Sedmo vanredno zasedanje, 29.08.2012.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedmo vanredno zasedanje

29.08.2012

Sednicu je otvorio: Nebojša Stefanović

Sednica je trajala od 10:15 do 17:10

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
 Hvala. Gospodin Mićunović. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Dragoljub Mićunović

Demokratska stranka
Pa ne znam, pratite moje školovanje. Inače, da ste ga dobro pratili, znali bi ste da sam studirao i prava, ali sad ostavimo po strani.
Ako hoćete do kraja, vi vrlo dobro znate da u mnogim zemljama se govori zakon Lojda, Džordža, ovoga ili onoga pominje se autor, inicijator toga zakona od 200. godina. Prema tome, nije to sad nešto totalno anonimno uvek, postoji autorstvo, to budite sigurni i niko neće tražiti autorski honorar, jer se za to ne plaća autorsko pravo ili honorar. U normalnom smislu istorijskoga praćenja, zna se ko daje predlog, bez obzira što je nacrt. Vi branite to a ne neko drugi. Zato se vi pojavljujete ovde, a ne bilo ko od nas kad je to opšti akt. Vi ste ga potpisali. Ta činjenica da ga je potpisala jedna grupa kao predlog, ili nacrt sad u ovoj fazi u kojoj ga vi dajete, dakle, čim je potpisan iza njega stoje autori koji su ga potpisali. Mi ostali, neki će glasati protiv ovog zakona u ovoj Skupštini, oni nisu autori. Ne možete vi celu Skupštinu sa time obavezati da je autor toga. To su dosta prosta pitanja.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Srđan Spasojević. Izvolite.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, ova dva zakonska predloga praktično, jutros na Odboru za pravosuđe, od svih poslaničkih grupa su praktično dobili podršku. Ne vidim razloga da nešto previše o svemu ovome polemišemo.
Pre svega, jedan zakonski predlog koji se odnosi na javne beležnike je u stvari samo odlaganje procedure i primene ovog zakona. Naravno, treba biti izuzetno oprezan kada je ovaj novi institut praktično koji se uvodi, jer ima izuzetno pozitivnih stvari kada je ovaj zakon u pitanju koji se prolongira, a naravno ima i stvari koje verovatno treba možda i promeniti, jer izuzetno se radi o jednoj osetljivoj materiji, poznata su i određena iskustva iz zemalja u okruženju koja su donela takav zakon, I na kraju krajeva ne radi se samo o tih 100. javnih beležnika, daleko opasnije za građane Srbije, da ukoliko bude loše neka primena javiće se jedna određena pravna nesigurnost i zato smatram da ne samo zbog ovog roka, da se još jedanput treba preispitati kada su u pitanju javni beležnici, jer se radi o jednoj ogromnoj odgovornosti koju će pre svega imati javni beležnici a naravno i oni koji donose takve zakonske predloge. Na kraju krajeva svi zakoni se donose u interesu građana Srbije i naravno određene pravne sigurnosti.
Mislim da je to tema i da tako treba razmišljati. Ne treba se previše baviti, ako dođe do formalne greške, da li je to suštinski problem. Naravno, ne treba pričati o tome ko je podnosilac i ko predlaže takav zakonski predlog. Smatram da je to irelevantno i da ne treba previše trošiti reči na to.
Više ću se osvrnuti na Predlog zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku. Poslanička grupa Nove Srbije smatra da je predložena dopuna Zakona o vanparničnom postupku dobra inicijativa koja za isključivi cilj ima omogućavanje trajnog rešavanja statusnog pravnog položaja oko, prema grubim procenama, kako smo ovde rekli, šest i po hiljada građana a neke su možda i pretpostavke da ima i do 20 hiljada.
Namerno ovde koristim termin – prebivaju, obzirom da ova lica, prema postojećim zakonskim rešenjima, nisu u mogućnosti da bez prethodnog upuštanja u dug i neizvestan parnični postupak dokažu čak ni činjenicu svog rođenja, kao polaznu tačku za regulisanje svog statusa u svakom drugom pogledu.
