PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 20.12.2011.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA

3. dan rada

20.12.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 00:00

  • TAGOVI

  • Peta sednica Drugog redovnog zasedanja (2011)
  • Traženje obaveštenja ili objašnjenja u skladu sa Poslovnikom (20.12.2011)
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmenama i dopunama Sporazuma između Republike Srbije i Evropske investicione banke o osnivanju i aktivnostima regionalne kancelarije EIB u Republici Srbiji
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu i za program rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji – faza IV u iznosu od 45.000.000 evra između KfW-a Frankfurt na Majni Republike Srbije
  • Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu i finansiranju između KfW-a Frankfurt i Srbije u iznosu od 25 mil. evra za program vodosnabdevanja i kanalizacije u opštinama srednje veličine II – faza 2
  • Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod Komercijalne banke A.D. Beograd za potrebe kupovine zgrade „Aeroinženjeringa“ za potrebe smeštaja Prvog osnovnog suda u Beogradu
  • Pr. Z. o pot. Spor. o usvajanju jednoobraznih teh. propisa za vozila sa točkovima_op. i delove_koji mogu biti ugrađeni/korišćeni na voz. sa toč. i uslovima za uz. priznavanje dodeljenih homologacija
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Bugarske o socijalnoj sigurnosti
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Makedonije o uslovima putovanja državljana dve zemlje
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske u borbi protiv teških krivičnih dela_naročito terorizma i organizovanog kriminala
  • Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala_međunarodne ilegalne trgovine drogama i međunarodnog terorizma između Republike Srbije i Republike Albanije
  • Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2011. godinu
  • Predlog odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2012. godinu
  • OBRAĆANJA

    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Sedam minuta i 28 sekundi iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
    Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković, a posle nje narodni poslanik Dragan Stevanović.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Jorgovanka Tabaković

