Druga sednica Drugog redovnog zasedanja, 09.10.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/393-15

09.10.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 15:45

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Markoviću.
Reč ima potpredsednik Vlade, prof. dr Zorana Mihajlović.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Moram da priznam da, pošto sam često u parlamentu, jer dosta zakona ovo ministarstvo predlaže, svaki put kada vi ispred poslaničke grupe DS krećete da objašnjavate određeni zakon, odnosno imate određene komentare na to, svaki put su potpuno iste rečenice, iako su zakoni potpuno drugačiji. Neki o planiranju i izgradnji, neki o železnici, neki o vodnom transportu, ali vi imate identične rečenice koje sam ja i prošli put i sada zapisala. Tako da bih vas zamolila da bar učinite toliki napor da se zaista zainteresujete za zakone koji su ispred vas, jer oni zaista mogu da donesu dobro Srbiji.
Podsetiću vas 1884. godine, kada je prva pruga napravljena od Beograda do Niša onda je njena prosečna brzina bila 40 kilometara na sat. Kada je SNS 2012. odnosno 2013. godine sačinila Vladu, vi ste nam ostavili pruge koje su prosečno išle ispod 30 kilometara na čas. Znači, od 1884. godine kada je bilo 40 kilometara na čas, DS je ostavila ispod 30 kilometara na čas. Tako da svaka priča o tome kako nešto nije sada urađeno, prvo pogledajte šta ste uradili.
Ja ću vam reći šta smo mi uradili za godinu i po dana. Za godinu i po dana Srbija se po stanju infrastrukture pomerila za 19 mesta na svetskoj listi. Dakle, baš zato što smo pokrenuli sve investicije koje smo mogli, baš zato što modernizujemo pruge koje sada jednim delom u Srbiji idu već prosečno 100 kilometara na čas. Ne kažem da je to savršeno, ne kažem da je to sjajno, može bolje, ali smo za godinu i po dana to uradili.
Za svih deset godina vlasti koliko je bilo kod vas, vi ste nas doveli u situaciju da niko neće da uđe ni u jedan voz u Srbiji, jer pre svega nije bilo vozova, strašno su izgledali, da ne kažem, katastrofalno, a brzina je bila ispod 30 kilometara na čas, na nekim deonicama 15 kilometara na čas. Tako su izgledale pruge kada smo mi došli na vlast. Danas već to izgleda potpuno drugačije.
Kada govorite da nismo trebali da menjamo ovaj zakon, mislim da treba da znate jednu stvar. Transport, pogotovo železnički transport je živ transport. To znači kao što se u EU donose desetine direktiva i to ne godišnje nego mesečno, tako je logično valjda da se i Srbija uskladi sa tim direktivama i da ima moderne zakone. Zato ovaj zakon menjamo.
Ne razumem uopšte rečenicu o skrivenim namerama. Ne znam šta to znači. Možda ste vi tako funkcionisali i radili, pa ste stalno imali neke skrivene namere iza zakona i reformi. Kod nas je stvar vrlo jasna. Mi smo za godinu i po dana uspeli da završimo prvu fazu reformisanja železnice. Železnica danas ima tri preduzeća i holding koji će trajati ograničeno. Železnica danas ima „Srbija kargo“, „Srbija voz“ i „Srbija infrastruktura“. „Železnica Srbije“ danas već izgleda potpuno drugačije i svi ti sindikati nisu izopšteni. Za vašu informaciju, postoji stalni komitet u Vladi Srbije koji se održava na temu reformisanja. Na tom komitetu nalaze se svi predstavnici sindikata.
Ne samo to, mi nemamo strah da razgovaramo sa ljudima. Nakon prve faze mi smo bili u „Železnici“ i razgovarali sa radnicima „Železnice“, otvoreno, onako kako to treba da se radi. Oni znaju da činimo zajedno, ali mi smo u partnerskom odnosu i činimo sve da železnica zaista uzme primat u odnosu na drumski saobraćaj, koji danas nažalost nema još uvek.
Takođe, ne razumem šta znači da ugine projekat? Rekli ste – Šarganska osmica i da ne dozvolimo da ugine projekat. Da ugine projekat ne može nikako. Svi dobri projekti koji donose dobro Srbiji će raditi, može samo da ugine nešto drugo.
