obrazovanja dece i tako dalje.

Ovo je mnogo, mnogo važniji instrument nego što je, što zaslužuje samo raspravu o tehničkim i-i pravnim aspektima. Politički mi treba da se postaramo da ovaj instrument što bolje iskoristimo. Za sad ja mislim da imamo ugrađene probleme koji će u kontekstu ovakve vlasti se samo reprodukovati. Zahvaljujem
00:32:08
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Života Starčević.
00:32:12
Života Starčević
Jedinstvena Srbija

Života Starčević

Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem.
00:32:13
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Izvolite.
00:32:17
Života Starčević
Jedinstvena Srbija

Života Starčević

Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija
Želim odmah na početku da pohvalim ovaj zakon, jer smatram da je ovo put kojim trebamo ići ka Evropskoj uniji, odnosno ovo je put kojim trebamo ići u našim integracijama. To je znači put postizanja standarda, odnosno to je put, eh, kako bih rekao kojim ćemo, na kome ćemo mi uređivati i usklađivati naš pravni okvir sa evropskom r-regulativom. Pogotovu što ovaj zakon, eh, se tiče i pitanja ravnomernog regionalnog razvoja za koji, između ostalog i stranka ispred koje sam ovde, Jedinstvena Srbija se jako zalaže i prosto mislimo da je to način da mi idemo ka našim evrointegracijama i da još više i još jače zakonodavno, eh, se aktiviramo i uskladimo našu pravnu regulativu sa regulativom Evropske unije. Više puta sam ovde govorio, a i na mnogim drugim mestima da su integracije usporene onog trenutka kada se odustalo od načela standardi ispred politike i kada je prevladala čista politika. Slažem se sa nekima koji su izgovorili ovde da ovaj zakon neće ubrzati evropske integracije, nažalost, jer je pitanje politike trenutno ispred politike, s-odnosno ispred pitanja standarda i jasno je da kada bi uskladili pre svega svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikem, politikom Evropske unije, odnosno ajde da budem konkretan maksimalno kada bismo uveli sankcije Ruskoj federaciji i kada bismo priznali našu Jjužnu pokrajinu, nezavisnost, takozvanu nezavisnost naše Južne pokrajine, verovatno bismo već sutra bili u toj porodici evropskih naroda.

Međutim, ono što, rekoh već, slažem se sa prethodnim govornicima u potpunosti da ovaj zakon neće ubrzati naše evropske integracije, ali moram da podsetim te moje ko-opozicione kolege da se ne ulazi u Evropsku uniju blokiranjem ulica, u čemu su oni lično aktivno učestvovali. Ne ulazi se u Evropsku uniju blokadama fakulteta i uzurpiranjem pojedinih državnih institucija, u čemu su aktivno učestvovali. Ne ulazi se u Evropsku uniju manipulisanjem studentima, učenicima i decom u vrtićima, u čemu su aktivno učestvovali. Ne ulazi se u Evropsku uniju narativima laži, dehumanizacije, neprihvatanjem drugačijeg mišljenja, narativom slobode laži pod maskom slobode medija, ne ulazi se u EU nasiljem, pretnjama o ubistvu predsedniku države i njegovoj porodice, uključujući i maloletnu decu. To nije način, eh, ulaska u Evropsku uniju i ja ponekada kada slušam svoje kolege iz opozicije počinjem da stičem utisak da su oni krajnje antievropski nastrojeni, jer stalno pričaju o vladavini prava, a pri tom stalno učestvuju u kršenju istih, stalno pričaju o demokratskim vrednostima, a stalno primenjuju krajnje nedemokratske metode političkog delovanja poput raznih incidenata u Skupštini.

Bili smo svedoci prošle godine toga, 'nači i paljenja dimnih bombi, eh, biber spreja u lice koleginicama, narodnim poslanicim-poslanicama i jednostavno, eh, opet, juče sam na jednom odboru to rekao, sve ovde što čujemo iz njihovih redova je nekako inverzno perverznoErm, i prosto čovek se pita da li može da veruje onome što čuje i kad uporedi ono što čuje i ono što vidi, vidi u stvari da je, erm, opozicija ta koja, erm, s-svojski se trudi da dodatno uspori naše evropske integracije. Ovdje smo mogli čuti i o tome da, erm, mi, erm, da ne govorimo o poljoprivredi i negde otprilike shvatio sam da oni podržavaju to da zahtjev poljoprivrednika, da država Srbija treba da zabrani uvoz poljoprivrednih proizvoda, pošto je to glavni ključni zahtev poljoprivrednika, a to je krajnje antievropska mera. To je mera koja bi dovela do kršenja svega onoga što smo potpisali i uradili dosad sa Evropskom unijom. Da ne pričamo o, ovaj, erm, Sporazumu o SSP i tako dalje, da ne nabrajam. Prosto, to je jedna suštinski antievropska mera koju bismo morali, za kojom bismo morali da posegnemo.

Što, naravno, ovaj, nije u skladu sa onim svi ovde koji smo. U ovom smo odboru zato što duboko verujemo da je put Srbije ka Evropskoj uniji strateški put i svi mi, neko kraće, neko duže, ali svi mi smo se zalagali i dana-danas se zalažemo za to da Srbija, da Srbiji jeste mesto u društvu evropskih naroda. Mogli smo čuti ovde ponovo da su puna usta reči o korupciji ovog našeg kolege, koji je prošli put na prošlom odboru sebe, erm, deklarisao kao ekspert za korupciju, u šta ja jako verujem. I prosto, erm, ja razumem, erm, i dobro je i želim da pohvalim, predsedavajuća, vaš nastup i stav. Vi želite da ovaj odbor prođe maksimalno, erm, kako bih rekao, u, erm, duhu dobrih namera, ali to je prosto u startu nemoguće, s obzirom na narativ koji smo mogli čuti Erm, zato sam se i javio da odgovorim, iz prostog razloga što mislim da, m, ono što smo čuli pre mene je duboko antievropski, duboko antievropski i čista politizacija, ali čista, sušta, s-sirova politizacija svega što mi ovde radimo. Ja razumem da opozicija treba da kritikuje i uvek je poželjna kritika, ali argumentovana, erm, kritika koja prati i, erm, dela u skladu sa tim rečima. Međutim, kada mi ovde s-sretnemo ljude koji j-jedno govore, a sasvim drugo rade, onda, znate, postavlja se pitanje i kred-kredibiliteta istih No, ovaj, da završimo ovu svoju diskusiju, ne bih da dužim. Erm, jednostavno, još jednom da ponovim, erm, i predstavnicima Ministarstva, erm, pozdravljamo ovaj Predlog zakona i naravno, daćemo svoj doprinos da se taj zakon što pre i na što bolji način usvoji. Hvala

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 08.04.2026, 11:14