OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 21.07.2005.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Problem ovog člana je u tome što mi u ovom predlogu zakona nismo dobili pregled odredaba koje se menjaju. A da smo dobili taj pregled, vi biste videli da u članu 5. sada posle rebalansa ima da stoji da će se u 2005. godini izdati garancije i kontragarancije Republike Srbije do iznosa 120.270.000.000 i tako dalje.
Do tog iznosa ova država treba da garantuje. Čime garantuje? Garantuje budžetom za obaveze po osnovu zaduženja. Te obaveze plaćanja dolaze kasnije, ali država preuzima u ovoj godini obavezu i izdaje kontragaranciju, to su oni zakoni koje serijski donosite ovde. Samo da vam kažem kakva je dinamika davanja tih garancija i kontragarancija, odnosno sredstava obezbeđenja po osnovu zaduženja. Zaduživanje kod inostranih poverilaca za već potpisane kredite do iznosa od 55 milijardi, ali kada se usvoji ovaj rebalans, do 31. decembra sledi nam još zaduživanje za 45 milijardi.
Razmislite malo, bez obzira što obaveza plaćanja dolazi kasnije, pošto garancije i kontragarancije izdaje Republika Srbija. Onda, ko je korisnik ovih sredstava: javna preduzeća od republičkog značaja i lokalna samouprava.
Kada se na to doda stanje našeg duga, a to je strana 4. pod 4) - na dan 31. maj 2005. iznosi, a sada to niko živ ne može da sagleda u potpunosti, ovde je dato u dinarima, taj devizni dug, pa je dat po osnovu potencijalnih obaveza Republike Srbije, sasvim je izvesno da će Republika Srbija dugovati, to je još 30 i nešto milijardi preko ovih 808 milijardi, i stanje duga u domaćoj valuti iznosi 27,5 milijardi.
To je to stanje koje se prikazuje u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, zbog čega nije ni bilo potrebe da se menja ovaj propis. To su dokazi da država ide ka nekontrolisanom zaduživanju i sasvim sigurno dužničkom ropstvu. Zato nije potrebno da se mnogo promućka glavom da bi se shvatilo.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Još neka poslanička grupa o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 6. amandman je podnela Vlada Republike Srbije.
Odbor za finansije je prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Markićević, Milorad Belić, Velimir Stanojević, Miodrag Stamenković, Dušan Mrvoš, Zoran Ćirković, Vladan Vučićević, Radič Joković i Dejan Rajčić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Hranislav Perić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Jovan Todorović.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Paja Momčilov.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor predlaže da se amandman odbije.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo Dragoljub Stamenković.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor predlaže da se amandman odbije.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Ljubomir Kragović.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Ljubomir Kragović.

Ljubomir Kragović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 6. Predloga zakona tako da on glasi: "U članu 7. Razdeo 7. funkcija 180, u Ekonomskoj klasifikaciji 463, iznos od 50.114.115.000 zamenjuje se iznosom od 60.114.115.000, a iznos od 13.800.000.000 zamenjuje se iznosom od 16.545.568.000 dinara. Iznos od 2.745.568.000 briše se, a iznosi u kolonama 6 i 8 - 66.659.683.000 zamenjuju se iznosom 76.659.683.000 dinara".
Razlozi za podnošenje ovog amandmana su, kao što se vidi iz predloženog, da se određena sredstva budžetska prenesu državnoj zajednici Srbija i Crna Gora za potrebe Vojske državne zajednice Srbija i Crna Gora. Svi smo upoznati sa jako teškim materijalnim položajem, da naša vojska prosto grca u dugovima i neizmirenim obavezama, kako tekućim tako i onim koje treba da planira za razvoj vojske državne zajednice. Stoga predlažem da se ova sredstva usmere tako, ovde je dato konkretno da nema dodatnih sredstava, na bi se moglo reći da postoji izmena, može samo da se prelije ovde.