Tako da, nadam se da u amandmanima koje ste dali ima više suštine i svega onoga što zaista želite da postignete i poboljšate ovaj zakon. Mi ćemo sa dužnom pažnjom te amandmane pogledati. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
(Jovan Marković, s mesta: Da li imam pravo na ona dva minuta?)
Imate na kraju rasprave. Kada se iscrpi lista govornika, onda možete na kraju rasprave.
Reč ima narodna poslanica Stefana Miladinović, ovlašćeni predstavnik SPS.
...
Socijalistička partija Srbije

Stefana Miladinović

Socijalistička partija Srbije
Hvala vam predsedavajući.
Poštovana ministarka, uvažene kolege iz ministarstva i kolege narodni poslanici, za poslaničku grupu SPS saobraćaj je jedan od tri razvojna prioriteta Srbije i samim tim posebnu pažnju posvećujemo svim zakonima koji su iz oblasti saobraćaja na dnevnom redu.
U tom kontekstu smo i razmatrali ove predloge zakona, koji imaju za cilj razvoj železničkog saobraćaja. Prema aktuelnoj Strategiji razvoja saobraćaja za period 2010.-2015. godina značajno mesto ima železnički saobraćaj kao vid saobraćaja koji ima značajne i ekonomske i ekološke prednosti u odnosu na druge vidove saobraćaja i naravno veću efikasnost masovnog prevoza putnika i robe.
Republika Srbija je značajno čvorište Evrope i upravo takav geostrateški položaj Srbije treba i jeste da bude osnov za mnogo intenzivniji razvoj saobraćaja. Srbija jeste na Koridoru 10, ne samo drumskom već i železničkom koridoru koji povezuje južnu i zapadnu Evropu, i ovakav potencijal Srbija mora da iskoristi, pogotovu ako imamo u vidu da je železnički saobraćaj i jedan od najjeftinijih vidova transporta.
Kada smo 2013. godine usvajali novi Zakon o železnici, tada je i predlagač, Vlada Republika Srbija, ali i stručna javnost bila svesna da će efekti primene novog zakona biti vidljivi posle nekoliko godina upravo jer taj zakon je doneo suštinske novine, možemo reći jedan od savremeni koncept, upravo u skladu sa ovom strategijom.
Usvajanjem ovog zakona mi smo raskinuli sa tradicionalnim modelom organizacione strukture železnice, koji je podrazumevao neefikasnost i nerentabilnost.
Taj novi zakon takođe je obezbedio formalne uslove za novi koncept upravljanja i razvoja železničkog sistema, a suština novog koncepta jeste efikasna, rentabilna i bezbedna železnica.
Druga suštinska novina bila je razdvajanje infrastrukture i samih usluga na železnici, polazeći od savremene prakse u razvijenim državama sveta, a to jeste da razvoj železnice i njeno poslovanje mogu da se unaprede samo odvojenim upravljanjem infrastrukturom i dvema delatnostima.
Važno je istaći na kraju da ovaj zakon jeste bio osnov za restrukturiranje koje je aktuelno današnjih dana, Akcionarskog društva „Železnice Srbije“, koje je u ime države upravljalo železnicom.
Transformacija postojećeg sistema upravljanja jedan je od zahteva i Svetske banke i EU, a cilj jeste bio da se ustanovi jedan racionalan, moderan i održiv sistem, a naravno za je nas važno, i to su i moje kolege govorile, da taj sistem bude i konkurentan, kada je u pitanju međunarodni transport.
Procesom restrukturiranja železnica formirana su tri nova preduzeća, Preduzeće „Infrastruktura“, „Srbija voz“ i „Kargo“ i ostalo je postojeće preduzeće a.d. „Železnica Srbije“, koje je ostalo da postoji kao deo sistema i upravljaće, koliko smo shvatili imovinom železnice.
Formiranjem ovih preduzeća pruža se šansa da država konačno pokaže šta železnica za nju znači i šta zaista želi od železnice, a ovim novonastalim preduzećima se otvorila mogućnost da na zdravim osnovama počnemo konačno da razvijamo sve sisteme i usluge na samoj železnici.
