Peto vanredno zasedanje, 02.08.2012.

OBRAĆANJA

...
Stranka demokratske akcije Sandžaka

Enis Imamović

Uvaženi predsedniče, gospodine Jankoviću, dame i gospodo narodni poslanici, kao predstavnici Bošnjaka u ovom Parlamentu, mi poslanici stranke Demokratske akcije Sandžaka, podržaćemo reizbor gospodina Jankovića. Zaštitnika građana smatramo dobrim državnim mehanizmom, koji treba da predstavlja svojevrstan garant da sva prava koja predviđaju Ustav i zakoni, za pripadnike nacionalnih manjina, budu i praktično ostvarena.         Stoga je za Bošnjake i druge manjinske zajednice u Srbiji izuzetno važno da ovaj težak i zahtevan posao na kvalitetan način obavlja kompetentna osoba.
Pravna pomoć u Sandžaku je prilično skupa. Građani su često u situaciji da trpe velike nepravde i štetu zbog nemogućnosti da angažuju advokate. Procesi traju dugo i često i neisplativo je tražiti pravdu.
Stranka Demokratska akcija Sandžaka je ušla u ovu Vladu sa ciljem da, kroz institucije sistema, promeni stanje na bolje, koristeći se legalnim sredstvima, saradnjom i dogovorima. Kao Bošnjački predstavnici želimo da poboljšamo uslove života i rada za Bošnjake, za sve građane koji žive u Sandžaku i čitavoj zemlji.
U svemu tome, Zaštitnika građana vidimo kao jednu od glavnih uloga. Od gospodina Jankovića, ukoliko bude reizabran, očekujemo saradnju ali i pomoć, kako bi zajedno radili na prevazilaženju svih prepreka i kako bi Bošnjacima i drugim nacionalnim manjinama bilo olakšano ostvarivanje njihovih individualnih i kolektivnih prava zagarantovanih Ustavom i zakonima naše države.
Da bi se ovi problemi rešili, neophodna je jaka aktivnost Zaštitnika građana i njegovog tima, ali i pomoć države u vidu ostvarivanja boljih uslova za njegov rad. Nadamo se da njegova kancelarija neće biti samo šalter za primanja žalbi, već da će to biti mesto gde će se zapravo na efikasan način rešavati problemi građana. Mi smatramo da je gospodin Janković adekvatna osoba da se bavi tim pitanjima, te da je shodno tome i logično da mu se poveri još jedan mandat.
Shodno tome želim da kažem da će i kompletan poslanički klub Nacionalne manjine, Narodna partija i Bogata Srbija, podržati izbor gospodina Jankovića.
Hvala.
...
Socijaldemokratska unija

Žarko Korać

Liberalno demokratska partija | Predsedava
Zahvaljujem se.
Reč ima gospođa Vesna Milekić, ovlašćeni predlagač Socijaldemokratske partije..
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vesna Milekić

Socijaldemokratska partija Srbije
 Poštovani predsedavajući, cenjene kolege narodni poslanici, na početku imam jedan izraz žaljenja u ime poslaničke grupe Socijaldemokratske partije Srbije, a to je što ovo nismo pričali jutros u 11 sati, kada su sve ove poslaničke klupe bile popunjene. Mislim da je gospodin Janković zaslužio bar toliko, da osoba koja uspe da ovako pomiri ponekad i ostrašćene strane, kao što su jedna i druga strana ovde što pratimo unazad nedelju dana, mislim da je zaslužio bar toliko da ovde ima ispunjene klupe i da svi sada malo slušamo o tome, kako je jedan čovek ipak dobro radio poslednjih pet godina.
Zbog toga, poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije, u potpunosti podržava izbor na novih pet godina gospodina Jankovića. Ima niz razloga, već je kasno, puno se toga pričalo, a verovatno će kolege posle mene mnogo toga reći. Kada je nešto dobro, dobro je da se ponovo čuje da je neko uspeo da okupi dobar tim, kao što je gospodin Janković uspeo da okupi dobar tim, da sa svojim timom pokaže odgovornost, predanost, vrednoću i da pokaže da može odgovorno i efikasno nešto da se uradi.
Kolega, zaboravila sam prezime, koji je pre mene govorio je pomenuo da se nada da neće kancelarija Zaštitnika građana biti samo kancelarija koja prima pritužbe. Zato, u ime toga, inače nisam to htela da kažem, imam samo da navedem nekoliko rečenica. Ako pažljivo pročitamo izveštaj od prošle godine šta je postignuto, onda ćemo videti da je ostvareno preko 15 hiljada kontakata sa građanima Srbije.
Cenjene moje kolege, znamo da smo mi jedna zastrašena nacija. Mnogo smo uplašeni. Možda mi ovde nismo, videla sam da ovde ima mnogo hrabrih ljudi, ali je običan narod mnogo zaplašen.
Kada se samo pojavimo u situaciji da moramo da branimo svoja prava, da moramo da se izborimo sa nekim sistemom, to nam ponekad izgleda kao jedna bitka sa vetrenjačama. Osećamo se kao Jozef Ka, Kafkin Jozef Ka. Sada taj mali čovek je najsrećniji što postoji jedna institucija u koju možda jedino polaže nadu kada potroši sve mehanizme koje može da iskoristi.
Moram opet da navedem da od 15 hiljada kontakata, tri i po hiljade je bilo pisanih, a 2 hiljade pritužbi je okončano, kolega. Tako da nisu samo primane, nisu se ljudi samo žalili, nego se nešto i radilo. Po sopstvenoj inicijativi, Zaštitnik građana je intervenisao čak 184 puta.
Prvi put sam u ovoj skupštini i vi mnogo bolje znate od mene, vrlo dobro znate da je baš od strane građana, ovde stizalo dosta materijala o kojima ste vi morali da vodite računa i da glasate.
Ne bih čitala dalje, imamo svi izveštaje i čitaćemo ga. Samo hoću još jednom da navedem, da pažljivo pročitamo još jednom šta je postignuto, da nam to bude svima opravdanje zašto dajemo šansu za još pet godina, a to je da su gospodin Janković i njegov tim pravovremeno delovali u oblasti prava lica sa invaliditetom, prava deteta, rodne ravnopravnosti, starosne diskriminacije i u svim ostalim oblastima zaštite ljudskih prava i sloboda. Mislim da je to dovoljno. Mislim da zato treba apsolutno svi da glasamo da gospodin Janković dobije narednih pet godina. hvala.
...
Socijaldemokratska unija

