Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.10.2021.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

03 Broj 06-2/423-21

3. dan rada

28.10.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Muamer Zukorlić

Sednica je trajala od 10:25 do 19:05

OBRAĆANJA

...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

| Predsedava
Reč ima ministarka.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
Zahvaljujem.
Kratka opaska. Zahvaljujem narodnoj poslanici Aleksandri Tomić. Saradnici su me upozorili da sam napravila lapsus lingve sa 80 miliona projekta. Od toga su garancije 40 miliona. Zahvaljujem i ispravno je onako kako je narodna poslanica Tomić kazala.
...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

| Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, predsednik Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Dame i gospodo narodni poslanici, potpuno se slažem što je koleginica Aleksandra Tomić kao izvestilac Odbora za finansije rekla o ovom Zakonu o zaduženju za nabavku električnih brojila, takozvanih pametnih brojila, pogotovo što je to u nadležnosti Odbora kojim trenutno ja predsedavam i svakako da je u interesu i EPS-a i građana Republike Srbije da u cilju poboljšanja naše energetske efikasnosti dođe do zamene već prilično zastarelih brojila koji stvaraju određene troškove, a i ne prikazuju stvaran utrošak električne energije.

Takođe, Odbor za privredu je preporučio, prihvatio predloge zakone u načelu koji se odnose na predloge o izmenama i dopunama Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre. Jasno je svima da živimo u 21. veku, da već kada postoji mogućnost elektronske uprave da mnogi naši građani ostvare neka određena svoja prava, a da ne idu više na šaltere, da ne gube dragoceno vreme, da bi morali da u nekom trenutku predvidimo i mogućnost da se privredni subjekti takođe osnivaju na određen način elektronskim putem i da je zato potrebna zakonska regulativa, što je svakako izmenama i dopunama Zakona o postupku registracije privrednih subjekata učinjeno.

Međutim, da sve bude kompletno, bilo je potrebno i uraditi Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, i to iz više razloga. Prvi je taj zato… Ukoliko ne bismo imali jedan ovakav Centralni registar da bismo imali situacije da ne postoji zakonska regulativa koja će da sprečava pranje novca i finansiranje organizovanog kriminala i terorizma. Utoliko je bitno da jedan ovakav zakon stalno unapređujemo i činjenica da smo samo pre nekoliko meseci imali jednu situaciju da su istraživački novinari utvrdili da je Dragan Đilas, predvodnik bivšeg režima, na različite načine, po egzotičnim destinacijama upravo, sakrio blizu 60, možda i 70 miliona evra.

Moram da kažem građanima Srbije da zbog upravo ovakve regulative koju Republika Srbija ima ti tokovi novca uopšte nisu išli preko naših računa, već su nekako uvek započinjali svoj put na tim egzotičnim destinacijama, a isti ti iz bivšeg režima nas su napadali ovde u Skupštini Republike Srbije kako Republika Srbija nema zakonsku regulativu koja bi sprečavala pranje novca i finansiranje terorizma.

Još jednu stvar moram da istaknem. Ja se nadam da ćemo u nekom budućem periodu… Kada su u pitanju privredna društva, ne može neko neku imovinu koja se nalazi u Srbiji da proda, a da novac od te imovine završi na nekom od egzotičnih računa. Imali smo tu situaciju baš kada je Mišković prodao „Maksi“ „Delezu“ i novac je završio na Kipru, završio je jednim delom u Bugarskoj i jednim delom u Sloveniji. Dinar nije ostavljen u Srbiji, a bivši režim je to prikazao kao najveću stranu investiciju na teritoriji Republike Srbije, a dinar nismo videli.

Naravno da nam je potreban i zakon kojim bismo utvrdili stvarne vlasnike određenih privrednih društava, jer ta manguparija, koja je vladala Srbijom od 2001. do 2012. godine i koja se enormno bogatila dok je bila na vlasti, pokušavaće na sve moguće načine ili da novac izvuče iz Republike Srbije ili da ga vrati u Republiku Srbiju i legalizuje. Naša zakonska regulativa to treba da spreči. Svako ko je prisvojio nešto što mu po zakonu ne pripada treba da odgovara i prljavi novac ne sme nikako da uđe u legalne tokove.

Zamislite vi sada da neko fizičko lice osnuje jedno privredno društvo, to privredno društvo osnuje drugo privredno društvo, drugo osnuje treće, a treće osnuje četvrto, a onda drugo ode u stečaj. Ko je vlasnik trećeg i četvrtog privrednog društva? Tako se u stvari gubi trag i vlasnicima i ako krene po zlu i neko dođe pod udar zakona iskoristiće nedostatak zakonske regulative da se zaštiti.

