Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 26.10.2016.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni nastavljamo rad Treće sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2016. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 101 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubacite svoje kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 117 narodnih poslanika i da imamo uslove za nastavak rada.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju poslanici Momo Čolaković, Žarko Obradović, Snežana Bogosavljević Bošković, Milorad Mijatović, Meho Omerović i Jovan Jovanović.
Nastavljamo rad i prelazimo na zajednički jedinstveni pretres o predlozima zakona po tačkama od tri do osam dnevnog reda.
(Boško Obradović, s mesta: Poslovnik.)
Izvolite.
...
Srpski pokret Dveri

Boško Obradović

Poslanička grupa Dveri
Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege narodni poslanici, poštovani ministri sa saradnicima, pomaže Bog svima.
Ja bih želeo da ukažem na član 97. Poslovnika o radu Narodne skupštine koji u stavu 3. kaže da predsednik, odnosno predstavnik poslaničke grupe pre otvaranja pretresa ima pravo da predloži duže vreme pretresa za poslaničke grupe od vremena utvrđenog u stavu 1. ovog člana. O tom predlogu Narodna skupština odlučuje većinom glasova narodnih poslanika na sednici na kojoj je prisutna većina narodnih poslanika bez pretresa.
Ja bih, dakle, vas zamolio da omogućimo duže vreme za pretres po ovih šest tačaka dnevnog reda, posebno iz razloga što one jednostavno međusobno nisu povezane, nisu međusobno ničim uslovljene i samim tim ne bi ni smele da se nađu u zajedničkom pretresu.
Posebno tema fonda za zapadni Balkan zahteva da bude posebna tačka dnevnog reda, i s obzirom da to prilikom jučerašnjeg utvrđivanja dnevnog reda nije omogućeno na osnovu zahteva opozicije, mislim da bi ovo proširenje vremena za raspravu onda bilo odgovarajuće rešenje, da bismo zaista mogli da se posvetimo dostojno toj izuzetno važnoj geopolitičkoj tački.
Prosto, nemoguće je u jednoj raspravi raspravljati o zajmovima, ugovorima, kreditima i drugim ekonomskim temama …
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Poslaniče, pričali smo o spajanju rasprave…
...
Srpski pokret Dveri

Boško Obradović

Poslanička grupa Dveri
a zatim preći na KiM, veliku Albaniju i geopolitičke teme.
Dakle, molim vas da se izjasnimo po ovom pitanju i da se omogući duže vreme za raspravu.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hoćemo kada dođe vreme za to. Pošto se opet preuranjeno ustali da predložite, samo prvo moram da završim.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika, obaveštavam vas da današnjoj sednici prisustvuju: prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, ministar finansija dr Dušan Vujović. Pozvani su i ovlašćeni i drugi ministri, imate to pismeno, nema potrebe da čitam ako su ovlašćenja predata pismeno i naravno pomoćnici, vršioci dužnosti ovlašćenih i nadležnih ministara.
Imali smo predlog poslanika Obradovića.
Molim vas da se izjasnimo o produženju rasprave o ovim tačkama dnevnog reda.
Pokrenite glasanje.
Zaključujem glasanje: za – 43, protiv – jedan, uzdržan – niko, nije glasalo 112 poslanika.
Konstatujem da Skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Molim poslaničke grupe ukoliko to nisu učinile da odmah sada podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 170, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine otvaram zajednički jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju ugovora između Vlade Republike Srbije i Fonda za razvoj Abu Dabija za budžetsku podršku, Predlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 1830/2014 između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije, Predlogu zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora „Apeks zajam za mala i srednja preduzeća i druge prioritete III/B“ između Republike Srbije i Evropske investicione banke i NBS, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Program modernizacije, optimizacije javne uprave) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Predlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 1768/2012 između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju fonda za zapadni Balkan sa statutom fonda za zapadni Balkan.
Da li predstavnici predlagača Ivica Dačić, prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova, i dr Dušan Vujović, ministar finansija žele da uzmu reč u ovom delu rasprave?
Izvolite.
Ministar dr Dušan Vujović.

