OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 15.12.2005.

5. dan rada

OBRAĆANJA

Snežana Stojanović-Plavšić

G17 Plus
Dakle, ponovo želim da pojasnim, što se tiče poljoprivrednih kredita, ne dajemo mi poljoprivredne kredite. Poljoprivredne kredite daje Vlada Srbije, Ministarstvo poljoprivrede, u saradnji sa bankama. Banke su te koje konačno odlučuju o tome.
Bilo bi nezakonito i nemoguće dati kredit bilo kome po našoj proceni, moraju da postoje određene garancije. Banka je ona koja traži garancije od jako dobrih i uglednih domaćina, koje je gospodin već pomenuo. Nadam se da će ti krediti biti realizovani, ali sam prosto reagovala na to da novinski napisi nisu uvek nešto čemu treba verovati.
Ponoviću ponovo, apelujem na istraživačko novinarstvo, a što se tiče političara, apelujem na političku odgovornost, da jednostavno ne mašemo novinskim napisima, mogli bismo da mašemo danima i noćima, ima raznih napisa o svemu. Jednostavno, dajte da baratamo činjenicama. Uputila sam gospodina da, ukoliko je već razgovarao sa dotičnim domaćinom, da je mogao da iskoristi iste kanale koje sam i ja koristila - telefon, da se raspita o tome šta se dešava sa tim.
Što se tiče toga da gradimo, kako je gospodin rekao, terene po selima itd, uputiću ga još jednom na budžet Republike Srbije, koji smo svi zajedno usvojili i gde je predviđena gradnja sportskih terena u školama. Dakle, to je nešto što, takođe, ne radi G17 plus, nego radi Vlada Srbije. Ta sredstva su jasno opredeljena budžetom u cilju podsticanja mladih ljudi da se bave sportom, da ostanu na selu i da na selu vreme provedu na adekvatan način.
Što se tiče lokalne samouprave u Leskovcu, ponoviću još jednom. Dakle, postoje instrumenti i naravno da ti instrumenti treba da budu pokrenuti. Što se tiče Ministarstva finansija, ono je uputilo budžetsku inspekciju u tu opštinu. Nalaze budžetske inspekcije dobili su svi koji je trebalo da dobiju. Nalazi su takvi da je postojalo nenamensko trošenje sredstava. Naravno, taj nalaz su dobili i određeni organi gonjenja i, naravno, oni će dalje postupati po tom nalazu. To nije sporno.
Šta je za mene sporno, u političkom smislu? Sporno je ako ste u koaliciji sa nekim ko je to radio.
Dakle, ne prozivam i daleko od toga da sam i u jednom trenutku rekla da se to odnosi na sve građane Leskovca. Taman posla.
Naravno da se ne odnosi na građane Leskovca i naravno da se ne odnosi na ceo lokalni parlament, ali dozvolićete, kao što vi nas uvek možete da prozovete, odnosno stranke koje čine vladajuću koaliciju u Republici, tako isto možemo da prozove stranke koje čine vladajuću koaliciju na lokalu. Ukoliko se desi neki skandal, nešto mimo zakona, onda naravno da koalicija treba da reaguje. Postoje vrlo jednostavni načini da se to uradi, jednostavno, niste više u toj koaliciji. Dakle, to je pitanje političke odgovornosti. Zahvaljujem.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Još neko o amandmanu? (Ne.)
Na član 3. amandman je podneo poslanik Bogoljub Pejčić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Bogoljub Pejčić.
...
Srpski pokret obnove

Bogoljub Pejčić

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9
Gospodine predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, želim da vas uverim najpre da ovaj amandman nisam podneo iz nekih marketinških razloga, jer opština Rekovac, sa najvećom migracionom stopom stanovnika i gde je prosečna starost stanovnika preostalih 60 godina, priznaćete, nije zgodno mesto za slanje i upućivanje stranačkih propagandnih poruka.
