TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 14.11.2008.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

5. dan rada

14.11.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:15 do 20:45

OBRAĆANJA

Miroslav Petković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, uvažena gospođo ministre, posle današnjih rasprava pokušaću da taksativno i hronološki iznesem šta imam da kažem o zakonu o osiguranju depozita.
U septembru, kada se nagoveštavala ova velika finansijska kriza, poslanici opozicije su ukazivali na moguće probleme. Poslanička grupa DSS je intervenisala u tom vidu što je 8. oktobra podnela Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, gde smo tražili povećanje depozita sa 3.000 evra na 20.000 evra, i to obrazložili upravo onim zbog čega to i radimo, da je opasnost od krize velika i da treba zaštiti i građane Republike Srbije i bankarski sistem u Srbiji.
Nismo naišli na razumevanje kada smo to podneli. U prostorijama Narodne skupštine, 9. oktobra je održan Odbor za finansije. Prisutan je bio državni sekretar gospodin Ilić. Pitali smo ga, vezano za ove naše nedoumice, za naš Predlog zakona.
On je tada odgovorio: "Sada se postavlja pitanje da li mi to treba da radimo. Voleo bih da čujem jednu analizu.
Hajde da čujemo na čemu vi bazirate da osigurani iznosu u Srbiji treba da budu veći od 3.000 evra. Reći ću vam analizu zašto ne mislim da treba. Čak 80% štediša ima depozite do 3.000 evra, njih 13% ima preko 3.000 evra i njih 7% preko 5.000 evra. Voleo bih, kada mi neko kaže - hoćemo da povećamo sa 3.000 na bilo koliko, da kaže na čemu to bazira ili je to samo lepa priča".
Mi smo u tom trenutku osetili da nemamo razumevanja od strane državnog sekretara. Očigledno da je on smatrao da je situacija znatno bolja nego što stvarno jeste.
Nakon 11 dana od tog trenutka, 20. oktobra reaguje predsednik Vlade Republike Srbije gospodin Cvetković, koji kaže da će država povećati iznos garancija za depozite građana u bankama sa sadašnjih 3.000 na 50.000 evra po jednom ulogu. Takođe, najavljuje da će naknadno biti razmatrano povećanje osiguranog štednog uloga i na 100.000 evra, ukoliko se ukaže potreba za tim.
Ovi predlozi, koje smo dobili 14. novembra, znači na današnji dan, o kojima razgovaramo, ova dva predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita i o izmeni i dopuni Zakona o Agenciji za osiguranje depozita, imaju malo članova, ali imaju dosta nejasnoća i stvari koje treba promeniti.
Zbog toga smo i podneli amandmane na ove zakone, jer ovo što je predloženo u članu 4. zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita: "Osigurani iznos utvrđen ovim zakonom, Vlada Republike Srbije može povećati po prethodno pribavljenom mišljenju NBS o tome da je to povećanje neophodno radi očuvanja finansijske stabilnosti", siguran sam da niko od narodnih poslanika ne može za ovo da glasa, jer ove izmene mogu se vršiti isključivo zakonom, a ne odlukom Vlade, uz saglasnost NBS.
Gospođa Diana Dragutinović 30. oktobra izjavljuje da je situacija pod kontrolom i podseća da Vlada i NBS imaju plan da smanje negativno prelivanje svetske finansijske krize u Srbiju, pripremljen je set zakona, odnosno mera koje će biti primenjene ukoliko to bude potrebno. Danas očigledno raspravljamo samo o osiguranju depozita.
Premijer je u svom izlaganju najavio ukidanje poreza na štedne uloge, ukidanje poreza na kapitalnu dobit, ukidanje poreza na prenos apsolutnih prava. Očigledno ti zakoni nisu došli u skupštinsku proceduru i to niste uradili, ali ste uradili nešto drugo - prekršili ste Zakon o budžetskom sistemu, niste dostavili narodnim poslanicima, kako to zakon nalaže, na vreme predlog budžeta. Na to smo vas upozoravali više puta.
