Deveto vanredno zasedanje , 17.07.2018.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/175-18

1. dan rada

17.07.2018

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:30

  • TRAŽENJE OBAVEŠTENJA I OBJAŠNJENJA

  • Pritisci na KTV televiziju, usklaženost pregovora u Briselu sa stavovima ruske Dume, posebna sednica o Kosovu i Metohiji
  • Mišljenje i buduće aktivnosti Vlade u vezi sa podatkom da je 50% mladih depresivno i anksiozno, izveštaj o sprovoženju strategije za mlade, pristupačnost visokoškolskih ustanova studentima sa invaliditetom, toaleti u zdravstvenim ustanovama
  • Dodela sredstava preko konkursa produkciji G.F.C. doo i pored lažnih referenci, plaćenje penala za nerealizaciju prejekata za koje su odobreni krediti
  • O ćemu se tačno priča u Briselu i šta je dosad dogovoreno, očekuje li se potpisivanje pravno-obavezujućeg sporazuma do kraja 2018. godine, sednica o Kosovu i Metohiji
  • Da li je Dušan Bajatović dovoljno štedeo da nadoknadi štetu "makar za jednu firmu koju je upropastio"
  • Dodela priznanja za učenike koji osvajaju medalje na takmičenjima, izrada zakona o Matematičkoj gimnaziji
  • Zašto Tužilaštvo nije pozvalo Vojislava Koštunicu da da izjavu u vezi sa JSO, zašto Vojislav Šešelj nije odgovoarao za najavljivanje ubistva Zorana Đinđića, zašto Tomislav Nikolić nikad nije pozvan da da izjavu zbog izjave da je "i Tito pred smrt imao pro
  • Primena blažeg zakona za učinjeno krivično delo
  • Faza u kojoj se nalazi priprema izmena i dopuna Zakona o sudijama
  • Dragan Đilas i Telekom, slučaj Saše Jankovića i afera "Pištolj", nereagovanje Tužilaštva zbog izjava Vuka Jeremića o KiM
  • Dokument o priznanju nezavisnosti Kosova, da li je Aleksandar Vučić 2014. prihvatio da će potpisati pravni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom, da li se produženje roka za studiranje odnosi i za prvu generaciju studenata koji su upisali po Bolonji
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Marijan Rističević

    Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
    Dame i gospodo narodni poslanici, meni je žao što moje kolege poslanici, koji su danas veoma čudno izgledali i veoma se čudno smejuljili, što nisu prisutni, što prof. Pavlović nije tu da mu objasnim razliku između industrijske konoplje i one druge konoplje za koju je on ovde izvršio propagiranje i reklamiranje.

    Dakle, industrijska konoplja do 0,3%. Kad su sušne godine uništava u poljoprivrednim usevima iako nije narkotik, ali čim pređe 0,3% THC-a ona se uništava iako daje veoma solidne prinose i daje veće prihode po hektaru kad se gaji i industrijska konoplja ima više hiljada namena u industriji i u preradi dostiže 10 puta veću vrednost od one koliku ima u poljoprivrednim usevima.

    Da bi ostavio i vreme kolegama, ja ću reći da ću podržati sve zakone, naravno i sudije. Sudijama želim da preporučim da znaju da oni treba da štite i da kažnjavaju, da štite one koji nisu krivi, a da kažnjavaju one koji su krivi, ne samo da bi kaznili delo, već da se novo delo ne bi počinilo i moj savet im je da ubuduće vode računa da oni nisu nezavisni, božanski nezavisni, da nisu nezavisni od zakona, već su nezavisni od kriminala i nadam se da će i sudije privrednih sudova i ove druge sudije tako postupati. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala lepo.
    Reč ima Predrag Jelenković. Izvolite.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Predrag Jelenković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
    Zahvaljujem predsednice.

    Uvaženi ministre sa saradnicima, uvažene sudije, koleginice i kolege, kolega dr Bačevac je govorio dosta o zakonu, a ja bih nešto da kažem o Kliničkom centru u Nišu koji se ubraja u jedan od najboljih donorskih centara za transplataciju.

    Klinički centar Niš je prema statističkim podacima trenutno jedan od najboljih donorskih centara od ukupno njih 14 u zemlji jer se čitav tim lekara koji se time bave godinama unazad svojski trude da pronađu potencijalne recipijente, odnosno pacijente koji ispunjavaju uslove za transplataciju jetre konkretno, a ujedno i savetodavno pomažu kolegama iz ostalih zdravstvenih centara u regionu, čiji pacijenti gravitiraju ka ovo zdravstvenoj ustanovi.