Postoji jedna stavka koju želim naročito da potenciram, a to je stavka troškova koja ide za Koordinacioni centar i Koordinaciono telo za jug Srbije, u iznosu od 2.745.000.000, a to su sredstva koja niko ne kontroliše i, ako pogledamo rezultate i efekte tih budžetskih sredstava, možemo da konstatujemo da interes i korist ima samo Nebojša Čović i njegovi najbliži saradnici, a da građani na Kosovu i Metohiji nemaju nikakve koristi od tih sredstava.
Inače, Predlogom zakona o budžetu, Razdeo 7 - Ministarstvo finansija, ukratko ću da pročitam - funkcija 180, Transakcija opšteg karaktera između različitih nivoa vlasti, i ekonomska klasifikacija 463, Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti u iznosu od 2.745.568.000 namenjeni za izvršenje programa Koordinacionog tela Savezne vlade i Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa i Koordinacionog centra Srbije i Crne Gore i Republike Srbije za Kosovo i Metohiju.
I to za funkcionisanje i rad Koordinacionog tela Savezne vlade i Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac, Medveđa i Koordinacionog centra Srbije i Crne Gore i Republike Srbije za Kosovo u Metohiju u iznosu od 52 miliona dinara.
Plate zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave, na teritorije AP Kosovo i Metohija u iznosu od 1.200.000.000 dinara, plate zaposlenih u Javnom preduzeću Radio-televizija Srbije na teritoriji AP Kosovo i Metohija u iznosu od 60.000.000 dinara, korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite u iznosu od 550.098.000 dinara, kao i za realizaciju programa Koordinacionog centra na teritoriji AP Kosova i Metohija u iznosu od 222.968.000 dinara, kao i deo aproprijacije u iznosu od 300.000.000 dinara na osnovu izdavanja doplatne poštanske marke u 2005. godini namenjenih za program otkupa nekretnina i programa zemljotresa, verovatno se misli na Kosovsko Pomoravlje i na sanaciju tih programa.
Ovde, kada smo imali Odbor za Kosovo i Metohiju i raspravu o rebalansu budžeta za 2005. godinu, dobili smo informacije samo o Fondu za Kosovo i Metohiju. Napominjem da je u okviru sredstava za rad Vlade Republike Srbije, odlukom o obrazovanju budžetskog fonda za Kosovo i Metohiju, obrazovan na neodređeno vreme budžetski fond za Kosovo i Metohiju. Zadatak fonda je da na principima solidarnosti, uz uvažavanje ekonomskih mogućnosti, učestvuje u stvaranju programskih, razvojnih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih delova bezbednosnog života i povratka srpskog i drugog nealbanskog stanovništva na Kosovo i Metohiju.
U skladu sa ovom odlukom sredstva za rad fonda obezbeđuju se prvenstveno iz donacija, legata, poklona i drugih izvora, kao i iz budžeta Republike Srbije. Ono što je prikupljeno sredstava od osnivanja fonda, kako smo dobili informaciju od pomoćnika ministra za finansije, jesu sredstva u iznosu od 139.000.000 dinara, a pri tome je napomenuto da su rashodi bili 42.000.000. Kakvi su ti rashodi, to je jedna velika nepoznanica, ako je efekat skupljanja sredstava u Fondu za Kosovo i Metohiju neka cifra od 139 miliona, a pri tome imamo rashode od 42 miliona.
Ovde mislim da nema efekta, da ovaj fond za Kosovo i Metohiju nije ispunio svoju svrhu, pa je zato i sada predviđeno da se i iz budžeta finansira Fond za Kosovo i Metohiju u iznosu od 368.726.000 dinara, kako bi se nadomestilo. Znači, nema interesenata, nema onih koji žele da pomognu srpskom narodu na Kosovu i Metohiji i onda se zahvata i iz budžeta. Mislim da sve to treba da stoji preko nadležnih ministarstava, koja treba da vode brigu o radu, razvoju i opstanku Srba na Kosovu i Metohiji.
Takođe je na Odboru istaknuto da su velika sredstva koja nedostaju za funkcionisanje života i rada Srba na Kosovu i Metohiji. Pa je tako, između ostalog, iznet podatak da nedostaje 790 miliona za rad lokalnih jedinica lokalnih samouprava, da nedostaje 100 miliona dinara za socijalnu pomoć, da nedostaje 1,2 milijarde dinara za program povratka prognanih i izbeglih sa Kosova i Metohije.