    Napred Srbijo
    Sledeća dva zajma o kojima želim da govorim su zajmovi od Nemačke državne razvojne banke, KfW, koja čini mi se zbog asocijacija na davno planiran, a nikad ostvaren posao osnivanja domaće razvojne banke se u Srbiji, potpuno namerno tako skraćeno naziva samo Nemačka razvojna banka, a da se u stvari zapostavlja ono što mene u stvari najviše zanima, a to je struktura vlasništva te Nemačke državne razvojne banke.
    Bez obzira na teorije zavere, na možda postojanje neke nemačke osvete Srbima, kako neko misli, na vrlo neprijatnu ulogu u koju se na primer našao gospodin Mas našao juče, zašto je uvažena gospođa Merkel bila na Kosovu, a nije ovde. Mislim da je princip funkcionisanja i nemačke države i Nemačke razvojne banke, nešto na čemu smo za 10 godina trebali da naučimo bar toliko da imamo i do sada svoju razvojnu banku. Imali smo i osnova da je stvorimo i to na depozitima četiri velike ugašene banke o kojima postoje pouzdani podaci šta su sredstva, na depozitima države i njenim tekućim računima sa nivoa, svojevremeno savezne, a sada republičke države, lokalnih vlasti koji su svoje slobodne depozite ili dnevne tekuće prilive držali kod poslovnih banaka drugih, a ne kod svoje razvojne banke koji su mogli da budu najjeftinija baza i najjeftiniji izvor sredstava za ulaganje u ono što država odredi kao prioritet.
    Nismo naučili to za ovolike godine ali jesmo uspeli da naljutimo i jednu veliku Nemačku po načinu na koji smo plaćali kamate i za nepovučena sredstva, a bogami su podržavali ovu državu kreditima svih vrsta i za energetsku efikasnost, sve ono što je po namenama u stvari i nadležnost Nemačke državne razvojne banke, a to je finansiranje stanogradnje, znanja kao obrazovanja, energetske efikasnosti, razvoja komunalne i ostale infrastrukture. Ali onima kojima daje novac, ali i sa svoje strane oni su vrlo uspešno finansirali i izvoz svojih proizvoda, ali i izvoz svoga znanja preko stručnjaka koji su boravili kod nas u ovakvim vodoprivrednim preduzećima, odnosno vodovodima, preduzećima koja su se bavila nadležnostima vodovoda i kanalizacije, ali i rehabilitacijom daljinskog sistema grajanja u Srbiji. Finasirali su oni i razvoj sistema zaštite i sanacije depozita kod nas. Bilo je mnogo bespovratnih sredstava, bilo je mnogo sredstava za koje smo u svakom trenutku znali preciznu cenu i namenu.
    Ono što mi je posebno drago i kažem, Nemačka je država na koju se treba ugledati po tome kako svoje firme prati finansirajući njihov izvoz, kreditirajući države kupce, što jesmo mi, mogu slobodno da čitam primedbe ili zapažanja ili da upoznam javnost sa detaljima ugovora koji npr. zaključen aprila 2006. godine, a ticao se rehabilitacije lokalnog sistema grejanja u Srbiji, faza III ili da čitam Ugovor iz 2003. godine, biće jednaki. Na ne povučena sredstva postoji kazna koja se zove plaćanje od 0,25% godišnje od osnovne vrednosti ugovora. Zajmoprimac će platiti naknadu za poslovanje od 0,5 na ukupan iznos zajma u prvom trenutku i ne treba tražiti ništa skriveno. Znači, pristajali smo na uslove nekoga koji je sasvim regularno finansirao ne samo kod nas nego i svuda u okruženju ove delatnosti.
    Postavljam jedno drugo pitanje – čime smo mi to naljutili nemačku državu da u ovom trenutku, kada je trebalo poslušati mišljenje Evropske komisije, Nemačka bude ta koja će dovesti u pitanje čitavu instituciju EU, koja odlučuje tako, konsenzusno, zajednički, u saglašavajući svoje mišljenje, i da mi ostanemo kratkih rukava, a bili smo vrlo blizu?
    Priča se da smo Nemačkoj uskraćivali učešće u mnogim privatizacijama i da su potpuno nepravedno negde izgubili mogućnost da učestvuju u privatizaciji, a da smo nekim drugima zbog političkih ili ne znam već kojih razloga davali nelojalnu prednost koja je kompromitovala ovu državu, a nama nije obezbeđivala dovoljnu prednost. Nama su u svakom slučaju ostali krediti i kamate. To ide na dušu ove i ranijih vlada.
    "Meser tehnogas" je jedna od privih privatizacija još 1997. godine započeta i jedna od najboljih privatizacija. Čak mogu da kažem da su privatizacije koje su sa te strane dolazile, bile najčistije u smislu čistoće uslova koji su dogovarani. Da li smo odgovorili istom merom ili može po sistemu da ne uvredim muški rod, ali po sistemu muških razgovora u kafani – dajte vi samo nama pare, sve ćemo mi to lako, a onda u sistemu realizacije posla problema koliko hoćeš? Sa Nemačkom se ne može tako razgovarati.
    Meni je zaista žao što smo došli u situaciju da se osećamo neprijatno dok pričamo o povlačenju jednog ovakvog kredita. Ponovo ovde nemam izveštaj kako su ti krediti utrošeni i koja je njihova efektivnost.
    Znam da smo mi u prošloj godini, u ovoj tekućoj, pošto novi budžet ide, platili kamate na strane kredite 20 milijardi dinara, a bilo je planirano u osnovnom tekstu budžeta samo 14 milijardi. Kako je mogla ova država da pogreši za šest milijardi dinara troškova u 2011. godini, a euribor nije rastao? Šta se desilo? Šta se desilo da se informacija o tom našem putu u dobrom pravcu odjednom izokrene? Da l i je baš prihvatljiv izgovor da su odjednom dobrosusedski odnosi u prvom planu i da smo tu napravili problem? Ne verujem jer imam pouzdane informacije o tome da Srbija nije dovoljno iskreno radila reformske procese u smislu - priča o korupciji je bila priča a ne borba. Danas je priča o korupciji priča protiv političke konkurencije i zloupotreba. Danas je priča o konkurentnosti onakva kao što sam vam rekla, o upotrebi pregovaračkog postupka prilikom kupovine zgrade "Aeroinžinjeringa". Tako se omogućava svima da učestvuju u postupcima javnih nabavki.
    Slično je i sa privatizacijom. Da li neko zna u kom postupku je "Trajal" postao novokupljena firma od strane Amerikanaca gde gospođa ambasador lepo obeća da će sve učiniti da budemo regionalni lider. Kakav regionalni lider? Mi smo kada je CEFT doneta malo skrajnuti u stranu da budemo u tom trening centru za pripremu ne zato što nam nije ostavljena mogućnost da uredimo svoju kuću na pravi način, nego zato što to sami nismo hteli, ne mi građani, nego Vlada koja nas je vodila.
    Umesto da ispravljamo loše delovi ovih zajmova koje smo dobijali od nemačke banke KfW, a bilo ih je, evo jedan od takvih ugovora imam kod sebe, govori o troškovima iz finansijskog plana ovog kredita, ponoviću za one koji su zaboravili, od npr. 886 miliona evra gotovo 801 milion je otišao na troškove projektnih delova projekta gde se od vozila, karata za prevoz, troškova za smeštaj, nabavke opreme, računara, kancelarija itd, potroši za stručnjake koji dolaze da delitelje toplote i termostate kontrolišu i da proveravaju automatizaciju kotlova, ugrađenih, pregradnih ventila za distributivnu mrežu itd, u nekih 11 podstanica. Praksa započeta uzimanjem kredita od staratelja od starateljskog fonda Svetske banke 2001. godine, u kojoj je od šest miliona dolara kredita 4.780.000 otišlo na konsultantske usluge, a samo ostatak na nabavku roba je bila praksa sa kojom ni jednog trenutka niste hteli da se borite na način da kažete – u redu, vaši stručnjaci koji dolaze da ovde daju uputstva i savete vrede, ali ne vrede 80% projekta i da ostalo budu nabavke robe za koje se vi pitate.