    U Srbiji trenutno samo tri zdravstvena centra rade transplataciju jetre, a to su Klinički centar Srbije, Klinički centar Vojvodine i VMA i ako za sada u Niškom kliničkom centru ne postoje u potpunosti svi uslovi da se obavljaju transplatacije jetre, ali kada se sagledaju podaci i brojke u poslednjih nekoliko godina Klinički centar u Nišu je u potpunosti ispunio ulogu u prepoznavanju pacijenata sa obolelom jetrom sa juga i jugoistoka Srbije i što je bitnije njihovu primenu za transplantaciju.

    U prethodnom periodu na listi Niškog kliničkog centra nalazilo se gotovo dvadesetak pacijenata koji spadaju u kandidate za prijem novog organa, od kojih su neki već transplantirani, a za neke je u toku priprema. Ono što je zaista važno, novi uslovi rada, nova zgrada sa najmodernijom opremom i aparatima, ali i ljudstvo pre svega čine da situacija bude sve bolja, te u novoj zgradi postoje i posebne sobe koje su namenjene za pacijente koji se pripremaju za ekvantaciju, odnosno transplantaciju, a saradnja sa kordinatorima za transplataciju iz ostalih zdravstvenih centara je sve bolja.

    Međutim, kada je reč o transplantacijama bubrega, duže vreme unazad Klinički centar Niš je pri vrhu liste u zemlji. U toku prošle godine ovde je urađeno osam srodničkih tranplantacija i četiri kadeverične, a tokom ove još nekoliko, zapravo koliko sam ja upoznat, još dve srodničke i jedna kadeverična, što predstavlja zaista bitan uspeh, a od 2007. godine kada su transplantacije počele da se rade u Nišu preko 110 pacijenata je dobilo novi bubreg.

    Koliko je bitno da se i sam zakon, ali i svest sugrađana, to smo danas više puta čuli, konstanto podiže i da se utiče na javnost na to koliko je bitna i saradnja ustanova govori i onaj primer iz 2015. godine, neko je danas pomenuo, kada je u klinički centar sa teškim povredama iz Knjaževca dovezena šezdesetšestogodišnja žena kojoj lekari nisu mogli da pomognu i očekivali da će nastupiti moždana smrt.

    Tada su alarmantno svi i svi transplantacioni timovi iz čitave zemlje ponovo zahvaljujući pre svega, porodici donora, a potom i spremnosti lekara Kliničkog centra Niš izveli pravu filmsku akciju kada su spašena čak četiri života. U zajedničkoj akciji učestvovalo je oko 200 lekara, medicinskih sestara i nemedicinskog osoblja. Iz Niša kvr se slala u Beograd kako bi se uradila tipizacija tkiva i pronašla osoba koja ima najviše podudaranja i time najmanje šansi da odbaci presađeno srce.

    Koliko je bitan zajednički pristup pokazuje i to da je za jetru transplantacioni tim iz Novog Sada u Niš, došao helikopterom, dok su bubrezi presađeni odmah u niškom Kliničkom centru.

    Ono što treba istaći je da, naravno, u toku se privodi, i pri kraju je renoviranje stare zgrade hirurgije u Nišu, u kojoj se nekada nalazio stari urgentni centar, i u tom prostoru će biti smeštene ambulante mnogih klinika, dnevna bolnica, odnosno poliklinika, što će značajno uticati i na brzinu i kvalitet rada i komfor pacijenata. Pored nove zgrade Kliničkog centra, uveliko se prave planovi i uskoro počinje izgradnja heliodroma, sredstva su obezbeđena od Direktorata civilnog vazduhoplovstva, a ugovor je potpisan krajem decembra 2017. godine, tako da će, ukoliko se ne varam, niški Klinički centar biti prva civilna zdravstvena ustanova koja poseduje mesto za sletanje helikoptera, i još puno aktivnosti na kojima uveliko rade ljudi iz uprave Kliničkog centra, u dogovoru naravno, sa ministrom, ljudima iz ministarstva i naravno, uz pomoć Vlade Srbije.

    Ono što je važno da je preseljena i Pulmološka klinika iz bolnice koja se nalazila van Niša, udaljena 12 kilometara, i uveliko se prave planovi za preseljenje i onkološke klinike iz istog mesta, što je od izuzetnog značaja za pacijente. Završava se topla veza između ginekologije i Dečije interne klinike, tako da novorođenčad koja moraju da budu lečena više neće morati da se izlažu atmosferskim prilika,a i prebacuju sa klinike na kliniku. Kada već pominjem najmlađe, uskoro bi trebalo da Klinički centar Niš, formira prvi dečiji urgentni centar u Srbiji u kome će biti zbrinjavani svi pacijenti iz regiona mlađi od 18. godina. U danu za glasanje SDS će podržati set zakona, kao i set zakona iz oblasti pravosuđa.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima narodni poslanik Branka Stamenković. (Nije tu.)
    Svetlana Nikolić Pavlović, da li je tu? Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Svetlana Nikolić Pavlović

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Zahvaljujem, predsednice.