Republika Srbija je pre svega ozbiljna država, ima ozbiljnu zakonsku regulativu i nećemo da dozvolimo da bilo ko ni sa strane, a ni odavde od ovih naših pere novac ili finansira terorizam ili finansira organizovani kriminal. Iz tih razloga Odbor za privredu je podržao ova dva zakona i preporučuje Narodnoj skupštini da ih usvoji.
...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

| Predsedava
Zahvaljujem.
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Reč ima narodni poslanik Branimir Jovanović.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branimir Jovanović

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala, predsedavajući.

Poštovana ministarko, koleginice i kolege, izmene i dopune Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, kao i izmene i dopune Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika u jednom delu oslanjaju se jedan na drugi i važno je da istovremeno danas raspravljamo o tim izmenama i važno je da oba zakona, odnosno izmene i dopune zakona usvojimo u danu za glasanje. I jedan i drugi zakon imaju isti cilj, a to je da se unapredi poslovni ambijent u kome rade naši privrednici.

Prošlo je 17 godina od osnivanja Agencije za privredne registre i zaista ima višestruki značaj. To se može videti u praksi, naročito kod privrednih subjekata, pre svega, zbog informacija koje možemo dobiti u Agenciji za privredne registre. Na taj način, ulaskom u bazu podataka, mi možemo videti na neki način ne samo krvnu sliku naše privrede, već i najosnovnije podatke svakog preduzeća, što naročito olakšava posao kada sarađuju jedni sa drugima, mogu da imaju uvid kako posluje njihov partner, da li je možda on u dugovima, kakav je njegov status na tržištu i u svakom slučaju olakšava dalje procene za međusobnu saradnju.

Na internetu su uvek dostupni zvanični podaci o strukturi, godišnji izveštaji o radu, propisi, ali, kao što sam rekao, i osnovni podaci svih privrednih subjekata u Srbiji. Zbog toga je važno da konstantno radimo na modernizaciji Agencije za privredne registre i upravo su izmene i dopune Zakona o postupku registracije u Agencije za privredne registre usmerene ka tom cilju.

Jedan od ciljeva izmena i dopuna zakona odnosi se i na to da prijava za osnivanje privrednog društva ubuduće se podnosi elektronskim putem, odnosno samo elektronskim pute, i to je u skladu sa koncept e-Uprave i u skladu sa digitalizacijom koja se odnosi na poslovanje naših privrednih subjekata.

Navešću podatak koji je objavila Svetska banka. Svetska banka je uradila jedno istraživanje, odnosno jednu analizu koja se odnosi na naše područje. Da bi jedan početnik, neko ko želi da uplovi u preduzetničke vode samo otvorio preduzeće, da bi izvršio postupak registracije, prijave, da bi se registrovao kod Republičkog fonda za zdravstveno i socijalno osiguranje, da bi dobio potvrdu o PIB-u, da bi otvorio račun u banci, za sve to, za taj prvi korak neophodno mu je da utroši dva dana. Kada se pređe na elektronski oblik poslovanje, konkretno na elektronsku prijavu, u tom slučaju potrebno je upola manje vremena. Dakle, za jedan dan sve ovo može da se obavi na jedan jednostavniji i kulturniji način, a ne da se dva dana ide od šaltera do šaltera, da se prikupljaju dokumenta i da se potom pristupi prijavi preduzeća.

Izmene i dopune ovog zakona pružaju početnicima i druge olakšice u nekim drugim segmentima. Navešću da kada se za osnivanje preduzeća podnose dokumenta da odrađeni podaci koji se nalaze u dokumentima koji se vode po službenoj evidenciji mogu da se pribave i tako što Agencija za privredne registre traži po službenoj dužnosti te podatke od nadležnih organa. To je svakako olakšica za sve preduzetnike kada kreću, kada prave taj prvi koraka. Međutim, zakon je morao da upodobi i rok koji se odnosi na prijavu, odnosno rok za odlučivanje o prijavi ili eventualno odbacivanje prijave o osnivanju novog preduzeća. Taj rok je ostao kao i do sada – pet radnih dana. Dakle, registrator ima vreme od pet radnih dana da odluči da li će prihvatiti prijavu ili će odbaciti prijavu.

Međutim, šta se tu menja? Po novom zakonu menja se rok otkada počinje da se razmatra prijava.

Dakle, sada se smatralo da od trenutka podnošenja prijave postoji pet radnih dana da se prijava prihvati ili odbaci, a po novim izmenama i dopunama zakona taj rok počinje onog trenutka kada se dobiju svi neophodni podaci, odnosno kada se dobiju sva neophodna dokumenta. Zašto je to važno? Važno je za privrednike u slučaju kada neki državni organ ne dostavi na vreme registratoru određene podatke, onda budući preduzetnik, onaj ko radi prijavu, neće snositi posledice za tuđu neodgovornost, dakle za nečiju neažurnost ili za probijanje određenog roka.