MMF vam je rekao istovetne primedbe kao i poslanici DSS i čitave opozicije. Zašto niste hteli nas da poslušate? To smo vam takođe rekli da ćete njih poslušati kada vam to budu rekli.
Nije sramota da poslušate nekoga ko želi zaista da se naprave prave stvari, da se pravi zakoni donesu. Sramota je ukrasti, biti lopov. Nije sramota poslušati kolege koji zaista žele da se ova situacija razreši na najbolji mogući način.
Ono što imamo u ovom trenutku, imamo situaciju da postoji deficit platnog bilansa, pad priliva kapitala, porast inflacije, pad vrednosti dinara, porast kamata, povlačenje stranih investitora. NBS svakodnevno interveniše sa 20 miliona, 30 miliona, 50 miliona evra za sada. Ako su dobri podaci koje sam imao priliku da pročitam, sa preko 300 miliona je do sada intervenisala. Pitamo se do kada to tako može da traje da bi se očuvao kurs dinara?
O neispunjenim obećanjima ne želim ovoga puta da pričam, jer sigurno neću imati vremena da to sve kažem, a gospoda iz PUPS-a mogu to da obrazlože možda na najbolji mogući način. Gotovo tri nedelje pregovarate sa MMF i zaključci su da 2009. godine deficit bude 1,5% bruto domaćeg proizvoda, da se sprovedu uštede na svim nivoima, da se za jednu četvrtinu smanje subvencije u poljoprivredu, turizam, socijalna davanja, da penzije neće rasti.
Činjenica je da postoji konfuzija u ekonomskoj politici Vlade Republike Srbije, činjenica je da živite u svom svetu, u svojim kabinetima i mi vas, izgleda, jedino ovde vratimo u stvarnost, kada dođete u Narodnu skupštinu Republike Srbije i čujete kakvo zaista jeste pravo stanje.
Zato, gospođo ministre, preporučujem vam da se dobro spremite za budžet za 2009. godinu, jer ćete tada čuti koliko je pogubna politika koju vodi vaše ministarstvo i vaša Vlada. Spremite se da dođete na poslanički klub DSS, na Odbor za finansije i onda u salu i da branite budžet koji će se umnogome razlikovati od rebalansa koji ste branili pre desetak dana. Kada se ta rasprava završi, imaćete priliku da nakon toga ili vi podnesete ostavku, ili Vlada podnese ostavku, jer mora tako da bude, nema druge.
Sa željom da se što pre vratite vašim studentima, želim vam da nam što pre dođete sa budžetom Republike Srbije u Skupštinu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Petkoviću. Reč ima narodni poslanik Milan Vučković. Izvolite.

Milan Vučković

Za evropsku Srbiju
Uvažena predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi predstavnici Ministarstva, drago mi je što sam najzad dobio  priliku da vam u jednom kratkom izlaganju obrazložim zašto treba da usvojimo predloženi set izmene i dopune zakona. Samo da podsetim i sebe i druge, na dnevnom redu jeste izmena i dopuna Zakona o osiguranju depozita, Zakona o Agenciji za osiguranje depozita, Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje.
Kriza jeste termin koji se unazad sve frekventnije koristi na svetskim ekonomskim forumima, časopisima, sastancima i nešto što je krenulo kao kriza hipotekarnih kredita u SAD, evoluiralo je da bismo danas govorili o svetskoj finansijskoj krizi, odnosno svetskoj ekonomskoj krizi, dakle, krizi koja hvata ne samo finansijski sektor, nego i realni sektor.