    Uvaženi ministre sa saradnicima, dragi gosti iz Uprave za biomedicinu, poštovane sudije, koleginice i kolege narodni poslanici, pred nama je set od tri veoma važna zakona iz oblasti zdravstva.

    Najpre, Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, o presađivanju ljudskih organa i o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama. Ovom prilikom želim da izrazim svoje posebno zadovoljstvo kao dugogodišnji zdravstveni radnik i kao narodni poslanik da sam u prilici da učestvujem u donošenju ovako važnih zakona.

    Novi Zakon o primeni ljudskih ćelija i tkiva, najpre na precizna i jasan način definiše koje zdravstvene ustanove mogu podneti zahtev za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i koje mogu biti banke ljudskih tkiva, uključujući i sve uslove koje moraju da ispune da bi dobile dozvolu.

    Pored toga, da bi se oblast primene ljudskih ćelija i tkiva razvila po najvišim standardima medicinske nauke i prakse u Republici Srbiji, neophodno je definisati registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze, koji omogućava pronalaženje nesrodnih davalaca, i obezbeđivanje ćelija za presađivanje. Postojeći zakon nije jasno definisao postojanje registra kao organizacione celine, kao ni odgovornosti i obavezne poslove registra, što je osnov za rad u skladu sa najvišim standardima iz ove oblasti.

    Novi zakon uređuje aktivnosti u ovoj oblasti, što doprinosi razvoju i unapređenju rada sa nacionalnim davaocima, što doprinosi bržem ostvarivanju zdravstvene zaštite u ovoj oblasti, kao i unapređenje međunarodne saradnje. Novi zakon je propisao pojednostavljenu proceduru, izdavanje dozvole zdravstvenim ustanovama za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u pomenutoj oblasti, u cilju uspostavljanja i održavanja sistema sledivosti.

    Jedna od novina ovog zakona je pojednostavljenje postupka davanja pristanka za primenu ljudskih tkiva, izbegavajući nepotrebne finansijske troškove vođenja registra, odnosno uvođenjem zabrane o darivanju, zakon je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova porodice da to učini u trenutku smrti, ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim, dok je u pogledu maloletnih građana predviđen neophodan informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.

    Formiranjem inspekcijskog nadzora u okviru Uprave za biomedicinu, obezbeđuje se kontinuiranost stručnog nadzora u oblasti biomedicine koja je specifična zbog svakodnevnih uvođenja novih metoda u procesu rada, te se nameće potreba za nadzorom od strane stručnjaka sa najvećim iskustvom u praksi, koje prati savremena dostignuća nauke u ovoj oblasti.

    Donošenjem novog zakona stvoriće se uslovi za promociju davalaštva i podizanje svesti građana o značaju davanja, kao i organizovanje poslova u oblasti ljudskih ćelija i tkiva, čime će se u svim etapama, uz poštovanje principa sledivosti, zaključno sa najcelishodnijom primenom u svim etapama, u svrhu lečenja unaprediti kvalitet pružene zdravstvene zaštite u skladu sa savremenim standardima medicinske nauke u prakse, odnosno sa propisima EU u ovoj oblasti.

    Budući da se sva nova rešenja predložena ovim zakonom odnose na materiju koja se nije mogla urediti drugim pravnim aktom, a imajući u vidu i obim predloženih izmena, donošenje novog zakona o primeni ljudskih ćelija i tkiva predstavlja jedinu mogućnost.

    Što se tiče drugog predloga zakona o presađivanju ljudskih organa, donošenjem novog zakona obezbediće se jasna podela zdravstvenih ustanova koje će obavljati poslove presađivanja, odnosno eksplantacije organa i donor bolnica kao jasna podela poslova i obaveza koje obavlja jedna, odnosno druga, gore pomenuta zdravstvena ustanova.

