DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 12.04.2006.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

7. dan rada

12.04.2006

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:10 do 19:40

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, dobar dan. Nastavljamo sa popodnevnim radom današnje sednice. Počećemo za minut, izvinjavam se što je pauza malo duže trajala, nisam imao precizne podatke. Molim vas da primite moje izvinjenje.

Molim neka uđu predstavnici Ministarstva za rudarstvo i energetiku.

Prelazimo na 5. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RUDARSTVU (pojedinosti)

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Branislav Rankić, Dragoljub Stamenković, Blagoje Krajinović, Milorad Mirčić, Milan Veselinović, Stefan Zankov, Tomislav Penezić, Vjerica Radeta, Aleksandar Đorđević, Dragan Živkov, Zoran Krasić, Zlatan Jovanović, Milan Stevović, Dragoljub Anastasovski, Stevica Deđanski, Nemanja Šarović, Milorad Buha, Darko Glišić, Sulejman Spaho, Ljubomir Kragović, Milovan Radovanović, Ivan Radić i Radiša Ilić, kao i Vlada Republike Srbije, Skupština AP Vojvodine i, na osnovu člana 140. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, Odbor za industriju i Odbor za finansije.

U skladu sa članom 146. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, Zakonodavni odbor je, kao neblagovremene, odbacio amandmane narodnih poslanika Radmila Miloševića na član 16. i Dušana Prorokovića na čl. 13. i 16. Predloga zakona.

Primili ste izveštaje Odbora za industriju i Zakonodavnog odbora, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.

Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 140. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Istovremeno vas obaveštavam da ćemo danas raditi samo do završetka rasprave u pojedinostima ovog zakona, dakle tačke 5. dnevnog reda.

Po Poslovniku? Izvolite, narodni poslanik Jovanović.

Dragan S. Jovanović

Socijalistička partija Srbije
Gospodine predsedniče, poštovane kolege, hteo sam pre početka rasprave o pojedinostima da obavestim Narodnu skupštinu da je Odbor za industriju pri razmatranju Predloga zakona otvorio pitanje člana 46, sa mogućnošću da Odbor, saglasno Poslovniku, uloži amandman na taj član.
Na sednici Odbora prisutan je bio predstavnik Ministarstva za rudarstvo i energetiku, koji nažalost nije mogao da da potrebna tumačenja vezana za ovaj član, te je donet zaključak na Odboru da će Ministarstvo u najkraćem roku, a pre početka ove rasprave o pojedinostima, dostaviti pismeno tumačenje ovog člana, na osnovu koga bi Odbor mogao da iskoristi poslovničko pravo pa da eventualno uloži amandman na ovaj član.
Pošto nismo dobili, bar po uveravanju sekretara Odbora, to tumačenje, zamolio bih da, ako je moguće, ovom prilikom pre početka rasprave o pojedinostima čujemo tumačenje, a ja ću vas samo podsetiti u nekoliko reči o čemu se radi.
Znači, članom 46. Predloga ovog zakona predviđeno je da Zakon o plaćanju i usmeravanju sredstava naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa u proizvodnji električne energije i proizvodnji nafte i gasa (to je zakon iz 1990. godine) prestaje da važi po isteku roka od godinu dana od dana stupanju na snagu ovog zakona.
Vidite u čemu je nedoumica: zakon o korišćenju dobara od opšteg interesa je regulisao pitanje obaveza energetskih subjekata za proizvodnju električne energije koji se nalaze na teritoriji određenih opština i koji po tom osnovu tim opštinama uplaćuju određena finansijska sredstva saglasno ovom zakonu. Prestankom važenja ovog zakona i ta obaveza prestaje.
Moram da kažem da Zakon o rudarstvu, čije izmene i dopune sada razmatramo, reguliše pitanje naknada, ali samo za one opštine i teritorije na kojima se vrši eksploatacija mineralnih sirovina. Taj zakon ne obuhvata pitanje naknada onih energetskih subjekata koji rade na proizvodnji električne energije, uslovno rečeno, nemaju nikakve veze sa eksploatacijom mineralnih sirovina, ali po raznim drugim osnovama imaju obavezu plaćanja naknade opštinama.
Navešću vam primer opštine gde se nalaze naši najveći kapaciteti za proizvodnju električne energije, to je opština Obrenovac. Po sadašnjim informacijama u toj opštini se po osnovu ovog zakona mesečno uplaćuje na ime ove obaveze od tri do sedam miliona dinara, u zavisnosti od količine proizvedene električne energije, pošto je zakonska obaveza proizvođača da saglasno proizvedenim kilovat-satima uplaćuje naknadu.
Radi se o ozbiljnim sredstvima. Druga je stvar što se u toj opštini ta sredstva koriste na potpuno nenamenske načine, pa su se iz tih sredstava finansirale i nevladine organizacije, kupovali stanovi i automobili, ali to nije predmet ove rasprave.
Zamolio bih, da bismo mogli da konstituišemo potpuno svoj stav prema zakonu, a naročito prema ovom članu, da čujemo definitivno tumačenje, pošto je bilo određenih naznaka da ovu obavezu sada preuzimaju neki drugi zakoni, ali o tome nismo dobili ubedljiva tumačenja. Zahvaljujem se.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama, gospodine Jovanoviću. Ako sam dobro shvatio, Odbor nije na kraju podneo amandman zbog svega ovoga. Molim vas, tražićemo od Ministarstva da vama lično i Odboru da tumačenje. Zahvaljujem.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Branislav Rankić.
Vlada i Odbor za industriju nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Branislav Rankić.