Gde su uočeni problemi u praksi? Problem je najčešće lociran kod onih državnih organa koji ne vode elektronsku evidenciju, a inače su po Zakonu o opštem upravnom postupku dužni da dostave sve podatke registratoru.

U praksi se dešavalo da najčešće sudovi sa zakašnjenjem dostave određene podatke o tome da li je neko osuđivan ili nije, da li se protiv njega vodi krivični postupak i na taj način da je moguće da se prekorači zakonom propisani rok i dobro je što su načinjene izmene u ovom delu i one zaista idu na ruku osnivačima preduzeća.

Ovaj zakon takođe usklađen je i sa drugim zakonima koji regulišu oblast elektronskog poslovanja, pre svega sa Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj indentifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju.

Međutim, iako mi primećujemo zaista da postepeno raste poverenje u oblik elektronskog poslovanja situacija na terenu pokazuje da to poverenje ne raste onom brzinom kao što se očekuje i još uvek postoji negde i lebdi sumnja kod budućih preduzetnika u ovakav vid poslovanja, dakle u elektronsko poslovanje.

Naravno, tu su i druge prepreke, kao što nekada ne postoji, odnosno postoji zapravo pristup internetu, ali je ograničen. Potrebno je nekada svi mi da unapređujemo znanje u ovoj oblasti, jer zaista radi se o modernim tehnologijama i logično da na taj način polako prelazimo sa tradicionalnog na moderne oblike poslovanja.

Posedovanje i upotreba elektronskog potpisa još uvek nije zaživela u potrebnoj meri. I kada govorimo o samom procesu registracije preduzeća građani najčešće biraju da dođu lično u Agenciju za privredne i registre i tako obave ovaj deo posla.

Važno je i što je dat rok od 18 meseci, dakle imaćemo godinu i po dana od usvajanja zakona da se sve ovo implementira u praksi. To je sa jedne strane važno i za korisnike registratora, ali je podjednako važno da ostavimo vremena za jedan kvalitetan softver koji će sve moći da podrži u praksi, ono o čemu danas i govorimo. Na taj način ostvarićemo uštede, kao što sam rekao u vremenu, ali ostvarujemo uštede i u novcu. Poznato je da elektronski oblik poslovanja donosi uštede za četvrtinu više nego kada govorimo o tradicionalnim oblicima poslovanja. Dakle, ako neko želi da uradi elektronsku prijavu preduzeća mislim da su njegovi troškovi za 25% niži nego kada tradicionalno ide i bavi se skupljanjem papirologije.

Mi moramo zakonskim izmenama da obezbedimo uslove da se unapredi sistem poslovanja, samim tim da naša zemlja bude bolje rangirana i da zauzme status povoljne destinacije za investiranje. Da sačuvamo jedan trend koji je sada na snazi, ali ću podsetiti da više od polovine investicija koje dolaze u region završe u Srbiji, znači stranih, direktnih investicija.

Svake izmene i dopune zakona, svaki novi zakon koji ide u tom smeru je dobrodošao i za naše preduzetnike, ali daje dobar signal stranim investitorima da smo mi jedno stabilno područje za poslovanje.

Malopre sam pomenuo analizu Svetske banke i opet se moram vratiti na to da Svetska banka prati poslovanje u 190 ekonomija kroz 10 različitih oblasti. Jedna od tih oblasti jeste i ova koja se odnosi na prijavu preduzeća i pre svega toga se tiče određenih kriterijuma kao što je broj procedura, vreme koje je potrebno za prijavu preduzeća, troškove, minimalni kapital koji je neophodan za početak obavljanja nekog biznisa, a kao što sam rekao, mi zaista ovim izmenama i dopunama zakona šaljemo jednu dobru poruku i našim domaćim i budućim zapravo privrednicima, ali i stranim investitorima.

Ova celokupna procedura odnosi se pre svega na mala i srednja preduzeća zato što ona čine oko 99% u učešću naše privrede i u njima je zaposleno od ukupnog broja radnika više od polovine. Takođe, u malim i srednjim preduzećima se tako radi da su ona uglavnom orijentisa na domaće tržište, ali napominjem da ni izvoz nije beznačajan s obzirom da se ne radi o velikim kompanijama i izvoz malih i srednjih preduzeća jeste 46%, što zaista nije malo za ovu oblast.

Mi u SDPS najčešće ističemo i brinemo se o položaju zaposlenih, da imaju što bolji status, da imaju bolje plate, da imaju bolje uslove rada, ali isto tako vodimo računa o malom preduzetništvu, o srednjem preduzetništvu i znamo koliko je ono važno za dalji naš ekonomski razvoj, da je to jedna možda, u ovom trenutku, i najvažnija poluga ekonomskog razvoja Srbije.

