Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.12.2020.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/217-20

3. dan rada

24.12.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:20 do 14:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Milenko Jovanov

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala, gospodine predsedniče.

Ja bih najpre iskoristio priliku da kolegama, ali i svim građanima koji danas slave Badnji dan, a sutra Božić po Gregorijanskom kalendaru, da čestitam ovaj praznik i poželim da im praznik Hristovog rođenja donese mir, sreću i blagostanje u njihove domove.

Mi smo juče od kolega koji su dugo u skupštinskim klupama, od gospodina Rističevića, gospodina Arsića, gospodina Žarka Obradovića, čuli neke stvari koje su vezane za istoriju parlamentarizma u Srbiji. Neke od tih tema sežu bogami i u prethodni vek, a ne samo u prethodne mandate. To je važno, pre svega, zbog mlađih kolega, da čuju otprilike kako je izgledala Skupština i kako je funkcionisala Skupština dok su je vodili oni koji nam danas drže lekciju o tome šta je demokratija, kako demokratija treba da funkcioniše, šta je parlamentarizam i gde ono sve mi grešimo, a oni su bili tako divni i tako sjajni.

Dakle, neću se osvrtati mnogo na taj deo, ali ću ponoviti da smo mi imali situaciju da je ta parlamentarna većina sačinjena od ljudi koji se danas bave kritikom ovog kodeksa, iako ga nisu ni pročitali, oduzela 40 i nešto mandata Demokratske stranke Srbije i ubacila novih poslanika, pa je Skupština imala 290 i nešto poslanika u svom tom sazivu. Onda nisu hteli da sprovedu odluku Ustavnog suda da se ti mandati vrate itd. Da je to ista ona većina koja je celu jednu poslaničku grupu SRS izbacila iz ove sale. Nisu izbačeni samo oni koji nisu bili tog momenta u ovoj sali konkretno, izbacili ih sa zasedanja, nije im se sviđalo kako diskutuju ili šta već. O tome kako su tukli gospodina Đukanovića, to vi takođe vrlo dobro znate, kako su premlaćivali poslanike kada se isključe kamere, o tome je govorio gospodin Arsić juče. Dakle, kao u kaubojskim filmovima, zatvore se vrata, pogase se svetla, pa ko koga stigne. Jedina je razlika što se ovde i kamere isključe, prosto da niko to ne može da vidi.

Dakle, to je bila otprilike slika parlamentarizma u njihovo vreme i to je dokaz zašto, naravno, svako može da govori o bilo čemu, mi smo demokratsko i normalno društvo, ali oni nemaju legitimitet da govore o tome kako parlament treba da funkcioniše i šta je parlamentarizam i šta je demokratija.

Da, kod njih se glasalo karticama iz Bodruma, karticama iz Soluna, samo se to nije završilo na tome, nego je Bojan Pajtić u Skupštini, doduše u onoj drugoj zgradi, mahao nekakvim avionskim kartama i taksi računima navodnim Nede Arnerić, jer je ona uspela za neko kratko vreme da pređe veoma veliku kilomtražu, ali je to Bojan Pajtić sve lepo do detalja objašnjavao. Sada isti taj Bojan Pajtić, što sa tvitera, što sa određenih emisija na Đilasovim medijima, deli lekcije o tome kako parlamentarizam treba da funkcioniše. Opet kažem, njegovo je pravo da o tome govori, ali on za to nema apsolutno nikakav legitimitet.

Ono što ovaj kodeks nije ni na koji način regulisao, a realno nijedan akt ne može biti maštovitiji od života i zakonodavac kakav god akt napisao u životu će se pojaviti neki novi momenat, to je izum takođe ove grupe koji je počeo negde, recimo, 2005. godine, a to je da ne dolaze na sednice a uzimaju plate. Dakle, to su radili u jednom delu prethodnog mandata, ali taj izum njima traje već neko vreme. S tim da zaista ovo jeste pitanje morala više nego pitanje kodeksa. Ali, opet se postavlja pitanje legitimiteta onih koji nas kritikuju, koji su ovde uredno uzimali plate, a na posao dolazili nisu.

Ono sa čim mi u narednom periodu, na ovaj ili onaj način, moramo da se uhvatimo u koštac i ono što jeste problem, to je rijaliti politika. Mi danas živimo u vreme rijaliti politike i prethodni mandat vam je otprilike dokaz kako izgleda rijaliti politika. Ja nisam bio u Skupštini Srbije u prethodnom mandatu, prethodnih osam godina sam bio u Skupštini Vojvodine, ali su se neki ljudi i u Skupštini Vojvodine ponašali na isti način na koji su se ponašale njihove stranke u Skupštini Srbije.

Po nekim informacijama od ljudi koji su bili u prilici da gledaju i da slušaju događaje u prethodnom sazivu, jedan od poslanika, Boško Obradović je kroz ovu Skupštinu prolazio uvek u pratnji jednog kamermana, koji je redovno pratio sve što on radi da bi se to objavljivalo na društvenim mrežama, da bi se to objavljivalo na tviteru, na jutjub kanalima itd. Kada počnete da se bavite rijaliti politikom, vama su potrebni rijaliti događaji. Vi danas u ovom sazivu možete da vidite, ljudi koji su malo iskusniji u ovom poslu vrlo lako mogu da vide ko je onaj ko se obraća plenumu, ko se obraća građanima, a ko otprilike šalje poruku medijima – evo me, tu sam, vidite me, prenosite ono što sam govorio. To nije teško pronaći i to vrlo lako u svakom govoru svakog poslanika vrlo lako možete da otkrijete.

Međutim, ono što je problem, to je što je ta rijaliti politika dovela do nasilja, dovela do toga da na sednici odbora skupštinskog taj isti poslanik pred kamerama gađa mišem kompjuterskim drugog poslanika, konkretno kolegu Martinovića, koji se, i ja mu se na tome divim, izdigao iznad te situacije, jer ne znam ko bi tako reagovao, nije se spustio na nivo Boška Obradovića, mada je teško spustiti se na taj nivo.

Sa druge strane, ta rijaliti politika nam je unela kamenčugu u Skupštinu, kamen za kupus, što kaže Marijan Rističević. Ta rijaliti politika je unela gitaru u Skupštinu. Ta rijaliti politika je dovela do toga da mašu nekakvim zastavicama dok traje zasedanje, da sviraju i tamburaju dok se intonira himna. Ta rijaliti politika je dovela do toga da se izaziva incident, da se pokušava namerno proći ovuda, iako su vrata, kao što vidite, na svim stranama. Dakle, u želji da se napravi nekakav incident, da se dogodi nekakva situacija zbog koje ćete sutra biti u medijima.