Žarko Korać

Liberalno demokratska partija | Predsedava
Zahvaljujem se.
Reč ima gospođa Milica Vojić Marković, ovlašćeni predlagač DSS.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani gospodine predsedavajući, gospodine Jankoviću, dame i gospodo narodni poslanici, posle ne znam već koliko sati današnjeg rada ovde, meni je vrlo žao što ne mogu potpuno koncentrisano da govorim o ovome što sam htela i što sam planirala da sutra govorim. Vrlo sam umorna slušajući danas ovde mnoge, koji su pričali o tome kako oni nisu smenjivali u svoje vreme, a ja znam da ste vi slučajno prekinuli svoj mandat 23. jula, znači nisu nalazili dok su bili na vlasti ni potrebu da produže mandat jednoj instituciji koja je i te kako važna za krhku demokratiju kakvu su je oni ostavili.

Takođe mi je potpuno jasno kako su skidali glave čak direktorima naučnih ustanova, a danas sam morala ovde da slušam žalopojke o tome kako će guverner da ode, pa šta ćemo danas?

Uostalom, moram da kažem da sam kao poslanik DSS vrlo ponosna što ne moram danas da govorim na takav način, jer za mandata Vojislava Koštunice je i uspostavljena institucija Zaštitnika građana. U to vreme su se, inače, formirale institucije, jačale institucije i nezavisna regulatorna tela kakvo jeste i telo Zaštitnika građana, između ostalog.

Ne bih čitala šta su nadležnosti prema Zakonu o Zaštitniku građana. Ne bih čitala ni to šta Ustav kaže o tome, naravno potpuno usaglašeno, ali ono što hoću da kažem jeste da sam dok sam se pripremala za današnji dan i za ovu današnju tačku, zapravo mislila sam sutrašnju tačku, detaljno sam pročitala Izveštaj za 2011. godinu, koji ste nam dostavili, jer vi ste jedan od retkih koji te svoje izveštaje dostavlja i dostavlja ih na način na koji treba.

Iz Izveštaja se jako dobro vidi da je broj građana koji vam se obraćao znatno povećan, da je to u procentima preko 40, 68 ako se dobro sećam i to može da znači samo tri stvari po meni.

Jedna od tih stvari je dobra i odnosi se na to da veći broj građana zna svoja prava i onda kada su ona ugrožena, kada su povređena, zna i kome treba da se obrati. To je dobra vest, jer uglavnom ljudi koji se nama, kao poslanicima, obraćaju ne znaju ni svoja prava, niti znaju kome treba da se obrate, pa ih onda mi upućujemo dalje vama.

Sa druge strane, moram da kažem Srbija ima jedan relativno dobro postavljen i formiran pravni okvir za zaštitu ljudskih prava, ali je činjenica da, iz Izveštaja sam to videla, državni službenici i organi vlasti nisu uvek dobronamerni i uvek ne rade u korist, kako vi kažete, dobre uprave, a ja bih rekla običnog građanina i čoveka koji im se obrati. Onda dolazimo do toga da postoji jako veliki nesklad između toga da je država propisala zaista visoke standarde u oblasti zaštite ljudskih prava, a u praksi ti standardi ne postoje, ili se primenjuju toliko nisko da ne možemo da govorimo o dobrobiti.

Ono što je meni isto pozitivno to, naravno, pokazuje, to je treća stvar koju bih istakla, da građani imaju poverenja da ste radili objektivno, da ste radili profesionalno i da mogu da vam se obrate, jer da vam ne veruju, prosto se ne bi ni obraćali.

Ono što mi se jako dopalo u Izveštaju koji ste nam dostavili je i činjenica, nekoliko stvari koje ste istakli, pa ću ih citirati. Kažete da ste, posmatrajući zakone koji se donose u ovoj skupštini, u Parlamentu, da se uočavaju izvesni pomaci na bolje i u pojedinim oblastima, ali, citiram delove Izveštaja – ti pomaci ni izdaleka nisu dovoljni da bi prevladali nezadovoljstvo građana koje izazivaju nezakonitosti i nepravilnosti koje se ispoljavaju na mnogim mestima kroz korupciju, partijašenje, neodgovornost, neorganizaciju, nestručnost i nezainteresovanost za obavljanje javnih poslova i vršenje javnih ovlašćenja prema građanima, u skladu sa slovom i duhom zakona.

Može li više i bolje da se kaže o ovome o čemu mi pričamo danas, o tome u kom smo stanju, ovi koji su otišli, ostavili ljudska prava u ovoj zemlji? Mislim da ne može, mada mislim da treba reći i pomenuti silne korupcije koje su se dešavale, silne afere u vezi sa tim, ali mislim da je već malo kasno da pričamo o tome. Izbori su prošli 6. maja, građani su rekli to što su imali da kažu i to je najbolji odgovor koji mi svi ovde moramo da uvažimo.

Brojna su prava građana koja su ostajala mrtvo slovo na papiru zahvaljujući ovoj bivšoj Vladi, koja je sebe proglasila za socijalno odgovornu Vladu i koja je svoj nemar i nerad, neznanje možda, pravdala zaista sveobuhvatnom ekonomskom krizom, a ona je zapravo zaboravila na brojna prava kojima je ona garant, brojna prava građana. To se odnosi i na socijalna prava, i na materijalna prava, i na ekonomska prava, na zdravstvena, pravo na lečenje i sva druga prava. Upravo je, moram da istaknem, svaka država, odnosno vlada koja predstavlja tu državu, garant ostvarenja svih tih prava građana u ovoj zemlji, u zemlji u kojoj žive.