Za Republiku Srbiju, koja pretenduje na to da njeno zakonodavstvo i celokupni pravni sistem imaju sve atribute koje imaju pravni sistemi uređenih država, apsolutno je neodrživo postojeće stanje koje u ovoj oblasti predstavlja nepremostivu prepreku da praktično jedan ceo promil, pretpostavljam, naših državljana budu za početak upisani u matične knjige rođenih, te da nakon toga stekne i preostala prava koja su prema opšte prihvaćenim načelima međunarodnog prava i Ustava Republike Srbije zagarantovana svakoj osobi.
Među ovim pravima je i pravo glasa, kao jedno od osnovnih, kao jedno od osnovnih u modernim demokratijama, tako da poslanička grupa Nove Srbije ovu inicijativu posmatra i kao mali i početni i zato veoma važan korak na putu ka trajnom uređenju jedinstvenog biračkog spiska i njegovom konačnom upodobljavanju realnom stanju stvari kada je u pitanju ukupan broj državljana Republike Srbije sa pravom glasa.
Postoje određeni članovi ovog predloga izmena i dopuna Zakona koje ću prokomentarisati. U Zakonu o matičnim knjigama je samo jedno mesto, i to u članu 25, lapidirnom odredbom predviđeno da matičar podatak o rođenju koji se prijavljuje po isteku roka od 30 dana od dana rođenja može upisati u matičnu knjigu rođenih isključivo na osnovu rešenja nadležnog organa, bez ikakvog daljeg upuštanja u to koji je to organ nadležan i u kakvom postupku se takvo rešenje donosi. Aktuelna praksa da se zainteresovana lica upućuju na parnični postupak, ili, što je još gore, odbijaju, pokazala se kao loša i kao posledicu ovakve prakse imamo zatečeno stanje u ovoj oblasti.
Ljudski gledano, meni je zaista neshvatljivo kako neko ko pravno ne postoji može uopšte da funkckioniše kao osoba, kako se obrazuje, kako se leči, jednom rečju – kako živi? Smatram da je uvođenje postupka utvrđivanja vremena i mesta rođenja u vidu posebne celine u Zakonu o vanparničnom postupku pravi način da se ovaj postupak adekvatno i celovito definiše. Moram naglasiti da je zakonski predlog koji je pred nama sa aspekta nomotehnike kao struke kvalitetno i pravno-tehnički konzistentno urađen. U svakom slučaju, ovo je neuporedivo bolje rešenje od prvobitnog predloga koji je povučen iz skupštinske procedure.
Konkretno, dobro je rešenje u članu 71b. kojim se definiše da je za postupanje po predlogu za utvrđivanje vremena i mesta rođenja mesno nadležan svaki stvarno nadležni sud, što u velikoj meri olakšava početni korak licu koje ima pravni interes za vođenje ovog postupka.
U članu 71g. Predviđeno je da je kompletna inicijativa na strani suda, što je dobro rešenje jer je sud taj koji po prijemu predloga za utvrđivanje vremena i mesta rođenja kontaktira MUP odnosno mesno nadležnog matičara i ostavlja ovim organima uprave rok od 30 dana da dostave traženu povratnu informaciju, a pri tom ima i diskreciono pravo da se istim zahtevom obrati i drugim organima i ustanovama, kao i nadležnim organima strane države.
Smatram da je jako dobro što je odredbama člana 71. sud obavezan da u roku od 90, odnosno maksimalno 120 dana od dana podnošenja predloga, donese rešenje kojim se utvrđuje vreme i mesto rođenja. Na ovaj način, lice koje podnosi predmetni predlog, tačno zna sa kakvim rokovima se suočava u postupku utvrđivanja ove činjenice. Ovo takođe važi i za rokove kojima se definiše postupak po eventualnoj žalbi. Potpuno je logično, uzimajući u obzir položaj predlagača da u ovom specifičnom postupku to lice bude oslobođeno i plaćanja sudske takse, kao i troškova, eventualnog veštačenja.
