TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 14.11.2008.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

5. dan rada

14.11.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:15 do 20:45

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Kragović, po Poslovniku.

Ljubomir Kragović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram povredu Poslovnika, članova 225. i 226. U stvari, pozivam se na te odredbe Poslovnika, s tim što bih samo želeo da javnost zna -  da je par stotina odbornika sa KiM danas bilo u Beogradu, da nas je predsednica Skupštine primila, da smo obavili jedan konstruktivan razgovor i upoznali je sa našim dopisom, našim tekstom, onoga šta želi srpski narod sa KiM.

U međuvremenu smo otišli i kod predsednika Republike. On je imao jako malo vremena i nije mogao da nas primi više od desetak minuta, ali je to odložio za sledeću nedelju.

Ovog puta sam izašao, pre svega, da se zahvalim svim odbornicima sa KiM, svim funkcionerima, predsednicima opština i predsednicima skupština opština sa KiM, kao i narodnim poslanicima koji su se odazvali i prisustvovali, i tako, na taj način, pokušali da jedno naše mišljenje, mišljenje srpskog naroda sa KiM, prezentujemo kako predsednici Narodne skupštine Republike Srbije, tako i predsedniku Republike Srbije.

Nadamo se da će oni uvažiti ove naše zahteve.

Još jednom se zahvaljujem na naporu svih odbornika sa KiM koji su našli vremena da dođu danas i da iskažemo naše muke i naše probleme upravo na ono mesto gde je najbitnije, a to je u Narodnoj skupštini Republike Srbije i u kabinetu predsednika Republike Srbije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poslanik Jovan Nešović. Izvolite.