Socijalistička partija Srbije smatra da ovako organizovan sistem železnice može i treba da obezbedi uslove za angažovanje svih raspoloživih ljudskih resursa, posebno imajući u vidu ambiciozne razvojne ciljeve.
Izmene i dopune o kojima danas raspravljamo jesu upravo u skladu sa ovom vizijom i strateškim ciljevima Vlade Republike Srbije i jesu korak napred u smislu unapređivanja uslova za uspostavljanje savremenog koncepta razvoja, o kome i govorim. Važna izmena u ovom zakonu jeste da Republika Srbija zadržava odgovornost za upravljanje i razvoj železničkom infrastrukturom. Razdvajanjem delatnosti upravljanja od usluga sistem svakako će postati efikasniji, a samim tim i ekonomičniji i to svakako podrazumeva smanjenje izdataka iz budžeta.
Zakonom se uvodi plaćanje naknade za korišćenje železničke infrastrukture za prevoznike, čime će upravljač imati sopstvene prihode i u značajnoj meri rasteretiti budžet. Ono što država mora da obezbedi jeste javni prevoz svojim građanima i da ukoliko postoji potreba za linijom od javnog interesa država to i subvencioniše, naravno vodeći računa o nepotrebnim troškovima kojih u prethodnim godinama bilo dosta.
U predlogu ima nekoliko novih odredbi koje su preuzete iz Zakona o bezbednosti i interoperabilnosti železnice. Novine su i odredbe koje se tiču davanja zakonskog okvira već postojeće prakse prema kojoj lokalne samouprave, ali i drugi zainteresovani subjekti mogu graditi i pružne prelaze, nadvožnjake, podvožnjake i slično na teritoriji uz saglasnost upravljača železničke infrastrukture.
Ovim izmenama i dopunama rešavaju se pitanja postupaka prava rokova za pristup železničkoj infrastrkturi, a bliže se definišu poslovi koje obavlja Direkcija za železnice. Takođe, Zakonom o bezbednosti i interoperabilnosti železnice proširuju se nadležnosti Direkcije. Direkcija dobija nova ovlašćenja od donošenja propisa, preko izdavanja dozvola i sertifikata čime praktično postoje jedno regulatorno i kontrolno telo.
Iako se u Zakonu o bezbednosti interoperabilnosti železnice menja mnogo članova. O tome su neke kolege govorile, većina ovih odredbi u sebi sadrži izmenu termina i većina njih je u skladu sa direktivama EU.
U zakonu je izvršeno srodnije i logičnije povezivanje pojmova i usklađeni su termini Zakona o železnici i Zakona o interoperabilnosti železnice.
Takođe, uvedena su i dodatna pojašnjenja za osoblje koje radi u sistemu, bilo da je u pitanju vozno ili statično osoblje i ukazala se potreba za objedinjavanje odredaba koje se odnose na ukrštanje puteva i pruga.
Imam jednu dopunu koja je važna za široku javnost, to jeste pooštravanje kaznenih odredbi za fizička lica koja krađom ugrožavaju bezbednost na železnici, budući da smo svedoci koliko je zapravo štete ovim krađama naneto i direktno utiče na bezbednost saobraćaja.
Sva rešenja, sve izmene u ovom predlogu jesu u cilju razvoja i unapređenja bezbednosti železničkog saobraćaja i oba predloga, kao što sam rekla, jesu u skladu sa strategijom i postavljenim ciljevima koje je država kada je u pitanju razvoj celokupnog saobraćaja postavila 2010. godine. Ono što se mi nadamo kao poslanička grupa jeste da će i strategija za budućih pet godina biti zapravo kontinuitet ovih ciljeva.
Kada su u pitanju sporazumi, na dnevnom redu imamo tri sporazuma. Sporazum o međunarodnom kombinovanom transportu između Vlade RS i Vlade Slovačke koji je potpisan 1. decembra 2014. godine. Odredbe ovog sporazuma odnose se na međunarodni kombinovani transport, a ovakav sporazum upravo ukazuje na razvoj železnice, odnosno potrebu za razvojem železnice budući da se taj intermodalni transport najčešće obavlja železničkim saobraćajem.