Kako su se poštovala ljudska prava u to vreme, najbolje ću da ilustrujem podacima koje sam uspela da pronađem i koja su za mene frapantna, zato što mislim da pokazuju svu tugu u kojoj žive građani u ovoj zemlji, koji smatraju da je sasvim prirodno da rade na nekom radnom mestu i ne primaju platu, jer niti se bune, niti traže pomoć od bilo koga i uredno idu na posao.

Kaže da od 1,7 miliona zaposlenih građana, 650 hiljada njih neredovno primaju zaradu. Na svakih šest meseci 325 hiljada radnika prima zaradu, otprilike, a 51 hiljada radnika nikada ne primi mesečnu zaradu i uredno idu na posao.

Postavljam pitanje – šta radi država, gde su ljudska prava ovih ljudi koji rade i imaju pravo na pravičnu naknadu?

Prema statistici u Srbiji je siromašan svako onaj ko prima osam i po hiljada i manje od osam i po hiljada. Naravno, ugledajući se na Evropu, zaboravili smo da kažemo da je tamo taj minimum 598 evra. Kod nas je to osam i po hiljada, pa izračunajte koliko je to po današnjem kursu, nisam pratila raspravu o guverneru, pa nisam mogla da zapamtim. Znači, takvih u Srbiji, koji imaju manje od osam i po hiljada, ima 700 hiljada, a 40 hiljada ljudi u Srbiji preživljava isključivo zato što se hrani jednim obrokom u narodnim kuhinjama. Jedino narodnih kuhinja u ovoj zemlji ima manje, nego što bi trebalo da ih ima.

Sedamdeset hiljada porodica živi od socijalne pomoći. Sa osam i po hiljada oni ne mogu ni da razmišljaju o tome da kupe onaj minimum namirnica koje Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da je minimum za jednu osobu, a ne daj Bože da razmišljaju o tome kakav je kvalitet tih namirnica koje kupuju. I oni imaju neka ljudska prava.

Mene posebno zabrinjava što u toj armiji siromašnih živi i 120 hiljada dece. Sva istraživanja koja su rađena na ovu temu, a pominju se i u vašem izveštaju, kažu da su to deca iz siromašnih porodica, koja se ne hrane ni voćem, ni mesom, ne znaju šta su slatkiši i sladoled, ne kupuju im se knjige, nemaju igračaka, ne kupuju im se odeća i obuća. Ova država u liku Vlade, premijera koji je otišao, je sebi dozvolila luksuz da toj deci i trudnicama zabrani da se leče.

Zahvaljujući vašoj intervenciji taj problem, ako je to uopšte problem je razrešen. U čemu je bio taj problem? Problem se sastojao u tome što poslodavci roditelja te dece ili poslodavci tih trudnica nisu uplaćivali zdravstveno osiguranje. Naravno, naše Ministarstvo zdravlja, onako kako brzo i pametno reaguje, i RZZO su se dogovorili da ti ljudi ne mogu da overe knjižicu, pa prema tome nemaju ni pravo da se leče. Tako je država, umesto da poslodavce natera da uplaćuju doprinose, koje su obavezni da uplaćuju, došla dotle da trudnice i decu proglasi odgovornim zato što bahati poslodavci nikada ne uplaćuju ono što državi duguju.

Doneli smo zakon, vidim mnogo poznatih lica iz prošlog mandata, da samo jednim pritiskom na dugme svako ko je zainteresovan može da vidi da li je poslodavac uplatio doprinose za socijalno, zdravstveno i penziono. Naši službenici, kojih je toliko malo, neće da pritiskaju dugmiće, tako da ne znaju taj podatak, a ne znaju ni službe koje treba da nateraju poslodavce da uplaćuju to što je njihova obaveza, pa smo mi odlučili da deca i trudnice budu kolateralna štete, jer su nam oni u ovoj našoj skupini, koju oni zovu državom, došli dotle da im ni lečenje ne treba.

Ponavljam, lično sam zahvalna vama što ste reagovali na to, jer deca i trudnice imaju Ustavom garantovano pravo na zdravstvenu zaštitu. Stopa siromaštva kod dece do 14 godina je preko 13%, a oni koji su takođe jako ugroženi su penzioneri, znači oni koji su stariji od 65 godina, seoska staračka domaćinstva, nezaposleni i žene.

Rekla sam već da od socijalne pomoći živi 70.000 porodica, kada to pretvorimo u broj članova, od toga oko 190.000 osoba, to je samo od onih 700.000 ljudi, samo jedna trećina siromašnih osoba. Od čega žive one dve trećine koje nemaju nikakva primanja? Gde su njihova ljudska prava? Četvoročlana porodica koja dobija socijalnu pomoć, može da dobije maksimalno 16.000, pojedinačno to je 6.500, a znate li koliko porodica, koliko pojedinaca ne može da dobije socijalnu pomoć i ako na nju ima sva prava, zato što ne može iz neznanja, iz raznih razloga da se izbori sa bahatom birokratijom, koja neće da izađe u susret čoveku da mu pomogne da dobije ono što mu pripada od države, kao da daje svoje.

U Valjevu znam tri takve porodice, samohrane majke sa maloletnom decom, borim se zajedno sa njima i ne možemo da se izborimo sa Centrom za socijalni rad, jer oni ne nalaze za shodno da izađu u susret ljudima.

Pomenula sam naravno penzionere, kao najugroženiju grupu, volela bih da kažem još jedan podatak kada su oni u pitanju, kažu procene da oko 100.000 starih ljudi nema redovna primanja, a jedna četvrtina živi sa primanjima nižim od ove donje granice siromaštva od 8.500. O njihovim pravima, o samo jednim, o pravima na lečenju mogu da napišem roman, samo iz ove skupštine,a mogu da napišem roman iz razgovora sa tim ljudima koji traže na sve moguće načine da stignu do lekara, a onda ulaze na neku listu pa pet godina čekaju na neku intervenciju koja je hitna, pa za pet godina ko preživi - preživi, svi ostali nisu ni naročito bili važni.

