Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 09.12.2015.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/510-15

2. dan rada

09.12.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 02:15

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Čomić.
Reč ima ministar dr Dušan Vujović.

Dušan Vujović

Na prvi vaš komentar nemam komentar, to ću prepustiti onima koji sebe u tome vide. Ja ne kukam nikome i došao sam ovde sa namerom da pomognem, a ne da kukam.
Druga vaša opaska o tome koju smo strategiju izabrali, može da se odgovori kratko, može da se odgovori dugačko. Ako pogledate naš budžet opšte države i centralne države, videćete da su nam prošle i pretprošle godine 900 milijardi bile plate i penzije i kamata 100 i nešto milijarde, malo manje nego sada. Sem materijalnih troškova i kapitalnih izdataka, ništa drugo nije bilo. Jedino su plate i penzije bile nešto odakle smo mogli da krenemo. U okrutnom svetu u kome živimo, nažalost, obično se to traži. Traži se žrtva, da bi se krenulo napred. Mi smo svesno krenuli sa tim i tražili, čini mi se da je to bio 20. septembar 2014. godine kada je premijer izašao na medije i rekao da je to ta teška odluka, da se ide sa smanjivanjem plata i penzija. Pri tom smo išli sa smanjenjem plata u javnom sektoru samo od 10% i smanjenjem penzija od 5,8% ili 6% u masi. To je bilo najmanje dva puta, manje od onoga što je Fiskalni savet koji ste danas često citirali i drugi predlagali. Sa tim smo uspeli da uradimo sve ono što je do sada već postignuto. Možemo da razgovaramo o detaljno o tome, mislim da nema potrebe.
Mislim da smo danas govorili o tome šta je postignuto. Postigli smo uštede od 700 miliona evra manji deficit i samim tim manju potrebu za zaduživanjem i samim tim manje kamate za zaduživanje. Prema tome, iako kamate rastu, one rastu zbog toga što raste kurs dolara. One rastu zbog toga što su dinarske kamate još uvek jako visoke.
Komentar na vašu treću opasku o reprogramiranju, srećom termin reprogramiranje znači kada neko uđe u situaciju da ne može da servisira više dug onda se radi reprogramiranje. Mi smo govorili o refinansiranju postojećih dugova pod boljim uslovima. Pošto je gomila tu zaduženja sa kraćim rokovima, onda mi želimo da refinansiramo, a ne reprogramiramo. Reprogramiranje je bilo Pariski i Londonski klub. Ne bih voleo da se vratimo u tu situaciju. Mi smo upravo to izbegli ovim programom koji smo doneli na vreme, koji smo doneli u situaciji kada smo mi bili pod znakom navoda na mestu gde možemo da kontrolišemo i definiciju programa i sve ostalo. Tražili smo da fond podrži takav pristup, međutim, MMF je to podržao, to nije lak program, to je težak program, ali nije bilo reči o reprogramiranju dugova. Prema tome, reprogramiranje dugova, da budemo jasni, se dešava samo onda kada smo došli u situaciju pred bankrot i da kažemo ne možemo više, molim vas reprogramirajte dugove, Grčka je bila u toj situaciji, mi ne. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se gospodine ministre.
(Gordana Čomić, s mesta: Pitanje samo.)
Znam, ali svesni ste da nemate pravo gospođo Čomić.
(Gordana Čomić, s mesta: Ne insistiram, samo sam pitala da li može ili ne može.)
Na vaše pitanje bi trebalo da da neko odgovor, moraćete to da ostavite za sutra.
Reč ima narodni poslanik dr Blagoje Bradić, posle njega narodni poslanik Milisav Petronijević i kao poslednji prijavljeni diskutant dr Blažić. Imate dva minuta gospodine Bradiću. Izvolite.
...