Kada je u pitanju Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RS i Vlade Mađarske o drumskom prevozu putnika i stvari, on je potpisan prošle godine u Beogradu. Odredbe ovog sporazuma odnose se na drumski prevoz putnika i stvari između država strana ugovornica, prevoz putnika i stvari u tranzitu preko teritorija država strana ugovornica itd. Ovim sporazumom prestaju da važe dva sporazuma između Narodne Republike Mađarske i SFRJ iz 1966. godine i još jedan sporazum iz 1962. godine.
Poslednji sporazum jeste još jedan u nizu sporazuma koje ratifikuje ovaj parlament kada su u pitanju bilateralni odnosi RS i Republike Tunisa. To je sporazum između dve vlade o drumskom prevozu putnika i stvari.
Na samom kraju želela bih da još jednom ponovim da je za nas izuzetno važan saobraćaj. Smatramo ga velikom razvojnom šansom Srbije. Kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe kažem da ćemo glasati za sve predloge koji su danas na dnevnom redu i ovom prilikom odgovoriću na pitanje mog kolege koji trenutno nije u sali, a to je da naš bivši ministar podržava sve predloge, što je i na sednici Odbora za saobraćaj rekao. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se gospođo Miladinović.
Reč ima ovlašćena predstavnica poslaničke grupe SNS, gospođa Katarina Rakić.
Izvolite gospođo Rakić.
...
Srpska napredna stranka

Katarina Rakić

Srpska napredna stranka
Hvala, poštovani predsedavajući.
Poštovana ministarsko, dame i gospodo narodno poslanici, pre svega, želim da kažem da se danas na dnevnom redu nalaze dva zakona o železničkom saobraćaju, a ono što mene prvo asocira kada se pomene železnički saobraćaj jesu brze pruge, a onda se setim činjenice da naši vozovi na tim prugama jure čitavih 30 kilometara na čas.
Svakako da situacija u železnicama Srbije nije idealna, o tome svedoči i globalni izveštaj o konkurentnosti Srbije za 2014. godinu, koji je svrstao Srbiju na 83. mesto od mogućih 104. rangiranih država, što je svakako mnogo bolje u odnosu na 2012. godinu, kada smo bili 102, znači skoro, pa poslednji.
Kao što već znamo, ukupna dužina železničke mreže u Srbiji iznosi 3809 kilometara, što svakako nije loš podatak i zaista je dobra činjenica da imamo toliko dugačku putnu mrežu. Međutim, ono što je poražavajuće jeste da je starost te mreže preko 40 godina. Ono što je još gore od toga jeste da se na toj mreži koristi električna oprema koja je stara isto toliko, između 30 i 40 godina. Upravo iz tog razloga imamo situaciju da se na preko 62% od ukupne dužine pruge vozovi ne mogu kretati brzinom većom od 60 kilometara na čas, ta brzina mora biti drastično niža. Ono što je poražavajuće jeste da se samo na 3% od ukupne dužine pruge vozovi mogu kretati većom brzinom od 100 kilometara na čas.
Međutim, ovo nisu svi loši podaci koji se tiču železnice Srbije, ja ih sada neću sve navoditi, ali, svakako, ja lično, kao jedan od razloga za ovakvo stanje u železnici mogu da vidim ne domaćinsko ponašanje, koje se u ovoj oblasti decenijama unazad dešavalo.
Takođe, kada pogledamo istorijske činjenice, možemo da primetimo ogromnu i konstantnu razliku u tome koja su sredstva uplaćivana u železnicu u odnosu na ona sredstva koja su železnici zaista i bila potrebna.
Kao što sam već rekla, ukupna dužina pružnog dela u Srbiji iznosi 3809 kilometara i na osnovu ove dužine realno je da se godišnje obnovi negde oko 190 kilometara pruge. To u prethodnim godinama, ne da se nije dešavalo, nego na osnovu podataka dobijenih od železnice Srbije u periodu između 1980. godine i 2014. godine u železnice Srbije ulagano je svega 18% u odnosu na ono što je železnici zaista i bilo potrebno da, prosto, samo normalno funkcioniše.