    Znači, efektivnost kredita koji su ovde stizali su morali da budu predmet analize i efektnosti tih ulaganja. Ne, vi ste se setili danas kroz Agenciju za privredne registre proveravate gde su otišle subvencije od šest milijardi evra i da vidimo da li su pare uložene uredbama donele neku korist građanima Srbije. Pa ne može prvo nešto da se uništi ili potroši, a da onda proveravamo koliko je to dobro urađeno. Da li će to neko od nas u svojoj kući ili u državi koju smatra svojom kućom da radi na ovakav način? Ne. Jedan ovakav prilog za bilo koga ko bi se ovde mogao predstaviti sumnjalom, neću zato što se pominju imena, ali mogu da dostavim onima koji sumnjaju gde je, npr. uloženo na teritoriji Vojvodine tih sredstava iz KfW banke za razvoj vodoprivrede. Lavovski deo, 90% je otišlo na troškove stručnjaka, da nadgledaju i prate, a nama su ostali takvi troškovi da mi za glavnicu u ovoj godini smo trebali da platimo 26 milijardi dinara, a u idućoj godini ćemo za glavnicu kredita trebati da platimo po novom budžetu 38,8 milijardi. To je rast od 146%.
    Kamate pomenuh, bile su 20 milijardi na strane kredite, a u ovoj godini 26 milijardi dinara. Budžet je povećan za jednu milijardu evra. Mnogima su se smanjili i svi kažemo dobila ministarstva manje. Ljudi, šta je struktura kredita koji uzimamo, gde ide? Šta je struktura ovih troškova koji se plaćaju jer pričati priču da postoji fiskalni savet da vodimo računa da podelimo pravedno teret troškova i života na račun budućih generacija je bespredmetan, licemeran, zato što se uopšte ne vodi računa o tome da živimo preko granica svojih mogućnosti i ne samo to da ostavljamo dugove koje više nemamo odakle da servisiramo jer sve manje privrede radi, nego smo dozvolili da jednog zajmodavca, kakav je Nemačka, dovedemo u situaciju da nam potpuno okrene leđa u svakom smislu i da naše dalje uređenje države u smislu poštovanja ugovora, reforme pravosuđa, privatizacije, prevedu u dobrosusedske odnose.
    To je nedopustivo i to je velika greška i teret ove vlasti. Sad umesto da ovu strukturu kredita uredite tako da stižu zaista neke robe, da se naši ljudi obučavaju, pa da sad to oni rade, mangupi uzeli sistem i iz privatizacija i ista šema, savetnici, oglašivači, reklameri, pravne, ekonomske i ostale struke, kroz Agenciju za privatizaciju, pokupili najveći deo sredstava, malo nešto od kusura ostavili u budžet i umesto da se štedi onda kada se imalo, za dane kada će imati manje, što radi svaki dobar domaćin, mi smo došli u situaciju da nam gospodin Cvetković kaže – mi smo se zadužili jednu milijardu dolara dok imamo kreditni rejting, ali mi te pare nismo potrošili, kaže, njih čuvamo.
    Koji pametan čovek plaća trošak na kredit i drži novac bez ikakve kamate? Ili, ko to uzima pare gde je trošak po kreditu manji od troška, odnosno prihoda koji dobijate tek kada date pare na štednju? Da li negde postoji veća kamata na štednju od kamate na kredit? Ne postoji, to je suprotno zakonima, definiciji bankarskog poslovanja, zato što se kamata na kredit računa na osnovu ulaznog troška, a to je tuđ novac na koji plaćate neki trošak, to su uglavnom troškovi koje isplaćujemo štedišama, pa sve troškove koje ima banka, kamatne marže i onda se formira cena kredita.
    Znači, izvrnuli ste naopačke i namene i sredstva i ciljeve i doveli nas do toga da mi ovde pitamo zašto je Zakon o javnim nabavkama ovakav, gde sebe uvodite u docnju, zašto od ovog malog dajete opet onima koji nije neophodno, da bi u stvari za ono što se zove puko preživljavanje kao socijalna zaštita, kao život ugroženih slojeva, socijalna davanja, učenički standardi i sve ostalo, bilo na najnižim mogućim granama ili makar pokriveno onoliko koliko priznajete inflaciju, ne koliko je ona stvarna, nego koliko se priznaje.
    Smatram da je ova država od 2002. godine, ako ne od 2001, onda od 2002. godine mogla da ima svoju razvojnu banku i da određene strateške projekte, poput ovog, finansira sama, a ne da i dan danas budemo država idealni dužnik i da nam bude najvažnije da možemo da stanemo u red za kredit. Lažno je prikazivan društveni proizvod, namerno uvećan i to gospođa Diana Dragutinović priznaje tek danas kada nije ministar, da su metodologijom namerno uvećavani prihodi, metodologijom namerno smanjivani rashodi, da bi mi mogli da se zadužujemo.
    Kada sam vam u ovoj sali rekla da velika i jaka Nemačka uvodi kočnicu dugova, a ima odakle da vraća kredite, niste hteli da slušate. Krize nije bilo, pa je otišla, pa se vratila, pa sve je drugi neko kriv, samo nije ova Vlada, koja u stvari ne želi da se bavi onim što je suštinski posao – kako to malo novca što od građana stiže najbolje rasporediti?
    Sve otpisane dugove javnih preduzeća, puteva, onoga što je navodno 700 miliona kada nismo učestvovali u radu zbog čekanja da se zakaže sednica o Kosovu, prošlo ovde kao otpis, 700 miliona evra kredita, sve će to platiti građani Srbije kroz budžet, kao i kamate na ovaj kredit, kao i kamate na sve uzete kredite od kojih mi nemamo izveštaj, iako je na kraju formirana Uprava za javni dug, iako je formiran i Fiskalni savet, iako je formirano i nebrojeno agencija, organizacija koje navodno treba da se bave što boljim i efikasnijim upravljanjem onim čime raspolažemo od prirodnih resursa, do novčanih sredstava kojima raspolaže ova država.
    Duboko sam razočarana što mi 2011. godine pričamo o planovima za osnivanje razvojne banke, što i dalje realizujemo neku četvrtu fazu projekta i što ćemo ponovo imati da plaćamo troškove na nepovučena sredstva, a prvi put smo videli da imamo te troškove kada nam je revizor 2008. godine dao prvi izveštaj o reviziji završnog računa. Da toga nije bilo, možda ni danas ne bi znali, jer je kreativno izveštavanje i računovodstvo vrlo zanimljiva disciplina, gde se može sakriti sve, ali se nadam da zaista ne može još dugo. Kažu – možete sneg farbati u crno, ali ne cele zime. Hvala.
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Iskorišćeno je 19 minuta od vremena poslaničke grupe.
    Reč ima narodni poslanik Dragan Stevanović, a posle njega narodna poslanica Lidija Dimitrijević.