Sve u svemu, moram da naglasim da je ovaj predlog zakona, pre svega, izuzetno human, jer u prvi plan stavlja osobe koje godinama žive bez regulisanog pravnog statusa, kao i da iz svake njegove odredbe izbija želja predlagača da se ovim ljudima, ne samo konačno reguliše status, već i da se na taj postupak za njih ne predstavlja uobičajeno sudsko mrcvarenje, nego jedan jasno definisan okvir unutar koga se tačno zna šta je neophodno, da bi se utvrdila činjenica nečijeg rođenja.
Dakle, poslanička grupa Nove Srbije će podržati ova dva zakonska predloga. Glasaćemo za njih, naravno ima tu još puno stvari koje treba menjati, ali o tome neki drugi put. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Radmila Gerov.

Radmila Gerov

Liberalno demokratska partija
Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, pre nego što obrazložim ova dva predloga zakona, i naš stav po tom pitanju, ja smatram da imam obavezu da ukažem na jednu činjenicu, a na koju je ukazao narodni poslanik LDP Bojan Đurić, na početku ovog zasedanja, a to je da je prekršen član 205. stav 2. Poslovnika Narodne Skupštine, jer nismo dobili od Vlade Republike Srbije tri dana pre dana za postavljanje poslaničkih pitanja, koji ministri iz Vlade neće biti prisutni.
Od predsednika Narodne Skupštine smo imali priliku da čujemo da on ima uveravanja da će sutra od 16,00 časova ovde biti svi ministri Vlade Republike Srbije, a vi ste nam pre sat vremena rekli da pojedini ministri sutra neće biti prisutni. To samo pokazuje kakav odnos Vlade Republike Srbije ima prema ovom domu, a ova Skupština, ovi poslanici su izabrali Vladu Republike Srbije, a nije Vlada Republike Srbije birala narodne poslanike.
Želim da kažem da je gospodin Đurić bio potpuno u pravu, da je prekršen član 205. stav 2. Poslovnika Narodne Skupštine i nadam se da se to neće ubuduće dešavati.
Što se tiče predloga ova dva zakona, mi smo imali prilike da čujemo za Zakon o javnom beležništvu, gde su mnogi narodni poslanici, pa i sam predlagač, govorili o notarima i da je to potrebno Srbiji. Mi na dnevnom redu uopšte nemamo taj zakon, Zakon je usvojen, nego imamo samo prolongiranje roka za primenu zakona. Od gospodina Đurića ste imali jasan stav LDP, da je ovde napravljena velika greška kod predlagača, koju morate da ispravite amandmanom, kako ne biste imali pravni vakum od nekoliko dana i pretpostavljam da ćete to usvojiti.
Što se tiče Zakona o vanparničnom postupku, koliko je predlagač kvalitetno dao ovaj predlog, govori i činjenica da smo mi 13. avgusta dobili jedan predlog od predlagača SNS, od njihovih poslanika, a 21. avgusta, posle svega, samo
osam dana, taj predlog je povučen iz procedure i dobili smo novi izmenjeni tekst. Taj tekst je bolji od onog predloga koji smo dobili 13. avgusta, što znači da su bile konsultacije, ali i dalje nije dovoljno dobar, i nije dovoljno dobar da pomogne ljudima koji su bez osnovnih dokumenata, ukoliko je to želja ovog parlamenta.
U obrazloženju zakona se navodi da Zakonom o matičnim knjigama, nije na zadovoljavajući način predviđen način upisa u knjigu rođenih odraslih lica, koja ne raspolažu potrebnim dokumentima, i čiji su roditelji nepoznati ili nedostupni, pa se takva lica upućuju na vođenje parničnog postupka.
Iz ove konstatacije, predlagač zakona izvodi zaključak da je neophodno izvršiti dopune Zakona o vanparničnom postupku, jer je on po svojoj prirodi najpogodniji.
Kojim stavovima i činjenicama predlagač kaže da je najpogodnija izmena Zakona o vanparničnom postupku, kojim stavovima i činjenicama se rukovodio, kada je taj postupak ocenio kao najpogodniji? To je trebalo da se obrazloži u Predlogu zakona.