Veoma je teško kada nešto godinama zanemarujete, prosto ne ulažete u to, veoma je teško tako nešto staviti na zdrave noge, a, evo, po izveštaju železnica, nešto što su železnice Srbije, što su pruge u Srbiji zanemarivano je 34 godine, prosto 82% sredstava koja su trebala biti uplaćena u železnicu neko je možda koristio za nešto drugo.
Međutim, da su samo železnice u Srbije nešto što se godinama zanemarivalo, nešto na čemu se nije radilo, možda ne bi bilo toliko strašno. Međutim, u Srbiji zadnjih godina mnogo toga je zanemareno, mnogo toga je, svesno ili nesvesno, upropaštavano, a ova Vlada na čelu sa premijerom Aleksandrom Vučićem uspela je da stavi na zdrave noge. Najbolji primer za to jeste naša nacionalna avio kompanija, koja je od jednog gubitaša, koja je godinama upropaštavana, svesno ili nesvesno, za samo godinu i po dana od svog osnivanja uspela da napravi lidera u regionu u oblasti vazdušnog saobraćaja.
Kažu da je lako biti dobra domaćin kada je kuća puna. Međutim, ova Vlada ne samo da je zatekla praznu kuću, nego je ta kuća bila i urušena, opljačkana, a zadužena kreditima i raznim zajmovima, kao da je najbolja bila na najboljoj poziciji na svetu.
Ono sa čime bi se složila, Srbija se zaista nalazi na dobroj poziciji, na geografskoj dobroj poziciji, što svakako moramo iskoristiti. Međutim, lošom infrastrukturom koju trenutno imamo dolazimo do toga da Srbiju mnogi obilaze.
Ono što se dešavalo u prethodnih par godina jesu mnoge aktivnosti u radu u železničkom saobraćaju i to aktivnosti u mnogim oblastima, u zakonodavnoj oblasti, u oblasti izvođenja raznih projekata, kao i u samoj reformi železničkog sistema.
Što se tiče same reforme železničkog sistema, ona jeste proistekla iz sistemskih zakona koje smo doneli 2013. godine, međutim, takvu obavezu Srbija je preuzela i u procesu pristupanja EU. Rekonstrukcija železnice svakako je predstavljala jedan od osnovnih uslova za ulaganje u ovu oblast, jer ulaganje u železnicu kakva je bila ranije, prosto, niti bi bilo efekta, niti bi dalo bilo kakav pozitivan rezultat.
Što se tiče same reforme železnica, ona je zasnovana na odvajanju preduzeća koja će voditi infrastrukturu, odnosno upravljati infrastrukturom i preduzećima koja će obavljati transport robe i ljudi.
Nadležno ministarstvo je prethodnih godina radilo zajedno u saradnji sa ljudima iz MMF-a i Svetske banke i došli smo do rezultata da su se osnovala tri nova preduzeća, odnosno tri nove železničke kompanije, i to „Infrastruktura železnice“ a.d, koja će upravljati javnom železničkom infrastrukturom, zatim „Srbija voz“ a.d, društvo za prevoz putnika i „Srbija kargo“ a.d, društvo za prevoz tereta. Pored toga, ostala je kompanija „Železnica Srbije“, koja će voditi računa o imovini.
Vlada Republike Srbije je 2. jula ove godine usvojila odluku o formiranju ovih preduzeća, a 10. avgusta imenovani su novi direktori i počeo je operativni početak rada ovih preduzeća.
Jedini ko će ova preduzeća kontrolisati jeste njihov jedini osnivač i jedini akcionar, a to je Vlada Republike Srbije i ono što jeste bio cilj jednim ovakvim osnivanjem ovakvih društava jeste da se uspostavi režim po učinku i da se „Železnice Srbije“ od 1. januara 2016. godine zdrave noge, što znači – sredstva za ova preduzeća biće planirana u budžetu, ali će ta preduzeća ta sredstva dobiti samo ukoliko budu uradili, odnosno ukoliko budu pružili usluge koje su od njih i zahtevane. Ovo nije ništa novo, ovo je sistem koji se svakako već dugo primenjuje u svim razvijenim zemljama EU.