To je, gospodine Martinoviću, nešto sa čime ćemo se suočavati. Vi i ja smo tu negde generacijski. Na drugačiji način se učila politika nekada, čitale su se knjige, pratile su se emisije, pratili su se govori nekih ljudi koje ste želeli da slušate, pa ste i od političkih protivnika i od onih koje podržavate krali neke cake i načine izlaganja.

Danas, nažalost, nama dolaze i neke nove generacije koje se politici uče na internetu, koji se politici uče na „Jutjubu“, nove generacije koje, neću da kažem da ništa ne čitaju, ali mnogo manje čitaju, ali u svakom slučaju, to su generacije koje prave lajvove po prodavnicama, prave događaje ni iz čega i važnije je napraviti događaj nego baviti se politikom i pričati o politici.

Zato su oni ljudi o kojima sam govorio na početku potpuno iskliznuli iz politike, u rijalitiju, u „Tviter“, u nešto što politika nije, oni su od politike odustali, političku sadržinu više nemaju i sada im je glavno pitanje kako i na koji način zaustaviti poslanike u ovom sazivu da govore o onome o čemu misle da treba da govore.

U tom kontekstu gledamo ove kritike koje su juče pročitane i na koje se juče osvrnuo i predsednik Skupštine, jer to nije, gospodine Dačiću, rečeno samo juče, tu informaciju ste imali pre 10 dana u jednom od njihovih tabloida, dnevnom tabloidu „Danas“, gde oni postavljaju pitanje i vajkaju se i jadikuju zašto poslanici ne mogu krivično da odgovaraju za ono što govore u ovoj sali.

Za one koji ne znaju, dakle, imunitet narodnog poslanika je uspostavljen zbog toga što bi vlast da tog imuniteta nema, uvek mogla da radi upravo ono što su oni radili samo na drugi način, represijom, hapšenjem poslanika koji vam se ne sviđaju, pa ti onda dokazuj u postupku, sedi u pritvoru dok te ne pustimo, a kako ćemo mi da radimo i šta ćemo mi da radimo za to vreme to je naša stvar.

Oni što su to radili oduzimanjem mandata, izbacivanjem iz sale itd, ali, očigledno da model ponašanja nisu promenili, da oni i dalje razmišljaju o tome kako da uvedu verbalni delikt ovde i kako da postane kažnjivo ako se spomene onaj za koga sud kaže da ne treba da se spominje, neki ga u nekim prijavama nazivaju NN licem, a zove se glavom i bradom Dragan Đilas.

Ja bih to razumeo, i iskreno rečeno, verovatno bih i kolegama rekao da zaista nema potrebe da se bavimo čovekom koji bi ti učestvovao na izborima i da je učestvovao na izbore, a pitanje da li bi ušao u ovu salu da isti taj čovek na svojim medijima 24 sata ne govori o ljudima koji, takođe, nisu tu.

Dvadeset i četiri sata prošle nedelje nekoliko dana su bavili Markom Atlagićem, ja nisam video Marka Atlagića u tim emisijama da odgovori na ono zašto ga optužuju. Dvadeset i četiri sata su se bavili poslanikom Kebarom, ali ga nisam video da su ga pozvali tamo da nešto odgovori, a dvadeset i četiri sata, sedam dana u nedelji se bave Aleksandrom Vučićem i njegovom porodicom i nikada ga nisu pozvali bilo šta da kaže i da odgovori.

Pa, znate, kada napravite određeni presedan, a oni su presedan napravili u prethodnom mandatu i podsetiću vas, gospodine Martinoviću, vi me ispravite ako grešim, taj mandat je započeo kao oni mafijaški obračuni kad najavljuju preko medija šta će jedan drugom da urade, a ovi su preko medija najavljivali kako će oni naprednjaci pokazati sad kad uđu u Skupštinu šta će da bude, jel tako bilo, a onda su u toj Skupštini prošli bosi po trnju.

Na svakom zasedanju su se bavili isključivo samo jedino Aleksandrom Vučićem koji nije bio u sali. Pa, kako to kad se vi bavite Vučićem koji nije u sali, to je u radu, a kada neko spomene Đilasa koji nije u sali, e to nije u redu. Da li vidite vi tu neku nelogičnost? Da li vidite vi da tu nešto nije u redu? Ili ćemo Đilasa da napravimo svetu kravu ili u ovom slučaju bi to bila muška krava, koja ne sme da se spomene, čije ime ne sme da se izgovori.

Onda, ne sme da se postavlja pitanje, izvini prijatelju odakle ti imovina koji si sam prijavio 20 i nešto miliona evra? Kako to da si se baš raspištoljio u biznisu i tako je krenulo u životu kad se postao vlast?

Znači, ne sme da se postavi pitanje. Zašto? Zato. Ne zna niko zašto, ali rekao je Đilas ne sme. To je kao u onom filmu Varljivo leto - rekao drug Tito da ne sme da se gleda televizor i ne sme da se gleda televizor. Kad drug Tito kaže da su studenti u pravo, onda može da se gleda televizor, e tako i ovo. Kada drug Đilas kaže da nešto može, onda može, kad drug Đilas kaže da ne može, ne smemo da ga spomenemo.

Malo im je to što na 24 sata prave emisije o tome kako je Skupština ovakva i onakva, nego će sad oni da nama urede šta mi i kako treba da govorimo u ovoj Skupštini. Naše govore i našu politiku će ocenjivati narod, baš kao i njihovu, i u tom smislu mogu da budu potpuno relaksirani, narod će reći šta misle i o njima, i o nama. Oni su ti koji su uveli u politiku stvari koje su se u ovoj Skupštini nikada nisu se dešavale, oni su ti koji su uveli u politiku napade na decu, oni su ti koji su uveli u politiku pretnje nasiljem.

Zamislite da je neki poslanik SNS rekao jurićemo vas po ulicama, kao što je rekao Jovo Bakić. Mislim, dobro, ja ne znam šta bi Jovo Bakić radio i da nekoga stigne, ali, u svakom slučaju, to jeste pretnja, ili plutaćete Savom i Dunavom. Zamislite da sada neko kaže obraćajući se opoziciji i obraćajući se njima, plutaćete Savom i Dunavom. To su njihove reči upućene nama.

Svakoga dana svako od nas dobija more pretnje i evo, meni juče neki idiot šalje, kaže – ti nećeš pobeći. Prijatelju, evo sada da ti se obratim, ja neću bežati nigde, a ti probaj da dođeš do mene, pokušaj da uradiš to što si naumio, samo te molim da pokušaš da uspeš iz prve, jer ako ne uspeš iz prve, ja ti u koži ne bi bio i nadam se da smo se razumeli.