Smatramo da je najpogodnije rešenje za ove građane kojih ima, čuli smo, negde oko 7.000, bilo rešenje da se izvrši dopuna Zakona o matičnim knjigama. Dopuna ovog zakona sa posebnim odeljkom bi bila najpogodnije, najefikasnije, najfunkcionalnije rešenje, pre svega za ta lica koja traže utvrđivanje činjenice vremena i mesta rođenja. Vi ste to pokazali, kao predlagač, članom 71a koji glasi: "Lice koje nije upisano u matičnu knjigu rođenih, a vreme i mesto svog rođenja ne može da dokaže na način predviđen propisima kojima se uređuje vođenje matičnih knjiga, može sudu podneti predlog za utvrđivanje vremena i mesta rođenja (dokazivanja rođenja)."
O čemu se zapravo radi? Naime, pred sudom u vanparničnom postupku ovo lice može da ostvari svoja prava, ali prethodno mora da ide u organ uprave, mora da ide u opštinu i matičnu službu. Ovo što ste napisali u obrazloženju zakona, u trećem odeljku, kažete: "Za pokretanje predmetnog vanparničnog postupka nije neophodno da postoji odluka organa uprave za vođenje matičnih knjiga o odbijanju zahteva za naknadni upis u MKR, s obzirom da će se činjenice vremena i mesta rođenja utvrđivati pred sudom", to apsolutno ne stoji u članu 71a, prvi stav. Ovde, u prvom stavu, vi kažete da takvo pravo ima samo lice koje nije moglo da ostvari svoje pravo pred nadležnim organom, a to je matična služba u svakoj opštini. To znači da ste dopunili Zakon o matičnim knjigama. To je za nas, pre svega, efikasno, funkcionalno i olakšali biste ovim građanima upis u MKR.
Na ovaj način vi ih prvo šaljete ponovo u organ uprave, šaljete ih kod matičara. Ne možete da kažete da će sud moći bez rešenja o dobijanju, jer tada niste rekli u članu 71a. da će moći da radi po tom predmetu. Kada ovo govorim, da je najpogodniji zakon bio Zakon o matičnim knjigama, pri tome imam u vidu i činjenicu da organ uprave, u smislu Zakona o opštem upravnom postupku, može upotrebiti sva sredstva podesna za utvrđivanje određenih činjenica, odnosno saslušanje svedoka i izjave stranaka, isprave i druga dokazna sredstva koja sadrže i ovaj predlog. Na ovaj način imaćemo pretrpane sudove sa jedno šest do sedam hiljada predmeta.
Što se tiče mesne nadležnosti iz člana 71b, smatram da ste to trebali malo bolje da definišete, jer ovako postoji opravdana sumnja da će jedno te isto lice, neću da pričam ovde ni o strancima, ni državljanima neke druge zemlje, nego ljudima koji su rođeni u Srbiji, moći svoje pravo da ostvari u nekoliko opština pod različitim imenima i prezimenima i sa različitim matičnim brojem, jer na osnovu čega će nadležni mesto-nadležni sud znati da li se to lice, npr. dana upisalo u Negotinu, a za 15 dana u Leskovcu. Iz tog razloga smatram da je predlagač trebalo ovaj član 71b. bolje da definiše.
Dalje, rekli ste i ovako, u obrazloženju zakona navodite da za sprovođenje istog nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije, a članom 71i. predvideli ste da je to za građane besplatno i mi to potpuno podržavamo, da bude besplatno za građane, ali ste rekli da će troškove veštačenja u članu 71i. plaćati sudovi. Sudovi nemaju toliko para za veštačenje. Ukoliko od tih 7.000 svega 3.500 treba da ide na veštačenje, neka je to veštačenje 20.000, to je 70 miliona dinara. Odakle to sudovima? Za to su potrebna sredstva iz budžeta Republike Srbije i potpuno se slažemo da treba da bude besplatno za građane, ali vi sredstva iz budžeta Republike Srbije morate da obezbedite sudovima, jer će sigurno veštačenje biti bar za polovinu ovih građana, ako ne možda i za svakog građanina.