Pored toga što je došlo do reforme železnice, kao što sam već rekla, ova Vlada je radila na mnogim infrastrukturnim projektima i prosto imam obavezu, obzirom na to koliko se dugo ova oblast zanemarivala, da pomenem deset projekata na kojima se trenutno radi u Republike Srbije. To su Projekti IBRD 3, vrednost ovog projekta je 100 miliona evra, a zatim Projekat IBRD 4, vrednost ovog projekta je takođe 100 miliona evra, zatim Projekat IBRD 5, vrednost ovog projekta je 95 miliona evra, zatim Projekat IIB 5, vrednost ovog projekta je 80 miliona evra, zatim ruski kredit, vrednost ovog projekta je 800 miliona evra, zatim Projekat „Beograd na vodi“. Pored toga, imamo projekte koji se realizuju iz sredstava kuvajtskog fonda, zatim projekat rekonstrukcije i modernizacije pruge Beograd-Budimpešta, izgradnja pruge Beograd-Tirana, izgradnja pruge Beograd-Sarajevo.
Ovo je deset projekata koji su trenutno aktivni, na kojima se trenutno radi. kao što vidite, reč je o milijardama evra koje su uložene, a kao što sam rekla, godinama unazad, tačnije decenijama, 34 godine ulagano je 82% manje nego što je za železnicu bilo potrebno da funkcioniše na jedan normalan način, te možemo da kažemo da je na ovakav način Vlada Republike Srbije i nadležno ministarstvo napravilo ogroman iskorak, što se svakako i pokazalo podizanjem 19 mesta na listi.
Pored toga, naravno, dosta je rađeno i u zakonodavnom pogledu. Vlada je donela, odnosno skupština izglasala dva sistemska zakona u ovoj oblasti, a pored toga mogu da navedem da smo samo u toku 2015. godine doneli tri zakona iz oblasti železničkog saobraćaja – Zakon o ugovorima u železničkom saobraćaju, Zakon o žičarama i prevozu lica, Zakon o istraživanju nesreća i ozbiljnih nezgoda u vazdušnom, vodnom i železničkom saobraćaju.
Pored toga, ministarstvo je donelo i tri uredbe i dva pravilnika i u ovom delu slobodno možemo da kažemo da je napravljen ogroman iskorak.
Svakako da i analize u radu ministarstva pokazuju dobar rezultat. Što se tiče prevoza robe u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu ostvaren je porast u iznosu od 10,1%. Takođe, u 2014. godini ostvaren je dodatni porast u odnosu od 3,6%.
U prva četiri meseca 2015. godine zabeležen je porast u količini prevezene robe od 3,2% u odnosu na isti period prethodne godine, a što se tiče prevoza putnika u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu, ostvarene je porast u odnosu od 8,9%.
Što se tiče ova dva zakonska predloga iz oblasti železnica, ono što je bitno, jeste da se kaže da su njihovi osnovni tekstovi doneti 2013. godine i da je potrebno da se oni ponovo donesu u paketu, jer je potrebno da međusobno budu sinhronizovani. Kao što smo već čuli, za ove zakone održana je veoma široka javna rasprava u osam gradova širom Srbije. Svi oni koji su bili zainteresovani mogli su da daju svoje primedbe i mnogi od tih primedba i uvršteni su u tekst Predloga zakona.
Takođe, ono što je bitno, za ove zakonske predloge nisu potrebna planirana sredstva, tj. nije potrebno planirati sredstva u budžetu.
Pored ova dva predloga zakona, danas na dnevnom redu imamo i tri međunarodna sporazuma. Prvi od njih je Sporazum o međunarodnom kombinovanom transportu između Vlade Republike Srbije i Vlade Slovačke. Ovaj sporazum potpisan je 1. decembra 2014. godine. Potpisane strane nastoje da unaprede robnu razmenu korišćenjem ekološki prihvatljivog vida transporta i žele da ulože zajedničke napore kako bi stimulisali ovakav vid transporta.
Pored toga, imamo Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Mađarske, kao i Sporazum Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Tunis o drumskom prevozu putnika i stvari. Svakako da zaključivanje ova dva sporazuma daje pravni osnov za unapređenje trgovinske i ekonomske saradnje ove dve zemlje.