Dakle, to su otprilike stvari koje su oni uveli u politički život Srbije, ali su tu da nam kažu kako parlament treba da izgleda, a vi ste pokazali prošlog puta kako doživljavate i parlament i parlamentarizam i borbu za svoje ideje ako ih uopšte imate i za bilo šta drugo. Jedino što su uradili konstantno i jedina što im je bila tema jeste kako zaštititi biznise svojih tajkuna u politici ili van nje i to je bilo jedino čime su se zanimali.

Prema tome, ovaj kodeks će u velikoj meri neke stvari rešiti, ono ne može da reši nešto što je duh vremena u kome živimo, a to je ta rijaliti politika. Neke stvari će možda biti svedene na nižu meru, neke stvari će biti podnošljivije, ali rijaliti politiku unošenje kamena i slične gluposti, realno teško da će da idu, iz prostog razloga što je to posledica vremena u kome živimo, a onda, malo nam je bilo naših tih, pa još Boško Obradović dovede Pernara u Skupštinu, malo nam je naših budala, nego da uvozimo budale iz Hrvatske, da dodatno začine politički život.

To je zaista nešto što je u čitavom regionu postala slika, dakle, i u parlamentu u Hrvatskoj, parlamentu Crne gore, parlamentu Republike Srpske, dakle, svugde se pojavljuju ti rijaliti političari koji se po ceo dan snimaju. Uvek je okrenut telefon i po ceo dan prenose ono što rade. To je nešto sa čim ćemo imati problem u narednom periodu, ali to nije predmet interesovanja kodeksa, niti to kodeks može da popravi. To je ono što mi je žao, ali to će vas čekati neke buduće generacije, u nekoj većoj meri, mi smo već polako u poziciji neki politički dinosaurusa koji će lagano na zasluženi odmor i u rashod, ali kako ćete vi mlađi sa time da se izborite ne znam.

Ono što ipak morate da znate i ono što je poruka svima koji prate ovu sednicu, nikada SNS nećete zabraniti da govori, nikada poslanicima SNS nećete zabraniti da se bore za politiku u koju veruju, nikada poslanicima SNS nećete zabraniti da brane i pokazuju poštovanje prema Aleksandru Vučiću kao predsedniku države i predsedniku stranke, nikada nećete dovesti dotle da pred gorima od nas saginjemo glavu i gledamo u pod i nikada nećemo prihvatiti da nam vi koji ste odavde izbacivali ljude, da vi koji ste otimali mandate, da vi koji ste branili tajkune, koji ste koristili skupštinu da donosite tajkunima zakone, da mogu legalno da pljačkaju ovu zemlju, držite lekcije. Te lekcije nas ne zanimaju, držite ih sebi.

Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Sledeći je narodni poslanik je Zoran Tomić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Tomić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala predsedniče.

Uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, građani Srbije, imali smo prilike tokom jučerašnjeg dana da čujemo izlaganja kolega narodnih poslanika koji su odlično obrazložili sam Predlog odluke, posebno moja koleginica Nevena Đurić, koja je zaista precizno i taksativno navela kako izgleda sam taj tekst kodeksa i imali smo prilike da čujemo kakva je bila situacija u Skupštini u prethodnim sazivima.

Slobodno mogu da kažem, kada je u pitanju ovaj tekst kodeksa, da ćemo zahvaljujući njemu uspeti da napravimo dobru razliku između političara i politikanata.

Za one koji ne znaju, politikanti su nadripolitičari, političari u pokušaju ili, prostije rečeno, ljudi koji se bave politikom zarad lične koristi. E, sada, dodajte na ovo što rekao 619 miliona evra prihoda koje neko ostvari obavljajući javnu funkciju, dodajte onda na to još sumnjive donacije koje se dobiju na svoje udruženje građana od strane ljudi širom sveta od kojih su neki osuđeni kriminalci i mnoge druge stvari, onda znate o čemu zapravo govorim.

Imali smo prilike, takođe, prethodnih dana da čujemo te iste ljude, odnosno preko njihovih glasnogovornika i produženih ruku kako kritikuju kodeks čiji tekst još nisu ni videli, pa su odmah kritikovali kako, eto, kaznene odredbe tog kodeksa podrazumevaju visoke novčane kazne za poslanike, a onda, kada je izašao tekst, vidimo da u stvari nema takvih odredbi i onda su promenili ploču i onda su počeli da kritikuju – pa, zašto nema takvih kazni?

Vidite, to je politika. Po njihovoj politici, novac sve može da završi, odnosno njihova filozofija je da para vrti gde burgija neće.

Kod Đilasove opozicije, koja je svakim danom sve slabija, jer, kao što možemo da vidimo, sve više se i međusobno svađaju, ove konstatacije i te kritike koje oni iznose su zapravo neki vid autoprojekcije, odnosno govore kakav bi oni kodeks u ovu Skupštinu uveli i kako bi zapravo oni organizovali rad same Skupštine, a naravno kodeks bi se zvao po svom lideru - Đilasov kodeks.

Vidite, politika u kojoj kažete da sve što nije po vašoj volji, da nije dobro i govorite da je to nepravda ja zovem „kalimero“ politikom.

Za razliku od njih, čija se politička filozofija bazira na tome da Đilasovoj sviti bude lepo, mi ovde ne usvajamo kodeks zbog nas, jer, kao što smo mogli da vidimo, od trenutka kada je konstituisana ova Skupština da se apsolutno poslanici pridržavaju onoga što piše ovde u kodeksu, par izuzetaka je bilo, ali kojih više neće biti, već ovaj kodeks je važan zbog daljeg unapređenja rada Narodne skupštine Republike Srbije, pre svega za buduće sazive koji će biti.

Sve ono što su moje kolege, pre svega starije kolege sa većim političkim iskustvom, opisale da se dešavalo u ovoj skupštinskoj sali, neće se više dešavati primenom ovog kodeksa.

Ja sam imao prilike sve te stvari koje su oni obrazlagali da gledam preko malih ekrana i da, nažalost, steknem jako loš utisak o politici koja se odigrava ovde, pre svega zahvaljujući političarima poput Boška Obradovića, Mike Aleksića, Marinike Tepić, Saše Radulovića, Srđana Noga i ostalih iz Đilasove i Jeremićeve svite, koja se maksimalno trudila da ovu Skupštinu iskoriste da brukaju prvo sami sebe, a naravno i Republiku Srbiju i građane Republike Srbije.