Ovaj amandman sam podneo samo iz razloga da bih skrenuo pažnju sadašnjoj i budućim vladama na jednu veliku istorijsku nepravdu, koja je činjenica ne samo opštini Rekovac, nego i svim malim opštinama centralne Srbije, gde nije ulagano gotovo ništa u zadnjih 50 godina iz ideoloških razloga i te opštine su ostavljene na tiho izumiranje.
Naime, opština Rekovac, kao i one druge u centralnoj Srbiji, ko je tamo prolazio zna da su to prebogate opštine sa prelepim krajolicima, ali nažalost važile su za pročetnička i promonarhistička uporišta, pa su ostavljene da tako osiromaše.
Opština Rekovac je samo paradigma takvog stradanja. Naravno, neću da nabrajam sve druge opštine, ali želim da kažem da ne potičem iz tih krajeva, niti sam ikada tamo živeo i da nemam nikakvih ličnih ni posebnih razloga što ovo govorim, ali se zalažem za tu, da tako kažem, kap pomoći opštini Rekovac, jer oduzeti Beogradu šest miliona i dodati Rekovcu, za Beograd je to kap u moru, a za Rekovac je velika nada da će bar onoj deci, koja pešače i po 15 kilometara do škola, biti omogućeno kad-tad normalno školovanje. Valjda se može toliko i hvala vam.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 3. amandman je podneo poslanik Hranislav Perić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Hranislav Perić.

Hranislav Perić

Socijalistička partija Srbije
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, mislim da je malo poslanika u sali i da možeš da objašnjavaš koliko hoćeš da si u pravu sa svojim amandmanom, kada su u pitanju transferna sredstva, jer neće biti upoznati mnogi poslanici.
Prema tome, u danu za glasanje teško da mogu da se odluče. Do pre nekog minuta nije bilo ni šefova poslaničkih klubova, ali me raduje da sada u sali sede dva šefa, tu je Aligrudić i Albijanić, pa mislim da i oni mogu da utiču na svoje poslaničke grupe da u danu za glasanje podrže da ispravimo ovaj zakon koliko on da da se ispravi.
U članu 3. pod A - grad, redni broj 3 - Niš, iznos "518.665.390" zamenjuje se iznosom "500.665.390" dinara. U istom članu pod B - opština, redni broj 43 - Doljevac, iznos "25.599.625" zamenjuje se iznosom "31.599.625" dinara; redni broj 48 - Žitorađa, iznos "24.022.622" zamenjuje se iznosom "30.022.622" i redni broj 83 - Merošina, iznos "27.293.566" zamenjuje se iznosom "35.293.566" dinara.
Obrazloženje - amandmanom se predlaže povećanje iznosa transfernih sredstava opštinama Nišavskog okruga, Merošini, Žitorađi, Doljevcu, i one su nerazvijene opštine. Povećanje od šest miliona dinara za svaku od navedenih opština predlaže se na račun sredstava dodeljenih gradu Nišu, jer Niš ima dobre lokalne izvore finansiranja.
Pored toga, u DIN i drugim niškim preduzećima rade uglavnom radnici iz ovih malih opština, tako da Nišu ostaju porezi na zarade. Istovremeno lokalni izvori prihoda u ovim opštinama su minimalni zbog toga što su to uglavnom brdsko-planinske opštine, sa minimalnim sredstvima od korišćenja gradskog građevinskog zemljišta. Veliki su troškovi za škole zbog velike razuđenosti terena, jer su to seoske sredine, te je potrebno povećati transfer na način kako se to predlaže.
To ću ovako ukratko da bi bilo jasnije poslanicima da objasnim, znači, od Niša treba oduzeti 18 miliona, a po šest miliona dodati Merošini, Doljevcu i Žitorađi.
Kada je bio Zakon o budžetu, tražio sam da se posebno izdvoje sredstva, da se izdvoji stavka za nerazvijene opštine i sada ne bi bilo problema da se iz te stavke namire nerazvijene i siromašne opštine. Govorio sam, kada su na dnevnom redu bila transferna sredstva u načelu, šta znači biti nerazvijena opština, šta znači kada se nerazvijena opština nalazi pored velikog grada, koliko dobija opština koja je na samo desetak kilometara od velikog grada, pa ću samo ponoviti da bi vi to bolje shvatili i razumeli.