Dakle, bez sumnje, svetska ekonomija je danas pogođena i koliko će kriza trajati različite su procene, od najoptimističkijih koje predviđaju da će 2009. godina biti godina kada će svetska ekonomija uspeti da se izvuče iz te krize, sve do 2011. godine. Međutim, realno, takve stvari je teško prognozirati. Brzina kojom se širila nestabilnost i dalje širi preko meridijana, uverava nas ono što su ekolozi odavno shvatili, a to je da je svet jedan. Neminovno, ono što se dešava u svetu pogađa i dobre i loše strane života u Srbiji. Efekti ove krize sasvim izvesno osetiće se u Srbiji.
U izlaganju premijera mogli smo da saznamo da ono što je bilo planirano vezano za rast bruto društvenog proizvoda sa 7%, sada govorimo o rastu od 3 do 4%, i to je svakako uzrokovano krizom koja se dešava na svetskom tržištu kapitala. To je jedna otežavajuća okolnost, imajući u vidu prethodne godine kada smo ostvarivali stope rasta oko 6-7%.
Za nas koji smo devedesetih godina uspeli na čudan način, možda i neponovljiv u svetu, da devastiramo svoju ekonomiju, to je veliki hendikep, jer mi pokušavamo da tek stignemo one koji su umakli u međuvremenu dok smo se mi bavili "bitnim stvarima". Odgovorni za srpsku ekonomiju, pre svega Vlada Republike Srbije i NBS, moraju da za 2009. godinu donesu set mera koja će da pomognu Srbiji da što lakše predvodi nastupajuću krizu, kako u sektoru realne ekonomije, tako i u sektoru finansija.
Drago mi je, pošto sam čuo najave o budžetu koji će biti uravnotežen sledeće godine, da je postignut dogovor sa MMF. Drago mi je da ćemo biti jedna od zemalja koja će 2009. godinu provesti kao zemlja koja štedi, jer je 2009. godina negde već nazvana godinom štednje, odnosno ušteda, a negde i godinom recesije.
Predloženi set zakona koji je pred nama donesen je sa razlogom jačanja finansijskog sektora, jačanja poverenja u naš finansijski sektor. Nije zgoreg pomenuti, i mislim da to treba da znamo i da budemo ponosni, da je naš finansijski sektor po ocenama kako domaćih, tako i stranih stručnjaka, izuzetno stabilan, čak i u današnjim uslovima visoko likvidan. Podatke smo čuli, treba ih pomenuti još jednom, adekvatnost kapitala iznosi 28% u Srbiji, dok je, recimo, u EU minimum koji je propisan 8%, a naši propisi su rigorozniji, tako da je kod nas propisana norma 12%.
U prvoj polovini ove godine dok su banke u SAD već bile ozbiljno pogođene, naš bankarski sektor ostvario je profit od 300 miliona evra. Kako bi poboljšala poslovanje naših banaka, u situaciji kada postoji kriza likvidnosti u bankarskom sektoru, Narodna banka je donela set mera, pomenuću samo da je povećan dinarski udeo sa 10 na 20% u polaganju devizne obavezne rezerve.
Dakle, svi oni depoziti koji su u evrima dati, 40% se odvaja u obavezne rezerve Narodne banke, od toga ranije je bilo 90% u evrima, a 10% u dinarima, a u protivvrednosti to je sada 80% u evrima, a 20% u dinarima.
Takođe, u bankama je ukinuta obavezna rezerva zbog povlačenja novih sredstava iz inostranstva, a tim merama je oslobođen deo likvidnosti u evrima, oko 350 miliona evra na taj način su banke mogle da koriste u prethodnom periodu i moći će da koriste u narednom periodu. Međutim, predloženim izmenama i dopunama zakona ide se dalje, korak dalje tako što se povećava osigurani nivo depozita sa 3.000 na 50.000 evra. Značaj povećanja osiguranog depozita možemo videti iz činjenice da je 15. oktobra ove godine u bankama u Srbiji bilo 6.305.265 deponenata, pri čemo je 6.291.521 depozit do 50.000 evra. Dakle, manje od pola procenta depozita ukupnih u Srbiji ostaće nepokriveno ovim zakonom.