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman na član 1. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu glasi: "Član 1. se briše". Zbog čega?
U postojećem Zakonu o rudarstvu definiše se na šta se odnosi Zakon o rudarstvu, u osnovnim odredbama definiše se pojam rudnog blaga, odnosno kaže se da se ovim zakonom uređuju uslovi i način eksploatacije rudnog blaga u zemlji i na njenoj površini, na rečnom ili jezerskom dnu ili ispod njega, kao i izgradnja, korišćenje i održavanje rudarskih objekata.
U stavu 2. se kaže: "Odredbe ovog zakona ne odnose se na eksploataciju peska, šljunka i kamena iz korita vodotoka, sprudova, napuštenih korita i sa područja ugroženog erozijom, koji ne sadrže primese drugih korisnih mineralnih sirovina."
Predlagač izmena i dopuna Zakona predlaže da se termin "rudno blago" zameni terminom "mineralne sirovine". Po toj logici bi i Zakon o rudarstvu trebalo da se zove zakon o mineralnim sirovinama ili o korišćenju mineralnih sirovina, pogotovo što ćemo kasnije, kroz raspravu o amandmanima, videti šta je sve izostavljeno iz ovog zakona, na šta bi zakon trebalo da se odnosi.
Kada sam govorio u načelu naveo sam vam primer nečega od rudnog blaga što tek posle vađenja, u nekoj drugoj fazi prerade postaje mineralna sirovina. To vam je slučaj i sa naftom, koja tek u drugoj fazi prerade, kroz frakcionu destilaciju postaje mineralna sirovina, ili ne postaje, ali dok se nalazi u zemlji ona predstavlja rudno blago.
Evo vam drugi primer koji bi trebalo da bude ubedljiv zašto je trebalo zadržati termin "rudno blago", zašto ga se ne treba ovako lako odreći. Možda vam nije poznato da je aluminijum jedan od najrasprostranjenijih metala u zemljinoj kori. Naravno, ne eksploatiše se toliko zato što je raspoređen u primesama i njegova ležišta nisu tako česta, ali gde god, makar i na poljoprivrednom zemljištu, zakopate malo zemlju, tu imate prisustvo aluminijuma. On ne predstavlja mineralnu sirovinu u obliku kada se nalazi ovako raspoređen, ali će možda vremena koja su pred nama doneti nove tehnologije, gde će biti moguće dobijati aluminijum iz takvih sirovina i onda će to predstavljati rudno blago.
Reći ću vam, otprilike, pošto je moje mišljenje da predlagači izmena i dopuna nisu shvatili šta je rudno blago i koliko je to širi pojam od pojma mineralna sirovina, zašto ga nije trebalo menjati. Otprilike bi to izgledalo kao kada biste, recimo, Sportskom društvu "Partizan" u izmeni statuta koji definiše šta je Sportsko društvo "Partizan" naveli da se umesto termina "Sportsko društvo" koristi termin "Fudbalski klub Partizan", pri čemu ste sve ostale klubove koji su u sastavu Sportskog društva isključili.
Ima još mnogo primera i razloga zašto je trebalo zadržati termin "rudno blago", ali kada se kasnije išlo kroz amandmane, meni je jasno zašto se to radi, jer ste u članovima 14. i 15. koje brišete već obezbedili prostor da ako nekome date ugovorom ili na bilo koji drugi način mogućnost da eksploatiše mineralne sirovine, onda ga nećete moći vezivati ni za vrstu mineralne sirovine, ni za bilo šta drugo.