    Dragan Stevanović

    Srpska radikalna stranka
    Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS ću samo da se osvrnem na nekoliko konstatacija koje su izrekli neki od mojih prethodnika, a tiču se SRS i svakako u kontekstu sporazuma, odnosno zaduživanja o kojima danas govorimo.
    Mi zaista ne branimo bilo kom ili bilo kojoj poslaničkoj grupi u ovoj Skupštini i ne osporavamo pravo da lementiraju nad sudbinom nastradalih ili vojnika koji stradaju iz nemačkog kontingenta na severu KiM, za SRS je to stvar u odnosu na koju smo indifirentni. Smatramo da su došli nepozvani i što pre odu sa KiM, manje će da stradaju. Ali, ako neko očekuje da zbog njihovih stradanja i tzv. žrtava na KiM prihvatimo i pozdravljamo ovakve kredite sa Nemačkom KFV bankom, ni to nećemo da uradimo. I zbog javnosti i zbog vas kolega koji ovde sedite mora da se zna jedna stvar. Ovo su krediti kojima Nemačka ne pomaže i ne daje podršku Republici Srbiji. Nemačka nam prodaje svoj novac koji ćemo morati, naravno u vremenu koje je pred nama, svi zajedno da vraćamo.
    Problem je što je novac trošen do sada kako je trošen. Nemojte vi, kolege poslanici, da lementirate nad sudbinom Nemačke. Bilo bi pametnije da lementirate nad sudbinom Srbije, koja vrlo brzo, a ne u vremenu kada ćemo morati da vraćamo ove kredite, neće biti u stanju da servisira svoje obaveze, obaveze na ime stranih kredita i stranih zaduženja, koje ste vi svojom nerazumnom i neodgovornom ekonomskom i fiskalnom politikom natovarili svim građanima, pa i sebi samima i vašoj deci ove države na vrat, odnosno na leđa.
    Kamo sreće, kako su opet kolege koje sede do nas rekle, da ste se vi posvađali sa EU. Ne samo da se niste posvađali sa EU, nikada vlast u Srbiji nije bila servilnija u odnosu na EU i kamo sreće da podršku i perspektivu tražite u državi iza Urala, jer da je bilo malo pameti znali biste dobro, a ne sporim i da znate da se dobri odnosi sa Nemačkom grade upravo preko države iza Urala, odnosno sa Ruskom Federacijom. Ali, ne možete se poigravati sa prijateljima, ne možete se poigravati sa onima koji hoće da nam budu i politički i ekonomski saveznici i da od njih tražite podršku za bilo šta što želite kao vlast da činite i da radite.
    Ovi sporazumi koje ste danas pred nas izneli suštinski promovišu vašu nesposobnost, vašu neodgovornost i nedomaćinsko poslovanje vlasti i upravljanja ovom državom.
    Izgleda su ovakva zaduživanja još jedina stvar koja uspeva da vas održi na brojci 126. Još jedino oko ovakvih destruktivnih finansijskih stvari nemate problem da se skupite, da date kvorum i da eventualno ovo izglasate. Za vas su sve ostale odluke i zakoni u ovom parlamentu postali balast, postali kamen spoticanja. Ali, to je jako loše i opasno za ovu državu i za njenu budućnost.
    Nemam puno vremena, na žalost i počeću odmah sa ovim prvim zakonom, koji se odnosi na uzimanje novca od Komercijalne banke, kako biste finansirali, zamislite, ni manje ni više kupovine zgrade i njenu adaptaciju.
    Ovaj sporazum, po svojoj suštini, izvinjavam se na izrazu, predstavlja jednu trulu muljačinu. Samo što ne znamo ko mulja, a vreme će verovatno kao što je i za Kolubaru i Resavicu i sve ostalo, pokazalo ili pokazati, ko mulja i u čijem interesu je usvajanje jednog ovakvog sporazuma. Postupak na koji se on odvija, sprovodi i pretpostavljamo postupak na koji će se on privesti kraju, ako dočekate da ga sprovedete zbog vaših međusobnih odnosa, predstavlja muvanje.
    Sad ću da kažem u ime SRS zašto imamo takav stav. Jedino što ovde nije sporno, evo da ne budemo do kraja kritični, što je domaća banka, bar ste tu malo političke korektnosti pokazali i ako ste zbog toga ovako sprovodili javnu nabavku, onda ste to mogli otvoreno i da kažete. Ali, nije to problem.
    Ovde su najmanje važne kamate, rokovi otplate, mada ste i tu, evo ponavljam, bili bezobrazni, odnosno onaj ko je pisao ovo obrazloženje, ovaj zakon. Zamislite drskost da nazovete zakon, odnosno da kredit koji ćete vratiti sa grejs periodom za pet godina nazovete dugoročnim. Voleo bih da je tu genijalac, bilo ko iz Vlade da mi kaže – a kakav je kredit koji ćemo vraćati 2025 - 2026. godine? Kakvi su onda ti krediti, gde će prva naplata da dođe 2016. godine, ako je dugoročni kredit koji će se vratiti u narednih četiri, pet godina? Bar i to niste umeli da prećutite, da ne budete do kraja neodgovorni i da pokažete jedan potpun podsmeh i prema javnosti i prema poslanicima koji će ovo dobiti da čitaju.
    Pogledajte sada ovo, 24. februara je doneta odluka, odnosno zaključak da se ova zgrada pribavi u državni svojinu. Onda su čekali osam meseci, da bi u novembru mesecu, 3. novembra, ovlastili Ministarstvo pravde da u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, i to članom 24. stav 1. tačka 4), sprovedu pregovarački postupak bez javnog poziva.
