ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.10.2010.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

22.10.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 17:35

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Najkraće moguće ću da uzmem u zaštitu, neophodnu zaštitu, gospođu ministra pravde. Ako nam budu ovako tumačili Krivični zakonik, pitam pravnike, sem Aligrudića koji se već oglasio, šta možemo očekivati ako se pravo i pravno zakonodavstvo menja u ovom pravcu?
Da pojasnim građanima Srbije: nešto što je instrument za primenu Krivičnog zakona uvodi kvalifikaciju dela nasilje, što je potpuno neprimereno ovom dokumentu. Ne pristajem da dobijete kritiku po tom osnovu, gospođo ministre. Molim vas da se odbranite od onog što je u vašem odsustvu izrečeno. Jer, Krivični zakonik ne može da uvede kvalifikaciju dela, pa ni nasilja, na način kako je to Aligrudić govorio, već govori prosto o nečemu što se uprošćeno zove – pravilnik o primeni Krivičnog zakona. Molim vas da reagujete, ili da reaguje neko od pravnika. Prosto sam zapanjena tumačenjem koje sam čula.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kao što sam rekao, amandmansko rešenje kolega iz Liberalno-demokratske partije, koje je Vlada prihvatila, problematično je iz više razloga.
Prvo, amandman se suštinski odnosi na materijalno-krivično zakonodavstvo, na element bića krivičnog dela i apsolutno je deplasiran na terenu krivično-procesnog zakonodavstva. Čudi me da je Vlada ovaj amandman prihvatila.
Drugi, mnogo važniji razlog je što će u praksi ovakvo amandmansko rešenje, koje će biti ugrađeno i u ZKP, biti samovoljno primenjivano, zato što ne postoji nijedna definicija u Krivičnom zakoniku o tome šta je nasilje.
Zdravorazumski posmatrano, nasilje je svaki akt na nečiji integritet, kako fizički, tako i psihički. Ako nasilje tako definišemo, onda, recimo, u krivičnom delu koje se zove, recimo, sitno delo krađe, utaje i prevare može da bude elemenata nasilja. Ako nekom danas u ova teška ekonomska vremena izvučete novčanik iz džepa u kome neka baka koja ide na pijacu ima 1000 dinara, ona će zbog toga ne samo da pretrpi materijalnu štetu, nego verovatno i da doživi stres, duševni bol. Da li je duševni bol atak na nečiji fizički i psihički integritet? Svakako jeste. To znači da se spisak krivičnih dela na koja će se odnositi ovakvo zakonsko rešenje proširuje preko razumnih granica.
Dakle, ovde se neće raditi samo o tome da će neko ko nekom razbije glavu, slomi ruku ili nanese neku težu povredu doći pod udar ove odredbe. Ko zna ko sve može da dođe pod udar ove odredbe, jer za jednog sudiju nasilje može da bude ako nekom razbijete glavu staklenom flašom, a za nekog drugog sudiju i kada mu izvučete novčanik iz džepa ili kada mu izbušite gume na kolima. Sve to može da bude atak na nečiji fizički, odnosno psihički integritet.
Drugim rečima, arbitrarna nejednaka primena zakona ovde će moći da dođe u obzir, jer imamo jedan pojam koji nije prethodno definisan. Čim nešto nije prethodno definisano na jasan način, a to mora da bude definisano Krivičnim zakonikom, a ne Zakonikom o krivičnom postupku, imaćemo široko polje za različito i samovoljno tumačenje prava. A gde je samovoljno i nejednako tumačenje prava kobnije, nego kada je u pitanju krivično zakonodavstvo? Zato je za nas amandman kolega iz LDP-a neprimenljiv.
Ovde se postavlja još jedno pitanje, gospođo Malović, koje nema neposredne veze samo sa ovim amandmanom, nego sa jednim mnogo važnijim pitanjem. Stari pravnici su rekli: „Ius criminale semper est reformandum“ – krivično zakonodavstvo stalno treba reformisati. Ali, imam utisak da se kod nas sa tom reformom krivičnog zakonodavstva prešla granica, da je ta reforma krivičnog zakonodavstva, što bi rekao Slobodan Jovanović, oterana u krajnost.
Naime, ako uzmete samo tekst Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, ovu verbalnu dijalektiku ne mogu da razumem, dakle: u Zakoniku o krivičnom postupku, pa onda u zagradi „Službeni list SRJ“ 70/2001, 68/2002, pa onda „Službeni glasnik RS“ 58/2004, 85/2005, 115/2005, 49/2007, 20/2009 i 72/2009. Od 2001. godine osam izmena Zakonika o krivičnom postupku!
Ono što je još neverovatnije, kada god se menja Zakonik o krivičnom postupku Vlada nam kaže – ovo je sada evropski standard; kada god Vlada dođe u Narodnu skupštinu ona nas uverava – evo, došli smo sa jednim evropskim rešenjem, potpuno usklađenim sa evropskim zakonodavstvom, sa civilizacijskim dostignućima. Ne prođe godinu dana, Zakonik mora da se menja. Ko nije bio u pravu? Ili nije u pravu Vlada danas kada nam tvrdi da je ovo zakonsko rešenje usklađeno sa evropskim standardima ili nije bila u pravu, recimo, ni 2009, ni 2007, ni 2001, ni 2004. ni 2005. godine, kada nas je isto ovako uveravala – ovo je sada evropski standard.
Izvinite, da li je negde propisano šta jeste a šta nije evropski standard u domenu krivičnog zakonodavstva, kako materijalnog tako i procesnog? Ako jeste, molim vas, Vladu Republike Srbije, sledeći put kada nam budete dostavljali predlog zakona nemojte da ovde gde piše „Izjava o usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije“ stoji crtica. Iz ovoga se ne vidi da li je ovaj propis usklađen sa propisima EU ili ne. Kažite – to i to je evropski standard, mi smo to usvojili ili nismo usvojili. Ispada da mi svake godine izmišljamo šta je to evropski standard. To je problem.
Suštinski i najveći problem – kada god se često menja krivično zakonodavstvo, i materijalno i procesno, u velikoj meri se atakuje na ljudska prava i slobode. Ako i u jednoj pravnoj oblasti treba imati meru sa novotarijama, sa izmenama, sa noveliranjem, onda je to oblast krivičnog zakonodavstva. Gde god možete čoveku da uskratite neka elementarna dobra (to je pre svega sloboda), a to se upravo čini krivičnim zakonodavstvom, tu Vlada mora da bude jako obazriva kada nešto menja.
Međutim, moj utisak i utisak mojih kolega iz SRS je da se skoro sve vlade Srbije od 2001. godine bukvalno igraju sa izmenama krivičnog zakonodavstva. Ne prođe godinu dana, a mi nešto menjamo. To nije ozbiljna država, to nije ozbiljan pravni poredak, to ni na koji način ne doprinosi vladavini prava. Naravno da ne doprinosi, nego upravo ide na štetu elementarnih ljudskih prava i sloboda.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Srđan Miković ima reč.