Ima dobrih primera, iako mala i srednja preduzeća često imaju određena ograničenja, ipak oni imaju kapacitet da ostvaruju konstantan rast, da proizvedu jedan kvalitetan produkt, a na nama je zaista da obezbedimo što bolje uslove da se tako prosperitetne firme pretvore u jedna velika preduzeća koja će imati značajno učešće na stranim tržištima.

Kada sam rekao da ima dobrih primera tu ću navesti jedan primer iz oblasti malog i srednjeg preduzetništva kod nas, a odnosi se na sektor proizvodnje nameštaja od drveta koji dostiže udeo od 70% u ukupnom izvozu tog sektora. Preduzeća iz ove delatnosti imaju problem sa niskim nivoom produktivnosti, što je i logično, i sa finansiranjem novih tehnologija, ali gde je njihova konkurentska prednost na tržištu? To je da oni dobro koriste svoje znanje, da su konkurentni sa cenama i naravno sa brendovima konkurišu na stranom tržištu oslanjajući se na tradiciju.

Ovaj sektor je dobar primer koji može da posluži i drugima da unaprede svoje poslovanje, da se uključe u međunarodne tokove, što doprinosi usvajanje novih znanja, novih tehnologija, sigurnom plasmanu robe, a naravno samim tim i boljoj naplati.

Dugo vremena je bilo i ustaljeno mišljenje da su velika preduzeća jedini siguran pokretač privrednog i društvenog razvoja. Međutim, već 20 godina u ovom veku vlada sasvim drugačije verovanje, vlada jedan drugačiji trend, što je i logično. Mi još uvek nismo na onom procentu koji je u EU kada govorimo o učešću malog i srednjeg preduzetništva u ukupnoj privredi, ali u svakom slučaju i to je kod nas veoma važno pre svega iako se mala i srednja preduzeća često gase, osnivaju nova, na šta se konkretno odnose izmene i dopune ovog zakona. Praksa je pokazala da su obično mladi ljudi ti koji pokreću nove biznise, koji imaju nove ideje i oni unose svežu krv na tržište.

Na kraju da istaknem i značaj izmene Zakona o centralnoj evidenciji stranih vlasnika i to je zaista jedna globalna tema kada govorimo o onom delu koji ima za cilj da se unapredi sistem blagovremenog otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma. Čini se uvek kada govorimo o terorizmu da je to nečiji drugi problem. Nažalost, i događaji od pre nekoliko meseci u Beču, a sećamo se ranije i Parizu i Briselu i u drugim evropskim državama govore da je terorizam problem na svetskom nivou, da svi moramo da se bavimo njime. Veoma je važno da utvrdimo ko su vlasnici kapitala, da slučajno ne bi došlo do unošenja takvog jednog novca u finansijski sistem i da takav novac posluži za finansiranje terorizma. Jednostavno, sve bezbednosne službe, svi zakoni kada govorimo konkretno o EU moraju da budu usaglašeni i neophodna je saradnja u ovoj oblasti.

Sve ove izmene su u kontekstu modernizacije rada javne uprave i razvoja procesa digitalizacije. Građani treba da imaju potpuno poverenje u ovakav vid poslovanja jer je predviđen pristup podacima putem kvalifikovanog elektronskog potpisa ili kada se govori i utvrđuje identifikacija. Postoje dva, a u nekim slučajevima i tri nivoa bezbednosti. Tako da nema razloga za nepoverenje kada govorimo o elektronskom poslovanju.

Takođe, poslanici Socijaldemokratske partije Srbije podržaće i Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, jer mislimo da ćemo na ovaj način moći da računamo na sredstva u iznosu od 40 miliona evra koje će Elektroprivreda Srbije uložiti u uvođenje pametnih sistema merenja utroška električne energije. I zaista, to je jedna investicija u budućnost, sada ulažemo da bismo dugoročno ostvarili određenu korist. Dakle, preko 200 hiljada domaćinstava će na jedan moderan način, u realnom vremenu moći da prati troškove koje ostvaruju na ime potrošnje struje.

Ovo, naravno, ima i pozitivne efekte, pre svega što veliki broj domaćinstava još uvek ima zastarela brojila, što za posledicu ima usporavanje u radu distributivnog sistema, a nekada i netačan prikaz stvarno utrošene električne energije. Mislim da ćemo na ovaj način pre svega unaprediti efikasnost, ali ćemo imati i bolju kontrolu nad distributivnim sistemom električne energije i, što je najvažnije, smanjiće se nivo gubitaka u distributivnoj mreži, što je generalno boljka kada govorimo o snabdevanju električnom energijom.