    Sada ću vam samo pročitati, a i zbog javnosti, šta znači to kada se ovakav postupak na osnovu onoga što se Vlada poziva, sprovodi – ako zbog izuzetne hitnosti, prouzrokovane vanrednim okolnostima ili nepredviđenim događajima, čije nastupanje ni u kom slučaju ne zavisi od volje naručioca, naručilac nije mogao da postupi u rokovima određenim za otvoreni ili restriktivni postupak.
    Šta to vi niste kontrolisali u postupku reforme pravosuđa, odnosno uspostavljanja zdravog i adekvatnog sudstva u Beogradu, pošto se radi o Prvom osnovnom sudu u Beogradu? Na sve ste vi uticali. Vi sprovodite reformu pravosuđa i kroz vašu reformu pravosuđa, gomila sudskih zgrada u Srbiji zvrlji prazno, zbog vaše mreže sudova koji ste uspostavili.
    U Surdulici, tu znam, tu živim, lepa zgrada, rekonstruisana i sređena, prazna, zbog vašeg zakona o mreži sudova. Vi se pozivate na član Zakona o javnim nabavkama koji kaže da vi nešto niste mogli da kontrolišete. Sve ste mogli da kontrolišete.
    Da li zaista u Beogradu ne postoji zgrada koja je vlasništvo bilo čije firme ili bilo koje firme koja je upropašćena u postupku kriminalne privatizacije koja je sprovođenja u Srbiji? Niste mogli da takvu jednu zgradu namenite, nego ćete da kupite zgradu "Aeroinženjeringa".
    Hvalite se Zakonom o otimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, a što takav velelepni objekat niste smestili ovo, pa za 10 puta manje novca, nega bude i iz kredita, adaptirali i rekonstruisali, napravili sudnicu sa 110 prostorija u kojoj će, tzv. beogradsko reformisano sudstvo, biti efikasno? Još samo da im nađete zgradu i oni će biti ekstra efikasni. Građani Srbije će, neka, da finansiraju sudije koji rade, pa će građani Srbije iz svojih džepova plaćati sudije koji ne rade, pa će građani Srbije da plaćaju kredit, kojim ćemo kupiti zgradu "Aeroinženjeringa", da Prvi osnovni sud u Beogradu bude evropski. Je li tako?
    Ovde je suština priče – zašto "Aeroinženjering"? Zašto kupujete zgradu čiji su vlasnici firme u stečaju i likvidaciji? Čije vi dugove hoćete ovde da izmirite, za 10 puta manje novca? S obzirom da je zgrada u državnom vlasništvu, mogli ste da napravite novu zgradu. Pitajte bilo koju ozbiljnu građevinsku firmu i to će vam reći. Država je mogla da ne naplati komunalije, da ne naplati zemljište i da bude samo cela golog kvadrata, građevinskih radova i eventualno tehnike, i to ne više koštalo, tvrdim, od pet miliona evra. Ali, neko mora da uzme novac i neko mora da finansira. Ko se tu pominje? Karići, ovi ultra moderni evropski fanatici koji su sada u toj priči i pominje se još jedno ime, Janjušević. To je vaše čedo DS-a.
    Čiji se dugovi izmiruju? Bilo bi lepo da nam Vlada to kaže. Ko će dobiti pet miliona evra u adaptaciju i rekonstrukciju? Koja je to firma i kakav će tu postupak javne nabavke biti, da se taj posao poveri?
    Sve je ovo muljačina i zato SRS neće za ovo da glasa i nema nameru da podrži ovakvu stvar. Videćemo se, kroz vreme, pa ćemo da se demantujemo, ili vi nas ili vi nas.
    Još jedna stvar i vrlo brzo ću da završim. Što se kredita od Kfw banke tiče, a vezano za toplane u Srbiji, poštovana gospodo, pre dve-tri nedelje ste usvojili Zakon o javno-privatnom partnerstvu. Žao mi je što gospodin Dulić nije tu, ali jel vi znate kako je predstavio Zakon o javno-privatnom partnerstvu? To je model da uđe privatni kapital u komunalne delatnosti.
    Znate šta, SRS je tada predložila, da se pored vodovoda i kanalizacije, izuzmu i toplane iz okvira, na osnovu kojeg će se one poveravati privrednim privatnim društvima da obavljaju tu delatnost. Vi to niste prihvatili kroz amandman. Rekli smo da je to stvar kojom država mora da se bavi. Onda bi možda imalo smisla da kažemo – država povlači pare za toplane koje su u problemu.
    Donosite Zakon o javno-privatnom partnerstvu da biste obezbedili kapital i sanaciju toplana, a onda opet zadužite građane Republike Srbije da biste toplanama vi davali novac. Vi u svoju strategiju i koncepciju ne verujete, zato što znate da vam je koncept javno-privatnog partnerstva osuđen na neuspeh, jer je vaša politička volja da to tako bude, da ne uspe, da biste i dalje mogli da imate monopol u javnom sektoru, da trošite novac kroz javne nabavke, a to trošenje novca kroz javne nabavke znate šta danas predstavlja u Republici Srbiji.
    Što se SRS tiče, ne pada na pamet da ovo podržimo. Ovo samo pokazuje da je vlast potpuno nesposobna, potpuno neodgovorna, da je, kako joj mandat ističe, ništa više ne interesuje i da će problemi koje će bilo ko posle njih naslediti, a nadamo se da će to biti nacionalno svesni i odgovorni ljudi, biti zaista veliki i da ćete zbog toga snositi političku odgovornost. Hvala.
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Iskorišćeno vreme od vremena poslaničke grupe je 12 minuta i 45 sekundi.
    Reč ima narodna poslanica Lidija Dimitrijević. Posle nje, narodni poslanik Dušan Marić.