Srđan Miković

Za evropsku Srbiju
Javljam se zbog jedne okolnosti koja je izneta. Dat je primer izvršenja krivičnog dela sitne krađe. Mislim da primer ne odgovara ovome što se predviđa u članu 142, jer predlogom izmena Zakonika o krivičnom postupku tretiran je član 142. postojećeg zakonika, gde se pritvor može odrediti, pa u tački 5) – kada je za krivično delo koje mu se stavlja na teret propisana kazna zatvora (do sada je bilo preko deset) preko pet godina i kada je to opravdano zbog posebno teških okolnosti krivičnog dela. Usvajanjem amandmana biće bliže određeno da se to odnosi na ona krivična dela gde je zaprećena kazna preko pet godina, gde postoji primena nasilja.
U svakom slučaju, krivično delo sitne krađe... Nisam siguran, nemam ovde Krivični zakonik koji tretira materijalno pravo, ali u svakom slučaju, za takvo krivično delo ne postoji mogućnost izricanja krivične sankcije u toj visini koja je predviđena članom. Možda neki drugi primer.
U svakom slučaju, u izjašnjenju same ministarke, kada je govorila koja krivična dela mogu da budu obuhvaćena primenom noveliranog Zakonika o krivičnom postupku... tu se radi o onim delima gde je prisutno nasilje, gde je učinjeno krivično delo u grupi, gde je naneta teška telesna povreda, gde je, na primer, oštećena imovina velike vrednosti. Govorim šta može da bude ono krivično delo za koje je zaprećena kazna preko pet godina. Nikako ne može da se desi da se pod ovaj stav podvedu ona krivična dela gde ne postoji kao maksimalna kazna pet godina. U tom smislu, mislim da treba da budemo precizni.
Ovde se radi o izvršenju onih krivičnih dela gde je zaprećena kazna preko deset godina i, ukoliko usvojimo ovaj amandman, onih krivičnih dela gde je zaprećena kazna preko pet godina, gde je bila primena nasilja i gde je to opravdano zbog posebno teških okolnosti krivičnog dela.
Ponavljam, predlog izmena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku predviđa mogućnost određivanja pritvora, a ne obavezu određivanja pritvora. Mislim da je u svakom konkretnom slučaju obaveza suda da, ceneći odredbe iz Ustava Republike Srbije, ceneći odredbe člana 141. Zakonika o krivičnom postupku, u svakom pojedinačnom slučaju individualizuje sve to i samu potrebu da ima razloga, zbog nesmetanog vođenja krivičnog postupka, da se odredi pritvor, ili ne.
U tom smislu ne vidim razloge zbog čega bi jedna ovakva mogućnost bila isključena i zbog čega bi se usvojio amandman naših kolega poslanika koji predviđaju brisanje bilo člana 1, bilo člana 2. Predloga zakona o izmenama Zakonika o krivičnom postupku.
Mislim da je dobro rešenje i mislim da je dobro rešenje ukoliko se prihvati amandman poslanika Liberalno-demokratske partije, ne zato što je predlog izmena Zakonika bio loš, nego upravo zato što se tim amandmanom još bliže i jasnije definiše ono što je dobro definisano predlogom izmena Zakonika o krivičnom postupku.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodine Martinoviću, planirala sam da odredim pauzu u 14.00 časova, da li vam je dovoljno toliko? Jeste.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Hvala vam, gospođo Đukić-Dejanović, na ljubaznosti. Samo kratko. Šta je pritvor, kolega Mikoviću? Pritvor je mera koja obezbeđuje da okrivljeni prisustvuje krivičnom postupku. Je li tako? Procesni institut. Šta je problematično? To što vi na jedan procesni institut veštački kalemite jedan materijalni institut, a to je pojam „element nasilja“, a da prethodno u Krivičnom zakoniku RS nije definisano šta nasilje uopšte jeste.        
Molim vas, sada zanemarite, apstrahujte kolika je kazna propisana, nego se koncentrišite na pojam „element nasilja“. Imamo li mi neki propis u kome se kaže – nasilje je to i to? Nemamo. Da ga imamo, ovo ne bi bilo toliko problematično, ali budući da ga nemamo, postoji objektivna opasnost (ne kažem da će to sigurno da se desi, ali objektivno može da se desi) da sudovi na različite načine tumače taj pojam nasilja, pa će u jednom slučaju kao nasilje da se shvati isključivo atak na nečiji fizički integritet, a u nekom drugom slučaju možda i atak na nečiji psihički integritet.
Dakle, u nekim slučajevima pojam nasilja će biti usko shvaćen, a u nekim slučajevima široko, pa čak i preširoko. U krajnjoj liniji, to će dovesti do toga da sudovi nejednako primenjuju jedan isti propis – Zakonik o krivičnom postupku.
Ako je elementarno ustavno načelo da su svi građani pred zakonom jednaki, to između ostalog znači da se zakon mora na jednak način primenjivati u svim situacijama. U ovoj situaciji kakvu mi sada imamo, jer ste usvojili amandman kolega iz LDP, objektivno se postavlja kao problem da Zakonik o krivičnom postupku u onoj oblasti koja se tiče određivanja pritvora neće biti jednako primenjen, jer jedan važan prethodni pojam, pojam nasilja, nije definisan Krivičnim zakonikom Republike Srbije, nego će sudovi kazuistički, od slučaja do slučaja, da tumače kada nasilje postoji, a kada ne postoji. To je problem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Srđan Miković.