    Donošenje programa transplantacije koji je biti jedinstven na teritoriji Republike Srbije i koji će definisati jasne procedure i postupke u vezi organizacije timova i finansiranja celokupnog postupka presađivanja, pojednostavljenje izdavanja odobrenja zdravstvenim ustanovama za obavljanje delatnosti presađivanja ljudskih organa, uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti presađivanja organa, sistem sledivosti, pojednostavljenje postupka davanja pristanka za presađivanje organa, izbegavajući nepotrebne finansijske troškove vođenja registra, odnosno uvođenjem zabrane o darivanju organa davaoca organa, zakon je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih organa, kao i mogućnost članova porodice da to učini ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim. U pogledu maloletnih građana, neophodan je informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.

    Donošenje programa promocije koja će na adekvatan način uticati na promenu svesti građana u vezi sa darivanjem svojih organa, jasna uloga i zadaci uprave za biomedicinu, kao kompetentnog tela u oblasti biomedicine, na nivou cele Republike Srbije, jasan inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova iz oblasti presađivanja organa. Kako je u pitanju vrlo osetljiva oblast, neophodno je, pre svega, imati edukovane inspektore koji će svojim postojanjem i delovanjem osigurati održivost visokog nivoa kvaliteta u ovoj oblasti.

    Na kraju, potpuno usklađivanje sa direktivama EU. Na kraju, želim da istaknem još jednom svoje posebno zadovoljstvo, što sam u prilici da kao pripadnik većinske, vladajuće većine, u ovom visokom Domu, u danu za glasanje podržim ove predloge zakona i glasam za njihovo donošenje. Zahvaljujem.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Reč ima Marijana Maraš.
    Reč ima Branislav Mihajlović.
    Reč ima Milovan Krivokapić.
    Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Milovan Krivokapić

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani Visoki savet sudstva sa sudijama, drage koleginice i kolege, danas ću diskutovati o Predlogu zakona o ljudskim ćelijama, tkivima i Predlogu zakona o presađivanju ljudskih organa.

    Ovi zakoni o kojima smo danas diskutovali i o kojima ću reći par reči, šalju poruku građanima Srbije da je zdravstvo Republike Srbije, na čelu sa ministrom Lončarom i njegovim saradnicima, na pravom putu i grabe krupnim koracima napred. To je jedina prava istina i realnost od koje ne može niko da pobegne.

    Reći ću par reči o ljudskim ćelijama i tkivima. Oblast ljudskih ćelija i tkiva do sada je bila uređena Zakonom o transplantaciji ćelija i tkiva iz 2009. godine. Međutim, primenom ovog zakona u prethodnom periodu, utvrđena je potreba da se poboljšaju i preciziraju uslovi organizacija i poslovi u oblasti ćelija i tkiva za primenu kod ljudi, kao i nadzor nad obavljanje poslova u pomenutoj oblasti na teritoriji Republike Srbije.

    Pre svega bih rekao da su razlozi za donošenje Predloga zakona o ljudskim ćelijama i tkivima sadržani u potrebi da se oblast ljudskih ćelija i tkiva kod ljudi zasnuje na najvišim standardima medicinske nauke i prakse, s obzirom na to da se upravo ova oblast medicine intenzivno razvija i nudi velike mogućnosti za lečenje, kao i da se zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ove poslove omoguće bolji uslovi za njeno obavljanje u skladu sa savremenim dostignućima u ovoj oblasti.

    Naime, važeći zakon uređujući ovu oblast transplantacije ćelija i tkiva nije prepoznao značaj definisanja i uređenja delatnosti u oblasti ćelija i tkiva za primenu kod ljudi, kao i uslove pod kojima se ta delatnost može obavljati, a u koje spadaju delatnost darivanja, dobijanja, testiranja, obrade, očuvanja, skladištenja, distribucije i primene ljudskih ćelija i tkiva od živog ili od umrlog lica kod ljudi, što je prouzrokovalo lošu dugogodišnju praksu da se u zdravstvenim ustanovama sprovode postupci u ovoj oblasti, ali bez definisanja uslova na nacionalnom nivou, kako će se oni obavljati.

    Dakle, jasnim definisanjem i preciziranjem uslova u ovoj oblasti, u pogledu obavljanja delatnosti, prostora, opreme i kadra, ostala bi iza nas dugogodišnja loša praksa.

    Sagledavajući i analizirajući ovaj Predlog zakona, možemo da kažemo da je osnovni cilj donošenja novog zakona o primeni ljudskih ćelija upravo uspostavljanje visokog nivoa bezbednosti i sigurnosti u oblasti ćelija i tkiva.