Armija od 500.000 ljudi, koja je za mandata prošle Vlade ostala bez posla, valjda i ona ima neka ljudska prava o kojima možemo da pričamo. Ja znam kada vam ovo govorim, da vi sada razmišljate, pa ne mogu ja sve, naravno da ne možete sve i naravno da mi je jasno da je država smislila onu fantastičnu floskulu koja glasi – prava garantuje samo do maksimuma postojećih resursa.

Pa sada pošto je to sada jedan jako precizan kriterijum, da budem onako i ja precizna, onda to znači danas nam je ovoliko, sutra nam je onoliko. Sa druge strane država je na taj način izbegla da neko za to što je doveo ovoliki broj stanovnika, znači svakog desetog stanovnika u ovu poziciju, odgovara i pred sudom, a ne samo moralno. Moralno naravno, to znači da oni ljudi koji i osećaju da su krivi za nešto, oni i odgovaraju. Ovde kao što vidim i kao što je već rečeno, davno je rečeno, kome je do morala neka ide u crkvu.

Zaštitnik građana je konačno dobio prostorije na mišiće, konačno je formirao službu i to je bilo na mišiće i ono što ja vidim iz broja ovih pritužbi i građana koji se obraćaju, ako ne promenimo zakonski okvir daljeg rada Zaštitnika građana, i ako ne budemo našli mogućnost da se poveća broj zaposlenih od Zaštitnika građana, bojim se da on više neće moći da odgovori na potrebe građana i mislim da ta služba će biti u tom slučaju urušena od nas ovde koji nismo našli način da pomognemo da ona živi.

Sa druge strane, i prema Ustavu, Kosovo i Metohija su deo Srbije. Kada ste pravili elektronske kancelarije, koje su sjajna stvar i zaista pomažu ljudima da budu sa vama u kontaktu, zaista sam očekivala da pročitam negde i da čujem od vas da ste ih napravili na Kosovu i Metohiji. Ako se negde krše prava ljudi, onda se krše na Kosovu i Metohiji.

Iskreno vas molim, pronađite način, i oni takođe imaju internet, moguće je sa njima komunicirati. Pronađite način da čujete te ljude, da pomognete i tim ljudima na isti način na koji i drugi građani u ovom delu Srbije mogu da vam se obrate.

Kako je raslo poverenje gospodina Zaštitnika građana i njegovu službu, tako je bivša vlast shvatila da on neće popravljati brljotine njihove pogubne politike, i onda je krenula odmazda. Jedan od načina bilo je i ovo da se ne reizabere, drugo je ono što je meni bilo frapantno, odnosno januara 2012. godine kada je traženo mišljenje na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o Zaštitniku građana, kada je stiglo mišljenje Ministarstva pravde, tadašnje ministarke gospođe Malović i njenih zamenika pomoćnika i svih ostalih koji nisu izlazili iz medija, koja je tražila da se smanji nadležnost institucije Zaštitnika građana i to pazite da mu izuzme kontrolu rada Državnog veća tužioca i Visokog saveta sudstva.

Naravno da je bilo odmah to povezano sa tim što je gospodin Janković izjavio da zapravo rad Visokog saveta sudstva u krnjem sastavu nezakonit, i da su sve odluke koje su donete u takvom krnjem sastavu su takođe nezakonite.

Smanjenje nadležnosti institucije koja se bavi zaštitom ljudskih prava predstavlja smanjenje dostignutih stepena ljudskih prava u Srbiji, što je takođe zabranjeno Ustavom i drugim međunarodnim ugovorima za koje smo se toliko zalagali.

No, tada je poslata jasna poruka ukoliko svi ovi u Srbiji koji se bave zaštitom ljudskih prava, ne budu štitili prava po meri Snežane Malović, onda će biti kažnjeni pa neće moći da rade svoj posao u sledećem mandatu.

Hvala Bogu, prošlo je i to vreme. Gospodin Janković je danas opet ovde pred nama i volela bih kada bi mogao nam još nešto reći o ovom novom, najnovijem skandalu vezanim za prisluškivanje skoro milion, odnosno preko milion građana, ako dobro računam 270 hiljada puta četiri, uslovno preko milion, prisluškivanih građana bez ikakvog sudskog osnova, jer to je za mene jedan neverovatan primer bahatosti i zloupotrebe državnih institucija u ne znam čije svrhe verujte, jednog dana će se otkriti i ti čije su to svrhe.

Vrlo je važno, znači, da čujemo nešto o tome jer je preko milion ljudi, jedan je samo operater aktivirao aplikaciju koja se registruje frekventno s pristupa, zadržanim podacima i to je preko 270.000.

Ono što ja hoću da kažem, mi nismo promenili, Demokratska stranka Srbije, mi nismo promenili mišljenje u vezi sa gospodinom Jankovićem, mi ćemo podržati i naravno instituciju Zaštitnika građana i samog Sašu Jankovića, jer je što se nas tiče izgradio nezavisnu i profesionalnu instituciju, koja predstavlja jednu od zaista retkih brana kršenju ljudskih prava i neprofesionalnom radu Državne uprave Srbije. Hvala.
...
Socijaldemokratska unija

Žarko Korać

Liberalno demokratska partija | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Marković.
Reč ima gospodin Miljenko Dereta, ovlašćeni predlagač poslaničke grupe Liberalno demokratske partije.