Onda će on prilikom istraživanja i eksploatacije koristiti sve do čega dođe, sve će to biti mineralna sirovina, zato što nemamo termin "rudno blago", pa da kažemo – dobili ste da eksploatišete tu i tu sirovinu, a niste dobili da eksploatišete ukupno rudno blago.
Postoji još nešto, mi ne znamo uvek šta se nalazi u zemljinoj kori i zbog čega zakonodavac treba da zadrži rudno blago. Vi u Ministarstvu možda niste čuli, ali ste mogli da se raspitate u Geomagnetskom zavodu za tzv. zlotsku anomaliju.
To je područje u okolini Zlota, selo u opštini Bor, gde postoji područje površine možda kvadratnog kilometra gde kompas ne pokazuje sever.
Pored kurske anomalije u Rusiji, koja je ogromne površine, možda površine Srbije, gde kompas ne može pokazati zbog prisustva rude magnetita, u ovom delu je nama nepoznato zašto kompas ne pokazuje pravac severa, odnosno iglica na kompasu. Bile su 1999. godine preduzete radnje da se ispita šta je ta zlotska anomalija.
Međutim, posle je došlo do smene vlasti i do detaljnog ispitivanja nikada nije došlo, ali pretpostavka je da tu ima nešto što je rudno blago.
Zatim, ako ne definišete i date nekom da može da eksploatiše mineralne sirovine, takođe možete doći u situaciju da se prilikom istraživanja eventualnih ležišta mineralnih sirovina dođe do arheoloških nalazišta koja su važna i koja u sebi mogu da imaju veoma retke dragocenosti, a onda vi ne možete to smatrati ni rudnim blagom, niti blagom države, nego to možete u ovom užem smislu, kako ste naveli, smatrati mineralnim sirovinama.
Vidite zašto još nije trebalo menjati termin "mineralna sirovina". Postoji odluka o koncesijama, gde su tri lokacije na Crnom vrhu kod Bora date koncesionaru za istraživanje i eksploataciju rude bakra ili mineralnih sirovina.
Bez obzira na te tri lokacije koje su date, snimanja, bušenja i istraživanja rade se i van te tri lokacije. U potrazi za bakrom oni idu šire, zato što niste naveli koje sve mineralne sirovine su predmet koncesije, nego je njima prepušteno da ih nadleću helikopterima i na svim mogućim lokacijama vrše istraživanja, verovatno se pripremaju za eksploataciju.
Ako nađu nešto drugo što nije mineralna sirovina, recimo, polazna, da nije u pitanju mineral kovelin ili neki drugi mineral bakra, onda ćete doći u situaciju da će oni eksploatisati ono do čega dođu, zato što izbacujete termin "rudno blago" i onda ćete, praktično, sve do čega oni dođu moći da smatrate mineralnom sirovinom.
Voleo bih da predlagač ovo zadrži i da, sledstveno amandmanima SRS, prihvati da ovaj termin ostane u opticaju, jer ovo kasnije će vam pokazati da je ovaj termin trebalo zadržati.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Još neko o istom amandmanu? Narodni poslanik Bojan Kekić.