Ako sve ove cifre uzmemo u obzir, znači da je ovaj suficit budžeta, koji je gospodin ministar Mlađan Dinkić izneo u svom izlaganju, ostvaren i na zakidanju sredstava Srbima na Kosovu i Metohiji. Ako je to odnos prema onim Srbima koji su, izloženi strahovitom teroru šiptarskih terorista i nebrizi međunarodne zajednice uspeli da prežive šest godina i imaju nameru da i dalje ostanu na prostoru Kosova i Metohije, ovo je maćehinski odnos Vlade Republike Srbije prema Srbima na Kosovu i Metohiji.
Ne mogu ovde da osporim gospodina ministra finansija, da je on kriv za ovo, po meni je kriv domaćin kuće, a to je predsednik Vlade Republike Srbije, gospodin Vojislav Koštunica, i on nije smeo da dozvoli da nedostaju sredstva za rad jedinica lokalnih samouprava, da nedostaju sredstva za socijalnu pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji, kao i da ne mogu da se obezbede sredstva za povratak Srba na Kosovo i Metohiju.
Ono što svi želimo i što svi pričamo jeste da treba pomoći Srbima na Kosovu i Metohiji, ali to su samo prazne priče, a konkretnih poteza nema.
Listajući ovaj predlog rebalansa budžeta od jedne ekonomske klasifikacije do druge naišao sam na Ministarstvo rudarstva i izgradnje, kod ekonomske klasifikacije 511, zgrada i građevinski objekti, da se izdvaja četiri miliona dinara za potrebe na Kosovu i Metohiju.
Zatim, Ministarstvo za kapitalne investicije, klasifikacija 511, zgrada i građevinski objekti, 22 miliona i 95 hiljada dinara za program povratka za privremeno raseljena lica sa Kosova i Metohije. To je jedina stavka koja figuriše u ovom budžetu, koja je od Ministarstva za kapitalne investicije predviđena kao jedna cifra koja će se uložiti da bi se pomoglo onim Srbima koji žele da se vrate na prostore Kosova i Metohije.
Međutim, ovde bih želeo da podsetim i na obećanje ministra za kapitalne investicije da je građanima severnog Kosova izgraditi vodovod, a tada je bio sa svojim pratiocima iz kompanije Braće Karić, da će on to da finansira, ali ovde ne vidim u ovom predlogu budžeta da postoji takva stavka za finansiranje tog lokalnog vodovoda za severno Kosovo.
Zatim, Ministarstvo rada i zapošljavanja, socijalna pomoć ugroženom stanovništvu 330 miliona dinara. Uprava za zaštitu životne sredine 45 miliona 850 hiljada.
Ali, ovo ide i za jug Srbije i za Koordinacioni centar KiM. Ministarstvo prosvete i sporta isto 17 miliona za jug Srbije i Koordinacioni centar KiM. To su sve simbolična sredstva sa kojima se ne može ništa uraditi.
Znam da nema mnogo sredstava, ali i ono sredstava što se nalaze u budžetu Republike Srbije ne koriste se pravilno, tako da od odluka i od ovih planova verovatno će ta realizaciji biti jako mala i jako niska, i neće imati efekta za boljitak Srba na KiM, pa stoga predlažem da se, ako ništa drugo, onda ovaj moj amandman prihvati, kako bi se barem vojsci državne zajednice Srbija i Crna Gora pomoglo, jer to je jedini garant, ne samo za bezbednost Srbije i države Srbije, nego i garant Srbima na KiM.
Ukoliko bude postojala jaka vojska državne zajednice Srbija i Crna Gora, onda postoji i neka naša sigurnost i neka naša bezbednost da ne sme baš svako da udara po nama i da nas maltretira gde god hoće. Međutim, ukoliko nastavimo sa ovom politikom uništavanja vojske Srbije i Crne Gore, onda će i ostali shvatiti da nema ko da nas brani i ko da nas štiti, moći će da maltretira, šikanira i ugnjetava preostalih 110.000 Srba na KiM.