    Lidija Dimitrijević

    Srpska radikalna stranka
    Dame i gospodo narodni poslanici, skoro su poslednji dani ove godine i baš u ovim poslednjim danima se vlast zadužuje. Tako je počela godina, sednicom sa kreditima, a tako ide i do kraja.
    Dva zaduživanja za toplane i vodovod su planirana i prikazana u budžetu za ovu godinu. Inače, kada govorimo o tome koliko je Srbija zadužena, evidentno je da je zaduženost prevelika. Zvanično se prikazuje da smo na ivici zaduženosti. Imali smo prilike da pre par dana vidimo podatke Ministarstva finansija, koji pokazuju da je na kraju novembra meseca, zaduženosti bila 44,8% BDP. Ovi podaci Ministarstva finansija se ne poklapaju sa podacima koje smo imali prilike da čujemo od predstavnika NBS, koji kažu da je već u septembru premašila zakonom definisani maksimum od 45% i da je bila 46,7%.
    Opravdanje se pokušava da pronađe u različitoj metodologiji koje koriste ove dve ustanove što ne samo da je neodgovorno nego, da nije žalosno, bilo bi smešno. Koje god podatke posmatrali, jasno je da stanje nije dobro. Umesto da se zbog ovakvog stanja neko pozove na odgovornost, mi sada pred sobom imamo neviđeni apsurd. Naime, pored ova dva zaduženja koja sam pomenula maločas i koja jesu planirana Zakonom o budžetu, raspravljamo i o zaduživanju države za 13 miliona evra za kupovinu jedne zgrade. Naglašavam ovo - jedne zgrade - i imam za to mnogo razloga.
    Vidimo da u obrazloženju stoji da za sprovođenje ovog zakona obezbeđivaće se sredstva u budžetu Republike Srbije. Ovaj novi kredit nije planiran i ovaj predlog zakona bi, u postupku još hitnijem od onoga koji je stavljen na dnevni red ove sednice, trebalo povući iz procedure.
    Ne postoji ni jedan jedini opravdani razlog da se za jednu zgradu potroši 13 miliona evra, plus kamata, plus troškovi kredita. Na koju god stranu se okrenete možete videti mnoštvo zgrada koje su prazne i koje se mogu kupiti po mnogo nižoj ceni i privesti svrsi za takođe mnogo manje para, ili da se čak izgradi nova, a da se opet zadovolje potrebe koje imaju pravosudni organi, u ovom slučaju Prvi opštinski sud u Beogradu.
    Mi u SRS uvažavamo potrebe koje ovaj sud ima. O tome da li će efikasnost biti poboljšana kada bude sudio svakodnevno, moći ćemo da govorimo nakon nekog vremena. Sada moramo da pustimo da to vreme protekne.
    Međutim, ono što je nesporna činjenice jeste da bukvalno na svakom koraku imamo velikih i pristojnih zgrada koje su godinama prazne i na kojima velikim slovima piše – na prodaju. U ovo vreme kada se ne vidi kraj krizi već se samo očekuju novi udari, sve snažniji, vlast u Srbiji dozvoljava sebi luksuz da baci 13 miliona za jednu zgradu. Srpska radikalna stranka u tome vidi nečista posla.
    Ovom prilikom ću navesti neke podatke o tome po kojim cenama su privatizovana neka srpska preduzeća koja su i te kako uspešno poslovala. Krenuću od leskovačkog "Zdravlja", to mi je nekako najbliže. Za tri i po miliona evra prodate su…
    (Predsedavajuća: Narodna poslanice, ja vas molim, član 106. Razumem širinu diskusije, ali privatizaciju ili dovedite u vezu sa bilo kojom od tačaka dnevnog reda ili vas molim da obe poštujemo odredbe Poslovnika.)
    Hvala gospođo predsedavajuća, pravim poređenje između trinaest miliona evra koja će biti potrošena za zgradu sa prodajom nekih drugih zgrada i još neke druge državne imovine.
    Znači, za tri i po miliona evra prodate su i poslovne zgrade i proizvodne hale i oprema i vozni park, patent, licence i sve ostalo što čini jednu uspešnu kompaniju. Da mi neko ne bi prebacio kako govorim o tom nekom zdravlju, u tom nekom Leskovcu, na tamo nekom jugu Srbije, navešću još jedan primer bliže, zgrada koja želi da se kupi se nalazi u Beogradu. Evo jedan bliži primer, smederevska železara prodata je za 21,3 miliona dolara i opet pravim poređenje sa jednom zgradom koju srpska vlast hoće da plati osam plus pet miliona evra. Naravno, iz budžeta koji pune svi građani, u kojem odavno nema dovoljno sredstava pa se sredstva uzimaju iz kredita. Ali, ovo za šta se sada kredit uzima je zaista apsurd da se za ovakav luksuz uzme kredit.
    Preostala dva kredita su od Nemačke razvojne banke. Vrlo je interesantno da za ove kredite garanciju izdaje nemačka Vlada. Još je interesantnije da za program vodosnabdevanje i kanalizacije, pored kredita od 17,5 miliona evra mi vidimo da Nemačka razvojna banka želi da da i 7,5 miliona bespovratnih sredstava.
    Ponoviću ono što gospodin Zoran Krasić govori svakog dana, da je sir besplatan samo u mišolovci. Niko vam neće dati ništa ako u tome ne vidi svoj interes i ako u tome na bilo koji način ne obezbeđuje tržište za sebe.
    Sa druge strane, ta ista Nemačka koja navodnim dobrotvorstvom od 7,5 miliona evra želi da navodno unapredi kvalitet života građana Srbije kroz poboljšanje vodosnabdevanja neprekidno ucenjuje Srbiju da na indirektan način prizna samoproklamovanu nezavisnost države Kosovo. Koliko juče, imali smo prilike da slušamo njihovog ambasadora kako otvoreno govori da Srbija treba da se složi sa regionalnim predstavljanjem navodne države Kosovo. Za njega je regionalno predstavljanje Kosova lako rešiv problem i on ima jednostavnu ideju. Stavite table sa imenom gde piše ko su sve učesnici i problem je rešen. Postoji država Srbija i postoji država Kosova. Srbija to nikada neće prihvatiti. Taj isti ambasador Mas nas je prošle godine ubeđivao kako treba da mi Srbi svojoj deci objasnimo da je bombardovanje bilo ispravno.
    Mi u SRS smo mišljenja da pomenutom gospodinu neko treba da objasni da su njihove bombe sa osiromašenim uranijumom dovele do povećane smrtnosti naše odojčadi i do povećanja obolelih od malignih bolesti. U stvari, zašto bi mu bilo ko to i objašnjavao, kao i svi drugi on to zna, ali mu ovako više odgovara. Čemu služe njihovi vojnici u sastavu međunarodnih snaga kojima je Angela Merkel došla u postu na KiM? Mi smo u Narodnoj skupštini imali javno slušanje u organizaciji Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja i svi redom govornici su u svojoj diskusiji izneli podatke da je najveće stradanje, najveći progon Srba sa Kosova se dogodio u vreme nakon dolaska mirovnih snaga.
    Na kraju, kada sagledamo sve ove predloge o kojima danas raspravljamo, mnogo jednostavnije je napraviti jedan ispravan potez, odustati od bacanja 13 miliona evra za jednu zgradu, obezbediti taj prostor po normalnoj ceni, tako će se uštedeti milioni navodne pomoći a građani Srbije biće pošteđeni balasti dugovanja, ionako je zaduženost prevelika a kriza sve intenzivnija, nezaposlenost sve veća a pad životnog standarda nezadrživ, a na odgovornost nije pozvan niko. Vlada ima obavezu da predloži mere i vrati dug u definisane okvire. umesto da bilo šta radi po tom pitanju mi imamo ispred sebe zaduživanje od 13 miliona evra ili nešto više od milijardu i 300 miliona dinara za jednu zgradu.
    Ove godine budžet ima deficit 142,7 milijardi dinara a za narednu godinu predviđen je 125 milijardi, mada premijer i ministar finansija, otvoreno govorim, da će nakon izbora biti potrebno raditi rebalans i da će to raditi neka nova vlast.
    Od ove vlasti mi nismo očekivali da drugačije projektuje budžet za godinu u kojoj će biti održani izbori, kako bi se građani ubedili da neko zaslužuje njihovo poverenje, negde će se asfaltirati putevi, negde popraviti vodovod i kanalizacija, negde će se popraviti stanje u toplanama. Sve to pada na teret svih građana Srbije a predstavnici vlasti zasluge će prepisati sebi i hvaliti se kako su dobro radili. Onaj ko dobro radi ne stvara ovoliku zaduženost i ne rasipa se milionima za jednu zgradu. Zahvaljujem.
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Devet minuta i 45 sekundi je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
    Reč ima narodni poslanik Dušan Marić, posle njega narodni poslanik Momčilo Duvnjak.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Dušan Marić