Bojan Kekić

Socijalistička partija Srbije
Poštovani predsedniče, uvaženi poslanici, možda će ova tema u okviru ovog amandmana malo iskočiti iz dnevnog reda, odnosno onoga što jeste tema amandmana, ali životna pitanja su takva da mi poslanici moramo u pojedinim trenucima baš tako i da reagujemo.
Pre nego što pređem na ono zbog čega sam se javio, u potpunosti bih podržao diskusiju Dragana Jovanovića, kolege iz poslaničke grupe SPS. Sve ono što je rekao za Obrenovac u manjem obimu važi i za Kostolac, grad koji je i te kako jak po energetskom potencijalu i koji tek treba da dobije pravo mesto u Elektroprivredi Srbije; ne mislim slučajno pravo mesto u EPS-u, već da bude tretiran s obzirom na sve ono što pruža EPS-u.
Kažem, životna pitanja nas teraju da i mi poslanici moramo da reagujemo. Meni je bilo mnogo žao što sam u četvrtak bio u Boru, to je bio 6. april, a načelna rasprava o Zakonu o rudarstvu je bila u sredu ili četvrtak, gde sam učestvovao na tribini gde je nekoliko stotina građana iz Bora i okolnih naselja, pre svega iz sela Zlot, izuzetno zabrinuto za to što se radi u okolini Bora.
Nisu postavljali pitanja u kakvoj situaciji se nalazi Bor, s obzirom da se nekoliko poslednjih godina tamo mnogo teško živi, pitanje je i šta će biti i sa kombinatom. Ono što je nateralo te građane da krenu i sa potpisivanjem određenih peticija sigurno je nemar države prema aktuelnoj situaciji šta se to tamo nalazi.
Pokušaću u najkraćem da vam objasnim, odnosno da čitava javnost čuje da se na području na kome se nalazi preko 4.000 stanovnika – selo Zlot, najveće seosko naselje u borskoj opštini, sprovode geološki i drugi radovi i za koje se tvrdi, po studiji izvodljivosti, da je nenaseljeno. Takođe, 1.800 stambenih objekata u blizini Borskog jezera se ne tretira u studiji izvodljivosti.
Sigurno da sve ono što se dešava, a to je da se pomoću helikoptera sprovodi istraživanje, a nigde lokalnoj samoupravi nije prezentirana činjenica da to istraživanje ima sve potrebne dozvole, i uznemiravanje javnosti i tog stanovništva, ne ide na ruku ni Vladi Republike Srbije kao izvršnom organu ove zakonodavne skupštine.
Područje na kome je rudno telo koje se naziva Tilva njagra smatra se značajnim privredno-turističkim potencijalom opštine Bor i Srbije. Iz tih razloga otpočela je izgradnja velikog turističkog objekta, kompleksa koji se zove "Jelen ridžensi", koji treba da predstavlja buduću alternativu i za Bor i za sva okolna naselja. Čak je i Mašinsko-rudarska škola u Boru pre nekoliko godina transformisana u Ugostiteljsko-turističku školu, gde se obučavaju deca koja, i pored toga što je Bor u poslednjih nekoliko godina napustilo tri-četiri hiljade ljudi, ipak imaju određene uslove, odnosno određenu perspektivu.
Za sve ovo što su prirodna bogatstva, a bilo je ideja da se formira i nacionalni park koji bi se pre svega oslanjao na Žagubicu, Crni vrh, Bor, Borsko jezero, ova istraživanja će predstavljati veliki problem, odnosno ta istraživanja će doprineti da istočna Srbija, sa određenim turističkim potencijalom, bude još siromašnija nego što jeste.
Sadašnji i budući radovi ugroziće vodotoke čija su izvorišta na ovom području. Reč je pre svega o Brestovačkoj banji, Gamzigradskoj banji, Borskom jezeru, kao i Beljavinskoj reci koja je glavni snabdevač borske opštine pijaćom vodom. Stručnjaci upozoravaju na drastično umanjenje kvaliteta, pa čak i nestanak tih termalnih voda. Zagađenje pijaće vode bilo bi potpuno izvesno i bez mogućnosti za alternativna rešenja.
Ono što je vrlo bitno da se kaže u ovom daljem delu, to je da investitor tih radova uopšte nije legitimisan, odnosno lokalna samouprava u Boru, koja se nalazi pred novim izborima za gradonačelnika, koji će biti ako se dobro sećam 22. maja, nije uopšte u situaciji da zna koji je investitor; investitor je nelegalan, nelegitimisan, odnosno nikada nije prezentirana odluka na koji i kakav način je dobio da to radi. Prema saznanjima, tender, koji je u pripremi, a možda i raspisan, urađen je od nekompetentnih lica, odnosno može se sumnjati da interesi građana u okviru tendera za određenu opravdanost uopšte nisu sprovedeni.
Zamolio bih predstavnike Ministarstva, a bićemo u prilici i da komuniciramo, a pre svega dolaskom peticije tih građana Bora, da preko inspekcijskih organa Elektroprivrede Srbije i svih državnih organa preispitaju sve to što se trenutno dešava u Boru i okolini.
Verujem da ćemo dobiti pozitivan odgovor, ali suština je da jedno područje koje je i te kako bitno, koje je nekada izdržavalo Srbiju, mislim pre svega na Bor i Majdanpek, dolazi u situaciju da i ono malo komparativnih prednosti koje ima bude uništeno.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Po Poslovniku ili povodom amandmana? Povodom amandmana, izvolite.
Izbore za predsednika opštine Bor raspisao sam za 28. maj.