Još jednom da ponovim za kraj da će poslanici Socijaldemokratske partije Srbije podržati sve izmene i dopune zakona o kojima danas raspravljamo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Jovanoviću.
Sledeći narodni poslanik je potpredsednik Narodne skupštine, dr Muamer Zukorlić. Izvolite.
...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

Poštovani predsedavajući, uvažena ministrice sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, pre svega želim da se zahvalim ministrici Čomić što je danas prihvatila da ponese teret koji nije njen, da izveštava o zakonima koji nisu iz njenog sektora, što je za svaku pohvalu, ali svakako da ne možemo ignorisati i potrebu primedbe da podsetimo resorne ministre, izvestioce odnosno nosioce odgovornosti za predlaganje svojih zakona da budu pred Narodnom skupštinom i obrazlažu svoje zakone i odgovaraju na eventualna pitanja za svoje zakone.

Znamo mi da su ministri zauzeti, ali ono što isto znamo jeste da je njihov prioritet ono što je opis njihovog radnog mesta, a jedan od najprioritetnijih njihovih poslova je zapravo predlaganje zakona, odnosno jedan od najozbiljnijih poslova koga rade. Osim toga, ne radi se o nekoj frekvenciji gde tokom godine oni, eto, mogu imati jedan, dva ili maksimalno tri zakona, tako da mislim da Narodna skupština zaslužuje da ovo pitanje ne bude ignorisano, već da se ministri potrude da budu pred nama poslanicima. Vidite da smo mi u mnogo težoj poziciji jer se moramo baviti svim zakonima, a oni imaju po jedan ili dva zakona i opet ih nema pred nama.

Ovo je i preporuka i zamolba, ali bih želeo da oni koji na to mogu da utiču sa pozicije ne samo zamolbe već i insistiranja da prosto ubuduće pojačamo ozbiljnost odnosa prema zakonu, jer s kojom ozbiljnošću ćemo se mi poslanici baviti ovde, ukoliko nemamo resornog ministra koji se mesecima bavio zakonom da nam ponudi ovde dobra rešenja, izmene i dopune, a onda ga nema među nama da nam odgovori na potrebna pitanja, da čuje naše primedbe, sugestije, jer zapravo tek tada imamo i pravi ambijent i pravu atmosferu za raspravu.

Dakle, pred nama su danas tri teme, svakako važne, ne toliko inspirativne za neke velike govore, registri su registri, ali to ne umanjuje njihov značaj, tako da smo mi dužni dati puni značaj i pažnju tim zakonima, ma koliko ne bilo dovoljno prostora da sa registra pređemo na neku našu dnevno-političku aktualnu temu, što je inače poslastica nas narodnih poslanika.

Međutim, registri inače predstavljaju onaj dosadni ali veoma važan deo državnog uređenja, jer po kvalitetu registra zapravo možete da ocenite kvalitet celokupnog poretka u jednoj zemlji, odnosno državi. Dakle, ukoliko imate uredne registre, onda to zapravo znači da imate urednu i uređenu državu, a uloga države odnosno državnog aparata jeste uspostava i održavanje reda u državnom aparatu, administraciji, odnosno u celokupnom sistemu države.

Registri su zapravo ti koji predstavljaju i bazu za vođenje reda u državnom aparatu i administraciji, ali i ogledalo te same administracije. I dan danas se govori o sidžilima tzv. iz osmanskog perioda koji su rađeni u 17. veku, koji su bili toliko uredni da danas istoričari i te kako koriste te sidžile i oni predstavljaju primer uređenosti i urednosti. Tako da dok jedan sistem i jedna država ima tako kvalitetne registre, to znači da ona dobro stoji na svojim nogama.

Što se tiče postupka upisa u registar APR, odnosno Agencije za privredne registre, ono što danas imamo jeste unapređenje tog postupka i samoga registra. Moram priznati, iako se neposredno ne bavim time, ali prema podacima sa kojima raspolažem i određenoj praksi i dodira koga sam imao, da je inače registar Agencije za privredne registre bio dobar. Dakle, to treba kazati, pogotovo što imam iskustva i sa nekim zemljama u našem okruženju kod kojih su još registri po onom starom iz vremena socijalističke Jugoslavije. Pa, recimo, u jednoj nama susednoj zemlji i dan danas kada hoćete registrovati neko udruženje, to je kao osnivanje neke mini države. To je takva procedura, da treba takvih odobrenja, gde ljudi kada registruju neko svoje udruženje organizuju slavlje jer su uspeli da se registruju. To još postoji, samo da znate, u našoj neposrednoj blizini. To je ovde rešeno još poodavno i funkcioniše dosta dobro.

Ali, ono što sada imamo je dalje unapređenje samog postupka i samoga registra. To je jako važno. Dakle, važno je i za podsticaj, pogotovo mladih ljudi, da se usuđuju na osnivanje svojih privrednih subjekata, jer ukoliko od toga počinje sve, od same procedure registrovanja i osnivanja, jer ako se neko koleba, boji se šta znači imati firmu, osnovati svoj privredni subjekt, uključiti se u sve rizike koje to nosi i sve počinje od same registracije, ukoliko mu iskomplikujete registraciju, odnosno sam postupak upisa u taj registar, onda ste ga već uplašili. On kaže – dajte, to je nemoguće, gledajte samo šta mi treba papira da osnujem svoju malu firmu, a tek da se nosim sa svim tim. To izgleda na prvi pogled nebitno, ali je psihološki jako bitno. Ti prvi koraci usuđivanja da idete u privatne poslovne aktivnosti, da budete nosioci te odgovornosti, počinju od samog registra, od samog postupka registracije.