Miljenko Dereta

Liberalno demokratska partija
Hvala gospodine predsedavajući.
Mi smo, tj. Liberalno demokratska partija je bila jedan od tri predlagača i u martu ove godine, kada smo pokušali da bivši saziv Skupštine podsetimo na obaveze koje su zakonom propisane, i na rokove koje im je taj zakon propisao za produženje mandata i izbor novog Zaštitnika građana.
Mi nismo pobegli ovaj put od toga da ponovimo svoj predlog, moram da počnem sa tim da mi je jako žao što gospodin koji je govorio u ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo nije pomenuo koje su to partije predložile, nego se zadovoljio formulacijom više partija i stranaka je predložilo gospodina Jankovića za reizbor.
Mislim da nije nevažno da javnost bude upoznata sa tim ko su predlagači, zato što saglasnost i opšta jedinstvo po pitanju reizbora gospodina Jankovića jeste jedinstven slučaj, između ostalog i zato što su predlagači i iz pozicija i iz opozicije, koliko ja znam.
Naravno, Liberalno demokratska partija će podržati i glasati za reizbor gospodina Jankovića, kao predlagač. Ovde hoću da kažem da biografija koja je onako jedva pročitana, tj. na brzinu pročitao gospodin predlagač, nije razlog zašto ćemo mi to podržati.
Razlog za našu podršku su rezultati koje je gospodin Janković postigao u prvih pet godina svog mandata. O tim rezultatima predlagač nije rekao ništa. Ti rezultati su, mislim za mnoge, bili neočekivani, zato što je od samog početka postojala jedna opravdana sumnja da će nezavisne institucije zaista to biti, da će biti nezavisne i samostalne i da će uspeti da se odupru pritiscima koji dolaze iz političkih partija.
Imamo primer u ovom trenutku da, osim gospodina Jankovića kao zaštitnika građana, i poverenik za slobodan pristup informacijama i poverenica za ravnopravnost uživaju puno poverenje građana i javnost ih vidi kao jedne od retkih institucija koje zaista garantuju poštovanje zakona i određenu pravnu sigurnost.
Ovde su već pomenuti neki od razloga, tj. nekih rezultata koje je gospodin Janković postigao. Neću ih ponavljati, ali neki mislim da zaslužuju da budu podcrtani. To je, pre svega, pitanje zaštite dece, tj. zdravstvene zaštite dece. Naime, na intervenciju gospodina Jankovića deci su overene zdravstvene knjižice i poštovalo se Ustavno pravo dece na zdravstvenu zaštitu. Koliko znam, gospodin Janković je pokušao da zaštiti i radnike kojima nije bila uplaćivana zdravstvena zaštita i tražio je da se zbog toga kazne poslodavci koji ne izvršavaju svoje obaveze, a ne oni koji radom na to stiču svoje pravo.
Na žalost, poslodavac o kome govorimo je u velikom broju slučajeva bila država. Država je bila ta koja sama sebi nije uplaćivala zdravstvenu zaštitu, a onda zbog toga pokušala da kazni one koji za to sasvim sigurno nisu odgovorni. Naravno, državi onda nije bio problem da tu zdravstvenu zaštitu jednim pečatom ipak obavesti i tim ljudima, ali to sasvim sigurno ostaje pitanje, ne sumnjam da će se gospodin Janković time baviti i u svom sledećem mandatu, koje treba rešiti zakonom i koje treba sasvim sigurno drugačije postaviti, nego što je to sada.
Moram reći da je gospodin Janković u velikoj meri štitio prava svih manjina, ne samo nacionalnih manjina, nego, recimo, i LGBT populacije, zalažući se za njihovo pravo, između ostalog na okupljanje i na slobodno izražavanje svojih seksualnih opredeljenja. Mislim da je to veoma važan…
Ne očekujem od gospodina Ristanovića da se drugačije ponaša, nego što se ponaša sada u Skupštini.
Dakle, zaštita svih manjinskih grupa jeste princip za koji se gospodin Janković zalagao i za koji će, uveren sam, nastaviti da se zalaže.
Podsećam da je gospodin Janković pred Ustavnim sudom pokrenuo pitanje Zakona o informisanju i da je taj Ustavni sud ocenio kao neustavnim određene članove tog zakona i da, bar koliko je najavljeno, taj isti zakon za koji se jedna od članica sadašnje koalicije veoma zalagala, ista članica te koalicije, ukinut je. Prema tome, gospodinu Jankoviću možemo pripisati da je bitno doprineo slobodi informisanja u Srbiji.
Podsetiću, to sam pronašao na sajtu Zaštitnika građana, da je Zaštitnik građana Srbije dobio tzv. A status UN u oblasti zaštite ljudskih prava. To je najveće priznanje koje jedna institucija koja se bavi ljudskim pravima u jednoj državi može da dobije. Svaki drugi izbor, osim gospodina Jankovića, mislim da bi u velikoj meri ugrozio taj status. Podsećam da je on veoma cenjen i u Međunarodnom udruženju Ombudsmana i da se model na koji je ova institucija postavljena u Srbiji u ovom trenutku replicira i u nekim drugim državama u kojima je ta institucija tek u povoju. Koliko znam, Azerbejdžan je u pitanju, a čak neko pominje i Rusiju.