Iz svega što sam navela, što se tiče ova dva zakona koji su danas na dnevnom redu sednice, veoma je jasno i veoma se jasno može videti da oni uglavnom imaju za cilj da doprinesu ekonomskom i trgovinskom razvoju Srbije, te vas u ime toga pozivam da u danu za glasanje svi damo podršku ovim zakonima. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se, gospođo Rakić.          
Prelazimo na redosled narodnih poslanika prema prijavama za reč u zajedničkom načelnom jedinstvenom pretresu.
Gospodine Markoviću, vi imate pravo, ali tek kada se završi redosled poslanika po prijavama za reč i kada po članu 96. damo reč ovlašćenim predstavnicima kojima je ostalo vreme, tako da ne možete sada u ovom trenutku.
Reč ima narodni poslanik Žika Gojković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Žika Gojković

Srpski pokret obnove - Demohrišćanska stranka Srbije
Hvala.
Pošto je danas prioritet Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o železnici i o tome smo dosta čuli, ja ću iskoristiti priliku da kažem samo nekoliko stvari kada je u pitanju 4. tačka dnevnog reda, tačnije Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o drumskom prevozu putnika i stvari.
Naravno, zbog nedostatka vremena koje poslanička grupa ima, iskoristiću vreme samo da se dotaknem jedne, ali izuzetno važne stvari za Zapadnobački region, i ne samo za Zapadnobački region, već i za jedan poprilično veliki broj ljudi koji je zainteresovan za ovu temu. Naime, radi se o rekonstrukciji i izgradnji putnog pravca Vrbas-Kula-Sombor, koji sam zajedno sa gospodinom Vladanom Batićem amandmanom uspeo da unesem u prostorni plan Republike Srbije 2010. godine.
Ovaj putni pravac ima ogroman značaj za razvoj Zapadnobačkog upravnog okruga, ali i šire. Posebno govorim za Zapadnobački okrug koji se naslanja na mađarsku granicu i na hrvatsku granicu. Dugogodišnje neulaganje u putnu infrastrukturu u našoj opštini i okrugu od strane države dovelo je do toga da postanemo slepo crevo, iako sam grad Sombor i okolina poseduje ogromne potencijale. Suvišno je trošiti reči da bi objasnili koliko je to važno za potencijalne investitore. Rekonstrukcijom ovog putnog pravca opština Sombor ima priliku da napravi ozbiljnu strategiju razvoja, gde bi uz pomoć ovog velikog iskoraka napravio plan koji bi omogućio mnogo veću iskorišćenost prednosti koje Sombor poseduje.
Naša zemlja se nalazi pred vratima EU, a Sombor je kao jedno istureno odeljenje i to mora da iskoristi. Mađarska je u EU, Hrvatska je u EU i regionalna saradnja kroz korišćenje raznih evropskih fondova prosto nam se nameće kao imperativ, a dobri putevi su osnov svega. Prosto, ja koristim svaku priliku kada govorim o drumskom saobraćaju, a mislim da je Sporazum između države Mađarske i Republike Srbije sjajna prilika da se dotaknemo i ove teme, koja nažalost mnogo godina unazad nije imala razumevanja ni kod jednog ministra, tačnije kod vaših prethodnika.
Dugo godina unazad po političkom ključu ogromna finansijska sredstva su odlazila za Suboticu, iako je preko Sombora najbliži pravac ka zemljama Evrope, pogotovo ka onim gradovima gde je dijaspora najrazvijenija. Upravo ovaj podatak govori da je izgradnja ovog putnog pravca nužna potreba koja prevazilazi regionalnu korist, jer ima veliki značaj za ljude iz cele Srbije koji su direktno ili indirektno povezani sa našom dijasporom. Konačno, izgradnjom i rekonstrukcijom puta Vrbas-Kula-Sombor državna granica će u velikoj meri unaprediti bezbednost u saobraćaju.