Ovo je trebalo da predloži Vlada Republike Srbije i smatramo da ovo nije najpogodnije rešenje koje ste našli. Dali smo amandmane. Nadam se da ćete pažljivo pogledati amandman koji smo podneli na član 71a, jer ovo je procesni zakon, a procesnim zakonom ne možete da menjate termin u matičnom zakonu koji je definisan Zakonom o matičnim knjigama. Ne može da stoji ovde u zagradi – dokazivanje rođenja. Rođenje se ne dokazuje, čovek je pred vama, vidi se da je rođen, nego se utvrđuje činjenica rođenja, a to je vreme i mesto. Zakon o matičnim knjigama u članu 21. govori o činjenici rođenja, u članu 23. o činjenici rođenja, u članu 25. o činjenici, u odeljku tri MKR imamo opet činjenicu rođenja koja se upisuje, u članu 50. definisan je upis za nađeno lice čiji se ne znaju roditelji, u članu 51. za dete bez roditeljskog staranja, u članu 52. za usvojenika i svuda se koristi termin činjenica rođenja. Ne možete u zakonu da kažete da dokazujemo rođenje, čovek je valjda došao da podnese zahtev rođenih. Znači, utvrđujemo činjenicu rođenja, to je vreme i mesto.
Kao politička stranka smo se potrudili da podnesemo četiri amandmana. Smatramo da će predlagač pažljivo pročitati naše amandmane, a posebno amandman na član 71a, kako biste terminologiju predviđenu ovim zakonom uskladili sa terminologijom koja je već predviđena Zakonom o matičnim knjigama. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Neđo Jovanović

Poštovana predsedavajuća, kolege poslanici, predložene izmene i dopune Zakona o vanparničnom postupku doprinose da se jedna društvena pojava i okolnost, koja je do sada bila sistemski neuređena, konačno obuhvati zakonskim rešenjem i na taj način omogući da jedan deo populacije, koji se pežorativno ovde naziva nevidljivim licima, dobija svoj legitiman status.
Nesumnjivo je da se izmenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, kako su predložene, pruža i socijalna zaštita i društvena briga upravo tom korpusu, tim licima kojima ta zaštita i briga do sada nije bila pružena. Evidentno je da upravo ta lica, kako je to danas nagovešteno, kojih ima preko 6.500, nisu mogli, upravo zbog ove situacije, da ostvaruju svoja ljudska prava i slobode, pa čak i one slobode koje su zajamčene Ustavom.
Međutim, treba skrenuti pažnju da upravo sada, kada se predložene izmene i dopune Zakona o vanparničnom postupku izglasavaju, uveren sam da će biti izglasane, ova lica svrstavaju upravo u onu kategoriju u koju su davno zaslužila da budu svrstana, a nažalost, to nisu bila.
Kvalitativno, cilj izmena i dopuna Zakona o vanparničnom postupku je u celosti ostvaren. Međutim, imajući u vidu da se radi o zakonskom rešenju koje je procesno-pravne prirode, treba imati u vidu praktičnu primenu izmena i dopuna Zakona o vanparničnom postupku. Zašto? Upravo zbog toga da se sudovima i sudijama nepotrebno ne bi stavljao teret i hipoteka neefikasnosti. Neefikasnost je uglavnom posledica neprimenljivih, teže primenljivih ili nepraktičnih zakonskih rešenja. Ovo govorim zbog toga što su sudovi uobičajeno opterećeni prozivanjima da su neefikasni, a ja sam ukazao šta je posledica neefikasnosti.
Stoga smatram da je dobro što je prvobitni predlog izmena i dopuna Zakona o vanparničnom postupku definitivno izmenjen, što se popravlja amandmanima koje su poslanici dobili, koje su poslanici istakli i da je dobro što kvalitet tih amandmana će biti prihvaćen, kako od predlagača, tako i od svih onih koji ovaj predlog izmena i dopuna Zakona podržavaju, a SPS nesumnjivo ove izmene i dopune Zakona o vanparničnom postupku podržava.