    Da bi se uspostavio visok nivo bezbednosti i sigurnosti u oblasti ćelija i tkiva novi zakon je jasan i na nedvosmislen način, a u skladu sa direktivama EU, definisao ulogu zdravstvenih ustanova u ovoj oblasti, precizirajući osnovnu delatnost banke ćelija i tkiva, definišući je kao zdravstvenu ustanovu ili organizacionu jedinicu zdravstvene ustanove na tercijalnom nivou zdravstvene zaštite iz plana mreže zdravstvenih ustanova, koji donosi Vlada i koje obavlja minimum delatnost obrade, očuvanja, skladištenja i distribucije ćelija i tkiva, sa tim da može obavljati delatnost dobijanja i testiranja ćelija i tkiva kao i delatnost uvoza i izvoza ćelija i tkiva.

    Dakle, u cilju obezbeđivanja visokog nivoa kvaliteta u ovoj oblasti, neophodno je precizirati pravila i standarde koji će biti jedinstveni na teritoriji Republike Srbije i obezbediti isti nivo zdravstvene zaštite za sve građane Republike Srbije.

    Rešenja predložena u Nacrtu zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu lečenja uticaće, pre svega, na građane, jer je novi zakon pojednostavio postupak davanja i pristanka za darivanje tkiva na pacijente koji se nalaze na listama čekanja za presađivanje pojedinih tkiva i to zbog kraćeg vremena čekanja, zatim na pacijente koji čekaju presađivanje matičnih ćelija i hematopoeze, jer je povećanjem broja davalaca u nacionalnom registru, davalac brže dostupan na društvu u celini, jer će se uspostavljanjem jasnog i transparentnog sistema u oblasti ćelija i tkiva povećati poverenje u ovoj oblasti.

    Na povećanje broja davalaca u nacionalnom registru je značajno zbog toga što je davalac brže dostupan. Na Upravu za biomedicinu, kao nadležnog organa u oblasti biomedicine, čija je uloga i zadaci jasno definisani ovim zakonom, kao i vršenje nadzora nad sprovođenjem ovog zakona, kao i inspekcijskog nadzora.

    Što se tiče Zakona o presađivanju ljudskih organa, transplantacija ljudskih organa i tkiva u terapijske svrhe, praktikuje se već više od pola veka od kada se počelo sa transplantacijom rožnjače i vremenom se razvijala u nezamenljivi medicinski postupak u cilju spasavanja i produženja ljudskog života.

    Transplantacija ili presađivanje organa je u celom svetu i kod nas prihvaćena kao uspešan način lečenja bolesnika kod kojih je iz nekog razloga došlo do nepovratnog otkazivanja funkcije za život neophodnog organa.

    Međutim, bez obzira na sva dostignuća ovog posebnog medicinskog postupka, transplantaciju još uvek prate brojna sporna pitanja, dileme što je ukazivalo na to da ona nije do kraja definisana pravnim i etičkim normama i upravo zbog toga su se stvorili razlozi za donošenje ovog Predloga zakona o presađivanju ljudskih organa.

    Moram da navedem da je oblast transplantacije organa do sada bila uređena Zakonom o transplantaciji organa, od 3. septembra 2009. godine, ali kao što rekoh, u prethodnom periodu, kroz primenu ovog zakona iz 2009. godine, utvrđena je potreba da se poboljšaju i preciziraju uslovi organizacije i delatnost u oblasti presađivanja ljudskih organa u svrhu lečenja, kao i nadzor nad obavljanjem delatnosti u pomenutoj oblasti i na teritoriji Republike Srbije.

    Sa problemima u sistemu rada službe transplantacione medicine, danas se suočavaju i mnoge razvijenije zemlje. Novim zakonskim rešenjima predlaže se uvođenje strožih odredbi o nadzoru i kontroli raspodele organa onima koji su medicinski najneophodniji sa ciljem da se podstaknu potencijalni donatori.

    Moram da naglasim jednu stvar, a to je da je doniranje organa znak humanosti, solidarnosti i plemenitosti kome jedna osoba iskazuje svoju želju i nameru da nakon smrti donira bilo koji deo tela radi transplantacije kako bi se pomoglo teškim bolesnicima. Jako je važno da prvenstveno izgradimo svest o važnosti transplantacije i plemenitosti donorstva, prvo unutar svoje porodice, a onda i životne zajednice. Transplantacija koristi bolesnicima sa teškim oboljenjima vitalnih organa kojima izgledi za život nisu veći od nekoliko nedelja ili meseci.

    Ima mnogo onih koji očekuju našu velikodušnost i plemenitost, a svako od nas može se naći u takvom položaju. Još jedna činjenica koju bih posebno istakao je da istraživanja pokazuju da je mnogo veća šansa da budemo primaoci organa nego donori.