Dušan Vujović

Hvala lepo poštovana predsednice.
Poštovani poslanici, dozvolite mi da samo kratko na početku ove rasprave kažem po nekoliko rečenica o pet zajmova koji se danas nalaze na dnevnom redu i traže ratifikaciju od parlamenta, odnosno od Skupštine Srbije.
Prvi je zajam Razvojnog fonda Abu Dabija, od milijardu dolara, odnosno u protivvrednosti u dirhamima. Milijardu dolara je protivvrednost u dirhamima. Napominjem da dirham ima fiksni kurs od 1997. godine. Znači, to je praktično isto kao da je denominovan u dolarima.
Ovaj kredit dat je za opštu podršku u budžetu i pretpostavlja nastavak fiskalne konsolidacije na način na koji to sprovodimo poslednje dve godine. Zajam je dat po izuzetno povoljnim uslovima, kamatna stopa je 2,25% i nema nikakvih drugih opterećenja. Znači, ne postoje nikakve fronten, fiz, bilo kakva druga opterećenja, sve je uključeno u ovaj dodatak 0,25%, u poređenju sa zajmom koji smo povukli avgusta 2014. godine.
To je kredit koji smo zajednički dogovorili da bude povučen u pet tranši, tokom dve i po godine svakih šest meseci, što koincidira sa dospećem naših obaveza u četvrtom kvartalu ili drugom kvartalu svake godine, sa jedne strane, i sa druge strane, predložena je izmena u odnosu na prethodni zajam, tako što ćemo otplatu imati ravnomernu, u jednakim ratama, pet godina šestomesečne otplate, od 2021. do 2026. godine. Značajno je bolje 2,25% od tržišnih uslova koje danas Srbija može da dobije na međunarodnom tržištu za kredite ovakve ročnosti ili za obveznice ovakve ročnosti, znači, na 10 godina najbolja stopa koju smo mogli da dobijemo je 4,40%. Znači, ovo je skoro upola manje.
Kao što rekoh, sredstva bi bila, pod uslovom da se danas napravi ratifikacija, sredstva bi bila raspoloživa pre kraja ove godine i pomogla bi nam u finansiranju dospelih obaveza na dolarske kredite koji su uzeti u proteklih pet, šest godina.
Pretpostavljam da će biti pitanja i onda ću saopštiti detaljnije informacije o tome koliko štedimo, koje kredite zamenjujemo i koje su namene tih sredstava, bilo u finansiranju dospelih obaveza, bilo u refinansiranju ili ranijem zatvaranju kredita koji su najskuplji.
U mom redosledu ovde drugi je po veličini, Apeks zajam Evropske investicione banke. To je peti ili šesti zajam po redu namenjen za podršku komercijalnim bankama da finansiraju pod povoljnijim uslovima razvoj malih i srednjih preduzeća u Srbiji.
Agent u realizaciji ovog kredita je NBS. Realizacija se vrši preko komercijalnih banaka prema već poznatim kriterijumima. To nama ulazi u javni dug, ali mi ne snosimo nikakve druge rizike, pošto komercijalne banke na sebe preuzimaju kompletne rizike primalaca kredita, obezbeđivanja naplate kredita i svega ostalog. Mi samo koristimo naše prisustvo i garanciju, da bismo spustili trošak ovih kredita. Znači, to je pravilno i blagotvorno korišćenje državne garancije. Nasuprot nekim slučajevima iz naše prošlosti gde su garancije korišćene da se opravda povišena kamatna stopa, ovde se garancijama spušta kamatna stopa i samim tim se omogućava našim preduzećima koji su glavni izvor zaposlenosti i ekonomskog rasta, i danas i na srednji rok, da pod povoljnim uslovima dobiju kredite, da banke ocenjuju validnost tih kredita i da preduzeća mogu sa takvim kreditima da konkurišu i na domaćem i na međunarodnom tržištu.
Treći kredit po veličini je 69 miliona evra. To je kredit Svetske banke koji se odnosi na unapređenje javne uprave. Sredstva ovde nisu velika, ali su uslovi izuzetno povoljni. To je kredit koji trenutno ima kamatnu stopu od svega 0,71%. Tu je veliki deo poklona u tom kreditu. Postoji pet godina „grejs“ period, dok se povlače sredstva ovog kredita u tri godine, po ispunjenju uslova koje postoje u razvojnoj matrici ovog kredita, i 12 godina otplate preko toga. Znači, 17 godina. To su praktično troškovi za budžet beznačajni. Ako uzmete to i diskontujete po komercijalnoj stopi od 4,4%, koji sam već pomenuo onda ćete dobiti da je tu poklon preko 50%.
Ovo je kredit koji je namenjen direktno realizaciji i podršci realizacije reforme Javne uprave, poboljšanja kvaliteta pripremanja odluke Vlade i unapređenja realizacije onih stvari na koje smo se već obavezali, koje su za nas bitne, a ne samo zbog ispunjavanja uslova iz Glave 32, a to je poboljšanje finansijske kontrole. Mislim da će i ovaj parlament od toga imati veliku korist, jer će izveštavanje, kvalitet izveštavanja i redovnost u izveštavanju biti bolja i pouzdanija.
Četvrti kredit po veličini je kredit Saveta Evrope od 17 miliona evra, koji je namenjen finansiranju zatvora u Kragujevcu, da bi se ispunili evropski standardi u kvalitetu kazneno-popravnih institucija u svim standardima koje one ispunjavaju. Setite se, imali smo pre godinu, dve sličan ovakav kredit za zatvor u Pančevu od 18 miliona evra, ovaj je 17 miliona evra, i mislim da se time približavamo ostvarivanju onih ciljeva koje sebi kao pristojna zemlja mislimo da možemo i želimo da priuštimo a to je da svi zatvorenici imaju uslove uporedive sa uslovima u Evropi.