Merošina i ove ostale opštine koje pominjem nalaze se samo na 15 do 20 kilometara od Niša.
Dve hiljade radnika iz Merošine rade u preduzećima u Nišu, i sve dažbine na osnovu plata, tih malih plata, sve to ide prema niškom budžetu. Možda i te male plate koje ostvare u gradu Nišu, oni to potroše u niškim trgovinama, iz niških trgovina opet se sliva u niški budžet, tako da Žitorađa, Doljevac i Merošina nemaju od toga mnogo vajde, ostaju i dalje siromašni, iako se stanovništvo bavi isključivo poljoprivrednom proizvodnjom i hrana na niške pijace dolazi iz ovih opština.
Znači, ovo nije mnogo. Niš može da dođe do 18 miliona samo s jednom lokacijom za neki lokal, jer neće niko otići tamo u selima u Žitorađi i Merošini da posebno pravi lokale. To nikakve pare nisu. Mnogo bi one značile za ove tri opštine pa zbog toga vas molim da u danu za glasanje obratite pažnju na ovaj amandman i da glasamo.
Mislim da to ovde neće biti teško, jer mislio sam da to možda bolje obrazložim, ali vidim poslanike iz Niša, osim Rajčića, a i ovi drugi nisu ni važni, pošto oni drže vlast u Nišu. Mislim da tu možemo da nađemo zajednički jezik. Da su demokrate, od njih ne bih ni tražio. Mislim da ovi iz Nove Srbije imaju malo širinu i da će do dan za glasanje da se dogovorimo i da ovo izglasamo. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala, gospodine Periću. Da li još neko želi reč? Izvolite, gospodine Todoroviću, po istom amandmanu. Izvolite.

Jovan Todorović

Socijalistička partija Srbije
Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, imam potrebu da se javim nakon izlaganja mojih kolega narodnih poslanika iz poslaničke grupe SPS, gospodina Bušetića, Bojana Kekića, Žike Stefanovića i Hraneta Perića. Zašto?
Zato što postoji jedna zakonitost u izlaganju, a ona se sastoji u sledećem. Najmanje para su dobile u ovom trenutku, bar tako se to vidi, one opštine koje su u statusu nerazvijenih. Vidite taj spisak opština, Žika je pomenuo Medveđu i Lebane, Toma Bušetić Rekovac, Bojan Kekić Žabare, Gradište, Petrovac i Crniće. Moj kolega Perić je pomenuo Merošinu, Doljevac, Žitorađu, i to su stvarno nerazvijene opštine i ova sredstva koja su opredeljena u Predlogu zakona sasvim sigurno nisu dovoljna da pokriju njihove narasle potrebe i da reše njihove velike probleme.
Ali, zašto govorim o toj zakonomernosti u izlaganju mojih kolega narodnih poslanika? Zato što se iz ovog svakog pojedinačnog izlaganja vidi ta nasušna potreba da se vrlo brzo pred ovim skupštinskim domom nađe predlog zakona o regionalnom razvoju, i to o ravnomernom regionalnom razvoju.
Samo ćemo po osnovu tog zakona, uključujući i najavljene zakone o finansiranju lokalnih zajednica, moći da ispravimo pojedine nepravde koje se godinama gomilaju.
Mi iz godine u godinu ulazimo u raspodelu sredstava bez odgovarajućih kriterijuma. Taj zakon je neophodan i moramo ga doneti vrlo brzo, u paketu sa zakonom o imovini lokalnih zajednica, sa zakonom o finansiranju lokalnih zajednica i ovaj treći zakon bi na neki način regulisao pitanje finansiranja.