Ovim kodeksom, o kome diskutujemo, a koga ćemo, siguran sam, u danu za glasanje svi podržati, sprečićemo da više dođe do zloupotrebe položaja narodnog poslanika, odnosno da narodni poslanici svoj posao obavljaju savesno i onako kako to piše i u zakonu i u drugim propisima, da zapravo funkcija poslanika se ne završava izlaskom iz ove zgrade, već ona prati poslanika gde god se on nalazi u bilo koje vreme, dokle god mu traje mandat, koji su mu građani Republike Srbije poverili na izborima.

Više se neće dešavati scenario da se unosi kamen za kupus, pištaljke, prsluci, da se vrata otvaraju nogama, motkama, da se simboli ove države skrnave kao jedan instrument iskazivanja mržnje, iskazivanja njihove gluposti.

Neće moći više ni da naplaćuju putne troškove, a da ne sede u ovoj sali, da ne obavljaju posao predstavnika građana, da primaju platu za to i da zloupotrebljavaju mikrofone u Skupštini kako bi vršili svoju promociju, a ne da rade posao za koji su ih građani birali i postavili, zapravo da budu predstavnici građana Republike Srbije.

Ovim kodeksom, takođe, šaljemo poruku budućim generacijama, mladim ljudima, da politika nije politikanstvo, kao što su to Đilasovci pokušavali da poistovete u periodu dok su ovde sedeli, i da za mlade, ambiciozne ljude, ljude koji su puni energije, ideje i želje da se bore za Republiku Srbiju i svoje građane i lokalne zajednice, i te kako ima mesta u ovim skupštinskim klupama da taj posao rade savesno.

Ovom odlukom dokazaćemo, takođe i našim postupcima i radom, da jedina filozofija koju građani Republike Srbije podržavaju jeste da svima bude dobro, a to je filozofija koju zastupa i politika Aleksandra Vučića i politiku koju on vodi.

Na kraju bih samo dodao da, kada su u pitanju kaznene odredbe koje oni kritikuju i pitaju zašto nema i tih finansijskih kazni, da zaista nema potrebe za nekim strožijim kaznama, jer, na kraju krajeva, građani su ti koji svakako vide sve što se dešava u Skupštini, sve što se dešava na terenu. Oni su ti koji na kraju na izborima daju ocenu da li su poslanici i te političke partije svoj posao radile savesno i kako treba ili ne i svakako daju ocenu „kalimero“ politikantima da nisu zadovoljeni njihovi kriterijumu i da neće sedeti u ovim klupama.

I pored toga, na prethodnim izborima dobili su i titulu kukavice, jer nisu ni smeli da izađu na izbore, a pored toga siguran sam da i u narednom periodu još dugo, dugo će čekati da dođu ovde da sede, jer cenzus je za njih po bilo kojim istraživanjima da se radi, pa i o onim o kojima kažu da su imali u vidu govore, da su jako daleko od cenzusa, da je to za sada za njih samo misaona imenica, a posebno lažima i performansama koje sprovode kako u realnosti, tako i u virtuelnom segmentu još dugo će se načekati da dođu ovde, bez obzira da li oni išli u Brisel, da li oni išli u Vašington ili u bilo koju drugu državu i njen grad da tužakaju svoju zemlju i da traže podršku stranaca i drugih ljudi da bi došli na vlast.

Još jednom šaljem poruku, građani su ti koji biraju svoje poslanike u Narodnoj skupštini. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P" | Predsedava
Hvala, kolega Tomiću.
Reč ima kolega Đorđe Dabić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Đorđe Dabić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, danas razmatramo pitanje koje već godinama najavljujemo ovde u Narodnoj skupštini. Čini mi se da deset godina već postoji inicijativa da se Kodeks o ponašanju narodnih poslanika ovde usvoji i danas konačno to pitanje imamo na dnevnom redu i siguran sam da ćemo velikom većinom poslanika izglasati ovaj kodeks.

Zašto je to potrebno? Pa, znate da se već više decenija vodi jedna negativna kampanja protiv Narodne skupštine. Imamo prilike da vidimo da je u medijima uvek najinteresantnije to koliko košta kafa u parlamentu, iako, uzgred budi rečeno, ona nije ni skuplja, ni jeftinija nego u drugim državnim ustanovama, odnosno u menzama tih državnih ustanova.

Takođe, postoje razne situacije koje smo imali u proteklom periodu i neki narodni poslanici ovde u ovom visokom domu su doprinosili toj negativnoj kampanji koja je vođena protiv ovog parlamenta. Viđali smo ovde i kamenje u Narodnoj skupštini. Neki poslanici su unosili raznorazne druge rekvizite, zastave stranih država. Neki su udarali u vrata parlamenta državnom zastavom. Imali smo zaista jednu lošu sliku koja je odavde išla u svet i zato upravo ovim kodeksom želimo da sprečimo da u narednom periodu imamo ikad više takve situacije, zato što moramo da svi budemo svesni uloge koju parlament ima kao najviše zakonodavno telo u jednoj državi i smatram da ćemo ovim kodeksom zaista uticati na to da se svest poslanika podigne na način da se takve scene više nikada ovde ne dešavaju.

Opet kažemo, nije cilj ovog kodeksa bilo kakvo kažnjavanje, ni novčano ni neko drugo, već da se podigne svest o tome da narodni poslanik mora da bude svestan da je on kao nosilac suvereniteta naroda, kao jedina veza naroda sa vlašću… Dakle, narod preko Narodne skupštine ostvaruje uticaj i na taj način kontroliše i izvršnu i sudsku vlast i mi zaista želimo da podignemo ugled parlamenta, zato što je to potrebno, pre svega, zbog podizanja svesti o značaju parlamenta ne samo nas narodnih poslanika, nego i građana Srbije, koji moraju da budu svesni koliko je važno zapravo da ova institucija funkcioniše na način kako treba.

Mi ne treba da budemo ovde tretirani kao neka produžena ruka izvršne vlasti ili glasačka mašinerija koja samo služi za glasanje i izglasavanje zakona, nego zaista kao jedna vrsta kontrolnog tela, kontrolnog mehanizma nad ostalim granama vlasti.

Kada to govorim, imali smo juče priliku da ovde ugostimo predstavnike Visokog saveta sudstva, Državnog veća tužilaca, da govorimo o kadrovskim rešenjima u pravosuđu i to se pokušava sputati ili staviti sa strane i reći da Narodna skupština nema pravo da utiče na kadrovska rešenja u pravosuđu, zato što kažu – to je, znate, pritisak na pravosuđe.