Ono što je posebno u radu gospodina Jankovića, jeste njegova iskrena i dosledna saradnja sa organizacijama civilnog društva. Naime, konsultacija koja se stalno sprovodi sa organizacijama koje se neposredno bave zaštitom ljudskih prava, jeste preduslov za uspešan rad.
Moram ovde da napravim malu digresiju i da kažem da i u ekspozeu gospodina premijera i u Zakonu o ministarstvima se ne pominju, niti su pomenute organizacije civilnog društva, što je jedan od standarda koji određuje stepen demokratije danas u svakom društvu. Činjenica da gospodin Janković poštuje organizaciju civilnog društva, poštuje pravo građana i stručnost građana po pojedinim pitanjima, jeste ohrabrujuća i ne sumnjam da će on tu saradnju nastaviti i još produbiti i u budućnosti.
Nesumnjivo su rezultati koje je Zaštitnik građana postigao razlog za konsenzus koji će, nadam se, postojati u danu za glasanje. Mislim da postoje još neki razlozi koji će opredeliti glasanje nekih od stranaka. Jedan je taj da je ugled i poverenje koje je Zaštitnik građana stekao u javnosti toliki da bi neizglasavanje i neprodužavanje tog njegovog mandata sasvim sigurno izazvalo reakciju javnosti koja u ovom trenutku, ni ovoj novoj Vladi, ni ovom novom režimu, ne znam kako bih nazvao to, nije potrebna.
Na neki način obezbeđuje se jedna bolja slika o ovom režimu, nego što bi to pokazala činjenica da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ukinuto. Nešto što sasvim sigurno ide na štetu razvoja i poštovanja ljudskih prava u Srbiji, biće nadoknađeno ovim činom reizbora gospodina Jankovića.
Još jedan razlog koji se možda može pripisati ovome, to je da je posle ove rasprave, koja je bila takva kakva je bila, o sužavanju nezavisnosti i samostalnosti jedne institucije, podrška drugoj nezavisnoj i samostalnoj instituciji malo popravlja opštu sliku onima koji te zakone predlažu i koji će ih doneti.
Kada je formirana ova institucija, koliko znam, napravljena je jedna procena koliko u Srbiji takva institucija treba da ima zaposlenih, s obzirom na mogući broj pritužbi koje će biti podnete. Tada je evropski procenitelj ukazao na broj od otprilike 150 ljudi. U ovom trenutku, koliko ja znam, opet sa sajta, u ovom trenutku je zaposleno 60 ljudi u kancelariji Zaštitnika građana, od toga se 30 bavi pritužbama, a 30 je deo administracije koju takva institucija mora da poseduje. Tih 30 ljudi i gospodine Janković sasvim sigurno ne mogu da zadovolje sve potrebe i zahteve građana. Ova skupština i ova vlast, ovaj režim, će imati divnu priliku da u vrlo brzom roku, što skorije, stave na dnevni red dopune zakona, tj. izmene Zakona o Zaštitniku građana i na taj način pokažu svoje iskreno opredeljenje da se toj službi omogući razvoj, da se omogući njen uspešan rad. Činjenica da je, kao što je navela koleginica, broj pritužbi samo u protekloj godini porastao za otprilike 40%, koliko govori o poverenju koje je institucija Zaštitnika građana dobila, istovremeno govori i o situaciju u državnoj administraciji, o tome da je ona toliko loša da zahteva radikalne reforme i radikalno drugačiji odnos prema građanima.
Takođe očekujem da će kroz izmene Zakona o Zaštitniku građana biti omogućeno da se poveća broj zaposlenih, pre svega onih koji se bave pritužbama građana.
Za kraj, moram da kažem da mi je takođe, kao i drugima, žao što se ova rasprava vodi u jedanaestom satu našeg boravka ovde, što je sasvim sigurno u sukobu sa Zakonom o radu koji propisuje radno vreme, ali o tome drugi put. Ono od čega strepim jeste da je činjenica da neko u ovom našem sistemu do te mere nezavistan i do te mere samostalan i do te mere dosledan u korišćenju svih prava koja mu je zakon propisao, može u jednom trenutku zasmetati vladajućoj koaliciji i nadam se da pred ovu skupštinu neće, u nekoj doglednoj budućnosti, doći neki zakon kojim će se izmeniti Zakon o zaštitniku građana i omogućiti jedna brza promena, bez poštovanja sadašnjih procedura.
Dakle, ponavljam, LDP će glasati i podržati gospodina Jankovića i njegov reizbor. To smo predložili u martu, to smo predložili sada i apsolutno će biti ogromno zadovoljstvo pritisnuti "za" kada bude došao dan glasanja. Hvala vam.
...
Socijaldemokratska unija