Još jedna je, za mene, jako važna stvar. Kolega Bojan Kekić otvorio je, po meni, dva vrlo interesantna pitanja. Jedno je pitanje odnosa naših građana koji rade na privremenom radu u inostranstvu i njihovog učešća u ukupnom obimu porezu na dodatu vrednost koji se prikuplja na području jedne opštine, pa i Republike. Drugo je pitanje uopšte njihovog statusa u finansiranju nekih zajedničkih potreba na području opština gde oni imaju imovinu.
Vi znate da je prethodnim zakonom, kada je usvojen Zakon o PDV i kada su neke druge oblasti regulisane, na zakonom pristupačan način porez na promet na neki način je izvučen iz budžeta lokalnih skupština, pa se u ovom trenutku iz PDV pomoću ovih transfernih sredstava deo sredstava usmerava na lokalne sredine gde je taj PDV u suštini i ubran. Mislim da onaj ko bude pravio zakon o finansiranju lokalnih zajednica mora imati na umu ovo o čemu je govorio moj kolega Bojan Kekić.
Vidite, hiljadu ljudi sa područja jedne opštine dolaze u datim trenucima i troše sredstva, i to je istina. Kada potroše milion dinara, onda je u tih milion dinara otprilike 180 ili 200.000 dinara PDV. Čitavih tih 200.000 dinara, a ovo govorim figurativno radi ilustracije, ide u republički budžet. Pitanje je da li se u istoj meri i vraća na područje opštine u kojoj je taj pojačani ili povećani iznos PDV ubran.
To dalje znači da onaj ko bude pravio kriterijume mora imati i tu činjenicu na umu, jer postoje sredine koje imaju izrazito visok broj naših građana koji su na privremenom radu u inostranstvu.
Pogledajte, recimo, drugo pitanje. Sada ću navesti primer sredine iz koje dolazim, pokrenuli smo inicijativu da se na području lozničke opštine osnuju četiri fonda. Jedan fond je za kapitalne investicije i infrastrukturu, drugi za razvoj malih i srednjih preduzeća, treći za zaštitu životne sredine i četvrti za razvoj poljoprivrede. Kada dođete u Ministarstvo za finansije, oni kažu - ne, to nije moguće, jer zakon ne predviđa mogućnost da se takvi fondovi osnuju. Mogla bi da bude agencija ili ne znam koja druga institucija, a oni koji su već to učinili najverovatnije da to nisu učinili u skladu sa zakonom.
Šta je ideja? Da se preko tih fondova prikupe odgovarajuća sredstva i da se iz takvih sredstava i tog kapitala početnog finansiraju određene aktivnosti u ovim oblastima o kojima sam govorio.
Sada je taj bitan faktor naših ljudi koji rade u inostranstvu i dolazi posebno do izražaja, jer ovi fondovi i te agencije ili institucije, a zovemo ih kako god hoćemo, mogu biti upravo mesto gde bi ti naši ljudi koji stiču te svoje zarade u inostranstvu mogli ulagati određena sredstva sa ciljem da se ta sredstva ulože u razvoj sredina na području opština na kojima oni imaju imovinu.
Kada sam rekao imovinu, važno mi je da svi ovde razumemo. Imovina je izvorni prihod lokalnih skupština. Ali, ako je opština nerazvijena, onda je i vrednost imovina toliko niska da taj porez po osnovu imovine nije izdašan i ne puni u bitnoj meri opštinski budžet. Onda uzmete gradovi koji su razvijeni, poput Beograda, Novog Sada, gde imate pretežnu vrednost, na republičkom nivou posmatrano, imovine.
Onda je na beogradskom nivou porez na imovinu i te kako izdašan prihod budžeta grada Beograda. U Merošini to svakako nije slučaj. U Žitorađi to nije slučaj. U Crniću nije slučaj, kao i u mnogim drugim malim opštinama o kojima je ovde govoreno nije slučaj. Mogao bih da nanižem još ko zna koliko, 30 ili 50 opština, u kojima je vrednost imovine koja je obuhvaćena porezom, a koji ulazi u opštinski budžet, i te kako mala i nije nikakav prihod koji bi obezbedio razvoj tih opština.