Podsetio bih te dužebrižnike da na prvoj godini pravnog fakulteta se student suočava sa jednom knjigom koja se zove Uvod u pravo. Tu se uči da je još u 18. veku Šarl Monteskje napravio podelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku i da je na taj način definisana uloga i zakonodavne vlasti i, dakle, da parlament i te kako mora imati kontrolnu ulogu nad sudskom vlašću, zato što mora se obezbediti da zakone koji ovde budu usvojeni neko zaista i primenjuje u praksi, odnosno tužioci i sudije, dakle, da se drže zakona.

Na taj način nam govore sa raznih međunarodnih adresa kako ovde mi treba da prepustimo sudsku vlast da ona bude potpuno nezavisna od naroda, kako sudska vlast treba da sudi i presuđuje u ime naroda, a da ne podleže kontroli Narodne skupštine, jer, kažu, to je izraz demokratije. Izraz je demokratije kada to traže od nas, a u svojim državama se kod njih, dakle, sudije, naravno, imaju kontrolu od strane parlamenta. To je potpuno normalno u celom civilizovanom svetu. U celoj Evropi je normalno, dakle, da jedna Vlast kontroliše drugu, na taj način se onemogućava da bilo koja vlast bude iznad ostale dve grane vlasti.

Prema tome, mi danas ovde, kada usvajamo ovaj kodeks, želimo da, još jednom kažem, utičemo na povećanje svesti svih građana Srbije i svih nas narodnih poslanika u ulozi koju ovaj parlament ima i siguran sam da ćemo velikom većinom usvojiti ovaj kodeks, zato što ne želimo više da ovaj parlament bude poprište bilo kakvih situacija koje će da dovedu do toga da se ruši ugled same ove institucije. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P" | Predsedava
Hvala, kolega Dabiću.
Reč ima narodni poslanik prof. Marko Atlagić.
...
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Uvaženi potpredsedniče Narodne skupštine, poštovani dr Martinoviću, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, dobro je što će Narodna skupština Republike Srbije konačno usvojiti kodeks ponašanja narodnih poslanika.

Pravila ponašanja narodnih poslanika određena su Ustavom Republike Srbije, Poslovnikom o radu Narodne skupštine Republike Srbije, zakletvom koju smo dali u ovom visokom domu i, evo, sada konačno i kodeksom ponašanja narodnih poslanika.

Poštovani narodni poslanici, funkcija narodnog poslanika izuzetno je zahtevna, izuzetno je teška i izuzetno je odgovorna ako se pravilno shvati i ako se pravilno obavlja. Ovaj kodeks trebalo je biti donesen za vreme bivšeg režima, a nije. Opet je to zapalo SNS da ga donese.

Vrednosti koje propisuje ovaj kodeks ujedno su i vrednosti u najvećem broju koje popisuje pedagogija. One su vaspitne vrednosti. Za narodnog poslanika je istina iznad svega, istina i samo istina.

Dame i gospodo narodni poslanici, zato ću ja jednim primerom danas u ovom visokom domu, jednu istinu izneti i nema te sile na svetu koja će me zaustaviti da istinu kažem, jer to traže građani Republike Srbije.

Poslanik se služi kritikom, a ne kritizerstvom. Mi vrlo često naše političke protivnike vidimo kao kritizere. Nisu oni napustili ovaj visoki dom zbog nekakvih razloga, nego zbog razloga što nisu mogli izdržati u ovom visokom domu ne samo kritike, nego čak i fizički da izdrže.

Jedan narodni poslanik bivšeg režima, a danas potpredsednik jedne stranke, dolazio je u 12.45 časova, imam zabeleške svakog dana u prošlim sazivima, 15 minuta govorio i napuštao visoki dom. Nije on, takva je većina njih bila. Zato kažem da je funkcija narodnog poslanika izuzetno teška i odgovorna ako se pravilno shvati i ako se zaista korektno obavlja.

Vređanje narodnih poslanika nije dopušteno. Tako je jedan narodni poslanik za dve godine, kako znaju narodni poslanici iz prošlog saziva, ja pedantno, pošto ne napuštam ovaj dom često, beležim datum, sat, minut, sekundu, tako da kažem, kad je ko koga uvredio.

Jedan narodni poslanik, a bio je i predsednik jedne opozicione stranke, za dve godine 53 puta uvredio narodne poslanike SNS i predsednicu Narodne skupštine, gospođu Maju Gojković, nazivajući narodne poslanike najpogrdnijim rečima: majmuni, stoka, banditi itd.

Isto tako, bilo je slučajeva pokušaja fizičkog napada opozicionih narodnih poslanika na poslanike SNS. O tome su juče govorili kolege narodni poslanici. Nemam nameru da o tome pričam.

Narodni poslanici, danas su uvažene kolege o tome počeli da govore, moraju i kontrolisati rad Vlade i to je jedan od glavnih zadataka Narodne skupštine i pojedinih ministarstava, kako se ne bi dešavale određene nečasne radnje u pojedinim ministarstvima.

Kad smo već tu, ja ću dati jedan primer. Na primer, ministar Vuk Jeremić je za pet godina kao ministar inostranih dela putovao hiljadu dana u 97 zemalja. Uvaženi građani Republike Srbije, rezultati njegovog rada bili su daleko ispod nule. Ja ću to danas ovde i dokazati.

Za njegovog mandata 91 zemlja priznala je jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Jel tako, uvaženi narodni poslanici i građani Republike Srbije? Dabome da jeste. Jeremić je za vreme svog mandata potrošio 36 miliona evra iz budžeta Republike Srbije. Iznajmljivao je privatne avione i odsedao u najluksuznijim svetskim hotelima, gde se jedna noć plaćala po hiljadu evra ili dolara. Uzeo je na ime dnevnica 55.000 evra, što je iznosila druga plata.

Nabavke avionskih karata poverio je firmi, obratite pažnju, uvaženi građani Republike Srbije, „Aeroklub Beograd“, i to bez zaključenog pisanog ugovora i bez sprovedene javne nabavke. Zamislite.

Jeremić je tokom 2011. godine izvršio plaćanje prema „Aeroklubu Beograd“ u iznosu od 42 miliona dinara. To je tačno 360.000 evra, na osnovu faktura, bez potpisanog ugovora, bez sprovedene javne nabavke. Ovo ne kažem samo ja, ovo kažu državne institucije, DRI. Tako je Jeremić prekršio Zakon o budžetu Republike Srbije i Zakon o javnim nabavkama, kupujući avionske karte od „Aerokluba Beograd“. Obratite pažnju na ovaj „Aeroklub Beograd“. Tokom pet godina, dok je bio u Ministarstvu inostranih poslova, uplatio 180 miliona dinara tom klubu. Međutim, 90% svojih prihoda „Aeroklub Beograd“ je realizovao u poslovima sa Vukom Jeremićem. To je suština.