Žarko Korać

Liberalno demokratska partija | Predsedava
Zahvaljujem se gospodinu Dereti.
Reč ima ovlašćeni predlagač stranke Ujedinjeni regioni Srbije, gospodin Predrag Marković.

Predrag Marković

Zahvaljujem, gospodine potpredsedniče.
Dame i gospodo, gospodine Jankoviću, lepo je da smo dočekali ovaj dan. Nema razloga da vam laskam, čuli smo toliko lepih ocena o vašem radu, ali postoji jedna upozoravajuća, to je što će ovog puta za vas da glasaju sve poslaničke grupe, Ujedinjeni regioni Srbije, naravno, ali čuli ste i nekoliko iskusnih poslanika koji su rekli šta sve to može da znači. Za početak bi trebalo da znači da, kada se jedna institucija gradi na način na koji treba graditi institucije, uporno, strpljivo, bez suviše spinovanja, lažnih afera, velikih strasti, pretnji, već stalno argumentima, kada se uz to pokažu rezultati, onda je moguće da svi osećaju potrebu, ne sumnjam da je iskrena, ali da svi osećaju potrebu da podržavaju postojanje jedne institucije, i više od toga, da podržavaju ličnost koja je na čelu, verovatno zbog onoga što najčešće nedostaje u uspostavljanju institucija u Srbiji, a to je lični primer.
Zašto ovo govorim? Težak je put kojim se prešlo. Oni koji se ne sećaju, jer u Srbiji često ljudi od svoje muke ne stižu da prate, ili nešto ne smatraju važnim, ili naprosto lako zaboravljaju, bilo je neophodno, svojevremeno, da sa mesta predsednika Narodna skupštine uputim javno pismo predsedniku Republike, tada je to bio gospodin Tadić, i predsedniku Vlade, tada je to bio gospodin Koštunica, o neophodnosti da stigne zakon i da bude podržan od njihovih poslaničkih grupa, koji je bio završen godinu dana ranije, a nikako nije stizao u Skupštinu.
Koristim i ovu priliku da se javno izvinim tadašnjem ministru policije, koji me je nazvao telefonom, gospodin Jočić, i rekao je – izvinite, molim vas, nije zbog mene, nego u predlogu, koji su stručnjaci uradili, postoji jedan član koji mi ne možemo da ostvarimo, a tiče se obaveze prema Aki komunike, u pregovorima sa Evropskom unijom. Zašto ističem ovaj primer? On kaže – ja bih već ranije poslao predlog zakona, pošto je ta radna grupa istovremeno radila i Predlog zakona o policiji. Zato što ljudi često ne znaju šta znači pregovarati sa Evropskom unijom. Što je još gore, često pregovarači ne znaju, pa misle da trebaju nešto da prepišu ili da nešto poslušaju.
Taj član se ticao upravo izbora Ombudsmana. Uobičajeno je, pošto smo se danas zbunjivali u ovoj diskusiji, kada je gospodin Varga iznosio primere šta piše u pravilima za već postojeće članice i već postojeće centralne banke, kada postoji tradicija neke institucije za zemlje koje su u Evropskoj uniji, većinsko rešenje postaje pravilo koje se preporučuje. Vi koji pregovarate morate da poznajete stanje u sopstvenoj zemlji, te da naprosto ukazujete šta jeste moguće da bi se napredovalo ka vrednostima, a šta naprosto nije moguće i treba eliminisati. Taj član je glasio da onaj ko bude predložen za Ombudsmana, reč je o 2004. na 2005. godini, treba da ima desetogodišnje iskustvo u zašiti prava građana, ali u okviru posla koji je obavljao u državi.
Kada su pozvani stručnjaci, rečeno je, lično sam rekao, odnosno nisam iznosio, kao što ni sada ne radim, u ovih 12 godina, ni tada nisam iznosio o pojedinačnim ljudima primedbe, ali naprosto postojala je potpuno jasna svest da država u tom periodu nije poštovala ljudska prava. To ne treba dokazivati. Ako očekujete da među ljudima koji su radili u državi na tim poslovima sada neko treba da bude biran, i onda se pristupilo rešenju, koje su naravno prihvatili stručnjaci iz Evropske unije, a to je da iskustvo bude kod prvog izbora petogodišnje, a kod svih narednih da može da bude desetogodišnje.
Zašto ovo govorim? Zato što ćemo se mi danas lako složiti. Kada god postoji uspeh, političke stranke su tu još lukrativnije od svih, a svi idu tamo gde je uspeh. Pa, evo, uspešno je u ovim mučnim godinama, kada se toliko toga bezuspešno pokušavalo da stvori ili je namerno kvareno ili lošim izborom kadrova i nedorečenim rešenjima ili rešenjima koja nisu ostvarivana. Setite se rešenja iz čitavog niza zakona, na koje je ukazivano, pa ne mogu da se primenjuju. Da vas ne podsećam na ona rešenja na koja nije ukazivano. Zakon o izboru predsednika, kao što znate, u stvari, verovatno ne znate, ali sa dva člana kojima je usvojen onemogućava da bude izabrana osoba ženskog roda, a da njena prava budu sačuvana. Ne može da bude izabrana za predsednika. To ćemo ispraviti, naravno. Kada kažem mi, mislim na narodne poslanike. Neće mi biti teško da predložim tu izmenu kojom se otklanja nemogućnost.
Važnije je nešto drugo, a to je da smo u narednih godinu dana uspeli da donesemo zakone, ali nije bilo moguće izabrati Ombudsmana, jer i tada, kao i sada, političke partije, poslaničke grupe su trebale da se slože. Pretpostavljam da svi znate da imam običaj da vodim računa šta kažem i da čuvam svu dokumentaciju. Sa velikim zadovoljstvom čuvam koverat u kome je vaša biografija, gospodine Jankoviću, oko koje se nisu složili i neki od danas najavljenih govornika. To je prirodno. Bože moj, važno je da se posle godinu i po dana ubeđivanja, istrajnosti uspostavila institucija, vi ste izabrani, ali tu dolazimo do onog najvažnijeg. Molim vas, pošto je nekoliko puta pominjana diskusija koja se vodila o jednoj drugoj instituciji danas, naravno da su neuporedive. Jezički da, obe su nezavisne i obe na čelu imaju ličnost sa velikim ovlašćenjima, ali hajde da pojednostavimo. Svima je jasno, Ombudsman nema para, a Narodna banka ima. To vam valjda sve objašnjava.
Ono što je važnije, u narednom periodu, i to je kvalitet za koji želim da vam odam priznate, gospodine Jankoviću, vi niste činili ono zbog čega najčešće propadaju dobre zamisli ili institucije koje su pokazale važnost svog funkcionisanja u drugim državama. Niste pokušavali nemoguće zarad političke ili lične atrakcije i da na taj način stvorite utisak da je institucija nemoćna.
Naprotiv, pažljivo ste birali šta je dobar primer, pažljivo ste tražili saveznike u tome, nekada, i na tome čestitam mnogima koji su u tome učestvovali i u Narodnoj skupštini. Nekada. to je malo pre pomenuto i u delu civilnog sektora, Nekada i kod određenih, baš predstavnika onih izvršnih vlasti koje su najčešće i kršile pravo i polako rezultatima pokazali koliko je institucija i važna i uspešna.