Zato mi se čini umesnim, a voleo bih da se kolege iz DS prisutni ovoj sednici, i da upravo od tih, da kažem, u ovom trenutku razvijenih sredina u odnosu na male nerazvijene, možemo uzeti taj mali deo kolača o kom je govorio gospodin Hranislav Perić i neki drugi poslanici da zadovoljimo ovu 2006. godinu nešto pojačano potrebe građana u tim malim sredinama, a neće to mnogo štetiti niti Beogradu, niti Nišu, a ne znam da li je neko predložio nešto slično kod Novog Sada itd.
Na samom kraju da kažem sledeće, stvarno moramo uraditi sve i kao narodni poslanici i kao Skupština, uključujući i sva nadležna ministarstva, da sledeću raspodelu dočekamo sa jasnim zakonima i kriterijumima za raspodelu ovih sredstava, iako ne možemo biti romantični i očekivati previše i od takvih kriterijuma.
Potrebe su tolike da bi ukupni budžeti lokalnih zajednica umesto 112,6 milijardi dinara u 2006. godini bili mali i kada bi to bilo za sto milijardi više. To je otprilike jedna četvrtina ukupnog republičkog budžeta, odnosno neke javne potrošnje koja se sabira u republičkom budžetu. Znači, 112,6 milijardi je projektovano za 2006. godinu i toliko vrede svi budžeti po osnovu svih prihoda, i oni koji su izvorni prihodi lokalne zajednice i oni koji se indirektno dobijaju iz ovih sredstava.
(Predsednik: Vreme.)
Zaključujem, stvarno molim i gospodina Aligrudića, koji je izašao, i Miću Albijanića, ali svejedno i vas, gospodine predsedniče, dajte da probamo da napravimo dogovor da izvršimo korekcije koje su predložene amandmanima i mislim da nikome ne bi počinili nepravdu, a veliku korist bi uradili za ove male opštine. Hvala lepo.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala najlepše, gospodine Todoroviću.
Da li još neka poslanika grupa želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovde imamo jedan od zakona koje lokalne samouprave, odnosno najčešće predsednici opština izuzetno prate, a reč je o transfernim sredstvima iz budžeta Republike Srbije koja će da se raspodele lokalnim samoupravama.
Jedan ovakav koncept pomaganja lokalne samouprave nije potpuno ispravan, i to zato što ne postoji jasan ključ kako će ta sredstva da se raspodele. Sa druge strane, sama sredstva predviđena ovim zakonom nisu dovoljna za sve opštine na teritoriji Republike Srbije, da podmire makar one osnovne svoje potrebe.
Većina opština je u jednoj izuzetnoj teškoj finansijskoj situaciji, i to do te mere da čak nemaju ni osnove civilizacijske tekovine u sedištima opština. Neću sada da nabrajam koje su to opštine, ne želim da neko pomisli da hoću nekome da otkinem neki deo novca da bih nekom drugom dodao taj novac. Činjenica je da jedan veliki broj opština na teritoriji Republike Srbije nema ni vodovod ni kanalizaciju.
Onda pričamo o nekim evropskim integracijama, a većina naših opština ne može čak ni da izradi idejno rešenje, recimo, za deponije smeća, a kamoli projekat. Čak ni to nisu u stanju. Sa druge strane, Republika se i te kako komotno ponaša kada su u pitanju njena budžetska sredstva, čak može da se kaže rasipnički. Evo, sada smo ovde imali zakon o kontragarancijama i neko kaže: jeste, ali to tek ako taj ko je uzeo kredit ne vrati novac, u tom slučaju će Republika morati to da isplati. To je jedan korisnik kredita koji stvarno ima novca na pretek.
Ono što je bitno jeste da sredstva koja su kontragarancija stoje blokirana na računu budžeta Republike Srbije i dokle god ne otplati kredit ona moraju tu da stoje. Možda bi jedan deo tih sredstava bio preusmeren na lokalne samouprave, da reše probleme kao što je vodovod, kao što je kanalizacija.