Srđan Miković

Za evropsku Srbiju
Radi razjašnjenja svih ovih nedoumica koje su iznete, pročitao bih postojeći član 142. Zakonika o krivičnom postupku, pa da vidimo da li se u stavu 1. tač. 1), 2), 3), 4) i 5) radi o mogućnosti da tumačimo da li nešto spada samo u proces ili spada i u utvrđivanje određenih činjenica za koje je potrebno da se utvrdi da postoje da bi se odredio pritvor.
U tački 1) je navedeno da pritvor može da se odredi protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično delo, ako se krije, ako ne može da se utvrditi njegova istovetnost ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bekstva. Znači, i u tome treba utvrđivati. Dalje, ukoliko postoje okolnosti koje ukazuju da će uništiti, sakriti, izmeniti, falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog dela ili ako osobite okolnosti ukazuju da će ometati postupak, uticati na svedoke, veštake, saučesnike ili prikrivače; zatim, ukoliko osobite okolnosti ukazuju da će ponoviti krivično delo ili dovršiti pokušano krivično delo ili da će učiniti krivično delo kojim preti; ukoliko izbegava da dođe na glavni pretres. Sada važeća tačka 5) – ukoliko je za krivično delo koje mu se stavlja na teret propisana kazna zatvora preko deset godina i ako je to opravdano zbog posebno teških okolnosti krivičnog dela.
Pitam, ako je to opravdano zbog posebno teških okolnosti krivičnog dela, da li i tu utvrđujemo nešto što bi moglo širim tumačenjem da se kaže – čekajte, koje su okolnosti uopšte izvršenja krivičnog dela, postojanje elemenata bića krivičnog dela i svega ostalog? I te okolnosti možemo da tumačimo – da li ćemo i te okolnosti utvrđivati kada se bude individualizovala krivična odgovornost ili kada se bude utvrđivala krivična sankcija.
U svakom slučaju, ne vidim da na ovaj način određivan sam pojam nasilja, uz sve ostalo što je kumulativno predviđeno, predstavlja problem.
Još jednom ponavljam, ovog trenutka još uvek amandman Liberalno-demokratske partije nije usvojen i nije postao sastavni deo. Da bi to bilo, potrebno je izjašnjenje Zakonodavnog odbora, ne samo predlagača i matičnog odbora.
U svakom slučaju, Skupština će se o tom amandmanu izjašnjavati, ali ja kao učesnik u diskusiji nemam rezerve prema takvom amandmanu LDP-a.