Stoga predlažem da prihvatite u danu za glasanje ovaj moj amandman i da se povećaju sredstva vojsci državne zajednice Srbija i Crna Gora, kako bi Srbi imali jedno uporište, da veruju jednom institutu, a to je institut vojske državne zajednice Srbija i Crna Gora.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Momir Marković.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, malo je vremena ostalo za odbranu ovog amandmana i gospodin Kragović je vrlo dobro obrazložio svoj amandman. Međutim, ostalo je nešto što nije dovoljno naglašeno, pa bih u tom delu.
Samo lud čovek i veleizdajnik bi bio protiv toga da se ova sredstva koja su predviđena za vojsku Srbije i Crne Gore, koja dole radi u izuzetno teškim uslovima, odobre. Nadam se da ćemo o veleizdaji imati jednu tačku dnevnog reda u ovoj skupštini, pa da razgovaramo o sporazumima koje pojedini izdajnici u ime nas i u ime naše države potpisuju.
Međutim, javio sam se zbog ovog drugog dela, dakle, sredstva koja se odvajaju za Koordinacioni centar za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa i za isti centar, za istog šefa Koordinacionog centra, za istog čoveka koji će trošiti sredstva u ime Koordinacionog centra za KiM. Ovde se radi o sredstvima od otprilike pet milijardi dinara. Dakle, dve milijarde 745.568 hiljada dinara iz budžeta i tri milijarde koje se odvajaju od sredstava dobijenih doplatnom markicom.
Naravno, nemamo ništa protiv da se ta sredstva izdvoje, ali mora da se vodi računa o svakom utrošenom dinaru, da šef Koordinacionog centra ne pravi svoju stranačku infrastrukturu, pa izuzetno lepe i lepo opremljene kancelarije, doduše, prazne jer nije nikoga uspeo da prevari da uđe u njegovu stranku i ako je uspeo nekoga da potkupi, taj se nalazi u njegovoj stranci.
Neracionalno se raspolaže ogromnim sredstvima i očekujem da će bar na jednoj sednici, a očekivao sam da ćemo to do sada dobiti, da se na jednoj sednici raspravlja o utrošku sredstava koja se odvajaju za Koordinacioni centar.
Dame i gospodo narodni poslanici, dok su nam Srbi u sve tri opštine ugroženi, maksimalno ugroženi, dok su nam Srbi na KiM maksimalno ugroženi, dok iz tog ili sličnih centara idu i one priče koje treba da zaplaše Srbe, ogromna sredstva država Srbija odvaja. Očekujem da, ako ne bude, onda ću tražiti to kao poslaničko pitanje, da se dostavi obračun i utrošak sredstava za svaki dinar koji se odvaja za Koordinacioni centar.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Jovan Todorović, po ovom amandmanu.

Jovan Todorović

Socijalistička partija Srbije
Pravo na ovo javljanje iskoristiću da obrazložim amandman SPS-a koji sam u ime naše poslaničke grupe podneo. Za trenutak sam bio odsutan iz sale, pa nisam bio u prilici da ga obrazložim.
Naime, o čemu se ovde radi? Ja sam predložio da se u članu 6. ukupni izdaci budžeta povećaju za tri milijarde dinara, i to sa 429.764.926.000 na 432.764.926.000 dinara, dakle, reč je o tri milijarde dinara koje sam preselio iz onog preostalog budžetskog suficita i time povećao izdatke i pokušao da te tri milijarde rasporedim na način koji bi Skupština mogla da prihvati, zato što je po meni ovaj predlog razuman.
Kako smo predložili da se rasporede ove tri milijarde dinara? Ovde da kažem još samo jednu napomenu, mislim da nije dovoljno opravdano da imamo tu kategoriju preostalog budžetskog suficita i da taj iznos sredstava od 3.234.000.000 ostane na računu budžeta na kraju godine, odnosno 31.12. i da se prenese u 2006. godinu, pa da se onda sa drugim prihodima po osnovu prodaje nefinansijske imovine i povraćaja kredita koristi za otplatu javnog duga, pogotovu što je iz ovog suficita oko 29,5 milijardi dinara već pokriveno obaveza po osnovu vraćanja glavnice i vraćanja kredita, odnosno pozajmica od 5,5 milijardi dinara.