Jovan Nešović

Ujedinjeni regioni Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodo predsedavajuća, poštovana gospođo ministre, pred nama se nalaze izmene i dopune zakona koje su vezane za stabilnost finansijskog sistema države Srbije. To su - izmene i dopune Zakona o osiguranju depozita, izmene i dopune Zakona o agenciji za osiguranje depozita i izmene i dopune Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje.
Šta je zajedničko i šta je cilj ova tri zakona? Cilj izmena i dopuna ova tri zakona je da se uspostavi - stabilan, održiv i funkcionalan sistem osiguranja depozita fizičkih lica i pravnih lica i poverenje i jačanje bankarskog sektora u Republici Srbiji.
Ono što svi znamo, svetska kriza koja deluje i u najjačim i najrazvijenijim državama polako ima uticaja i na našu malu državu Srbiju. Ove mere treba da smanje uticaj te svetske krize, kako na bankarski sistem, tako i na privredni sistem Republike Srbije.
Što se tiče izmena i dopuna Zakona o osiguranju depozita, dve su važne izmene: jedna je da se proširuje sistem osiguranja depozita sa fizičkih lica na depozite preduzetnika, odnosno malih i srednjih preduzeća; druga mera jeste povećanje osiguranog iznosa sa dosadašnjih 3.000 evra na 50.000 evra po jednom deponentu u jednoj banci.
I kada se razmišljalo o visini osiguranja depozita, moralo se pogledati šta su uradile zemlje u okruženju i ako pogledate nama susedne zemlje, izuzev Slovenije, one su otprilike osiguravale na malo veće ili na malo manje iznose od ove sume.
Kada govorimo o osiguranju depozita, vrlo je važno reći nekoliko reči i kakve su devizne rezerve države Srbije. Prema podacima Narodne banke, u oktobru 2008. godine, rezerve Narodne banke su bile od 9,35 milijardi evra, ili 11,97 milijardi dolara. Ovaj nivo rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase koja je u opticaju u državi Srbiji u ovom trenutku 3,5 puta.
Ako se deviznim rezervama dodaju i rezerve u bankama, to je negde 700 i nešto miliona evra, onda su ukupne devizne preko 10 milijardi evra, što sa stanovišta deviznih rezervi daje potpunu sigurnost ove države u narednom periodu.
Takođe, treba reći da su se u oktobru devizne rezerve smanjile na nekih 350 miliona evra i radi stabilnosti kursa dinara, odnosno da ne bi došlo do dnevnih prevelikih oscilacija na međubankarskom tržištu, takođe u oktobru, Narodna banka Srbije prodala je 269 miliona evra, koliko zadnjih dana se pokazuje da je kurs evra stabilan. Prema tome, i sa ovog stanovišta finansijski sistem ove države je, takođe, u ovom trenutku dobar.
Druga stvar koja je, takođe, važna - kakav imamo u ovom trenutku bankarski sistem. Realno u ovoj državi, u ovom trenutku bankarski sistem je stabilan, reformisan, ojačan i po svim pokazateljima bankarski sistem i državi Srbiji će lakše prebroditi krizu nego privredni sistem ove zemlje.
Prema podacima na 15.10.2008. godina u državi Srbiji je bilo 6,31 milion štediša i sa osiguranjem depozita na 50 hiljada evra, osigurava se 6,29 miliona štediša, a to znači 99,76 % deponenata u ovoj državi sa 50 hiljada evra osigurano. Prema tome, bez ikakvog problema ljudi mogu da drže svoj novac u bankama.
Takođe, treba reći zašto je važno da građani drže novac u bankama, a ne na nekom drugom mestu. Mi smo potpuno svesni da smo 90-tih godina smo imali krizu bankarskog sistema i da je veoma teško vratiti poverenje građana u taj bankarski sistem. Ono je dole gde je vraćeno, međutim, mora da se radi i u budućnosti.
Potpuno je jasno da naša poslovica "koga su zmije ujedale i guštera se plaši" u ovom trenutku može da se primeni. Ali, zaista, kada ljudi drže novac u bankama ima nekoliko stvari koje treba napomenuti.
Moramo da budemo svesni da sada, kada imamo nedelju štednje, kamate banaka su oko 10%. Zaista, niko nema pravo da nagovara nekoga da drži novac u slamaricama, a da ne drži u bankama, jer s jedne strane to jede inflacija, a s druge strane, ako imate 10 hiljada evra u bankama, ako imate 1.000 evra u slamarici, a ne držite u bankama, 10% na 1.000 evra će vam propasti. To znači da će stotinak evra mesečno po građanima, po deponentu, to nisu mala sredstva za naše uslove.
S jedne strane, manje je novca u privredi zato što su nepovoljniji uslovi kreditiranja. Čim nemate novaca u banci i štednje, krediti su veći i to predstavlja jedan ozbiljan problem. S druge strane, treba da povećamo i konkurentnost privrede da bi kupili opremu za našu privredu, odnosno za proizvodnju, ako imate nepovoljne bankarske kredite, onda je teško kupiti tu opremu, naš proizvod će biti, ljudi, nekonkurentan.
Zadnja stvar koja je strašno važna. Ako imate manji privredni rast, nazadovanje privrede, onda imate manje sredstava za poreze, manje prihode u budžetu, a to znači i manje investicija. Veoma će biti važno da u narednoj godini i do kraja ove godine država nađe određene mehanizme da pomogne privredi.
Čini mi se da bi na neki način imali dugoročno i kratkoročno kreditiranje i obrtna sredstva za privredu da država u narednoj godini treba da sredstva, koja idu preko fonda za razvoj, prema privredi budu veća. Zadnje izjave resornih ministara i pojedinaca iz Vlade pokazuju da se u tom pravcu razmišlja, i dajem punu podršku jer zaista u narednoj godini moramo zaštititi privredu i na svaki način ostvariti taj rast od 4%, odnosno ono što su zadnje projekcije od resornih ministarstava i Vlade u celini.
Što se tiče drugog zakona, zakona o Agenciji za osiguranje depozita, definisani su poslovi koje obavlja Agencija za osiguranje depozita. To su: obaveza osiguranja depozita fizičkih lica, funkciju stečajnog i likvidacionog pravnika u bankama i društvima za osiguranje, učestvuje u upravljanju bankama čiji je akcionar Republika Srbija, organizuje i sprovodi postupak prodaje akcija tih banaka, kao i postupak privatizacije društvenog, odnosno državnog kapitala u društvima za osiguranje.
Što se tiče ovog zakona, izmene su da se stvara pravni osnov da Vlada Republike Srbije, uz pribavljeno mišljenje Narodne banke, može blagovremeno preduzeti mere usmerene na sprečavanje neželjenih efekata u domaćem bankarskom sistemu. Te mere se odnose, ono što rade i mnoge države u svetu da, u slučaju poremećaja u bankarskom sistemu, Agencija može preduzeti kupovinu akcija banaka usled poteškoća u poslovanju tih banaka.
Važno je napomenuti da se ova mera odnosi na sve banke koje posluju na teritoriji države Srbije, bez obzira da li su one sa akcijama države Republike Srbije, ili sa akcijama privrednika i preduzetnika, ili je poreklo kapitala iz inostranstva.
Znači, sve mere koje preduzima Vlada Republike Srbije, pre toga moraju imati saglasnost Narodne banke Srbije, iz jednog prostog razloga zato što po zakonu Narodna banka Republike Srbije obavlja kontrolu i funkciju u bankarskom sektoru.
Na kraju, donošenjem ovog zakona poboljšaće se stabilnost, sigurnost i funkcionisanje bankarskog sistema u Srbiji. Poslanička grupa G17 plus u danu za glasanje će podržati izmene i dopune ovog zakona i mole druge poslaničke grupe da urade isto. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Nešoviću.