Ostaju određene nedoumice, kao i uvek, u svakom zakonskom rešenju, koje bi trebalo da se regulišu kasnije sudskom praksom. Međutim, i u tom delu i Socijalistička partija Srbije, kao podržavalac ovog predloga, a uveren sam i predlagač, će dati svoj puni doprinos da se ne dozvoli da se sudska praksa izdigne iznad zakona, jer zakon mora obuhvatiti sve aspekte onoga što zakon definiše, pa i u tom smislu, ne smemo dozvoliti da se jedno zakonsko rešenje, onako kako za sada stoji, uveren sam da će biti popravljeno, u smislu njegovog kvaliteta, ostane tako kako jeste.
O čemu se radi? Ne možemo dozvoliti da nalog suda koji je imperativan, koji je obavezujući bude ignorisan od strane Ministarstva unutrašnjih poslova, matičnih službi, organa i ustanova koja su dužna da po nalogu suda postupe i da sudu pruže odgovarajuće podatke o evidencijama, odnosno o činjenicama sadržanim u evidencijama koja se odnose na lice o čijem zahtevu za utvrđenje činjenica rođenja se rešava pred nadležnim sudom.
Zašto se ovo ističe? Zbog toga što bi posledice ignorisanja takvog naloga, od bilo kog subjekta koga sam sada naveo, mogle da budu direktno reflektovane na sud, a samim tim bi se doveo u pitanje i pravni interes, kako onoga ko je stavio predlog pred sud, da se utvrdi odgovarajuća činjenica koja se traži, tako i za samo lice na koga se ta činjenica, konkretna činjenica rođenja odnosi.
Prema tome, svaka ustanova, organ ili bilo koji subjekt kome se nalog uputi, je dužan po nalogu da postupi, jer bi u suprotnom sud došao u jedan veliki problem, a taj problem podrazumeva sledeće – da se ne može izvršiti koncentracija dokaza, da se ne poštuje načelo materijalne istine, da se konačno odluka suda donosi na osnovu dokaza koji nemaju potreban dokazni kapacitet i na kraju krajeva, opet ona stara priča, da su sudovi neefikasni.
Stoga sam uveren da ćemo zajedno, kako sam i sa uvaženim kolegom Cvijanom razgovarao, imati priliku da popravimo upravo ovakav zakonski predlog, kakav je sadržan i na koga sam se osvrnuo, tim pre, što apsolutno nije tačna činjenica koja je upućena kolegi Cvijanu, da je rok za isticanje amandmana istekao. Nije tačno. Upravo po Poslovniku, resorni odbor skupštinski, može staviti amandman, i to nakon načelne rasprave i pre nego što se krene u raspravu o pojedinostima.
Upravo zbog toga, ću i u Odboru za pravosuđe stati na stanovište i istrajavati zajedno sa svojim kolegama, ka ispravljanju takvog rešenja.
Takođe se nadam, da će u praksi, sudovi imati veoma jasan stav i u pogledu obaveznog saslušavanja dva punoletna svedoka, jer se radi o dokazu koji se ne sme obesmisliti i ne sme se zloupotrebiti. Logično bi bilo da se obavezno saslušavaju ona lica koja imaju najneposrednija saznanja o činjenicama koje se vezuju za rođenje, onoga ko ima pravni interes da stavi predlog, ili lica na koga se ta činjenica odnosi. To mogu biti kako ona lica koja su sa njim živela, kako mogu biti njegovi srodnici, ili bilo ko drugi ko ta neposredna saznanja sudu može da pruži.
Međutim, ovde zakonodavac, odnosno predlagač, ne može kvalitativno popraviti zakonski tekst, i zbog toga se ostavlja sumnja da sud sa posebnim oprezom, i sa posebnom pažnjom, vodi računa o izvođenju ovih dokaza.