To smo i do sada imali prilično dobro i efikasno, a sada to unapređujemo i to je svakako za pozdraviti i podržati i mi ćemo podržati usvajanje izmena i dopuna ovog zakona.

Kada je u pitanju Centralni registra stvarnih vlasnika, uvažavajući sve ovo što sam kazao i što se opšte odnosi na registre, da ne bih ponavljao, ali ono što ovaj registar čini značajnim jeste i suštinska intencija zbog koje se uspostavlja i ima ovaj registar, a to je nastojanje države da izbegnemo određene mahinacije, određenu hipokriziju, određeno skrivanje stvarnog vlasnika.

Stvarni vlasnik je nešto što nema razloga da bude skriveno ako je sve kako treba, a ako nije kako treba onda treba da se sakrije. Sada, uglavnom razlozi za skrivanje vlasništva nad određenim bogatstvom, određenim privrednim subjektom, određenim biznisom su najčešće sa namerom da se izbegnu određene obaveze, poreske obaveze ili neke druge zakonske obaveze.

Međutim, ne treba zaobići, niti zanemariti i neke druge razloge zašto neko skriva svoje vlasništvo nad nečim. To je nešto što zadire u svojevrsnu socio-psihologiju našeg prostora i što, po meni, predstavlja posledicu nekih ranijih ideologija koje su ovde vladale i koje su nam nametnule osećaj da je sramota biti bogat, da je sramota biti uspešan i da nije dobro da imate određene firme, određene imovine, a ako to već imate, onda je bolje da sakrijete.

Dakle, to je ono što je sivo ili crno u pozadini takve namere i to je kultura mišljenja koju bi trebalo da menjamo. Dakle, to je kultura mišljenja koju bi trebalo da menjamo da prosto podižemo svest da nije niti sramota, niti greh biti uspešan i biti bogat. Ono što jeste i sramota i greh je biti lopov, biti nezakonito bogat, ukrasti od države, ukrasti od naroda, ukrasti od nekog drugoga.

Dakle, to je ono što bismo morali da poradimo, doduše dugoročno, jer to se, ta se svest ne može tako brzo menjati. Ono što se uvuklo i među nas političare u pogledu nekog, da kažemo, populističkog kursa ili diskursa da, eto, je najlakše ili mislimo da je najlakše dobiti glasove time što ćemo se predstaviti siromašnim. Dakle, mi političari, kao, eto, ja sam siromašan, ja nemam ništa i onda narod treba da mi veruje i da mi da svoje glasove.

Ne znam, iako mi mnogi kažu da nisam neki Bog zna političar u pogledu ovih populističkih, da kažemo, akrobacija i da me ne očekuje neka blistava karijera u tom pogledu, ja sam pokušao da se proanaliziram ili revidiram, ali nešto ne mogu da se tu menjam. Da li zato što je kasno se menjati u ovim godinama ili što imam određene etičke barijere da budem licemeran. U životu nikada nisam podlegao licemerstvu i to me jako puno koštao, ali se nisam pokajao i zato i u politici ću učiniti šta mogu. Ja svoju političku ponudu doživljavam kao švedski sto koji se ne nameće, koji je u ponudi. E, sada, da biste prepoznali šta je dobro i zdravo na švedskom stolu nije dovoljno da je dobra ponuda, potrebno je i da imate ukusa i da znate šta hoćete da izaberete. Tako da, nije samo do jedne strane, nije samo do političara, nego, Boga mi, malo i do građana.

To je, naravno, moj pristup. On je više elitistički i on ne donosi preveliku masu glasova. Ja sam toga svestan, ali ja se i u politici što je iracionalno usuđujem ili odlučujem na kvalitet jer mi tako prija i nemam nameru to da menjam. Nadam se da je bar dobro danas imati i takvih. Prosto, neka ponuda bude bogatija, neka sofra bude raskošnija, pa neka uzme svako šta želi.

Ja sam od onih koji je imao hrabrosti čak govoriti ovde i o platama narodnih poslanika, što je, onako, jedna od najjačih tabua, pred mikrofonom, ali ne i u hodniku. Dakle, eto, ja sam usudio, tako da mi je jedan novinar rekao – ti nisi normalan, gde ćeš o tome sada, na tome se gube glasovi? Onako naivno, ja – ljudi, pa nije pravo video neke stvari. Hajde, sad sam malo zaćutao, da ne ponavljam sve to pošto rizikovao bih ako bi se plate podigle, a da rizikujem a da se ne podignu onda mi, pogotovo, nema smisla. Kažem – ništa, i ja ću malo da omudrim, ne baš mnogo, ali malo, koliko je, dakle, neophodno.