Konačno, peti kredit na ovom spisku gde se očekuje današnja ratifikacija je kredit koji dolazi sa velikim zakašnjenje. To je takođe kredit Saveta Evrope za Kraljevo, za otklanjanje posledica zemljotresa u Kraljevu pre šest godina. Trebalo je dugo vremena da se pripreme projekti, to je znači osam miliona evra koji su namenjeni za sređivanje naselja socijalno ugroženih kategorija, da ne označimo samo jednu ili dve grupe. Cilj je da se podignu ekonomski efikasne i energetski efikasne osmospratne stambene zgrade i da se obezbedi kvalitetan način života i ne samo života, nego i obrazovanja, da se pruži jednaka šansa u startu tim zajednicama, koje su inače ranije bile u težim uslovima, znači nisu svojoj deci mogli da priušte obrazovanje i razvijanje ljudskih potencijala koji sa sobom donose na svet.
To je ukratko pet kredita, od kojih je prvi namenjen opštoj budžetskoj podršci. Da vam napomenem jednu stvar, imaćemo prilike sigurno kasnije detaljno da pričamo, i pored toga što sa današnjim danom imamo suficit, i pored toga što sa današnjim danom se nalazimo u situaciji da očekujemo sa kolegama iz MMF da ćemo imati deficit ove godine koji će biti duplo manji od projektovanog, i dalje nam je potrebno finansiranje, da finansiramo dospele obaveze i da refinansiramo one obaveze koje dospevaju ranije. Od 23,24 milijarde otprilike, grubo rečeno, nemojte da me hvatate za reč za svaku cifru, 24 milijarde, svake godine nam dospeva otprilike 4,5 milijardi i to ako nemamo toliko viška da te kredite odmah vratimo, onda ih refinansiramo pod najpovoljnijim uslovima, vraćamo glavnicu ili finansiramo kamate.
Ovaj kredit nam omogućava da stvorimo prirodni „hedž“ i da promene kurseva ne utiču direktno na budžet, odnosno da budu, pod znakom navoda, raspoređena tokom narednih 10 godina.
Ovaj kredit za podržavanje malih i srednjih preduzeća je izuzetno značajan, pošto većina zemalja u svetu na tim preduzećima gradi piramidu ekonomske snage, na tim preduzećima se podiže preduzetništvo, tu se stvaraju nova radna mesta, tu nastaju, ali i ne preživljavaju sve firme. Prema tome, ovo je model koji u Srbiji podržava i preduzetništvo i otvaranje novih radnih mesta i održavanje ekonomskog rasta u srednjem periodu.
Želim samo da vas informišem da smo se već usaglasili oko toga, da očekujemo stopu rasta od 3% u narednoj godini. prema tome, ovaj kredit direktno podržava te tendencije, podržava očekivanja da će strani investitori imati dobro okruženje u Srbiji. jučerašnji objavljeni podatak o tome da smo se popeli na čak 47 mesto na listi „Duing biznis“ potvrđuje da permanentno poboljšavamo investicionu klimu u Srbiji i poboljšavamo uslove za realizaciju investicija.
Konačno, ovaj kredit za Javnu upravu pokazuje da ćemo biti spremni i da realizujemo reformu javnog sektora u celosti i da imamo dovoljno resursa da premostimo sve potencijalne gepove i troškove koje to izaziva, mada ovaj kredit je namenjen za opštu budžetsku podršku. On ne finansira pojedinačne elemente troškova. Deo tih troškova se finansira iz paralelnog granta Evrope, odnosno tehničke pomoći koju daje Evropska zajednica. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Ivica Dačić.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
Zahvaljujem predsednice.
Pošto je ministar Vujović govorio o ovim drugim zakonima, dozvolite da kažem nekoliko reči o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Fonda za zapadni Balkan, sa Statutom Fonda za zapadni Balkan.
Fond za zapadni Balkan nastaje po modelu Međunarodnog višegradskog fonda koji su četiri članice višegradske grupe osnovale 2000. godine, sa ciljem da pomogne razvoj saradnje i podstakne razvoj odnosa civilnog društva, akademskog sektora i građana kroz zajedničke projekte, a osnovne oblasti koje se planiraju jesu promovisanje i razvoj kulturne saradnje, promovisanje i razvoj razmene u oblasti nauke, istraživanja i saradnje u oblasti obrazovanja, promovisanje i razvoja razmene mladih, promovisanje održivog razvoja itd.
Reč je o šest ugovornih strana. Molim vas da obratite pažnju na terminologiju koja se koristi, upravo zbog toga da ne bi neko to protumačio da je reč o državama. Reč je o ugovornim stranama i …
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Budite ljubazni da dozvolimo ministru da govori.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
Pošto je gospodine Živkoviću već našao da dobacuje, ja ću da podsetim, samo što je ušao odmah je našao da dobacuje.