Na kraju, se može izvesti zaključak, da se radi o kvalitetnom zakonskom rešenju, neophodno potrebnom, jer se pod pravnu sigurnost i zaštitu podvode svi oni koji su sticajem okolnosti bili van te sistemske regulative. Zahvaljujem vam se.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Slobodan Homen. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Slobodan Homen

Demokratska stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, drago mi je da prisustvujem danas ovoj sednici i da je Vlada Republike Srbije, odnosno poslanička grupa Srpske napredne stranke kao sada vladajuće stranke u Srbiji prihvatila činjenicu da je gotova izborna kampanja.
Oba zakona o kojima se danas raspravlja su zakoni koje je radilo bivše Ministarstvo pravde i Zakon o javnim beležnicima i izmene Zakona o vanparničnom postupku. Pogotovo mi je drago kada je u pitanju Zakon o javnim beležnicima da prilikom otvaranja ovog zakona i rasprave o njemu nije bilo drugih primedbi na sam tekst zakona nego samo faktičko odlaganje primene zakona, a za koje moram da kažem ko je neko ko je konkretno to radio, zaista imam razumevanja jer je usled izbora izborne kampanje došlo do zastoja u pitanju primene Zakona o javnim beležnicima.
To je iz jednog suštinskog razloga, a to je da smo smatrali kao Ministarstvo pravde da bi bilo neprilično da mi kao odlazeća Vlada izaberemo javne beležnike, da bi bila priča da je to radila Demokratska stranka po svom nahođenju. To nismo uradili iako smo imali dovoljno podzakonskih akata da se to uradi, nego smo to ostavili novom ministru i novoj Vladi i to će biti njihova odgovornost.
Sa te strane mogu da razumem da je potrebno šest meseci ili određeni period da se uđe u pripreme i da se usvoji Zakon o javnim beležnicima. Lično sam radio i na tom zakonu kao i na Zakonu o vanparničnom postupku koji je vrlo sličan onome što smo mi kao Vlada tada i kao Ministarstvo pravde predložili. Zakon je izuzetno važan jer reguliše jednu oblast ljudi koja jednostavno dugo vremena nije bila bitna samom društvu. To su uglavnom ljudi koji su nepismeni, termin je "pravno nevidljiva lica" jer nisu imali prilike ni mehanizama da se upišu u građane Srbije, tako mogu da kažem. To su naravno lica kojima treba pomoći jer upravo zbog nedostatka finansijskih sredstava sa jedne strane i obrazovanje, i pismenosti, to do sada nisu uradila. Sigurno da je najveći deo upravo toga pripadnici romske populacije.
Ono što mene muči i dosta se o tome danas raspravljalo, ali takođe moram da se osvrnem na tu okolnost. Duboko verujem da ko god formira vladu to čini i Vlada će u najboljem interesu građana Republike Srbije, a velika većina danas u Narodnoj skupštini podržava ideju evropskih integracija. Zbog toga smatram da u jednoj ozbiljnoj državi treba da postoji kontinuitet. Ono što je bivša Vlada dobro radila očigledno ove zakone dobro napisala, to treba da se nastavi, a ono što nije valjalo da se menja.
Ako pričamo o konkretnim stvarima koje su dobro rađene, a očigledno je da ih ima. Podsetiću da smo mi između ostalog kao Ministarstvo pravde predložili više od 80 zakona za prethodne četiri godine, između ostalog i Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom, između ostalog i Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i to su sve zakoni koji su izuzetno važni za jedno društvo, a koje je sa druge strane u potpunosti podržala i Evropska komisija. Tako da će tu biti dosta zakona koji su bili ključni, a to moram da podsetim, jer je ključna bila aktivnost Ministarstva pravde kada je u pitanju vizna liberalizacija, sa jedne strane, a sa druge strane dobijanje statusa kandidata.
Ovaj zakon koji se tiče izmene Zakona o vanparničnom postupku, zakona koji bi trebalo da pomogne da se potpišu i da dobiju državljanstvo "pravno nevidljiva lica" je takođe vrlo važan. Dobro je što je taj zakon danas na dnevnom redu i on bi sigurno bio jedan od uslova, ako tako mogu da kažem i za datum otpočinjanja pregovora i to je nešto što lično podržavam i zašta ću naravno glasati i za jedan i za drugi zakon, ne samo kao neko ko je radio na tome, nego zato što je to jednostavno dobro za Srbiju.