Ovako naše lokalne samouprave samo egzistiraju u smislu da obezbede plate, većina lokalnih samouprava, ne onih bogatih, za radnike u opštinskoj upravi i da obezbede kakvu-takvu infrastrukturu za osnovno i srednje školsko obrazovanje. Znači, jedino tako egzistiraju, samo to mogu, ne da žive, ne opština da napreduje, ne da ulaže u komunalnu infrastrukturu, ne da olakša život građanima, već da životari.
Onda imamo situaciju da se iz takvih opština dolazi do migracije u ove bogatije opštine, jer jednostavno nema napretka. Recimo, misaona imenica je toplifikacija, centralno grejanje itd. Sa druge strane, Republika Srbija opet otvara nekakve agencije, koje su isto tako budžetski korisnici.
Sada imamo situaciju da, kako to voli da kaže ministar finansije, neću ni ime da mu kažem, voli da kaže da imamo po prvi put u Predlogu zakona o budžetu i suficit. Zar ta sredstva iz suficita moraju da budu isključivo usmerena za dobijanje novih kredita, i to kredita za javna preduzeća koja će biti u postupku privatizacije privatizovana? Znači, neko ko je namerio da kupi to preduzeće, prvo će nam dati kredit, mi ćemo dati za njega kontragaranciju, otplatiti kredit, a on po nekoj umanjenoj vrednosti kupiti to javno preduzeće. To su problemi koji, u principu, ne kreću od samih lokalnih samouprava nego odavde iz Skupštine Republike Srbije, odnosno Vlade Republike Srbije.
Samim tim, jednim ovakvim ponašanjem, imamo sada ovu raspravu i ovakve amandmane koje podnose neki poslanici koji bi želeli, imajući u vidu tešku situaciju u pojedinim opštinama, da još neki dinar iskamče. Recimo, već se zna da će određeni poslovi, koji su sada u nadležnosti republičkih organa, polako da prelaze u nadležnost lokalnih samouprava, samim tim i finansiranja od strane lokalnih samouprava. Znači, lokalnim samoupravama će još više novca trebati.
Ovakvim načinom finansiranja kakav sad imaju taj novac ne mogu da dobiju. Šta će biti? Ona stranka koja je na vlasti, sigurno je, to ste bar vi dokazali od 5. oktobra kad ste došli na vlast, više novca da usmerava u one opštine u kojima participira ili vodi lokalnu vlast. To se vidi iz samog ovog predloga.
Znači, trebalo bi i ova vlada koja se, navodno, zalaže za decentralizaciju, ali o kakvoj decentralizaciji vi možete da pričate kada uporno stavljate lokalne samouprave da budu zavisne od Ministarstva finansija i Vlade Republike Srbije zbog ovakvog zakona. Mora da se pronađe potpuno nov model finansiranja lokalnih samouprava, da one ne samo da mogu ono što im je predviđeno zakonom da vrše, već da budu sposobne da investiraju u određenu komunalnu infrastrukturu i da privuku određen broj pravnih lica koja bi nastavila razvoj te opštine, povećala broj zaposlenih itd.
Bez obzira što pojedini poslanici imaju dobre namere podnošenjem ovakvih amandmana, jednostavno, ovaj problem neće rešiti. Ako uspeju da bude neki njihov amandman prihvaćen, to je samo do sledećeg zakona o transfernim sredstvima. Trebalo bi da se napravi nov koncept finansiranja lokalne samouprave, a ne da se ovakvi zakoni donose i da se pojedine lokalne samouprave ucenjuju ovakvim zakonima.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam, gospodine Arsiću. Narodni poslanik Zoran Krasić se javio po istom amandmanom. Molim sve poslanike, ne vas lično, ne sumnjam, da govorimo o amandmanu, a ne povodom amandmana, jer smo za to imali načelnu raspravu.
Izvolite, gospodine Krasiću.