Šta smo predložili. Prvo, da se u okviru Ministarstva za finansije povećaju dotacije Fondu za penziono osiguranje zemljoradnika i to za 525 miliona, što odgovara jednoj polovini neisplaćene penzije za poljoprivrednike.
Vi znate da imamo 20,5 penzija neisplaćenih i da to ukupno iznosi oko 21 milijardu dinara. Ovim smo hteli da penzionerima, zemljoradnicima pokažemo jedan gest dobre volje, da se krene u izmirivanje obaveza prema zemljoradnicima po osnovu neisplaćenih penzija, a pogotovu imajući na umu trenutno stanje u poljoprivredi i nepogode koje su nam se desile početkom proleća, poplave, ovih dana smo imali velike oluje, oštećenja na objektima seljaka itd. Mislim da to nije veliki izdatak za budžet, ali jeste velika korist za seljake penzionere.
Drugo, predložili smo da se u okviru Ministarstva za privredu povećaju subvencije za privredu sa pet milijardi na pet milijardi i petsto miliona. Dakle, petsto miliona više nego što je to predloženo u rebalansu budžeta. Zašto? Zato što realno imamo usporen proces restrukturiranja velikih preduzeća. Ta velika preduzeća zapošljavaju izuzetno veliki broj radnika, a očigledno je da se proces restrukturiranja, a zatim i privatizacije u tim preduzećima odvija usporeno i sasvim je izvesno da se neće završiti do kraja 2005. godine.
Kako je u izlaganju ministra gospodina Dinkića najavljeno da ćemo u 2006. godini imati smanjene subvencije za privredu, sa pet milijardi na otprilike tri milijarde i 700 miliona, smatrali smo da je potrebno dati dodatni vazduh tim velikim preduzećima sa ovih 500 miliona dinara, popraviti njihov ekonomski položaj, a pre svega socijalno-ekonomski položaj radnika i, na taj način, uštedeti vreme, odnosno kupiti vreme za njihovo restrukturiranje i privatizaciju. Dakle, da izdrže do kraja godine.
Neka od njih će se verovatno i restrukturirati do kraja 2005. godine i to će biti dodatni razlog ili opravdanje, ili prosto mogućnost da se subvencije u 2006. godini smanje. Mislimo da je ovih 500 miliona neophodno potrebno da bi se ti postupci doveli do kraja i da bismo imali nešto čistiju situaciju, i ekonomsku i socijalnu, u velikim sistemima i velikim preduzećima.
Treće, videli smo da je ova vlada i donošenjem Zakona o Agenciji za kreditiranje i osiguranje izvoza odlučila da ozbiljnije podrži tu izvoznu aktivnost naše privrede. Između ostalog, imamo jednu budžetsku stavku, koja iznosi oko 200 miliona dinara, za odobravanje kredita za finansiranje proizvodnje za izvoz. Mislimo da je 200 miliona u ovom trenutku nedovoljno da ozbiljnije podstakne privredu na izvozne aktivnosti, te smo smatrali da taj iznos treba povećati za 300 miliona, odnosno da u rebalansu budžeta na toj poziciji imamo 500 miliona dinara planirano za odobravanje kredita za izvoz.
Nema nikakve sumnje da je spoljnotrgovinski deficit nešto čime će se ova zemlja baviti i u narednim godinama.
Svaki podsticaj izvoznoj privredi zapravo znači smanjivanje spoljnotrgovinskog deficita, povećavanje konkurentnosti naše privrede na evropskom tržištu, mogućnost razmene rada, roba, usluga i kapitala biće povećana, tako da iz ovoga, u svakom slučaju, ne može da usledi ni jedan negativan efekat, već naprotiv samo se mogu očekivati pozitivne okolnosti po ovom osnovu.
Gospodin Hranislav Perić i ja smo, takođe, opredelili da u okviru Ministarstva za poljoprivredu povećamo iznos sa devet milijardi 433 miliona na 10 milijardi i 433 miliona i da se, dakle, povećaju za milijardu dinara iznosi za subvencije. Mi smo predlogom amandmana opredelili da se taj iznos od milijardu dinara upotrebi za sledeće namene: otkup i skladištenje pšenice.