Treba napomenuti i nije bez značaja to što će ovim zakonom Srbija izjednačiti nivo osiguranog depozita sa onim koji je u okruženju, dakle, u zemljama EU, pa i u onima koje nisu članice EU, a žele to da budu.
Međutim, mnogo važnije od toga, ovim merama, ovim zakonom država Srbija i ovaj parlament šalju poruku građanima Srbije da su njihovi štedni ulozi svetinja, da je to nešto što je zagarantovano, što je bezbedno.
Mi odavde glasajući za ovaj zakon, a ne raspravljajući o bilo čemu što nam padne napamet, šaljemo poruku da nam je stalo da sva sredstva koja građani imaju budu uložena u banke, gde će se sredstva oplođavati, gde će moći da računaju na kamatu koja iznosi od 7 do 11% na godišnjem nivou, dok ona sredstva koja stoje kod njih ili koja se povlače iz banaka realno gledano propadaju.
Značajno je i to što su se zakonom u sistem osiguranja depozita uključuju i preduzetnici i mala i srednja pravna lica. Dopunom Zakona o Agenciji za osiguranje depozita otvaramo prostor za dodatne reakcije države ukoliko stvari krenu nepovoljno. Republika Srbija će moći da, u slučaju kada neka banka zapadne u ozbiljne probleme, otkupom akcija praktično da nacionalizuje tu banku i da spreči eventualne negativne efekte koje bismo mogli da imamo u odnosu na naš bankarski sektor.
Dame i gospodo narodni poslanici, kako svetska, tako i naša ekonomija nalaze se pred ozbiljnim izazovima. Izlaz iz postojećih iskušenja nalazi se u štedljivoj državi i stabilnim finansijama. Ovim setom zakona dodatno se stabilizuje naš finansijski sektor. Dogovorom sa MMF i štedljivim budžetom za 2009. godinu udaramo drugi temelj budućoj stabilnoj ekonomiji Srbije.
Treba da znamo da, ukoliko pretpostavimo da će strane banke sve manje kredita prebacivati u Srbiju zbog svetske ekonomske krize, da su domaći deponenti, budući, mogući, potencijalni, svakako dragocen izvor kreditiranja naših preduzeća i naših građana, što znači da su zamajac privrednog rasta i razvoja, zamajac proizvodnje, te stoga pozivam na odgovornost, pozivam sve narodne poslanike da se, bez obzira kojoj poslaničkoj grupi pripadaju, kojoj stranci pripadaju, izjasne o ovom zakonu glasajući za.
Jer, time mi šaljemo poruku građanima da smo jedinstveni u odbrani njihovih interesa, jedinstveni u odbrani interesa Srbije, a glas za ovaj zakon i za budžet će biti i potvrda da mi mislimo na građane i na njihove interese, a ne na naše partijske interese, tako da vas pozivam da glasate za predložene izmene i dopune zakona. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Vučkoviću.

Reč ima narodni poslanik Lidija Dimitrijević. Neka se pripremi Mladen Grujić.

Lidija Dimitrijević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, predlagač tj. Vlada Republike Srbije u obrazloženju razloga za donošenje zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita navodi da je 2005. godine, donošenjem ovog zakona, ustanovljen sistem obaveznog osiguranja depozita fizičkih lica kod banaka radi zaštite depozita tih lica u slučaju stečaja banke.
Sada se vrše izmene i dopune zakona jer je nastala potreba uspostavljanja stabilnog, održivog i funkcionalnog sistema osiguranja depozita fizičkih lica, radi jačanja poverenja u bankarski sektor Republike Srbije.
Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita menja se iznos osiguranog depozita sa 3000 evra na 50.000 evra. Takođe, pored depozita fizičkih lica, biće osigurani i depoziti preduzetnika malih i srednjih pravnih lica.
Istinski razlog izmene ovog zakona je prikriven i samo se u jednoj rečenici može prepoznati, a to je - predložena izmena u zakonu zasniva se na uslovima funkcionisanja bankarskog sistema zemlje i utvrđenim potencijalnim rizicima.