Zajedno za Srbiju

Blagoje Bradić

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovani građani Srbije, poštovane Nišlije, kao što su rekle moje kolege, gospodin Marko Đurišić i Dušan Petrović, mi nećemo podržati ovaj budžet, gospodine ministre Vujoviću, iz prostog razloga jer budžet nije razvojni. Budžet je jako centralizovan i dalje vodi Srbiju u dalju centralizaciju. To što ste pričali o razvoju, ja recimo na primeru Niša to ne vidim. U zadnjih godinu dana istu ste priču pričali za budžet za 2015. godinu. Žuta banka nije došla u Niš, a ono što će se desiti u 2016. godini, videćemo na kraju, ali po onome što sam video u budžetu, ne vidim neku perspektivu, jeste da je premijer Vlade rekao da će pomoći gradu Nišu oko organizovanja srpske Nove godine. Mislim da to nije dobro.
Dalje zašto ne želim da glasam za ovaj budžet je što vaše ministarstvo nije ispunilo zakonsku obavezu prema Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje i prema Ministarstvu zdravlja.
Vi ste, gospodine Vujoviću, po članu 22. Zakona o zdravstvenom osiguranju, obavezni da platite doprinose za 973.000 nosioca osiguranja u Republici Srbiji koji potpadaju pod član 22, a ja na žalost nemam vremena da objašnjavam taj član. Umesto 11 milijardi koje ste trebali da uplatite za 2015. godinu i za 2016. godinu, vi ste u 2015. godini dali 530 miliona, a u 2016. godini namenili 668 miliona, a ja da prevedem građanima Srbije, vi ste dali po, nosioci osiguranja iz ove grupe građana Srbije, 4,6 evra, umesto 57 evra. Zbog svega toga mislim da opasno ugrožavate sistem funkcionisanja zdravstva i ljudi u ministarstvu, ma koliko želeli dobro i ma koliko se trudili bez para, ne mogu da leče građane Srbije.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Vreme. Zahvaljujem se. Ja se izvinjavam poslanicima, ali umor je učinio svoje, imamo još tri poslanika koji imaju otprilike po pet minuta, gospodina Milana Petrića, Enisa Imamovića i Vojislava Vujića.
Sada reč dajem narodnom poslaniku Milisavu Petronijeviću, izvinjavam se prvo dr Branislavu Blažiću. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Blažić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem poštovani predsedavajući, dame i gospodo ministri, posle 15 sati rada, raspravljamo o jednoj temi i o jednom zakonu, koji svakako zaslužuje takvu raspravu i to dugo trajanje i pred nama je Zakon o budžetu za koji možemo da kažemo da je jedan izvanredan, izbalansiran zakon, gde su se neke naše nade, zahtevi, prohtevi, želje uskladile sa mogućnostima ove zemlje, vrlo transparentan zakon, socijalno odgovoran i razvojni budžet koji, u svakom slučaju jeste doživeo i predstavlja neki naš put i našu strategiju ove zemlje i pokazuje da se Srbija uspravila, da se nalazi na dobrom putu, s obzirom da su rezultati koji su postignuti bili iznenađujući, čak i za MMF, za Fiskalni savet, a iznenadilo je i sve nas.
Uspeh Srbije koji je postignut u jednom reformskom kursu, Srbija najzad počinje da troši svoje prave i prošlo je vreme kada je potrošnja bila ispred proizvodnje i kada je Srbija trošila više nego što je mogla da proizvede.
Ono što smo mogli da čujemo u današnjoj raspravi, to su kritike koje su bile upućene na ovaj budžet, ali vrlo je teško kritikovati nešto što je dobro, sa jedne strane. Sa druge strane, izuzetno je teško da kritikuju oni koji su ovu zemlju doveli do toga da je bila pred bankrotstvom, jer svaka njihova kritika može da se postavi pitanje, šta su oni to uradili i šta su učinili da spreče i da isprave nešto što je moglo da se uradi.
Ja ću se samo osvrnuti na jednu temu, a to je tema životne sredine, s obzirom da je ovde bilo pitanje i postavilo se pitanje o Zelenom fondu i o tome da li će biti zelenog fonda ili neće i tu bih hteo da kažem da, ako će se formirati novi zeleni fond, sa novim zakonima o zaštiti životne sredine i o otpadu i o privredi koju treba da donesemo do kraja godine, ako će se formirati zeleni fond kakav je bio nekada, onda bolje da ga ne formiramo.