    Psihoaktivne supstance su supstance koje svojim delovanjem na nervni sistem izazivaju promene u raspoloženju, ponašanju ili mišljenju upravo zbog brojnih neželjenih i štetnih dejstava. Proizvodnja i promet ovih supstanci su ili van zakonite aktivnosti, na primer proizvodnja opijuma, kokaina i slično, ili su strogo kontrolisana od strane države za lekove kao što su amfetamini, morfin i drugo. Stalno moramo da imamo na umu da svaka supstanca može biti lek i otrov. Zato stručnjaci, na osnovu vrlo preciznih metoda utvrđuju šta je lek, koja je to doza koja se može dati pacijentu kome se sme dati.

    Narkomaniju danas treba razumeti kao politoksikomaniju, a zavisnike kao politoksikomane, znači osobe koje uzimaju svaku supstancu koja može da izmeni svesno sebe ka sebi i svesnost sebe ka drugima u ukupnom okruženju.

    Kada se pomenu psihoaktivne supstance, najčešće se ima na umu i zavisnost od njih. Svakom pacijentu je njegov problem najteži i lekar ima da ima pojedinačni pristup i na osnovu znanja i iskustva da ustanovi da li je kod bolesnika koga leči problem psihološke ili biološke prirode. Drugim rečima, ako je u pitanju zavisnik, da li je to slaba osoba ili je genetika uradila svoje. To određuje i sam medicinski pristup i kako pomoći toj osobi.

    Upotreba psihoaktivnih supstanci mora da bude kontrolisana, da ne bi postala patološka. I odmah dolazimo do toga da naša medicinska saznanja iz ove oblasti ujedinjuju sa praksom i mogućnostima i zajedno dovode do najboljeg rešenja za zajednicu i pojedinca, uzimajući potrebe i prava oba.

    Politoksikomanija je suština aktuelne narkomanije u subpopulaciji generacija mladih. Pomeraju se donje granice prvog kontakta sa psihoaktivnim supstancama sve do dečijeg uzrasta, 12-te, a danas bogami i do 10-te godine života kao prvog kontakta sa ovim zlom.

    Imajući u vidu činjenicu da je od donošenja Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama proteklo osam godina i da se pojavila potreba za drugačijim sistemskim rešenjima u odnosu na osnovni zakon, a koje su proistekle iz potrebe za usklađivanjem sa EU propisima, donošenjem izmena i dopuna ovog zakona obezbediće se pravni okviri za donošenje podzakonskih propisa koji će bliže odrediti način funkcionisanja novih institucija koje se uvode ovim izmenama i dopunama.

    Rešenja predložena ovim zakonom uticaće na sve relevantne institucije i ustanove koje su nadležne za psihoaktivne kontrolisane supstance i na nov način će se urediti sistem za praćenje situacije o psihoaktivnim supstancama.

    Nema podele na lakše i teške droge. Brojne zabune su unete i u stručnu javnost, kao što je medicinska, i profesije kao što su socijalni radnici, pedagozi, defektolozi, psiholozi itd. Jeste ta podela na lake i teške. Stručna i naučna rasprava na ovu temu je izlišna. Ako je jedna supstanca psihoaktivna i nazvana drogom, ona je droga. Ona se može zloupotrebiti, bilo da je to heroin, kokain ili marihuana ili bilo koja od sintetskih droga. To je upravo ona diskusija koju je vodio gospodin Rističević sa Pavlovićem.

    Na kraju, slobodno mogu da kažem da će se pozitivni efekti odraziti na sve subjekte koji se bave pitanjima smanjenja potražnje i ponude psihoaktivnih supstanci. Pozitivni efekti će se pre svega odraziti na unapređenje programa za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju zavisnika, smanjiće se štetni efekti i povećanje zloupotrebe novih psihoaktivnih supstanci. Uspostavljanjem centra za monitoring droge obezbediće se sagledavanje situacije u oblasti ponude i potražnje psihoaktivnih supstanci.

    Srpska napredna stranka će zakone podržati, a i ja sa njima. Hvala najlepše.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Reč ima narodni poslanik Milan Knežević.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Milan Knežević

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka
    Poštovana predsednice, uvaženi ministre sa saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici, mi danas razmatramo u ovoj skupštinskoj debati tri zakona vezana za zdravstvo. Samo bih hteo da podsetim kolege narodne poslanike da smo mi u ovom sazivu do sada, možda ću da pogrešim za jedan zakon, oko sedam zakona izdiskutovali i doneli. Kad dodam ova tri, to je već 10 zakona iz oblasti zdravstva koji čine set zdravstvenih zakona.