Olako se u Srbiji istakne u prvi plan ličnost, olako se u Srbiji pribegne različitim spinovanjima, atrakcijama, aferama, ali krajnji rezultat jeste da se ljulja jedna institucija i da na kraju mi tu instituciju kao instituciju u koju imamo poverenja izgubimo.
Drugo, što će nadam se poslužiti svima onima kojima je stalo da istinski grade institucije države. Mi sad sedimo u domu, koji je kao što znate samo u tri saziva prokockao čitav niz standarda koji su mukom uspostavljeni, a još smešnije slušao sam proteklih dana poslanike koji, ni ne znajući čak da su ti standardi postojali u ovom domu, to nazivaju civilizacijskim tekovinama koje mi nismo dostigli.
Ono drugo što je važno jeste skromnost. Skromnost institucije koja nastaje, koja nema dovoljan broj zaposlenih, koja naravno u početku nema adekvatne uslove. Vrlo je važno da ta institucija stalno pokazuje da ne treba ni na jedan način zavaravati sebe predrasudom da za sve postoje naša prava. Vi ste uporno edukovali i one čija su prava povređena, koja su to prava, i one koji ta prava povređuju. U čemu se sastoji to povređivanje? Prečesto smo se toga nagledali u upravi u onome što se zove birokratija, da najveći deo kršenja prava, ljudi sa druge strane šaltera, kako se uobičajeno kaže, počiva na tome što to pravo niti zna niti razume i onaj koji ga zastupa i koji ga krši.
Pri tome ste pokazivali, i to ja zovem skromnošću, i sopstvenu spremnost da kao institucija učite, da priznajete javno da nešto ne možete, da je nešto predrasuda, tipa pravo na rad. Čujte, da vam ombucman obezbedi pravo na rad. Umesto da gubi vreme objašnjavajući da to ne može, on to samo konstatuje i onda čini sve što može i već je istaknuto koji su to stvarno primeri, da ukaže gde se prava krše i to zaposlenih. Ko ih krši, a ponekad, kako se kaže "sapien ti sat" zaključiće pametnom je nekad i to dovoljno da zaključi da neko i proizvodi pravo i krši to pravo. Tipične su odluke koje su uvek donošene polovično, pa se recimo kaže – svakih godinu dana neka vlada, nemojte laskati sebi, sve su to vlade činile, donose odluku da povežu radni staž za prethodnih godinu dana jer pobogu nisu vlasnici preduzeća uplaćivali. Na stranu što država često taj vlasnik, ali očekivali bi ste da Vlada onda donese odluku i o tome kako će biti kažnjen onaj ko je to trebao da kontroliše. Jer svako ko iole ima firmu zna da ako ne postoji politički nalog, nemate načina da recimo dva meseca ne date platu, ako niste uplatili doprinose. To je ta vrsta licemerja. Ništa ne brinite čeka će vas i u budućnosti.
Lepo je neko rekao, ovo je malo i dimna zavesa, što će sve poslaničke grupe glasati. Uzgred budi rečeno ne brinite nagledali smo se toga da je ono za šta svi glasaju često ili neostvarivo ili mnogi to ne smatraju preterano važnim, nego smatraju da je korisno za tako nešto glasati.
Ja sam uveren da treba glasati za vas lično. Upravo zbog te činjenice što iz načina na koji ste nastupali i u javnosti i prema onima kojima ste se obraćali vi u stvari smatrate da ste tek počeli jedan posao, da veliki deo tog posla predstoji. Ovo je jedno poluvreme. Veliko je zadovoljstvo, i ja to govorim najiskrenije, da mnogi koji su sumnjali ili su naprosto iz političke navike.
Vi se sećate da su poslanici koji imaju političku naviku da ako neko nešto predloži nije loše biti protiv pa izaći iz sale, su izašli iz sale kada je trebalo glasati da nastave da žive u državi u kojoj žive. Onda su slali izvinjenje i rekli – zbunili smo se. Onaj ko se lako zbuni zbog stranačke politike teško da može da izgradi ozbiljnu državnu instituciju, zato je upravo uspeh ove sadašnje saglasnosti koja postoji nada da ćemo možda naučiti kako se stvarno prave institucije i da postoje prioriteti, nešto što jeste stranačka politika i nešto što nije stranačka politika nego institucija na koju će svako od nas danas ili sutra morati da se osloni.
Konačno, vi ste u nekoliko slučaja u prethodnom periodu dobili svesrdnu pomoć i od strane međunarodnih zvaničnih institucija i od strane institucija u Srbiji i od strane predstavnika civilnog društva. Ono što posebno cenim jeste što ste vrlo često, ne uvek, jer jedna od najnepristojnijih stvari je kada nekome odajete priznanje za rad da nabrajate šta sve nije uradio, kao da je imao pred sobom hiljadu života i da je mogao sve da postigne. Dajte samo recite da li je uradio dovoljno i šta je sve uradio. Dakle, vi ste često, ne uvek te iste organizacije ili princip iza koga su oni stajali, ako ste smatrali da takođe krši neko od osnovnih ljudskih prava, takođe kritikovali.
Naravno, građani ne smeju da se zavaravaju. Zaštitnik građana je pre svega adresa na kojoj nešto mogu da saznaju, nešto mogu da nauče i možda mogu da dobiju pomoć. Nekada moraju da se nalaze kreativna rešenja, mislim da je to neko istakao. Vi ste nalazili ta kreativna rešenja, to su te knjižice. Nenametljivo, ali je mnogo važnije da svi zajedno, imaćete ispred sebe pet godina, sasvim sigurno će to biti duže nego što će trajati saziv, a sigurno duže nego što će trajati vlada, koja god. Iskreno se nadam da će te sve ono što vas je razočaralo ombusmana, ne lično, uspeti što pre da svima nama i predstavite i nametnete u narednom periodu. Jer, samo na taj način ćemo uspeti i druge institucije da uspostavimo na način da one ne bude tema politike, nego da budu tema našeg stvarnog i iskrenog poverenja. Hvala vam još jednom lično.
Hvala vam još jednom lično. Hvala svima koji su i u ovoj diskusiji i predlažući ili formalno ili se priključujući usmeno ovom predlogu omogućili da imamo tu šansu, jer ako se osvrnemo samo u prethodnih godinu dana oko sebe videćemo koliko toga u šta smo verovali da je čvrsto, stabilno i da će nas zaštititi u međuvremenu više ili ne postoji ili smo i sami doprineli njegovom ruiniranju. Hvala vam najlepše, to je ono što sam imao večeras da vam kažem.
...
Socijaldemokratska unija

Žarko Korać

Liberalno demokratska partija | Predsedava
 Hvala lepo.
Reč ima narodni poslanik Miletić Mihailović, ovlašćeni predstavnik SPS.