Ja ću samo podsetiti kakav je odnos prema životnoj sredini bio u vreme DS i kako se raspolagalo sa sredstvima Zelenog Fonda i kakva je pljačka bila u tom fondu, a to može da se preslika na sve ostale odnose koju je tadašnja vlast imala prema sopstvenom narodu i sopstvenoj zemlji.
Zeleni fond je tada potrošio 25 miliona evra na akciju „Očistimo Srbiju“, gde su pare korišćene za kupovinu olovaka, kapa, upaljača, raznih drugih stvari, majica i još nečega, a ništa praktično nije urađeno u toj oblasti.
Zatim, 500.000 evra je potrošeno na bilborde i reklame, 35.000 evra je dato samo na zna, ostavljen je dug od 7,5 milijardi u fondu, plaćeno je 316 projekata koji nikada nisu urađeni, itd.
Sve to pokazuje kakav je odnos bio prema našem društvu od strane prethodne vlasti i ne čudi situacija u kojoj je zemlja dovedena, ali ponavljam, Srbija je na dobrom putu, Srbija će postati jedna primerena, moderna, poštena i odgovorna zemlja. Ovaj budžet to pokazuje i mislim da je to primer jedne velike borbe, pre svega predsednika Vlade Aleksandra Vučića koji žrtvuje svoje zdravlje i svoj život kako bi ogromnom energijom uspeo da ispravi mnoge stvari u kojoj je zemlja bila u prethodnom periodu. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se.
Reč ima narodni poslanik Milisav Petronijević.
(Dragan Šutanovac, s mesta: Pomenuta je DS i za vreme DS.)
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije
Gospodine predsedavajući, gospodo ministri, narodni poslanici, moje uvažene kolege Dejan Radenković i Đorđe Milićević su jasno i javno saopštili stav poslaničke grupe o predloženom Zakonu o budžetu za 2016. godinu i pratećim zakonima.
Ja ću to danas da potvrdim. Želim da na početku kažem da je budžet 2016. godine nastavak priče o budžetu iz 2015. godine, što smatram čak i logičnim, jer i onaj 2015. i ovaj 2016. godine su deo jednog jedinstvenog trogodišnjeg programa fiskalne konsolidacije u Srbiji.
Naravno, imajući u vidu da budžet nisu samo brojke, već i ekonomska politika i politika, jednostavno odgovor na pitanje – kuda ide Srbija, a ja želim iz nekoliko uglova da obrazložim zašto podržavam predlog ovog zakona.
Pored polemika, osporavanja, sumnji da će budžet 2015. godine da se ispuni, Vlada je imala velike aktivnost i to na dva fronta, ako mogu tako da se izrazim. Jedan je, sprovođenje ekonomske politike, a drugi o čemu želim da govorim, smatram ga vrlo važnim, jeste vraćanje vere u Srbiju.
Jasnom politikom, čvrstom odbranom i odlučnim sprovođenjem, Vlada je uspela da postigne značajne rezultate i na spoljno-političkom planu i kada su u pitanju evropske integracije i naravno, na unutrašnjem planu.
Ja ću se zadržati samo na činjenicama. Kada je u pitanju spoljna politička aktivnost, Rezolucija SB, gde je sprečeno da se Srbija označi kao genocidni narod, UNESKO, gde je sprečeno da Kosovo postane član, istorijska konferencija organizacije za evropsku bezbednost u Beogradu i evo već za koji dan, otvaranje poglavlja, možemo da imamo bilo kakav stav o tome, ali to će biti zapisno da je to u ovoj godini, aktivnostima Vlade, rezultat.
Kada je u pitanju ekonomska politika, završavamo godinu sa deficitom, mogao bih reći na dva načina. Jedan način je sa trećinom planiranog deficita za 2015. godinu ili drugim, nešto više od polovine planiranog deficita ako se računaju i stari dugovi koje Vlada uključuje. To su činjenice i to ne može da se pobije.
Ono što želim da istaknem da to nije učinjeno samo smanjenjem plata i penzija iako je to najveći doprinos sigurno već i što smatram značajnim i povećanjem naplate prihoda, čak skoro približno isto.