    Zašto ovo pominjem i sabiram? Zato što mi ovde ocenjujemo i analiziramo donete zakone, ali kao poslanici trebamo i na odgovarajući način da procenimo kako radi neko ministarstvo. Bez ikakve skromnosti prema ministru i ministarstvu, za mene je to značajan efekat, 10 zakona, počev od vantelesne oplodnje, DNK registru, dokumentaciji i ova tri, u zakonodavnom smislu, ne pominjem one rutinske, svakodnevne stvari koje obavlja ministar i ministarstvo, mislim da su pokazali izuzetnu posvećenost, rad i trud i mislim da je red pohvaliti rad ministarstva, na čelu sa ministrom Lončarom.

    Jer, ako uzmemo pauze u izbornoj kampanji, da pomenem i to, pa to podeljeno na 15-16 meseci rada, deset zakona je veoma posvećen rad i trud. Pri tome, zakoni su krajnje doktrinarno medicinski urađeni i stručno, tako da to pokazuje jednu posvećenost i aktivan rad Ministarstva zdravlja za uređenje oblasti zdravlja na dobrobit naših građana.

    Sada sam se u analizi zakona u trenutku setio komentara jedne opozicione poslanice. Mi smo i na odboru rekli da su ovi zdravstveni zakoni strogo apolitični. Bave se strukom, bave se organizacionim pitanjima struke, nauke i unapređuju ovu oblast na koju se odnose, a to su transplantacije ćelija i tkiva, kao i psihoaktivne supstance i uopšte na Odboru za zdravlje nije bilo bilo kakve političke konotacije ili nečeg drugog. Bili smo jednoglasni, jer je ovo doktrinarno, stručno, razrešeno po najsavremenijim dostignućima medicinske nauke i medicinske doktrine.

    Od celog zakona, jedna poslanica komentariše kako ovaj zakon daje koncentraciju moći u ruke ministru koji je zadužen za sve i svašta, moć u ruke ministru za transplantaciju ćelija i tkiva. To meni tako malo, da ne upotrebim izraz, smešno deluje i navodi, obrasci, uništenje… Pa, ko će to da uradi? Sve te zahteve, obrasce, podnošenja bilo kakvih odobrenja ili bilo čega, logično je da to treba da potpiše ministar i donošenje podzakonskih akata. Tu nema sada koncentracije moći u jednoj stručno-doktrinarno-rutinskom radu.

    Drugi komentar je mogućnost za koruptivno delovanje što se pita Ministarstvo da se postavi direktor Uprave za biomedicinu. Koruptivno delovanje, to je i ministar delom otvorio. Ovo su tako timski rašireni poslovi gde je u svaki transplantacioni proces ćelija ili tkiva uključeno desetine ljudi, stručnjaka, doktora medicine, biologa. Tako da, kroz čitanje zakona i kroz samu stručno-metodološku organizaciju ovog posla stvarno nema teoretske mogućnosti za neko koruptivno delovanje. Morao sam da prokomentarišem da su neke više zlonamerne, čak marginalne stvari, ovo je blaga reč, ovo je više zlonamerno i traženje, što bi rekao naš narod, dlake u jajetu.

    Što se tiče ovih zakona, komentarisao bih Zakon o transplantaciji ćelija i tkiva. Dosta je mojih kolega sve reklo, da se ne bih u neke detalje upuštao. Po mom mišljenju, ovaj nov zakon razrešava i donosi neke novine. Jedna od novina je zato što je jasno definisan Registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze koji omogućava nalaženje tih nesrodnih davalaca i samim tim obezbeđivanje ćelija za presađivanje. Definisan je zakonom i registar kao organizaciona celina, kao i poslovi i obaveze registra u skladu sa najvišim standardima, što omogućava razvoj i unapređenje rada sa nacionalnim davaocima.

    Želim da pomenem da je Republički registar davalaca matičnih ćelija, hematopoeza, organizaciona jedinica Instituta za transfuziju, to je definisano u članu 17. Institutu za transfuziju krvi Srbije i tu su jasno i precizno navedeni svi poslovi koje obavlja. Radi gledalaca treba reći da i ovim zakonom od 2005. godine taj Registar je formiran 2005. godine u Institutu za transfuziju krvi, u saradnji sa Ministarstvom, a od 2012. godine je postao i deo svetskog registra koji objedinjuje podatke o davaocima iz preko 100 nacionalnih registara. Međutim, pošto to u ovom zakonu, odnosno u prethodnom zakonu nije bio prepoznat, ovim novim zakonom se tačno definiše i preciziraju svi poslovi koji spadaju u njegovu nadležnost, tako da je to jedna novina.