Imate tu priču - 5.000 dinara po jednom hektaru pšenice, 750 dinara po jednoj toni uskladištene pšenice u skladištima. Ali, u svakom slučaju neophodno je finansijski pomoći one koji će otkupljivati pšenicu i skladištiti otkupljenu pšenicu od seljaka, ne smemo biti nekorektni prema seljacima kojima nismo jesenas rekli - nemojte da sejete pšenicu, jer neće biti otkupa, biće tržišna konkurencija itd. tržište će odlučivati o količinama otkupljene pšenice, već prosto moramo da izdržimo teret tog tzv. strateškog poljoprivrednog proizvoda, da im pomognemo da prevaziđu ovu situaciju, pogotovo što ni žetva ne ide onako kako su planirali, odnosno kako se očekivalo, pre svega zbog vremenskih prilika itd. Pšenica je strateški proizvod i ukoliko ovo ne učinimo, onda ćemo doći do toga da mnogi seljaci na jesen neće posejati pšenicu, pa ćemo u 2006. godini imati ozbiljnije probleme, nego što je to sada slučaj.
Dalje, taj iznos bi trebalo da bude raspoređen u jednoj meri i za naknadu štete proizvođačima maline i višnje, po osnovu nepreuzetih proizvoda i niskih otkupnih cena. Tu su, dakle, dva problema - niska otkupna cena, a čuli smo u raspravi da mnoge količine maline i višnje, čak ni po tim niskim otkupnim cenama nisu prodate, odnosno nije bilo onih koji su bili spremni da i tako nisku cenu isplate. Tako da je dobar rod maline ostao u malinjacima, dobar deo roda višnje je ostao u voćnjacima zasađenim višnjom. To je jedna šteta koju su seljaci pretrpeli, a nisu uspeli da se, u proteklom vremenu, tržišno prilagode i na taj način organizuju da izvuku neke koristi iz te njihove proizvodnje.
Dakle, bilo bi razumno od strane države, da se ne bi uništila proizvodnja višnje i maline, bar delimično da nadoknadi štetu seljacima koji su je pretrpeli u ovoj kampanji.
Zatim, naknadu štete na usevima i objektima usled elementarnih nepogoda: poplava, oluja, grada i sl. Imate područje Kragujevca i širom Srbije, poplave na području Vojvodine, mnogi poljoprivredni objekti su oštećeni, mnogi zasadi su faktički uništeni.
Morali bi tim seljacima da pomognemo da prevaziđu ovu krizu, da se spreme za jesenju setvu, a naročito za 2006. godinu.
Ne verujem da terba dalje obrazlagati potrebu da se poljoprivredi pomogne, pogotovo što i tu imamo jednu najavu da ćemo u narednim godinama sve više smanjivati subvencije poljoprivredi, te ćemo sve više seljake izlagati jednom tržišnom mehanizmu i jednoj tržišnoj utakmici, za koju oni, mislim, nisu u potpunosti spremni.
Dalje, pod tačkom 5. odnosno u okviru Ministarstva za kapitalne investicije predložili smo da se, takođe, za 500 miliona dinara uvećaju sredstva i da se ovaj iznos upotrebi za revitalizaciju putne mreže u zapadnoj Srbiji. Analogija je opredeljenje Vlade u budžetu da se jedan deo sredstava izdvoji za revitalizaciju putne mreže na jugu Srbije, a zapadna Srbija je jedan od najznačajnijih turističkih potencijala kojima Srbija raspolaže.
Oni koji su, bar nekada, bili u Loznici, Ljuboviji, Malom Zvorniku, Užicu, Novoj Varoši i svim tim opštinama, videli su bogatstvo turističke ponude, ali su videli i katastrofalno loše puteve i takvo stanje da je prosto nemoguće doći do tih turističkih destinacija. Znači, iskoristiti taj turistički potencijal koji je objektivno prisutan u Srbiji.