Kada je u pitanju smanjenje plata i penzija, da se podsetimo, Vlada je tada birajući između popularnosti i odgovornosti izabrala odgovornost i jednostavno i javno i jasno saopštila vodeći računa o najugroženijim kategorijama da ne budu pogođeni tom merom, što pokazuje socijalnu opredeljenost te Vlade, da joj je želja da se plate isplaćuju onoliko koliko može, realno a da se stvore uslovi, da se u narednom periodu obezbede i sigurne i stabilne i naravno u skladu sa rastom privrede veće plate.
Rast formalne zaposlenosti i nastavak pada stope nezaposlenosti je brojka i ona je prisutna u 2015. godini, a brojke su surove. One ne umeju da lažu.
Rebalansa nije bilo. Započet je i oporavak privrede i to u ovim uslovima finansijske konsolidacije, oporavak privredne aktivnosti na zdrav način zahvaljujući rastu izvozne i investicione aktivnosti, ako se ne varam, porast stranih direktnih investicija na negde milijardu i po do milijardu i šesto miliona evra. Sve zbog čega sam izneo samo ove, neke od tih podataka, neke od tih rezultata ove Vlade da bi u stvari napravio uvod za 2016. godinu.
Za razliku od prošle godine kada smo usvajali budžet za 2015. godinu sada imamo situaciju da ulazimo u budžet za 2016. godinu sa kapitalom značajnim koji smo stekli u ovoj godini, sa poverenjem građana da smo na pravom putu i naravno sa značajnim iskustvom. To nam i ohrabruje, to nam i daje garanciju i dokazuje nam da će se i ovaj budžet u 2016. godini naravno do kraja sprovesti.
Ja ću samo kratko da se zadržim na dva pitanja. Kada su prihodi u pitanju koji su inače predviđeni da budu veći, želim samo da Vladi dam zadatak onaj koji je imala i ove godine i uspešno ga izvršila, a to su pojačane mere na suzbijanju sive ekonomije, posebno u oblasti akciznih proizvoda i kontroli tržišta rada, borba za veću naplatu poreskih prihoda i za veću finansijsku disciplinu. Vlada je pokazala u ovoj godini koliki su potencijali u ovoj oblasti i koliko možete da se uradi, ja tražim da Vlada na isti način još više kreativnosti pokaže i u sledećoj godini.
U Srbiji svi moraju da plaćaju poreze, svi moraju da plaćaju doprinose, svi moraju da plaćaju dažbine, jer samo tako omogućujemo da imamo zdravstvo, da imamo obrazovanje, da imamo naravno nove škole, nove vrtiće, nova zdravstvene ustanove, itd. Tu moramo da budemo jasni i otvoreni, tako da kažem. Niko ne može da izbegne da plaća porez, pogotovo oni koji imaju neplaćene poreze a pri tom imaju avione, jahte itd. Ja dajem snažnu podršku Vladi da nastavi u tom pravcu.
Kada je su u pitanju rashodi, ja želim da kažem vrlo kratko. Glavne uštede su na svim elementima rashoda, ali ističem dva za koje pružam podršku Vladi, odnosno pozdravljam takav pristup.
Jedno je da nisu smanjena socijalna prava, time je Vlada još jednom pokazala svoju socijalnu odgovornost i drugo da su uvećana sredstva za kapitalne investicije, što pokazuje da Vlada ima nameru da ide ka onom krajnjem cilju, a to je jačanju privrede, investicija, itd.
Vrlo kratko samo kada je u pitanju jedan od najtežih zadataka koji nas čeka u sledećoj godini, to je efikasnost javne uprave. Nesporno je da tu racionalizacije mora da bude i Vlada je vrlo konkretno predvidela koje će mere preduzeti. Ja to podržavam jer znam da to jeste veliki trošak i veliko opterećenje i za privredu i za građane, ali ono na šta želim da skrenem pažnju i da zatražim od moje Vlade, a to je da jednostavno ne stvaramo klimu da je javna uprava neki samo trošak ovoj državi, koja maltene ne radi ništa.