    Srpska radikalna stranka
    Dame i gospodo, sa ova tri zakona Republika Srbija se dodatno zadužuje za 76, odnosno 83 miliona evra. Mi iz SRS ćemo glasati protiv usvajanja ovog seta zakona iz razloga što smatramo da Republika Srbija ne treba da se više zadužuje. Od 100 evra koje Republika Srbija danas proizvede i prihoduje, 45 evra otpada na dug.
    Inače, ovo je 1271. dan rada ovog saziva Skupštine Republike Srbije. Za tih 1271 dana vladajuća većina izglasala je ukupno 68 zakona o zaduženjima Republike Srbije uz manje kredita i zajmova. Kada izglasate ova tri zakona, a nema sumnje da ćete ih izglasati, o novom zaduženju od 83 miliona evra, vi ste za 1271 dan mandata ovog saziva Skupštine Republike Srbije državu zadužili za tačno 6.024.493.000 evra.
    Kada se ovoj cifri dodaju kamate i troškovi servisiranja kredita i zajmova, to je ukupno 6.626.942.000 evra. Šta to praktično znači? To praktično znači da su poslanici vladajuće većine podizanjem ruku u danu za glasanje svakog dana građane Republike Srbije zadužili za tačno 5.213.396 evra. Svakog dana 5.213.396 evra i tako iz dana u dan 1271 dan.
    Šta ovo praktično znači, ako se ovo zaduženje podeli na građane Republike Srbije? Po zadnjem popisu Republika Srbija ima 7. 120.666 stanovnika. To znači da ste svakog od njih, uključujući i tek rođenu decu, za vreme ovog mandata zadužili sa 930 evra. Ono što je posebno apsurdno jeste da ste sa 930 evra zadužili više od milion građana Srbije koji nemaju stalna primanja, koji su nezaposleni. Sa 930 evra ste zadužili više od 700 hiljada ljudi koji danas nemaju 1,5 evro da kupe osnovne životne namirnice, žive ispod granice siromaštva i sa 930 evra ste zadužili 70 hiljada ljudi koji se hrane na narodnim kuhinjama.
    Postavlja se jedno pitanje. Danas trebamo da usvojimo zakone o zaduženju, danas raspravljamo o zakonima sa kojima se zadužujemo za dodatna 83 miliona evra. Osnovno je pitanje – kakve koristi od toga imaju građani Republike Srbije, posebno ovih milion nezaposlenih i posebno ovih 700 hiljada gladnih koji bi valjda trebali da budu prioritet svake, pa i ove vlasti.
    Pozivam poslanike vladajuće koalicije da, pre nego što izglasaju novo zaduženje naše države za ovih 83 miliona evra, postave sebi jedno pitanje – kako je moguće da se Republika Srbija za 3,5 godine zaduži za 6.626.942 evra, a da se to ne oseti na standard građana Republike Srbije, da nema nikakvog poboljšanja života? Naprotiv, imamo situaciju da je broj nezaposlenih stalno veći i broj gladnih stalno veći. Postavlja se pitanje – gde su otišle te silne milijarde? U pitanju je šest milijardi i 626 miliona evra.
    Ako izglasate, a nema sumnje da ćete izglasati ove zakone, to praktično znači da ste za vreme svog mandata 2. 497.187 domaćinstava u Srbiji zadužili svaku sam 2.653 evra. Evo kako zaduženja izgledaju po godinama. Ovo sve iznosim iz razloga da ubedim poslanike vladajuće većine da ne glasaju za usvajanje ovih zakona. Godine 2008. ukupno 15 zakona, ukupno zaduženje 946.330.000 evra. Godina 2009. – 22 zakona, ukupno zaduženje 2.679.380.000 evra. Treća godina, 16 zakona o uzimanju kredita i zajmova, ukupno zaduženje 1.630.266.000 evra. Ove godine, ako izglasate, a izglasaćete ova tri zakona, ukupno 15 zaduženja u ukupnom iznosu od 1.370.966.300 evra. Ukupno 6.626.942.000 evra.
    Znate, ako ovaj iznos od 6.624.000.000 podelimo na poslanike vladajuće koalicije, koji su glasali za usvajanje ovih zakona, 127 poslanika, onda dobijamo jedan neverovatan podatak. Želim ovim podatkom da ubedim poslanike da ne glasaju za ovaj zakon. Dobijamo podatak da je svaki poslanik vladajuće koalicije u proseku Republiku Srbiju u protekle tri i po godine zadužio sa 52.180.645 evra. Još zanimljiviji podatak dobijemo ako zaduženje podelimo sa 68 glasanja. Znate li koji podatak dobijamo? Svakim glasanjem u ovoj skupštini o zaduženju Republike Srbije država je zadužena sa 97.455.029 evra.
    Zadnji argument kojim ću ubediti bar nekog poslanika vladajuće većine da prilikom glasanja ne uđe u salu jeste sledeći. Ovih 68 zakona su usvojeni sa 8.735 glasova za poslanika vladajuće koalicije. Kada ukupno zaduženje od 6.624.000.000 podelite sa brojem glasanja za, ispada da je svaki poslanik vladajuće koalicije pojedinačno, svaki put kada je digao ruku za zaduženje Republike Srbije, zadužio državu samo sa jednim glasanjem sa 761.717 evra.
    Građani Srbije često imaju priliku da u raspravama čuju termin – dan za glasanje. Slušajte kako izgledaju dani za glasanje u kojima se Republika Srbija zadužuje…
    (Predsedavajuća: Narodni poslaniče, molim vas bar malo o temi dnevnog reda, a o danima za glasanje, tvrdim da ne znate kako izgledaju pošto ni jednom ni jedan poslanik nije prisustvovao istom. Molim vas, o temi dnevnog reda, član 106. Bez obzira na iscrtavanje brojki, sve je u skladu sa temom, osim ovog što ste sad počeli, pošto dan za glasanje ne znate kako izgleda.)
    Zbog poslanika vladajuće koalicije želim da navedem samo nekoliko primera u kojima se Republika Srbija zadužila na ovaj isti način, za mnogo veće iznose, nadajući se da ću na taj način uticati na njihovu savest i da oni u danu za glasanje neće glasati da se građani Republike Srbije bespotrebno zaduže za nova 83 miliona evra. Kaže – unapređenje usluga na lokalnom nivou – 32 miliona evra. Pazite sad ovo…
    (Predsedavajuća: Narodni poslaniče, podsetila sam vas na temu dnevnog reda. Dakle, pažljivo vas slušam, sav kreativan doprinos množenja i deljenja, ali ne možete o zakonima baš u istom kontekstu koji su davno usvojeno. Dakle, molim vas o temi dnevnog reda, četiri tačke imate, pa o jednoj ili o sve četiri. Izvolite.)
    Dobro, treća tačka jeste zaduživanje od 25 miliona evra za poboljšanje vodosnabdevanja u Republici Srbiji. Koristim ovaj zadnji minut svoje diskusije da izrazim protest zašto se među investicijama, koje će biti finansiranje sa ovih 25 miliona evra, ne nalazi i Fabrika vode u Velikoj Plani. Ko zna koliko puta sam ovde upozoravao na činjenicu…
    (Predsedavajuća: Narodni poslaniče, zamolila sam vas o temi dnevnog reda. Dakle, tema dnevnog reda, na vašu i možda na moju žalost, nije Fabrika vode u Velikoj Plani. Onda vas molim da ne omalovažavate Narodnu skupštinu pričajući 10 minuta o tome da se ne treba zaduživati, brojeći neprebrojivo, i onda tražiti da se zadužujemo za neku posebnu fabriku vode. Molim vas da, bez vređanja ugleda Narodne skupštine, privedete svoju diskusiju kraju o tačkama dnevnog reda.)
    Izvinjavam se, naslov zakona glasi – Zakon o zaduživanju radi rehabilitacije svih sistema vodosnabdevanja. Prilikom uvodnog izlaganja gospodin ministar je rekao, odnosno nabrojao je opštine i nabrojao je projekte za koje će ta sredstava biti iskorišćena, a ja sam samo iskoristio ovu priliku da izrazim protest što se među tim projektima i među tim opštinama ne nalazi Velika Plana.
    ...
    Demokratska stranka