„Aeroklub Beograd“ je poslovao sve što je vezano sa Vukom Jeremićem. Ovo je važno, vlasnik „Aerokluba Beograd“ je blizak rođak Jeremićeve supruge. „Aeroklub Beograd“ je sklopio ugovor sa Teniskim savezom Srbije, obratite pažnju na ovo, u iznosu od 40 miliona dinara, opet 360.000 evra.

Na čelu Teniskog saveza Srbije, verovali ili ne, bio je Vuk Jeremić. Tako je krao pare. Tako je iz džepova građana Republike Srbije otišlo gospodinu Jeremiću. Jedan let avionom koštao je 70.000 evra. Privatni let Belgija-Švajcarska-Letonija koštao je 55.000 evra. Vuk Jeremić dok je bio šef diplomatije i kasnije UN bio je član međunarodne grupe prevaranata i lopova.

Poštovani građani Republike Srbije, uvaženi narodni poslanici Jeremić je posredovao u upoznavanju Emilija Lozoje, meksičkog energetskog tajkuna, bliskog saradnika i prijatelja, brata sa Harvarda, Vuka Jeremića sa bivšim ministrom policije kriminalcem svetskog ranga Hong Konga, Patrikom Hoom, o kojem su u prethodnom sazivu o tome govorili uvaženi narodni poslanik, dr Aleksandar Martinović, Marijan Rističević i drugi uvaženi narodni poslanici.

U korupcionaškoj aferi teškoj 3,5 miliona evra, Emilijo Lozoja je imao brojne poslovne veze dok se nalazio na čelu državne kompanije „Pemeks“, Jeremić je od četiri firme povezane sa „Pemeksom“ dobio 180.000 dolara za navodno konsultantske poslove.

Jeremić je posredovao sa upoznavanjem Lozoje sa još jednim kriminalcem svetskog ranga, bivšim ministrom policije Hong Konga, Patrikom Hoom, koji je u SAD, kako znate uvaženi narodni poslanici, osuđen zbog milionskih mahinacija i pranja novca.

Patrik Ho, bivši ministar policije Hong Konga bio je više puta kod Jeremića u Beogradu, kao gost. Patrik Ho je jedan od glavnih finansijera Vuka Jeremića i njegovog Centra za međunarodnu politiku i održivi razvoj.

Na Jeremićev račun leglo je 4,5 dolara od fantomskih energetskih firmi koju posluju sa Hong Kongom, gde su operisali njegovi bliski prijatelji, a saradnici njegovi uhapšeni, kako rekoh, u SAD.

U vremenu od 2013. do 2017. godine Jeremić je dobio čak 7,9 miliona dolara iz raznih sumnjivih izvora. Dobio je iz Mongolije 200.000 dolara. Jeremić je svoj mandat ne samo šefa diplomatije, nego i kasnije UN iskoristio za lično bogaćenje, a Srbiju zavio u crno, dokazano. I neka ih demantuje javno na televizijama koje kontroliše on i Dragan Đilas.

Prvo, Jeremić je od dolaska na čelo srpske diplomatije 2008. godine se zalagao da se pregovori o Kosovu i Metohiji prebace iz UN na EU i time onemogućio stavljanje veta od strane Rusije i Kine u Savetu bezbednosti UN i time zabio nož u leđa vlastitoj državi. Da li je tako uvaženi narodni poslanici i gospodo građani Republike Srbije?

Drugo, kada je 2008. godine ilegalno proglašena jednostrana nezavisnost Kosova i Metohije, Jeremić, Tadić, Đilas i bratija nisu preduzeli nikakve efektne mere protiv jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, iako je Narodna skupština Republike Srbije to neustavno proglašenje nezavisnosti Kosova proglasila neustavnim.

Treće, povodom priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova od strane islamske delegacije, Jeremić je samo uputio izraz razočarenja sekretaru te organizacije.

Četvrto, Jeremić je, obratite pažnju, pred OEBS jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova nazvao presedanom, te je apelovao na OEBS pozivajući se na Rezoluciju 1244, umesto, podvlačim, umesto na završni dokument iz Helsinkija iz 1975. godine koji je implicitno utvrdio da pokrajine Republike Srbije nemaju pravo na sticanje nezavisnosti. To je namerno napravio. Reći ću vam na kraju zbog čega.

Peto, Jeremić je tada, dakle 2008. godine,, propustio namerno da zatraži hitno zasedanje sednice Saveta bezbednosti UN zbog kršenja Povelje UN. Uvaženi građani Republike Srbije, on se tako namerno odrekao sredstava zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije

Šesto, Jeremić je namerno izbacio iz Predloga rezolucije Međunarodnom sudu pravde da, citiram: „Jednostrana secesija ne može biti prihvatljiv način za rešenje teritorijalnih pitanja“, završen citat. Umesto toga, ubacio je stav namerno, citiram: „Jeli odluka privremenih institucija u Prištini da jednostrano proglašenje nezavisnosti, da li je u skladu sa međunarodnim pravom“, završen citat i time zabio nož u leđa vlastitoj zemlji.

Sedmo, da je ovo pitanje Međunarodnom sudu pravde Jeremić namerno pogrešio, potvrdio je ovih dana i ugledni američki časopis a međunarodne odnose „Internešnl interes“, koji piše, citiram: „Da je Jeremić načinio najveću grešku 2008. godine koja je dovela do toga de se jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije ne proglasi za separatistički čin“. Jeremić je zatražio umesto toga od Međunarodnog suda pravde, sve je citat dalje: „Da donese presudu o legalnosti te jednostrane odluke. Umesto da je zatražio od Međunarodnog suda pravde da li je legalno to što se Kosovo otcepilo od Srbije, onda bi Međunarodni sud pravde zaista doneo pozitivnu odluku za Srbiju“. Poštovani građani Republike Srbije i navodi dalje u citatu da velike sile tada ne bi priznale nezavisnost Kosova. Završen citat.

Poštovani građani Republike Srbije, zato šiptarsko rukovodstvo 27. oktobra svake godine slavi kao najveći datum tzv. „državnosti Kosova“, a Jeremića slave svakog 27. oktobra kao tvorcem najvažnijeg papira u rukama tzv. „nezavisnosti Kosova“.

Jeremić i dalje nanosi štetu Republici Srbiji. Tako je u autorskom tekstu za francuski list „Mond“ 17. juna 2018. godine, tačno na dan kada predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić je išao u posetu Francuskoj, optužio državu Srbiju i njenog predsednika za širenje stabilokratije na Balkanu. Tako je gospodin predsednik Francuske, Makron, mogao pročitati u „Mondu“ najpogrdnije optužbe na račun Srbije i njenog predsednika.