Ovo možda nije direktna tema o kojoj bi danas mogli da govorimo, ali smatram da je izuzetno važna za bar jedno 500 hiljada građana koji dugo godina, čak bih rekao i decenijama iščekuju da se neko ozbiljnije pozabavi sa ovom temom. Zato koristim priliku, gospođo ministarka, što ste danas prisutni da ovu temu još jednom iznesem i zamolim vas da ozbiljno prihvatite kada vaši prethodnici nisu imali razumevanja za to.
Sada je prilika da se ponovo priča i oko Aerodroma Sombor, ali i graničnih prelaza, povećanja kapaciteta graničnih prelaza u Bezdanu i Bačkom Bregu i eventualno otvaranje novog Riđica i Gara bi preko noći oživela naša sela. Ovo je prilika i za naš agrar, prilika za bolju iskorišćenost Dunava, prilika za banjski turizam, kao i prilika za mala i srednja preduzeća koja pune budžet, a koja su nažalost veliki gubitnici u ekonomskoj krizi.
Činjenica je da se otvaraju određene mogućnosti, a da bi se one ostvarile potrebno je malo više odlučnosti i komunikacije, što nažalost nije bio slučaj u prošlosti. Ja ipak verujem da ovakvu šansu nećemo propustiti, verujući u vašu energičnost i želju da pokažete i potvrdite rezultate, kao i da realizaciju istoga nećemo dugo čekati, kao što je to bio slučaj do sada.
Nekoliko puta sam u Skupštini govorio koliko je ovaj put važan, kao i na temu prekategorizacije graničnih prelaza. Na nivou lokalne samouprave godinama unazad smo aktuelizovali ovu priču pokušavajući da animiramo i druge. Mogu reći da je do sada jedino tadašnji gradonačelnik Vrbasa i član DS, dr Vidović, a današnji pokrajinski poslanik i član SPO, imao razumevanja i pokušavao da ovu inicijativu podigne na viši nivo, ali gotovo da nijedan ministar nije ovu temu shvatao za ozbiljno.
Zajedno sa gospodinom Vladanom Batićem sam pre tačno pet godina podneo amandman i ovim amandmanom je izgradnja, tj. rekonstrukcija ovog puta ušla u prostorni plan. Ponovo ponavljam, i ponavljaću dokle god me neko ne bude ozbiljno shvatio, da je to jedini prosperitet i jedini način da Zapadnobački okrug zajedno sa Vrbasom oživi.
Kada govorim o saobraćaju, ne mogu da se ne dotaknem da Sombor ima aerodrom, ne mogu da se ne dotaknem toga da i u Osijeku postoji jedan aerodrom gde su lou kost kompanije uspele da za 50 do 60 evra dva puta nedeljno imaju letove u pet najvećih gradova u EU. Sasvim sam siguran da bi izgradnja ovog puta, imajući u vidu da je Sombor ipak jedan ruralni deo naše Srbije, gde postoji velika količina poljoprivrednog zemljišta, verovatno dovela do toga da se neko ozbiljno pozabavi i aerodromom preko kojeg bi mogao da se vrši kargo saobraćaj tamo gde je to moguće.
Ja znam da sam na ovaj način možda malo iskočio iz teme o kojoj govorim, svi moji prethodnici su govorili o železničkom saobraćaju, ali smatram da je ovo izuzetno važno pitanje, ne samo za Sombor grad, nego i za ceo ovaj put, kako sam rekao, put dijaspore kojim se ljudi kreću. Naravno da nemam ništa protiv građana Subotice, ali isto tako želim dobro mome Somboru i da na bilo koji način više ne budemo diskriminisani, već da imamo priliku kao i svi drugi gradovi.
To je onaj krak puta, za one koji ne znaju, tačnije silazak sa autoputa od Vrbasa do Sombora. Smatram da je konačno došlo vreme da ova tema bude prioritet za ljude u Ministarstvu i ja verujem da ovu šansu nećete propustiti. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Gojkoviću.
Reč ima prof. dr Janko Veselinović. Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Samostalni poslanici
Hvala, poštovani predsedavajući, poštovana potpredsednice Vlade, dame i gospodo narodni poslanici. Ja putujem srpskim železnicama, gospođo ministarka. Za razliku od vas, plaćam i putarinu na naplatnim rampama na autoputevima, iako ste vi obećali da ćete vi plaćati putarinu, a to ne radite.