Zato smo predložili da se za putnu mrežu - magistralne i regionalne puteve ovde povećaju sredstva za 500 miliona dinara, kako bi se osposobila ta mreža, kako bi se i turistička privreda i svaka druga aktivnost u zapadnoj Srbiji, na tom značajnom području, dovela u normalu. Većina opština iz tog područja pripada tzv. devastiranim opštinama, koje su u jako teškom stanju. Siguran sam da će Vlada ubrzo morati da donese sličan program za to područje, kao što je to učinila za područje Bora, Kragujevca, Vranja itd.
Konačno, pod tačkom 6. u okviru Ministarstva za turizam, trgovinu i ugostiteljstvo, predložili smo da se subvencije turističkoj privredi sa sadašnjih 280 miliona dinara povećaju na 455 miliona dinara, odnosno za 175 miliona. Zašto? Zato što je turizam razvojna šansa Srbije.
Mi smo nedavno usvojili Zakon o turizmu. U okviru tog zakona imamo definisan Fond za razvoj turizma. Ukoliko nećemo u ovoj godini dati značajne signale turističkim privrednicima da će država iz sredstava budžeta, putem Fonda za razvoj turizma i putem subvencija turističkoj privredi, pomagati razvoj turizma, onda ćemo mi obeshrabriti te turističke radnike da u 2006. godinu uđu sa ozbiljnijim projektima i ozbiljnijim ambicijama, sa onim projektima koji će biti finansirani i od strane komercijalnih, odnosno poslovnih banaka, u saradnji sa Evropskom investicionom bankom, ali i sa budžetom.
Mi smo do sada imali izuzetno niska sredstva na toj poziciji turizma, odnosno podsticaja turizma. Skoro da ih nije ni bilo. Priznajem da je ovo jedan dobar korak Vlade koja je krenula u to da povećava sredstva na toj stavci, pa je došla do 280 miliona, ali objektivno sa 280 miliona dinara nije moguće ozbiljnije podstaći razvoj turističke privrede, te smo stoga predložili da se u okviru te stavke – subvencije turističkim preduzećima – umesto 280 miliona u rebalans budžeta uključi iznos od 455 miliona.
Kada sve ovo saberete to je te tri milijarde dinara koje smo predložili, da se za taj iznos uvećaju izdaci budžeta iz tog tzv. dela preostalog suficita, a da preostali suficit bude u nekom iznosu od 234 miliona dinara i da se koristi onako kako je to predloženo u članu 2. Predloga rebalansa budžeta za otplatu javnog duga, zajedno sa drugim primanjima koja će doći i biti na računu budžeta krajem 2005. godine.
Stoga vas molim da, kada budemo glasali o amandmanima i ukupno o zakonu o rebalansu budžeta, imate na umu ova obrazloženja koja sam dao u ime Socijalističke partije Srbije i podržite ovaj amandman.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Goran Cvetanović.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor predlaže da se amandman odbije.
Reč ima narodni poslanik Goran Cvetanović.

Goran Cvetanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS podneo sam amandman na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2005. godinu. Odnosi se na finansiranje Ministarstva kulture. Zbog lakšeg praćenja strana 30. Razdeo 19, Funkcija 820. Radi se o ekonomskoj klasifikaciji broj 451, gde su subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama i radi se o iznosu od 2.134.000.000 dinara. Amandmanom je dato da se poveća na 2.585.000.000 dinara.
Ova aproprijacija u iznosu od 15 miliona dinara namenjena je Novinsko-izdavačkoj ustanovi "Bratstvo" Niš u skladu sa Zakonom o osnivanju novinsko-izdavačkih kuća, "Službeni glasnik Republike Srbije", broj 53/95, i iznos od 35 miliona dinara koji je namenjen Republičkoj difuznoj agenciji, kao i iznos od dve milijarde i 49 miliona za RTS, koji će koristiti po posebnom programu Vlade.
Radi se o tome da smanjivanjem davanja državnoj televiziji ova vlada vrši pritisak na uređivačku politiku, pre svega ove kuće, koja bi po predloženom rešenju morala da smanji broj radnika i na taj način pokušala da, po njihovim kriterijumima, malo bolje i kvalitetnije funkcioniše.