Ne samo to, Jeremić je u autorskom tekstu u „Vašington postu“ 2017. godine na najbrutalniji način uvredio Srbiju i njenog predsednika, Aleksandra Vučića, pred njegov susret sa potpredsednikom SAD, gospodinom Majklom Pensom. Građani Republike Srbije su tada bili šokirani tim nepatriotskim činom.

Jeremić je u razgovoru sa američkim izaslanikom, Tedom Doom, decembra 2008. godine izjavio, citiram: „Ulazak Kosova u UN je najbolje čemu se Srbija treba nadati“, završen citat.

Vuk Jeremić je juna 2005. godine u razgovoru sa saradnikom Mila Đukanovića, savetnikom njegovim, Roćenom, rekao, opsovao majku, sramota me je i citirati, Srbiji, a ovaj je rekao da on Crnoj Gori.

Poštovani građani Republike Srbije, dok Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije angažuje sve svoje umne i fizičke napore i traži kompromisno, trajno i održivo rešenje za našu južnu srpsku pokrajinu, dotle Vuk Jeremić sve čini da Kosovo i Metohija ode iz sastava Republike Srbije.

Ja sam želeo danas da vide uvaženi narodni poslanici šta je kodeks narodnog poslanika i šta trebamo kontrolisati. Narodni poslanici su dužni da na ovakve grozote upozoravaju, jer smo dali zakletvu da ćemo čuvati i štititi KiM u sastavu Republike Srbije. Poslanici trebaju da se bore za svoje ideje i stavove u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a ne na ulici.

Poštovani narodni poslanici i građani Republike Srbije, bojkot parlamenta i izbora nije demokratija, a pogotovo nije parlamentarna demokratija. Međutim, Đilas i njegovi saradnici nisu nikada došli izborima na vlast. Oni su došli na vlast ulicom, to građani Republike Srbije znaju, jer Koštunica nije dobio izbore, a Milošević nije izgubio, jer drugog kruga izbora nije bilo. Nasilno su došli na vlast. Isti ti ljudi nasilno i danas žele da dođu na vlast i zato su napustili ovaj visoki dom. Ja ću vam sad citirati Đilasa, a za Evropu Đilaša, kako on to radi. Isti ljudi iz opozicije to žele i danas.

Tako je Đilas, a za Evropu Đilaš, posle povratka iz SAD novembra 2018. godine sakupio ove iz Saveza za Srbiju i rekao, citiram, obratite pažnju, poštovani građani - ako izbacimo dijalog iz parlamenta onda kao društvo imamo problem, pazite, dalje citat - to je mesto gde se priča, ako to zaustavimo, ako zaustavite sve medije, pazite, on ih kontroliše - onda će eksplodirati negde, kome treba taj parlament?, završen citat. Dajte se pameti- završen citat. Dakle, on je taj ko razbija ovaj parlament i napadi na parlament i predsednika Republike biće žestoki svakog dana, pogotovo na narodne poslanike koji ukazuju na ovakve nečasne rabote.

Dakle, kako smo videli, zagovaraju dolazak na vlast ulicom - Đilas, za Evropu zvani Đilaš. On na taj način želi sakriti svojih 619 miliona evra. Međutim, to ne kažem samo ja, to kaže i njegov saradnik Sergej Trifunović, koji kaže, citiraću, poštovani građani, pa ćete da vidite sa čim se gospodin Đilas, a za Evropu Đilaš, služi, citiram - Đilasu je glavno oruđe novac kojim sve rešava i kupuje političku naklonost. Đilas nagovara vladiku Gligorija da se kandiduje za predsednika 2020. godine. Savez za Srbiju nije nikad postojao. Šta je sad Janko Veselinović? Ništa. Šta su ovi drugi? Ništa. Šta je Željko Veselinović iz Sindikata? Ništa. Drži ih Đilas koji ima svoju flert stranku, koji dođe, iskešira pare, oni uzmu, dvojica, trojica, pa, pa, pa.. ode kod vladike Gligorija. Sporazum sa narodom je teška izmišljotina. Jeremić je netalentovan političar, a Đilas je uništio kulturu u Beogradu - završen citat.

Evo, poštovani građani Republike Srbije, kupio je narodne poslanike iz opozicije iz ovog visokog doma i napustili su visoki dom. Pare, pare. To njih interesuje.

Dozvolite da kažem da bi novinari trebali zaista istinito informisati iz ovog visokog doma. O tome je uvaženi narodni poslanik dr Žarko Obradović juče govorio, da često, obično informišu ako nije direktan prenos ono što narodni poslanici nisu rekli.

Završiću upravo sa tim. U nedelju na RTS-u prof. dr Visković je izneo neistine povodom moje diskusije na sednici Narodne skupštine Republike Srbije. Zbog vremena uvaženog profesora molim kada bude drugi put iznosio nečije izjave neka pogleda izvor, a u mom slučaju stenografske beleške sa sednice Narodne skupštine Republike Srbije. Ako nije gledao direktan prenos, a nije, onda bi bio red kako ne bi delovao kao običan falsifikator, a možda to radi i namerno namerno šireći lažne vesti, poput one koju je širio u okviru Igmanske inicijative da vlast Srbije tretira delove BiH kao svoj protektorat, ali, možda je i naseo jednom bivšem koministru policije bivšeg režima koji je to falsifikovao ili uredniku „NIN-a“, gospodinu Ćulibrku. To je onaj koji je javno rekao na dve televizije pod kontrolom Dragana Đilasa, da će dati ostavku na uredništvo ako u decembru 2019. godine bude prosek plate u Srbiji 500 evra. Kako znate, uvaženi građani, bilo je i preko 500 evra. Ne pada mu na pamet da podnese ostavku, ali zna iznositi laži iz ovog visokog doma. Nije možda ni čudo zato što „NIN“, nekada najbolji list na Balkanu i najčitaniji na ovom delu Evropu spao je na nekoliko stotina primeraka. Zato on svakodnevno nastupa na televizijama pod kontrolom Dragana Đilasa, pljuje predsednika Republike, ovu Skupštinu, a i Vladu Republike Srbije.