Međutim, eto, i o tome sam govorio. Sve je to deo te naše kulture da nešto sakrijemo, itd. Mislim da treba da težimo jednom novom vremenu u kome će biti časno i pošteno i pohvalno da budete uspešni i bogati, ali korektno, sa registrom, zapisanim stvarnim vlasništvom. Zato sigurno će trebati vremena, neće to moći brzo. Ili, bar, ako hoćete da bude uspešni u biznisu okanite se politike, jer nećete imati glasova.

Dakle, za sad je tako. Mislim da to nije dobro, ali nije toliko bitno u politici šta ja mislim, mnogo je bitnije šta glasači misle jer oni na kraju odluče i daju koliko kome hoće podrške, odnosno poverenja. Na kraju, sviđalo se to nama ili ne, mi to moramo da poštujemo jer je sistem tako postavljen da se zapravo po broju glasova meri i poverenje koje imate da biste upravljali državom ili nekim njenim organom. Ali, sigurno je dobro da ovaj registar do kraja uredimo i da eliminišemo, dakle, mogućnosti mahinacija.

Neko je pomenuo i terorizam, kako ćemo sa ovim registrom da sprečimo unošenje u zemlju prljavog kapitala. Postoji ta opasnost i treba to da se kontroliše, ali kod nas je mnogo primetnije iznošenje neko unošenje. Tako da, za naše stanje i ovaj registar će imati značajnije efekte da spreči iznošenje kapitala iz zemlje. Dakle, to je u ovom slučaju za nas interesantnije, ali naravno da ćemo na osnovu registra moći smanjiti mogućnosti bilo kojih zloupotreba.

Kada su u pitanju pametna brojila, svakako da se radi o tehnologiji. Inače, kada je nešto novo uvek, koliko god da imate onih protagonista za novo i za novim, imate i onih koji imaju rezerve. Uvek će ih i biti. Pre neki dan na onoj debati na RTS-u potrošili smo sat vremena o litijumu i lignitu, ali ja se setih kad sam bio dečak, pa sam pomagao svom ocu da kosi na livadi tada su se pojavile motorne kosačice.

To su bile velike rasprave na selu, da li i koliko motorna kosačica ugrožava travu, jer ona svojim uljem i naftom promeni miris trave i neće goveda da jedu travu. Mislim da smo mi negde skoro deset godina nastavili ručno da kosimo dok smo shvatili, odnosno dok su shvatili oni koji treba da oduče da kupe kosačicu, da je to besmisleno i da će motorna kosačica olakšati košenje.

Da ne govorim druge primere, kad god se pojavilo nešto novo ono je dobilo svoje oponente i svoje protagoniste, ali oni koji odlučuju bitno je da shvate šta je to što će značajno modernizovati, olakšati tehnologiju koja je u ovom slučaju potrebna. U ovom slučaju ta brojila su neophodna iz mnogo razloga, što zbog efikasnosti praćenja, beleženja, čitanja, učitavanja brojila, što zbog smanjenja mogućnosti raznih manipulacija. Pomenuću, ne znam da li je ta pojava prisutna u drugim krajevima, ali zaista kod nas je jako mnogo žalbi i pritužbi o netačnim čitanjima, o oscilacijama na brojilima. Dakle, to su ogromne cifre u pogledu oscilacija. Šta se tu dešava, očito to ne može biti samo greška, da mogu postojati i druge pozadine.

Tako da će ovo elektronsko unapređenje čitanja električnih brojila za trošenje električne energije zasigurno unaprediti i preciznost i efikasnost i to svakako treba podržati.

Međutim, da bi sva ta brojila imala smisla mi moramo ubrzati obnovu mreže električne energije, posebno na prostoru Sandžaka. Ja sam o tome više puta govorio i svaki sledeći put kada hoću da govorim rizikujem, pitam se da li da govorim ponovo ili ne govorim, da li je bolje da podsećam pa da ostavim utisak da se o tome brinem, a da ako se ništa ne poduzima onda ispada da mi ovde samo pričamo, a nema nikakve vajde, ili da zaćutim pa kažem – govorio sam dva puta dosta je.

Nažalost, moramo govoriti, ali u nekim delovima naše zemlje, kao što je prostor Sandžaka, stvarno je elektro mreža u očajnom stanju. Evo, juče smo imali, ili prekjuče, utorak, centar Novog Pazara je bio bez električne energije tokom celog dana. Doduše, to se poklopilo sa posetom ministra prosvete koji je imao vrlo bogatu posetu Novom Pazaru i o školama i univerzitetima, sa svojom vrlo bogatom delegacijom. Dakle, po mraku se poseta odvijala. Sada ste imali i taj utisak u gradu sa 120 hiljada stanovnika u sred bela dana itd, a napolju oblačno, nije ni centimetar snega. Kad je centimetar snega zna se da nestaje električna energija.