Ono što jeste problem, kada sam pričao o pravnom kontinuitetu, o nastavku dobrih stvari prethodne Vlade, jeste to što danas ovde sa nama nije ministar pravde koji bi predložio ove zakone. Mislim da je to bilo najlogičnije jer je njegovo ministarstvo u bivšem sazivu to radilo, predložilo, Vlada je to povukla i to je deo normalne procedure demokratske, sve zakone, ali kada ih vraća da ih je vratio. Mislim da se danas ne bih ni javio za reč, već bi jednostavno glasao za te zakone.
Mislim da nije u redu da jedna politička stranka, to konkretno SNS, preuzima zasluge ne Ministarstva pravde i ne DS jer su ta dva zakona usvojena na Vladi i rezultat su svih političkih stranaka, pa i onih koji su onda bili u Vladi, a koji su sada u Vladi pa su isto tako sada podržavali zakon, a podržavali ga i pre u januaru kao jedno dobro rešenje. Mislim da je to pitanje, jedan dobra politička praksa koja bi olakšala saradnju između vlasti i opozicije, a naravno ideja je ako smo konstuktivna opozicija to želimo da nam se i prizna, za one stvari koje smo uradili dobro, a za neke druge koje smo radili loše, da se međusobno kritikujemo i da se branimo.
U tom smislu ovi zakoni kao izuzetno važni za nastavak evropske integracije su dobro došli. Želim da podsetim samo na još jedan zakon za koji mi je žao što nije vraćen danas u Skupštinu koji je takođe deo korpusa koji su bili u Skupštini, a izuzetno važan, ne tiče se ove dve teme, ali bih voleo da se uskoro nađei voleo bih da ga predložim Ministarstvu pravde. To je zakon o posebnom postupanju kada su u pitanju pedofili i silovatelji. Zakon se takođe zajedno sa ovim zakonom nalazi u Skupštini i nema nikakvog razloga da ga Vlada ne vrati. Mi možemo da ga predložimo, naravno kao poslanička grupa DS, kao neko ko je radio na njemu, ali ne bežim od toga da ga predloži sadašnje Ministarstvo pravde i da glasamo za njega. Zakon je podjednako važan, reguliše pitanja oštrijeg i pravičnijeg osuđivanja i kontrole, hteo je da kaže – dva najgora moguća zločina koje neko može da uradi, to su pitanja pedofilije i silovatelji i zaista nije bilo razloga da danas u okviru objedinjene rasprave i da se taj zakon nađe i da se naravno stavi tačka na ta pitanja.
Prema tome, izuzetno je važna saradnja između opozicije i vlasti, znamo kako se radi, želimo da pomognemo, ali jednostavno mora da postoji konstruktivnost sa druge strane i da kažu – gospodo ovo ste radili dobro, ove zakone ste dobro napisali, a da ne pričamo da sa pojedinim predstavnicima ovde sam ja zajedno radio na tim zakonima koji su danas član drugih političkih stranaka i jednostavno postoji konsenzus oko samog teksta.
Ono što je još izuzetno važno i da ne dužim, da se na sve zakone koje radi Vlada, pogotovo osetljive, kada je u pitanju EU da se konsultuje Evropska komisija. Mi smo na naš Predlog zakona o vanparničnom postupku dobili pozitivno mišljenje Evropske komisije. Ovde je došlo do manjih izmena, moje pitanje je da li su oko tih izmena konsultovane, jer posle toga ulazite u problem da opet morate da ulazite u izmene zakona, da menjate, jer morate da se usaglasite sa evropskim standardima. Prema tome, podržavam tekstove zakona i smatram da je ovo dobra praksa predlagati zakone koji su u interesu svih, bez obzira da li ih je radila bivša Vlada ili sadašnja. Hvala.