Za reč se javila gospođa Radeta po Poslovniku. Neka se pripremi gospodin Milan Lapčević.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pitala sam se da li da reklamiram član 104. Poslovnika ili da se pozovem na član 221. Poslovnika Narodne skupštine? Nemam nameru da izazivam repliku, ali nemam ništa protiv kolege koji je malopre ovde govorio. Zaista, mislim da treba podsetiti narodne poslanike da oni u parlamentu predstavljaju građane.
Mogu da prihvatim da Vlada Srbije priča građanima neku priču za koju građani Srbije odlično znaju da nema veze sa istinom, da nema veze sa stvarnošću. Uostalom, svi danas živimo u ovom periodu koji je obeležen krizom u celom svetu, a naravno to ne može zaobići ni Srbiju, pogotovo što je Srbija već i pre ove globalne krize bila po svim nivoima u velikoj krizi, u ekonomskoj krizi, u socijalnoj bedi.
Nažalost, vidim da se neki smeškaju, ali ne znam da li je danas nekome u Srbiji smešna situacija u kojoj se nalazimo. Takođe sam čula danas pre podne ovde u raspravama da su neke kolege pominjale gospodina državnog sekretara, koji je pre nekoliko nedelja na jednoj televiziji gostovao sa dvojicom doktora nauka, profesora iz oblasti bankarstva, ekonomije, i oni su se ljudi u toj emisiji smejali, pitali su gospodina državnog sekretara da li on veruje u to što priča.
Ispostavilo se, naravno, evo, sami ovi predlozi zakona o kojima danas raspravljamo govore u prilog tome da se državni sekretar tada šalio. Ali, narodni poslanici nemaju pravo da obmanjuju građane. Narodni poslanici moraju građanima da kažu istinu, ma kakva ona bila.
Ko je od ljudi koji prate rad ovog parlamenta i koji su malopre bili ispred malog ekrana mogao da poveruje u to blagostanje o kojem se ovde danas nama govorilo? Želi se očigledno da se građani Srbije vrate sa šaltera banaka, ako su imali neku ušteđevinu. Šalteri banaka su onih prethodnih nedelja bili opsednuti, građani su hteli da podignu to nešto novca što imaju i naravno oni koji to nisu uradili, bolje bi im bilo da to što pre urade.
Vreme je isteklo, javiću se kasnije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Krasić najpre po Poslovniku. Gospodine Lapčeviću, znam da ste zainteresovani da radimo, ali evo sad ćemo.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Đukić-Dejanović, mi radimo. Radi se i po Poslovniku kada se ukaže na povredu Poslovnika i kada se čovek prema redosledu javi. Zloupotreba Poslovnika je nešto sasvim drugo, ali to gospodine Novakoviću ću da vam objasnim na hodniku, a ne na uštrb ovog vremena kojeg imam da iskoristim.
Jeste povređen član 104. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije jer ovaj gospodin iz G17 plus je dao jednu manje ili više, samo je još hvalila ekranizacija, uspavanke. Naravno da je pobrkao mnoge stvari.
Ko garantuje za depozite fizičkih lica? Zašto postoji obaveza osiguranja depozita fizičkih lica? Na osnovu onoga što ste vi rekli neko bi stekao utisak da država garantuje sve depozite, pa bi trebalo da se sad to proširi i na depozite preduzetnika i malih i srednjih preduzeća. Kakve veze ima osiguranje depozita pravnih lica? Gde to kod nas postoji? Zašto sad ubacujete to? Šta prikrivate na taj način? Zašto želite da prikrijete neke stvari?
Samo da vas podsetim, mi imamo idealan bankarski sistem, ne zna se ko je vlasnik kapitala, ne zna se ko je osnivač banaka, banke ne rade sa privredom, rade sa građanima, zato što je tu najstabilniji izvor sredstava. Šta koriste kao sredstvo obezbeđenja plaćanja? Pretežno hipoteke.
Da li ste vi izašli ovde, vi gospođo ministar kao predstavnik Vlade, da kažete u čemu se ogleda globalna finansijska kriza, i u čemu bi mogla da se ogleda ta finansijska kriza u Republici Srbiji i šta bi moglo da bude uzrok te krize? Vi ste okrenuli stvari, pa kažete - preporučujemo građanima sledeće godine da štede, a niste rekli da treba da se preporuči nekima, ili da se neki oteraju u zatvor ili da se neki pozovu na odgovornost zbog prekomernog kreiranja novca i prekomerne potrošnje. To nećete da kažete iz prostog razloga jer se država tako ponaša, prekomerno troši.
Sada priča gospodin uspavanku o tome kako je to hipotetički dobro, da bi naša privreda kupila nove mašine, da bi mogla da pravi proizvode, a naša privreda ne radi, mi pretežno sve uvozimo i tri puta više se naplaćuje porez na dodatnu vrednost za robu uvezenu iz inostranstva, nego za robu proizvedenu kod nas.
Građani Republike Srbije, na delu je opasna prevara, da vas uspavaju, da vi pare i dalje držite kod ovih nesigurnih banaka, a oni će sa nekim labudovim ili Labusovim pesmama da drže ovu tenziju, naravno uz pomoć medija i na drugi način.
Naravno, kasnije ću se ponovo javiti po Poslovniku, da popričamo o tome kakvi su plasmani nekih banaka i u šta plasiraju.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Milica Radović po Poslovniku.