    Treća stvar kao novina je što se na precizan i jasan način definiše koje zdravstvene ustanove mogu podneti zahtev za obavljanje poslova iz oblasti ćelija i tkiva, kao i koje mogu biti banke ljudskih ćelija i tkiva i uslovi koje moraju da ispune da dobiju dozvolu.

    Treba pomenuti opet radi gledalaca, da trenutno u našoj Republici Srbiji transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze obavlja pet zdravstvenih ustanova. Ja ću ih pročitati zbog gledalaca, jer su to državne ustanove – Institut za majku i dete Beograd, Dr Vukan Čupić, VMA, Klinički centara Srbije, Klinički centar Vojvodine, Institut za onkologiju Vojvodine, a dok transplantaciju tkiva obavlja pet zdravstvenih ustanova i to – dve u državnoj svojini Klinika za oftamologiju, Institut za ortopedijsko hiruške bolesti Banjica. Ove tri privatne bolnice neću da čitam, smatram da ne treba da ih reklamiram.

    Znači, četvrta stvar je novo propisano je donošenje programa za presađivanje organa u koji su uključene i ljudske ćelije koja će biti jedinstvena na celoj teritoriji Republike Srbije i koji će precizirati jasne procedure i postupke u vezi organizacije.

    Peta stvar, značajna, je pojednostavljivanje postupka davanja pristanka za primenu ljudskih tkiva izbegavajući nepotrebne finansijske i druge troškove vođenja registra.

    Sedma novina, po meni je jasno zakonski precizirana uloga i zadaci Uprave za biomedicinu koje kompetentno telu u oblasti biomedicine na nivou celokupne države i članovima od 45 do 50 propisano je postojanje organizacione jedinice iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva u Upravi za biomedicinu, da budemo precizni, znači, kao organizacione jedinice Uprave za biomedicinu i u suštini ona obavlja poslove državne uprave i nadzora nad sprovođenjem ovog zakona, kao i podzakonskih akata. Uprava za biomedicinu ima ulogu i nadzornog i inspekcijskog nadzora nad radom zdravstvenih ustanova koje se bavi poslom transplantacije, tako da je osnovna stvar ono što je rekao i kolega Laketić, baš vezano za ovo, zbog toga što se daje veliki značaj ulozi ove Uprave za biomedicinu, da je sigurno potrebno kadrovski ojačati, jer i u zakonu se predviđa da to budu iskusni stručnjaci koji su bar dve godine u oblasti o kome vode nadzor, tako da je tu potrebno sigurno vreme za odgovarajuću edukaciju koju mi imamo u ovim već pomenutim ustanovama koje se bave transplantacijom, jer to nije počelo juče, već imamo i tradiciju transplantacije organa od pola veka i više.

    Osma stvar je ono, da pomenemo, a to je usklađivanje termina i gde su bile reakcije zato što mi pojedine termine smo morali da harmonizujemo, naše domaće pravo sa pravom EU, a to je logično i pravni i medicinski izrazi, to su osetljive teme, potrebno je i ta što mi kažemo harmonizacija termina pošto smo u prestupnim pregovorima za EU.

    Na kraju ono što je veoma bitno i što sam na Odboru komentarisao da se ovim zakonom u stvari stvaraju uslovi za promociju davalaštva i podizanje svesti građana. To Ministarstvo sigurno treba odgovarajućim programima, što je i predviđeno zakonom, a zabranjeno je reklamiranje da se predvide odgovarajući programi informisanja naših ljudi. Postavljeno je i pitanje na Odboru, ali zbog drugih poslanika, zaboravio sam kojeg poslanika, kakav stav ima katolička i pravoslavna crkva prema davanju tkiva i organa kod presađivanja. To nam je vršilac dužnosti direktora odgovorno rekla da je i katolička i pravoslavna crkva apsolutno imaju i zakon i davalaštvo ima saglasnost. Znači, taj deo je zbog osetljivosti i jedne i druge religije jasan, ali je potrebno sada malo više edukovati naše obične ljude, građane, da budu davaoci, mada i jesu i da shvate da to znači nečiji život, produženje života i da su ovi zakoni stvarno duboko humani i kao i svi zakoni koji se donose u medicini. U medicini su svi zakoni duboko humani, posvećeni bolesnom čoveku, na produžetak života i izlečenje.

    Naravno, u danu za glasanje podržaću i ja kao i moje kolege iz SNS sve ove zakone. Hvala vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Hvala.
    Reč ima Đorđe Vukadinović. Izvolite.