Uvaženi narodni poslanici, ja se vama izvinjavam danas zbog malo podužeg izlaganja. Želeo sam da vidimo šta znači kodeks narodnog poslanika, kako treba da se borimo za istinu, a oni koji misle da će ulicom doći na vlast taj film više neće gledati, jer građani Republike Srbije su se 2000. godine previli. Više neće uspeti da se prevare. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Stefan Krkobabić

Poslanička grupa PUPS - "Tri P" | Predsedava
Hvala profesore Atlagiću, kao i uvek, na jednom jakom izlaganju.
Idemo dalje.
Bratislav Jugović.
...
Srpska napredna stranka

Bratislav Jugović

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, sa velikom pažnjom sa pročitao ovaj tekst kodeksa ponašanja narodnih poslanika koji je zapravo predlog predsednika Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, gospodina Aleksandra Martinovića.

Sa velikim zadovoljstvom ću da glasam za ovaj predloženi tekst. Osvrnuću se na nekoliko stavova, pošto su kolege poslanici puno toga rekli. U članu 8. se kaže, odnosno u članu 8. stoji – narodni poslanik je dužan da se pristojno i da dužnom pažnjom i poštovanjem odnosi prema građanima Srbije.

Onako kako se odnosite prema imovini građana Republike Srbije, tako se odnosite i prema građanima Republike Srbije. Narodni poslanik iz prethodnog saziva, političar u vlasništvu tajkuna Dragana Đilasa, političar iz Čačka, Boško Obradović rušio je imovinu RTS, a onaj ko je rušio imovinu RTS rušio je imovinu građana Republike Srbije i to je njegov odnos prema građanima Republike Srbije. Takvima nema mesta u ovom parlamentu zato što, u Skupštini Republike Srbije, izglasavanjem ovog kodeksa, ovaj kodeks će biti u političkom smislu sveto pismo za svakog poslanika, za svakog pristojnog političara, za svakoga ko hoće da traje na političkoj sceni Srbije. Onaj ko ne bude poštovao ovaj kodeks on će vrlo brzo nestati sa političke scene Srbije ne zato što mi tako hoćemo koji ćemo izglasati ovaj kodeks, nego zato što građani Republike Srbije tako hoće.

Narodni poslanik iz Čačka iz prethodnog saziva koji je u vlasništvu Dragana Đilasa, Boško Obradović je motornom testerom zastrašivao novinare RTS, a novinari RTS su takođe građani Republike Srbije i zbog toga su mu njegovi Čačani dali crveni karton. On više ni u Čačku ne može da dobaci cenzus od 3%.

Reći ću vam jednu činjenicu, 2016. godine, narodni poslanik iz prethodnog saziva Boško Obradović, političar u vlasništvu Dragana Đilasa, tajkuna Dragana Đilasa, je bio političar koji nije pristajao te 2016. godine da bude u vlasništvu tajkuna, imao je jedan pristojan odnos prema političkim protivnicima, imao jedne kreativne nastupe kojima je promovisao svoju politiku, ponašao se kao jedan talentovani književnik, imao 22% osvojenih glasova na biralištima u Čačku. Te 2016. godine ušao u ovu Skupštinu, nije se ponašao u skladu sa ovim kodeksom, naprotiv, divljanje i nasilje su bile reči koje ga opisuju i već 2017, u istom tom Čačku, građani su ga kaznili da je dobio svega nekoliko procenata na predsedničkim izborima.

Podsetiću svoje Čačane, moram da iznesem jednu činjenicu, da su Čačani velike lokal patriote i uvek su za to da glasaju za čoveka iz svoje sredine, i u selu u kome je rođen Boško Obradović, selu Vranići, gde je imao više od 50% osvojenih birača 2016. godine, kada je pristojnost bila mera njegove politike, već 2017. godine kada su divljanje i nasilje bili mera njegove politike on je dobio svega nekoliko glasova, a njegovi rođaci, njegova svojta koji žive u tom selu, glasala je za pristojnog političara i velikog državnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Osvrnuo bih se ovde na jednu stavku na koju se kolege nisu uglavnom nisu o tome diskutovale, a mislim da je to važno, u članu 19. stoji – narodni poslanik odgovaraće na zahteve predstavnika sredstava javnog informisanja za davanje informacija u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije. Ukratko, mi smo u obavezi da svim novinarima odgovaramo na njihova pitanja, pa kada su i ona zlonamerna.

Kao što ste videli, mi kao sledbenici predsednika Aleksandra Vučića, Aleksandar Vučić najviše odgovara na pitanje novinara N1 i Nove S, odnosno na pitanje novinara onih medija koji su pod kontrolom tajkuna Dragana Đilasa.

Međutim, vrlo je važno, to građani ne znaju, mi ovde znamo, pogotovo oni koji su iz medija, da smo mi u obavezi da odgovaramo onim novinarima koji su zaposleni kod pravnog lica, a koje je registrovano u centralnom registru medija APR-u.

Dakle, mediji koji nisu registrovani u Centralnom registru medija, u APR-u, mi nismo u obavezi da im odgovaramo na pitanja zato što su to fantomski portali i zato što su novinari koji rade za fantomske portale zapravo lažni novinari i mi nismo u obavezi njima da odgovaramo. Ali, u obavezi smo na primer da odgovaramo novinarima opozicionog medija lista „Blic“ zato što je dnevni list „Blic“ registrovan u Centralnom registru medija.

Na kraju, u članu 26. stoji – za nepoštovanje kodeksa mogu se izreći sledeće mere: opomena i javna opomena. Javna opomena se objavljuje na internet stranici Narodne skupštine u trajanju od 30 dana.

Bilo je kritika u pojedinim medijima proteklih dana kako je neophodno da postoji i novčana kazna. Međutim, ne slažem se sa tim zato što je jedna javna opomena žuti karton od građana Republike Srbije i svaki narodni poslanik koji želi da traje na političkoj sceni će se truditi da ne dođe u situaciju da dobije javnu opomenu. Dve javne opomene, to znači crveni karton od građana Republike Srbije i nestajete sa političke scene.

Tako da, svi ovi koji na narednim izborima žele da uđu u parlament, imaju šansu samo ako su pristojni, a svako ko je u vlasništvu nepristojno bogatog Dragana Đilasa i on je nepristojan i građani Srbije mu neće dati šansu da ovde predstavljaju građane u parlamentu Republike Srbije.

Kada smo već kod pristojnosti, ne postoji ništa pristojnije nego kada vladajuća većina izglasa da cenzus spustimo sa 5% na 3%. Živela Srbija.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, pošto je nekoliko vas pitalo, čisto da vas obavestim da poslanička grupa Aleksandar Vučić – Za našu decu ima još 62 minuta i da još neki ovlašćeni predstavnici drugih poslaničkih grupa imaju vremena, tako da se današnje glasanje očekuje negde pre pauze, možda i ranije između jedan i dva.
Da nastavimo sa radom, sledeći je narodni poslanik Vladimir Đukanović.
Izvolite.