Srboljub Džamić

Demokratska stranka Srbije
Osvrnuo bih se na prethodno izlaganje uvaženog kolege i rekao bih da je cela opština Bor imala puno lepih prirodnih dobara. Eksploatacioni radovi u rudarstvu su počeli 1903. godine i ta eksploatacija koja je u tom trenutku krenula, pre više od 100 godina, narušila je jedan deo. Taj deo je maksimalno narušen u onom prethodnom periodu od 1945. godine, kada je devastirano područje, odnosno zagađena je Borska reka, napravljena su velika jalovišta i tada je gro te zemlje i okoline Bora uništen.
Što se tiče ovih koncesija o kojima je reč, mislim da su Vlada i resorno ministarstvo to uradili sasvim po zakonu i da su komisije sasvim kompetentne, tako da ne morate da se brinete.
Što se tiče Crnog vrha, kada je vaš vođa letovao na Crnom vrhu i kada je pravljen nelegalni hotel koji nije nikada završen, onda nije bilo nikakve odštete zarad ekologije, odnosno životne sredine, a sada kada treba da se nađe alternativa za istrošena rudna ležišta u samom gradu, odnosno u okolini grada, sada stavljamo sve pod lupu, nešto što je sasvim kvalitetno i kompetentno urađeno.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Replika, gospodin Kekić.

Bojan Kekić

Socijalistička partija Srbije
Moram da kažem da sam poslanik iz Požarevca, ali da vrlo dobro poznajem istočnu Srbiju, jer sam do 12. godine živeo u Žagubici. Ne znam što ste vi povređeni na bazi moje diskusije, ako sam ja došao ovde i zastupao 300 građana Bora i okolnih naselja, vaših sugrađana, koji su mi evo ovo napisali, poslali faksom i biću sigurno promoter peticije koja će biti dostavljena na moju adresu. Nažalost, na vašu adresu, eto iako ste iz Bora, ne znam odakle ste, da tvrdite da je nešto tačno, znači pričate protiv 300 građana Zlota i Bora.
Što se tiče vođe koji je nešto pravio, ne vidim razloga da se vi bunite ako je potrošeno nekoliko miliona evra. Imao sam prilike da vidim naselje, odnosno hotelski kompleks "Jelen ridžensi", to bi bila dika ne samo za Srbiju nego i Evropu. Znači, ako ste vi protiv toga da se turistički razvija Bor, odnosno Crni vrh, sa takvim kompleksom koji bi bio možda jači od Kopaonika, onda me stvarno čudi da vi ne zastupate vašu teritoriju.