Milica Radović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predstavnici Ministarstva, pozivam se na član 225. i 226. i tražim odgovor na pitanje koje sam još ranije postavila, ali odgovor još uvek nisam dobila. Zanima me koliko će Srbija konkretno izgubiti od jednostrane primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
Kao što znamo, tim sporazumom je predviđeno da se jedan broj carina ili ukine ili smanji, što će direktno dovesti do toga da će naši domaći proizvodi postati nekonkurentni na domaćem tržištu u odnosu na strane proizvode koji će biti mnogo jeftiniji.
To će kasnije za posledicu imati smanjenje domaće proizvodnje, s jedne strane, a s druge strane povećanje uvoza i povećanje ionako velikog, ogromnog spoljnotrgovinskog deficita.
Jednostavno smatram da je liberalizacija trgovine i ukidanje carina nešto čemu Srbija treba da teži, nešto što treba da predstavlja njen dugoročni cilj. Ali u ovom trenutku, u trenutku kada dolazi do rasplamsavanja svetske ekonomske krize i u trenutku kada se ona prelama takoreći na realni sektor, postavlja se pitanje da li uopšte treba pribeći jednoj ovakvoj meri?
Smatramo da u ovom trenutku Srbija treba da ima jedan osnovni cilj, a to je kako da očuva nivo privredne aktivnosti srednjoročno. Zašto postavljam ovo pitanje? Zato što je u Srbiji već na delu otpuštanje ogromnog broja radnika. Imali smo priliku da čujemo samo da je u poslednjih deset dana otpušteno negde više od hiljadu radnika.
Smatram da će ova mera dodatno opteretiti domaću privredu i samim tim će izazvati i primorati poslodavce da primene još veće mere u smislu otpuštanja, odnosno smanjenja radne snage.
Zbog javnosti moram da kažem da se ovde radi o gestu dobre volje, da Srbije nikakve kratkoročne koristi od ovakve mere neće imati. Postavlja se pitanje da li je zadovoljenje jednog broja birokrata u Briselu vredno ovolikog otpuštanja?