Utvrđeni potencijalni rizici su u stvari rizici koje sa sobom nosi svetska finansijska kriza.
Iako vlast uporno govori da ne postoje razlozi za preveliku brigu, da se na nas neće odraziti u velikoj meri finansijska kriza, činjenica je, a i sama vlast je svesna, da to nije baš tako.
Ali, izgleda da vlast sve nas građane Srbije tretira kao malu decu. Bankarski sektor u Srbiji ocenjen je kao solventan, likvidan i siguran, tako da građani i privredni sektor mogu u njega imati puno poverenje, a da je kriza samo psihološke prirode.
U nedelji štednje je neprekidno bilo govora o tome kako ne treba da oni koji imaju novac čuvaju taj novac kod kuće, već treba da na njemu zarađuju tako što će ga položiti na štednju. Međutim, za razliku od prethodnih godina, kada su se banke međusobno utrkivale koja će ponuditi višu kamatu, ove godine tako žestoke utakmice nije bilo.
Neki bankari tvrde da će biti oprezni u podizanju kamata na štednju, jer to može imati za posledicu značajan rast kamata na kredite. Krediti koje su podigli građani sve su skuplji, pa građani opravdano brinu hoće li moći da ih redovno otplaćuju, jer pored toga što su poskupeli krediti, poskupelo je sve ostalo, počev od gasa, preko električne energije, fiksne telefonije, potrošačke korpe.
Što se tiče privrednog sektora, pod uticajem svetske finansijske krize može doći, i sigurno će doći, do opadanja stranih investicija, što će direktno uticati na pad zaposlenosti i smanjenje životnog standarda. Ako ovome dodamo i podatke koji govore o lošem rejtingu naše zemlje po međunarodnoj ekonomskoj konkurentnosti, videćemo da postoji mnogo razloga za brigu.
Naime, na najnovijoj listi Svetskog ekonomskog foruma o međunarodnoj konkurentnosti, Srbija se nalazi na 85. mestu od 134 zemlje, i to iza zemalja centralne Amerike, Hondurasa, Perua i Gvatemale, koje su rangirane od 82. do 84. mesta. Parametri koji se ispituju dele se u tri grupe i oni odgovaraju stepenu ekonomskog razvoja zemlje.
U grupi osnovnih zahteva posebno zaostajemo u razvoju infrastrukture. Solidne ocene dobili su zdravstvo, osnovno obrazovanje i tehnološka pismenost, dok je najgore ocenjeno tržište dobara. Bolna tačka su institucije Srbije, koje su ocenjene kao neefikasne i korumpirane.
Rezultati pokazuju stagnaciju Srbije, pre svega u sektoru reforme državne uprave, koja izostaje već godinama unazad. Komplikovane procedure i brdo propisa otežavaju poslovanje u Srbiji. Za dobijanje svih potrebnih dozvola za izgradnju jednog poslovnog objekta manje veličine u Srbiji je potrebno čak 279 dana, dok je prosek razvijenih zemalja 161 dan.
Poslednjih godina rast srpske privrede baziran je na tri sektora: finansijama, trgovini i telekomunikacijama. Problem je u tome što su proizvodi ovog sektora nerazmenljivi, tj. ne izvoze se.
Još jedan veliki razlog za brigu jesu procene srpskih ekonomista da će u narednoj godini više hiljada radnika ostati bez posla zbog svetske finansijske krize. Među radnicima najugroženiji su radnici stranih firmi i zaposleni na određeno. Strane firme su ovde i došle zbog jeftine radne snage.
Međutim, naredne godine čitava Evropa ući će u recesiju i doći će do značajnog smanjenja javne potrošnje, pa će manje robe biti potrebno i njihovim matičnim zemljama. Srpski proizvodi, zbog visoke inflacije i nepovoljnih kredita naših banaka, biće skuplji na inostranim tržištima, pa će tako biti među prvima koji će se manje kupovati.