Nije tačno. To su značajne institucije, to su značajne ustanove i nama treba i efikasna i jaka i stručna i profesionalizovana i delotvorna javna uprava i da to treba da imamo u vidu kada idemo na proces racionalizacije. Da pođemo od toga šta ovoj državi, šta privredi, šta građanima treba, pa da idemo dalje. Dakle, sve ove mere obezbedimo takav pristup.
Znam da je teško, znam da je to mnogo posla, ali mora i u sledećoj godini da se završi i onaj projekat Zakona o platnom razredu. On je veoma važan jer obezbeđuje pravičnost koje nema sada između raznih oblasti u Srbiji, a to nam je bitno. Na kraju krajeva, prosveta i zdravstvo nisu u povoljnom položaju kada su u pitanju plate u državi, ali istovremeno je šansa da kroz ovo budu, da tako kažem, u boljem položaju da izjednače, a da ne pričam da to treba uzeti u opciju i izmene Zakona o platama u državnim organima od koga su svi pobegli.
Danas imaju neki, čak kažu devet stotina je koeficijent, neki kažu šesto, ali uglavnom stotine, različite osnovice, itd. Danas imamo premijera Srbije koji je možda na tristotom mestu, govorim samo o korisnicima budžetskih sredstava, ne govorim van toga i tu mora da se kod funkcionera uvede red.
Ono što takođe želim na kraju da kažem, a radi se o jednom pravcu koji Vlada vrlo jasno nudi, mere fiskalne politike i reforma javnog sektora i reforma privrednog ambijenta i završetak restrukturiranja i unapređenje rada javnih preduzeća nisu cilj. To je sredstvo, to je put, to je način da se dođe do glavnog cilja da se stvori osnov za poboljšani privredni ambijent, da se stvori osnov za povećanje investicija i domaćih i stranih ravnopravno i ja to snažno podržavam je samo tako znači novo zapošljavanje. Samo tako znači stvaranje osnova za stabilan održiv rast u narednim godinama. Samo tako se može doći do krajnjeg cilja, a to je bolji život i bolji životni standard građana.
Na kraju krajeva, to dovodi do većeg BDP. Ako je veći BDP, onda je procenat učešća u javnom dugu manji. Nije nama visok procenat učešća u javnom dugu samo zbog velikih troškova, nego i zbog toga što nam je BDP mali.
Na kraju, želim da snažno podržim upravo ovu poruku koju nosi ovaj budžet, a to je da jačanje privrede uništene pljačkaškom privatizacijom i pogrešnim privrednim sistemom koji je postavljen.
Jedino na taj način, stvaranjem novih vrednosti, dakle, jačanjem onih koji prave pare, Srbija može da stvori uslove za održiv razvoj, za bolji život građana.
U tom smislu, ja dajem punu podršku Predlogu zakona i ovim porukama i pravcima akcije Vlade Republike Srbije. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Petronijević.
Reč ima narodni poslanik Milan Petrić, pet minuta.
...
Srpska narodna partija

Milan Petrić

Samostalni poslanici
Poštovani predsedavajući, poštovani predstavnici Vlade, poštovane kolege i koleginice, u okviru Predloga zakona o budžetu za 2016. godinu postavljam pitanje – da li će umanjenje subvencija u poljoprivredi uticati na stimulaciju proizvodnje domaćeg mleka i stočarstva ili će se stvoriti suprotan efekat jačanjem uvozničkog lobija mesa i mleka, što bi kao posledicu imalo urušavanje ionako polunapuštenih sela u Srbiji?
Subvencije u železnici su povećane više nego u privredi. Izražavamo nadu da će se to povećanje usmeriti na revitalizaciju železničke infrastrukture, obezbeđivanje neobezbeđenih pružnih prelaza i šinske signalizacije.
Pitanje je opet - koja percepcija je navela predlagača da umanji subvencije za poljoprivredu, hirurški precizno prepolovi subvencije za kulturu, a tzv. ostale subvencije poveća? Šta se sadrži pod ostalim subvencijama?