    Gordana Čomić

    Za evropsku Srbiju | Predsedava
    Treći put vas podsećam da govorite o temi dnevnog reda, jer baš zato što je nabrojano za čega se koristi, odnosno za šta se koriste sredstva koja su odobrena, to je tema dnevnog reda, a ne ono za čega, odnosno za šta nisu sve odobrena.
    Da li želite da nastavite? (Ne.)
    Iskorišćeno je 10 minuta i 15 sekundi od vremena poslaničke grupe.
    Molim narodne poslanike da, koristeći svoj kreativni svetonadzor o tome kako da diskutuju o tački dnevnog reda, da ni ne pomisle da će biti dozvoljeno omalovažavanje ugleda Narodne skupštine, pristojnosti, kršenje pristojnosti ili da se tema koristi za zloupotrebu člana 106. koji nas sve obavezuje da govorimo o dnevnom redu i drugih članova koji nas obavezuju na način kako se ophodimo prema svom poslu i prema drugima u sali.
    Reč ima narodni poslanik Momčilo Duvnjak, posle njega narodni poslanik Vladan Jeremić.

    Momčilo Duvnjak

    Srpska radikalna stranka
    Dame i gospodo narodni poslanici, nešto ću da kažem o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu za rehabilitaciju sistema za daljinsko grejanje, vodosnabdevanje i kanalizaciju. Kada vidite Predlog ovoga zajma, odmah se vidi da je ovo loš zajam. Kada pročitamo uslove zajma, odmah se vidi da nemačka država traži da se, ako dobijemo ovaj zajam, uveze oprema iz Nemačke i da bude nadzor iz Nemačke, projekat iz Nemačke i oni određuju izvođača radova, sigurno je da neće odrediti izvođača radova iz Srbije, nego će odrediti izvođača radova iz Nemačke ili iz zemalja EU.
    Po ovome se vidi da naše firme koje se bave proizvodnjom ove opreme, da se ide na to da ova država i ova vlast unište naše firme, ovo je sigurno da građani Srbije znaju da se priprema privatizacija ovih javnih preduzeća, toplana i vodovoda po Srbiji.
    Postavljam prvo pitanje onima koji su dali ovaj predlog za zajam – ako dobijemo ovaj zajam za daljinsko grejanje od 45 miliona evra i prosledimo ga toplanama po Srbiji pod istim uslovima koje je dobila i Srbija - 2,5% na godišnjem nivou kamatu, da li će toplane u Srbiji imati bolje grejanje? Građani jeftinije grejanje? Da li ćemo imati bolju opremu i bolju naplatu? Nećemo sigurno.
    Vi, gospodo, morate dobro da znate da problem u našim toplanama nije ni oprema, nije ništa, problem su kadrovi i zapošljavanje. Sad napravite analizu od toplane do toplante u Srbiji, vidite koliko su dugovanja toplanama, a koliko toplane duguju. Otvoreno ću vam reći, a mi smo to radili, da veća potraživanja toplane imaju nego dugovanja. Evo vam primer u Kruševcu, javna preduzeća, ustanove, duguju gradskoj toplani 254 miliona dinara. Toplana je u minusu 110 miliona dinara. Šta ovo znači? Kada bi se naplatilo pola ovog duga, toplana ne bi vila u minusu. Znate go duguje, gradska uprava samo 18 miliona dinara. Šta ovo znači? Nema grejanja…