Ekonomisti procenjuju da će posledice svetske finansijske krize naredne godine najviše pogoditi metalsku, građevinsku i tekstilnu industriju, kao i usluge. Najveći udar ipak će pretrpeti mala i srednja preduzeća, i to ona koja su poslovno vezana za velike gigante.
Od početka ove jeseni već je oko 850 radnika ostalo bez posla, hiljadu je poslato na godišnji prinudni odmor, a najavljeno je otpuštanje još tri hiljade radnika. Predstavnici sindikata kažu da se zaposleni otpuštaju na nezakonit način i bez odgovarajućeg socijalnog programa.
Dame i gospodo, moram da kažem da je samo u toku jednog dana u Leskovcu, gradu iz koga dolazim, 194 radnika kompanije "Zdravlje" ostalo bez posla, 194 porodice ostaće bez izvora prihoda, bez mogućnosti da podiže i školuje svoju decu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Hvala. Gospodin Mladen Grujić, drugi je na listi, a i nije iskoristio vreme u ime poslaničke grupe.
...
Srpska napredna stranka

Mladen Grujić

Nova Srbija
Poštovane kolege, stav Nove Srbije je da je predlog Vlade dobar, ali je nažalost stigao prekasno i sad se to ne može ispraviti. Šteta je već napravljena. Hiljade građana su već podigli svoje depozite i trebaće mnogo vremena da se povrati vera u srpske banke. Ali, neću sada samo o tome.
Postoji još jedan bitan momenat u vašem predlogu i to je što tražite izmene Zakona o stečaju. Tu sam već zabrinut. Zakon o stečaju koji imamo je dobar. Nije bitno da li smo ga prepisali od Evropske unije ili smo ga sami napisali, važno je da je dobar. Vi danas hoćete da ga menjate, što takođe razumem. Ono što nije dobro i što brine nas iz Nove Srbije je što se taj zakon ne primenjuje. Džaba nama dobri zakoni kada se ne sprovode.
Stečajevi "Koštane" iz Vranja, Građevinskog preduzeća "Rad" Beograd i Beogradske konfekcije, to je čuveni "Beko", jesu najjasniji primeri za moju tvrdnju. To su stečajevi koji traju godinama, sa stotinama poverioca, u kojima na svakih godinu dana hapse stečajnog upravnika, sud postavlja novog, koji već zna da će i on da završi na robiji, ali prihvata rizik jer zna da će posle par meseci da izađe na slobodu, a suđenje će mu se obustaviti jednog dana zbog zastarevanja predmeta.
Slučaj Beogradske konfekcije "Beka" je najapsurdniji. Deo imovine je prodat, poverioci svi namireni, a stečaj traje li traje. Naravno da je tako, jer koji je sud lud da dozvoli da se onoliki lokali u Knez Mihailovoj vrate u preduzeće i da "Beko" nastavi da radi, kada od zloupotrebe tih lokala svi divno žive.
To je ono što brine nas iz NS i kakvog ima smisla imati dobre zakone, koje još dodatno unapređujemo, kada ih ne primenjujemo. Ovo stanje koje mi imamo sa Zakonom o stečaju podseća me na ustav Ujedinjenih Arapskih Emirata, odličan, logičan, moderan ustav, pisali ga Englezi, koji ne zaostaje za bilo kojom evropskom državom i koji na kraju ima član u kome se ostavlja pravo šeiku - da po potrebi izmeni bilo šta u ustavu.
U našem Zakonu o stečaju fali još samo taj poslednji član, da bi sve ovo što nam se dešava bilo legalno i onda smo sve rešili - svi zadovoljni, i sudovi rade svoj posao, i stečajni upravnici na slobodi.