Neki od bitnih nedostataka po nama u budžetu su nepotpuna transparentnost i knjiženje rashoda javnih preduzeća, nepostojanje jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru.
U okviru projekta „Beograd na vodi“ Srpska narodna partija insistira da arhitektura kompleksa poštuje graditeljsku tradiciju nasleđenog urbanog tkiva grada Beograda. Građena sredina je okvir naše sadašnjosti i što je još bitnije naše budućnosti i u predloženoj formi projekat smatramo da narušava prostornu siluetu grada. Neshvatljivo je da za poslovnu zgradu kompleksa „Beograd na vodi“ se izabere zadužbina Luka Ćelovića, kao jednog od simbola tadašnjeg uspona evropske Srbije, a da se ponuđenim rešenjima za objekte kompleksa ni u jednom detalju ne prati duh okolne urbane strukture i ovog reprezentativnog objekta.
Primedbu imamo i u članu 15b, gde smatramo da treba brisati reč „međunarodni“. Definicija „međunarodni“ direktno upućuje na primenu propisa bliskoistočnih zemalja, jer je opšte poznato da je investitor projekta iz tog regiona, i primenom propisa sa ovog područja, odustaje se od evropskih propisa i standarda u gradnji, čime se narušava buduće funkcionalno korišćenje tog objekta, odnosno pitanje osiguranja objekta koji nisu po evropskim standardima, pitanje klimatskih uticaja na ugrađene materijale i stabilnost samog objekta.
Srpska narodna partija smatra da Predlog zakona izmena i dopune Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju treba dodatno izmeniti. U članu 7. ovog predloga pominju se subvencije u visini do šest hiljada po hektaru. Nismo nigde našli primer u svetu da se podstiče subjekat, već sam proizvod. Ionako niske subvencije do šest hiljada dinara po hektaru mogle bi se svesti do dve, tri hiljade po hektaru, jer će se ukupan budžet za subvencije deliti sa brojem hektara.
Postavljamo pitanje – da li su svi poljoprivrednici dobili ovogodišnje subvencije? Napominjemo da nije isto proizvesti hektar maline ili hektar pšenice sa istom visinom subvencija. Mi moramo naše poljoprivrednike podstaći da proizvode što veću količinu proizvoda, što boljeg kvaliteta, pa samim tim će se i proizvođači truditi da proizvode što veću količinu robe. Da bi to izveli, moramo uvesti kategorizaciju poljoprivrednih proizvoda koji se subvencionišu, a potom je potrebno uraditi i reonizaciju poljoprivredne proizvodnje, odnosno definisati reone u Srbiji u kojima dominiraju određene poljoprivredne kulture, pa tek onda na osnovu toga izvršiti subvencionisanje na bazi potencijala i količine izvoza određenog proizvoda. To je ono što smatra SNP da bi trebalo ovaj predlog zakona da sadrži.
Takođe, ovim zakonom bi trebalo da se spreče zloupotrebe ljudi koji se ne bave poljoprivredom, već šta oni rade? Registruju poljoprivredna gazdinstva, nakon toga licitiraju zemlju, uzmu subvencije po hektaru i na kraju izdaju zemlju koju su izlicitirali u podzakup.
Takođe, napominjemo da je našim poljoprivrednicima potreba kreditna podrška u nabavci mehanizacije i opreme i to treba ugraditi u ovaj predlog zakona.
Naglašavam da postoje tri oblasti koje čine snagu jedne države. To su: energija, NIS, koji smo prodali, i pitanje je šta će biti sa EPS-om, informacije, „Telekom“, koji čeka prodaju, čemu se SNP oštro protivi, i hrana. Jedino je poljoprivreda ostala kao jedini sektor privrede gde još imamo pun ekonomski suverenitet i zato smatramo da mora postojati ozbiljna agrarna strategija i čvršći dogovor sa poljoprivrednim proizvođačima.
Mišljenja smo da je svrha Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama povećanje nameta radi punjenja budžeta. Takođe, ovaj zakonski predlog, u slučaju da bude prihvaćen, može negativno da utiče na kupovnu moć potrošača, što će za posledicu imati i umanjenje profita proizvođačima.