Dakle, da bi imalo smisla ovo što radimo u modernizaciji, moramo one klasične stvari, one neophodne, u ovom slučaju to je elektro mreža i dalekovodna prema Sjenici i dalekovodna prema Tutinu, koje su zaista u očajnom stanju, nešto se radi sa tom velikom trafostanicom u Tutinu, to pratimo i radujemo se, ali potrebno je pokrenuti sve ono što smo političkim dogovorima postigli u pogledu obnove elektro mreže od Novog Pazara do Priboja. Mi ćemo na tome insistirati i svakako da će sve to imati smisla u svojoj kompletnosti, uključujući i elektronsko brojanje i sve ovo što činimo, odnosno usvajamo danas ovim zakonima. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem, gospodinu Zukorliću.
Gospođa ministarka, izvolite.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
Zahvaljujem.
Zahvaljujem narodnom poslaniku na opaskama o kulturi odgovornosti i ustavnom ponašanju kada je u pitanju izvršna vlast i zakonodavna vlast. Narodni poslanici, Narodna skupština može, svi mogu kako hoće, a za izvršnu vlast se zna kako mora.
Ono što je moja želja je da vas informišem da bi ministarka Anđelka Atanasković i ja bile srećnije da je ona ovde, ali nije se još uvek oporavila od bolesti i to je ključni razlog. Ovim putem joj želim da što pre zauzme svoje mesto ovde pred vama, odgovarajući na sva vaša pitanja.
Postoji trivija za bar jedan zakon, pošto u ovom slučaju imate pred sobom članicu Vlade koja zna da napravi strujno kolo slabe potrošnje od predmeta koji se nalazio u ovoj sali i da vam demonstriram kroz to i kako radi strujomer, a umem i da rasklopim strujomer i popravim. O licnovanju i ostalom da ne govorim. Mogla bih verovatno da vam budem mnogo zanimljivija pričajući o naponu, otporu, struji i o načinima na koji se i kroz kakav koeficijent korisnog dejstava dobija električna energija iz bilo kog izvora, nego da pričamo o ovim zakonima, ali to je zaista trivija.
Ono što je u stvari moja želja da vam odgovorim je što ste veliki deo svog izlaganja posvetili u suštini kulturi za promene ili nedostatku kulture za promene, što je važan problem kod svakog zakona.
Ono što znam o druga dva zakona, pošto sam učestvovala i u pripremama za donošenje jednog od njih, je da je u društvima poput našeg uvek najteže naći pravu meru između toga da napraviš zakon koji će napraviti prijateljsko okruženje za korisnika tog zakona, a da istovremeno spreči zloupotrebe, prevare, sve ono čemu smo skloni u traženju čuvenih rupa u zakonu, pošto postoji jedna kultura ponosa kod nas u društvu – e, našao sam rupu, pa nešto sam ga prevario, da nađete harmonizaciju između toga ili da radite samo na kulturi promena, pa da vam onda rešenja koja dolaze iz analize stanja zašto je neki propis potreban budu prirodne za prihvatanje. U oba slučaja vam treba vreme.
Znači, Agencija za privredne registre je imala danas govoreći smešne prepreke 2004, 2005. ili 2007. godine, kao i Centralni registar pravih vlasnika. Sada ima drugih problema. Ono što je važno, jeste da zajedno i mi iz Vlade i vi iz Skupštine kažemo ljudima da merenje valjaju li članovi zakona, nadzor nad onima koji zakon neposredno primenjuju i analiza efekata primene zakona, to je posao koji nikada ne prestaje. Moja molba bi bila da odbori u kojima radite, u kojima predsedavate, onoliko često koliko vam to odgovara, stavljaju u analizu i u nadzor svaki od zakona za koji glasate. To je možda jedan od mehanizama, ne dovoljno snažan, kao što vi kažete – reći ću, pa šta bude, ja to potpuno razumem, ali pratiti kroz rad odbora samo jednu temu, recimo, pratiti ovu odličnu ideju da imate jedan broj domaćinstava koji će imati pametna brojila, deliti informaciju o tome, to je jedan mali doprinos i korak ka promeni te lenjosti u kulturi promena.
Ponavljam, što se ostalog tiče, znači, kulture odgovornosti članova Vlade i ustavnog ponašanja članova Vlade, apsolutno sam vas razumela i preneću da svi oni koji baš ne moraju kao ministarka budu ovde i dobrovoljno se podvrgnu nadzoru i kontroli onako kako Ustav kaže i kako naš sistem u Srbiji zahteva.