Dakle, još jednom, NS nema ništa protiv vaših predloga izmena zakona, ali se bojimo da je ovo sve što radite previše sporo i bez ikakve želje da suštinski rešavate probleme koji su pred nama. Imamo utisak da je neko iz Vlade gledao CNN i odlučio da se i oni uključe u svetsku krizu. Ne valja tako da radimo. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Arsen Đurić. Vaša poslanička grupa ima još osam minuta, a zatim Dobrislav Prelić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Arsen Đurić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, želim da izrazim zadovoljstvo što se zakon o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita konačno našao na dnevnom redu Skupštine Srbije, jer pretpostavljam da je Vlada Republike Srbije konačno shvatila da svetska ekonomska i finansijska kriza neće zaobići Srbiju, da to nije šansa Srbije i da Srbija neće biti jedina država u svetu koja će iz te krize izvući korist, kako je to pre mesec dana govorio potpredsednik Vlade i neki drugi državni zvaničnici.
Nažalost pošto je danas na dnevnom redu ovaj zakon, mislim da je to i suviše kasno, jer smo u poslednjih mesec dana sigurno, prema nekim informacijama koje su se pojavljivale u medijima poslednjih dana, imamo povlačenje depozita iz banaka negde oko 600 miliona evra. Još uvek ne znamo šta se dešavalo u nedelji štednje koja je za nama, jer u nedelji štednje je najveći broj tih depozita dospevao na naplatu, tako da ne znamo koji su to negativni efekti, sveukupni, ove krize.
Želeo bih da vas podsetim da je poslanička grupa DSS još 8. oktobra, znači pre više od mesec dana, podnela svoj Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita i zaista mi nije jasno zašto se on nije našao na dnevnom redu, jer da se tada našao na dnevnom redu mislim da bi ovi negativni efekti bili znatno manji.
Pored zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, poslanička grupa DSS je 31. oktobra podnela Predlog odluke o obrazovanju državne komisije za praćenje svetske ekonomske krize i preduzimanja mera u cilju ublažavanja negativnih uticaja na ekonomiju i privredu Republike Srbije, i 6. novembra ove godine poslanička grupa DSS podnela je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, kojim je predviđeno smanjenje stope poreza na kapitalnu dobit sa 20 na 5%, kada je reč o trgovini hartijama od vrednosti i na ukidanje poreza na kamatu na deviznu štednju.
Mislim da je ovaj čitav set zakona i odluka koje smo mi predložili sveobuhvatan i apelujem na predsednicu Narodne skupštine da se na prvoj narednoj sednici Narodne skupštine ovi predlozi zakona nađu na dnevnom redu.
Kada je reč o ovom predlogu zakona o osiguranju depozita, koji je predložila Vlada, malopre sam rekao da mi je drago da se on nađe na dnevnom redu. Ono što je sporno u tom zakonu jeste član 4, u kome se planira dodavanje jednog stava i taj stav glasi: Osigurani iznos utvrđen ovim zakonom, Vlada Republike Srbije može povećati po prethodno pribavljenom mišljenju Narodne banke Srbije o tome da je to povećanje neophodno radi očuvanja finansijske stabilnosti.
Mislim da je ovaj stav neprihvatljiv. Podneo sam amandman na ovaj zakon, kojim sam predložio - da se taj stav briše jer ovo može biti samo predmet izmene zakona, a zakoni se menjaju u Narodnoj skupštini i ne vidim razloga zašto bi se Vladi davala neka ovlašćenja koja joj ne pripadaju. Mi se možemo sastati. Skupština može vrlo brzo i efikasno doneti te zakone, ako ima volje za to.
Znači, još jednom želim da apelujem i na predsednicu Skupštine i na Vladu Republike Srbije da se zakonski predlozi koje je podnela poslanička grupa DSS nađu na dnevnom redu naredne sednice Skupštine, jer na sveobuhvatan način ublažavaju ili će pokušati da ublaže posledice svetske ekonomske krize po našu državu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Dobrislav Prelić, a neka se pripremi narodni poslanik Dragan Stevanović.