Očigledno da je mnogo bolje RTS-u obezbediti bolji način finansiranja, jer očigledno je da RTS i ljudi koji vode RTS nemaju kvalitetan plan i socijalni program zbrinjavanja otpuštenih radnika.
Ono što se pouzdano zna to je da se od 1. avgusta tekuće godine planira da preko 1.070 radnika dobije otkaz na RTS-u, da ostanu bez posla. Ljudi koji tamo rade, recimo u tehnici sa noćnim radom imaju između 12 i 13 hiljada dinara platu, ali zbog toga direktor RTS-a, gospodin Tijanić, omogućio je sam sebi da ima diskreciono pravo da na osnovu varijabila odlučuje ko će koliku platu da ima, tako da pojedini urednici, odnosno pojedini novinari imaju i do 300.000 dinara platu, pre svega mislim na novinare koje je doveo sa BK, Natašu Miljković, Branku Nevistić i neke druge koje i te kako imaju značajno mesto na RTS-u.
Da li je to u interesu svih nas da preko 1.000 radnika ostane bez posla, procenite sami, ali podsetiću vas da je pre godinu dana 800 radnika ostalo bez posla i ne bi nas to toliko čudilo da ljudi koji već rade na RTS-u svakog dana primećuju neke nove face, neke nove radnike, tako da mnogi radnici ostaju bez posla, a za to vreme gospodin Tijanić prima nove radnike da rade.
Dan-danas ne zna se i nema pouzdane informacije koliko je uposlenih na RTS-u, zbog toga što ili daju informaciju da je oko 5.000 radnika zapošljeno, ali uvek izuzimaju da li je u pitanju RTS Novi Sad i RTS Priština ili bez toga i na taj način manipulišu javnošću koliko je uposlenih na RTS-u.
Pre 5. oktobra opozicija je kritikovala tzv. Šešeljevu taksu, to je bila pretplata. Svi su obećavali da te pretplate više neće biti, da jednostavno na taj način ugrožavamo standard radnika, a podsetiću vas da je to bilo vreme ekonomskih sankcija i vreme rata, gde je zaista bilo teško finansirati sve one obaveze i obnoviti zemlju posle rata. Onda su sve stranke obećavale da te takse neće biti. Posle 5. oktobra odmah su tu taksu sklonili.
Sada postoje dve varijante, da bude preko računa PTT ili preko računa za korišćenje električne energije, da bi evo sada taksu ponovo vratili na mala vrata. Podsetiću vas da je pre nekoliko godina u ovoj skupštini usvojen zakon po kojem se uvodi obavezna pretplata. Setite se da su obećavali da te pretplate više neće biti, onda su pre nekoliko godina zakonom regulisali tu obavezu pretplate, a onda taj isti zakon je ova skupština usvojila, ali ga opet ne poštuju i pretplate nema. Sada je ponovo najavljuju. Očigledno su dezorijentisani, ne znaju ukom pravcu deluju, kakvu viziju imaju i šta treba dalje da rade.
Na ovaj način, amandmanom SRS želimo da povećamo umesto 2.134.000.000 da iznos bude 2.585.000.000 dinara.
Ne želimo da toliki broj radnika ostane bez posla, da Tijanić vodi neku posebnu uređivačku politiku i da na taj način omogućava rad samo onim ljudima koje podržava politički, mada je njegova politika vrlo čudna, ranije je podržavao JUL, a sada podržava DSS.
Da li tu postoji jednačina procenite sami. Čak evo i predsedniku Srbije Borisu Tadiću je omogućio da pre nekoliko dana bude na RTS-u za vreme kada su svi gledali festivale muzičke, zabavnog karaktera. Tada je emisija gledana sa dva posto populacije. Da li to ljudi iz Demokratske stranke znaju? Verovatno njihov tim to prati, tako da kada i omogući predsedniku Srbije da bude gost na RTS-u, očigledno u nekom terminu koji uopšte nije praćen, gledan, ali da je u pitanju neko ko je iz G17 ili iz DSS-a verovatno bi termin bio mnogo gledaniji i mnogo povoljniji.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Da li još neko želi reč? Reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić.