Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.10.2021.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

03 Broj 06-2/423-21

3. dan rada

28.10.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Muamer Zukorlić

Sednica je trajala od 10:25 do 19:05

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Snežana Paunović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Hvala.

Uvažene kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, uvažena ministarko Čomić, predstavnici resornih ministarstava, na današnji dan pre godinu dana ukazali smo poverenje kabinetu premijerke Brnabić. Sticaj okolnosti je hteo da danas od 16.00 časova, u okviru instituta poslaničkih pitanja, vidimo Vladu kojoj smo ukazali poverenje i sa njima porazgovaramo, pre svega, o uspehu.

Veliki broj zakona u proteklih godinu dana smo doneli na predlog Vlade, jedan procenat i na predlog samih poslanika. I moram da izrazim zadovoljstvo pre svega momentom da ste vi tu, da je donet i Zakon o rodnoj ravnopravnosti, na kom smo radili sedam godina i koji smo čekali. Da smo samo to uradili, pa bi bilo dosta, a kamoli da nismo.

Važan set zakona, suvoparni, rekao je kolega Vujić, i ja se tu negde slažem, ali čini mi se, od presudnog značaja kada je u pitanju privreda.

Potpuno razumem i sve ono što su dileme i strahovi na temu ovih izmena, koji nisu mali, ali sam odlično razumela i vas u jednom obrazloženju koje je vrlo razumljivo, vrlo lepo rečeno, vrlo tečno srpski.

Dakle, izmene i dopune Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre i Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, kao i Ugovor o garanciji između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji se odnosi na pametna brojila.

Ja ću se zaista u svojoj diskusiji osvrnuti pre svega na Izmene i dopune Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, ne zato što mislim da druga dva predloga nisu važna, nego zato što će posle mene govoriti moj uvaženi mladi kolega Uglješa Marković i sigurno će reći bar koliko i ja, a negde sam u uverenju - i više od toga.

Izmene koje su pred nama predstavljaju unapređenje pre svega pravnog okvira i u suštini su posledica, tako sam razumela vas, tako sam razumela zakon, opredeljenja Srbije da unapredi privredni prostor tako da bude motivišući i za domaće, ali posebno za strane ulagače.

Veoma često je pre svega potencijalnim stranim ulagačima glavna prepreka ta komplikovana administrativna procedura sa kojom su imali prilike da se sretnu prilikom osnivanja i registracije firmi. Ta suočavanja sa administracijom umeju da traju dugo, oduzimaju neko dragoceno vreme, baš mogu da u jednom trenutku deluju i demotivišući i da unesu neku nesigurnost i iz toga se, rekla bih, najpre crpi potreba unapređenja i pojednostavljenja ovih procedura, pre svega u efikasnijoj jednoj javnoj upravi o kojoj smo govorili i juče, kada smo vodili raspravu o Zaštitniku građana i Povereniku o informacijama od javnog značaja. Nekako se sve vezalo ili su svi zakoni posledica onoga što smo obećali, čini mi se i nadam se da ne grešim, kod izglasavanja poverenja još i prošloj Vladi, a to je iskorak u smeru digitalizacije Srbije, što je bilo važno i sad smo negde u finalu, pa jedan po jedan zakon prilagođavamo pre svega toj ambiciji.

Kako bi se stimulisao privredni prostor osnivanjem novih privrednih subjekata od samostalnih trgovinskih radnji do onih velikih preduzeća i stimulisali pre svega strani ulagači, ja se ponovo svesno na to vraćam, veoma je bitno unaprediti ove procedure koje se odnose na registraciju pravnih subjekata kao prvom koraku ka početku poslovanja.

Dobar registracioni postupak je jedan od neophodnih uslova za stimulisanje privrednog razvoja i na globalnom nivou, što i Svetska banka prati, ocenjuje i rangira na svojoj Duing biznis listi koja se bazira na proceni procedura, cena koštanja i vremena realizacije registracionih procedura koje se odnose na poslovanje privatnog sektora.

Metodologija Duing biznis liste posmatra domaća, mala i srednje privredna društva i vrši merenja o lakoći poslovanja kroz sagledavanje propisa i njihove primene. Šta to znači? To znači da se države na ovoj listi rangiraju upravo kroz sveobuhvatne podatke koji se mogu upoređivati i sa aspekta kvaliteta propisa i sa aspekta praktične primene tih propisa.

Prema poslednjim podacima, Srbija se u 2020. godini našla na 73. mestu ove liste od 190 zemalja, čije se poslovanje meri metodologijom Svetske banke, a u 2019. godini smo bili na 40. mestu, tako da je unapređenje administrativnih uslova registracije neophodan uslov za napredak Srbije na ovoj listi.

Da ja sada ne bih zvučala kao neko ko iznosi podatak o nekom padu u odnosu na 2019. godinu, koji jeste evidentan, on je u dobroj meri i posledica Kovida - 19, da ne kažem da je primarno posledica Kovida - 19 i da naglasim još jednom da u vremenima koja su teška poput ovih, mi zaista moramo da uložimo napor i da uradimo sve da bismo i preventivno delovali.

Srbija je pokazala svoju sposobnost da se preventivno odnosi u odnosu na sve moguće probleme koji bi se desili i to danas negde definiše i ova energetska kriza, na našu veliku sreću. Da ne nabrajam šta su sve uspesi, jer ne bih da sada zvučim kao hvalospev, ali pokušavam da objasnim zašto je ova izmena možda neophodna, iako, slažem se i razumem sve strahove na temu.

Inače, rangiranje država po metodološkim pravilima Svetske banke ima za cilj podsticanje pre svega da modernizuju administraciju, stvaraju kvalitetnije zakonske okvire i praktično unapređuju uslove poslovanja i da na taj način motivišu investitore da se lakše odluče za državu u koju će investirati.

Srbija nedvosmisleno ima cilj da na ovoj listi zauzme što bolju poziciju, koja će predstavljati stimulans i domaćim i stranim ulagačima i to jeste cilj koji ispunjavamo izmenama ovog zakona, jer je evidentna potreba da se unapredi procedura registracije privrednih subjekata i skrati vreme potrebno za obavljanje tih procedura.

Zahtev je i vremena da se ovaj postupak digitalizuje i mi smo u praksi imali negde više primera kada smo i druge propise a ne samo propise o registraciji privrednih subjekata menjali, ubrzavali i objedinjavali te administrativne procedure.

O takvoj vrsti unapređenja rada državnih organa i svih javnih službi govorimo stalno, konstatujući da smo dostigli viši nivo kvaliteta usluga i to jesmo postigli višegodišnjim ulaganjima pre svega u digitalizaciju, rekla sam to već, odnosno korišćenjem novih tehnologija u javnom sektoru.

Srbija je 2020. godine donela i Program za unapređenje pozicije Republike Srbije na rang listi Svetske banke o uslovima poslovanja Duing biznisa za period 2020-2023. godina, i to kroz svih deset oblasti koje prati referentna lista Svetske banke. Dakle, od počinjanja poslovanja, dobijanja građevinske dozvole, dobijanja priključaka na distributivni sistem električne energije, registrovanje imovine, dobijanja kredita, zaštita manjinskih akcionara, plaćanje poreza, prekogranična trgovina, izvršenje ugovora i rešavanje stečaja.

Jedna od tih oblasti je i unapređenje uslova poslovanja. Indikatori koji se prate su broj procedura, vreme, troškovi i uplaćeni minimalni kapital za početak poslovanja društva sa ograničenom odgovornošću. Dakle, u pitanju su veoma konkretne administrativne procedure koje moraju biti na visokom nivou efikasnosti da bismo bili poželjna destinacija za strana ulaganja ili otvaranje predstavništava i fabrika velikih i uglednih svetskih kompanija.

Srbija ima upravo takav razvojni cilj koji se uspešno realizuje u poslednjih nekoliko godina. Da podsetimo da smo još 2017. godine bili prva zemlja na svetu po direktnim grinfild investicijama upravo zahvaljujući regulatornim reformama, niskoj ceni rada i pristupu evropskom tržištu.

Srbija ima odličnu poziciju platforme za treća tržišta i treba je zadržati.

Naš dalji napredak na svetskoj Duing biznis listi zavisi u ovom trenutku od efikasnosti registracionih procedura i u tom pravcu idu i predložene izmene i dopune Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, jer se propisuje da se prijava za osnivanje privrednog društva podnosi Agenciji za privredne registre u elektronskoj formi. Ubrzava se postupak, a proceduralne administrativne greške svode na minimum. Istovremeno sa ovim zakonom se omogućavaju ispravke, izmene podataka, ukoliko je do propusta stranke ili registratora došlo.

Inače, Svetska banka je prilikom utvrđivanja pozicije Srbije evidentirala da je za izvršenje procedure prijave i dobijanja rešenja o osnivanju, dobijanja poreskog identifikacionog broja, čuvenog PIB-a, potvrda o registracija u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, obrascu overenih potpisa i za otvaranje bankovnog računa potrebno dva dana. Iz toga se crpi činjenica je nužno skratiti sve te procedure na jedan dan, što bi negde bilo optimalno vreme. Jedini način da se dostigne taj stepen efikasnosti jeste uključivanje elektronskih vođenja procedura, jer jedino takvim ubrzanjima administriranja u postupku registracije privrednih subjekata možemo postati još konkurentnija investiciona destinacija.

Uvek ističemo da je državna administracija ogledalo pravno uređene države, tako da je ova zakonska promena kvalitativni korak napred uz standardizaciju usluga koje pružaju zakonom ovlašćeni organi i organizacije, a u ovom slučaju Agencija za privredne registre.

Važno je istaći da ova izmena predstavlja usklađivanje zakona sa Programom za unapređenje položaja Srbije na ovoj listi, koji je usvojen prošle godine, dakle, posle donošenja važećeg Zakona o APR-u.

Važno je reći da Agencija za privredne registre od 2018. godine omogućava elektronsku registraciju kod osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću, tako da se sada ta praksa zakonom potvrđuje i proširuje na ostale oblike privrednih društava i u tom smislu zaista mislim da ima prostora za pohvaliti efikasniji rad Agencije za privredne registre.

Veoma važan Ugovor o garanciji između Republike Srbije i Evropske banke za razvoj. Rekla sam već, o tome će više govoriti moj kolega Uglješa Marković, ali bih rekla da je investiranje u pametna brojila jedan od važnih koraka ka dostizanju energetske efikasnosti i smanjenju gubitaka u procesu i snabdevanja i očitavanja potrošnje.

Elektrodistribucija koja će za iznos od 40 miliona evra za koje garancije daje Evropska banka za razboj utrošiti upravo u nabavku i instaliranje pametnih brojila koja će u suštini unaprediti pre svega funkcionisanje našeg energetskog sistema.

Kad se sve ovo sabere, onda nema nikakve dileme da će poslanici SPS podržati sva tri predložena zakona, uz naravno razumevanje i za ono što su bojazni i eventualno spremnost da ukoliko u praksi ovakva promena pokaže svoju nepraktičnost ili da je možda treba dodatno unaprediti, apsolutno stojimo na raspolaganju da i o tome razgovaramo, jer čini mi se, i rekli ste u odgovoru kolegi Vujiću, potpuno ste u pravu, plenum uvek dozvoli da o svemu razgovaramo na jedan kvalitetniji način i dođemo do najboljih rešenja pre svega u interesu i za korist građana Republike Srbije kojima dugujemo mogućnost da uopšte ovde razgovaramo o bilo čemu.

Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Sledeći je narodni poslanik prof. dr Vladimir Marinković.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Marinković

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala, potpredsedniče Narodne skupštine.

Poštovana ministarka, dame i gospodo narodni poslanici, Agencija za privredne registre je jako značajna karika u lancu koji funkcioniše u našoj državi, a koji za cilj ima da napravi što bolji i što kvalitetniji poslovni ambijent i poslovnu klimu zarad koje smo u proteklih nekoliko godina imali benefite i kao država i kao građani, s obzirom da smo 2014. godine u stvari najviše uradili na tom planu unapređenja poslovne klime i unapređenja mogućnosti za poslovanje kako domaćih, tako i stranih investitora.

Zbog toga smo za samo nekoliko godina od zemlje koja je bila 2012. godine u situaciji da ima ogroman fiskalni deficit, ogroman javni dug, broj novih preduzeća mnogo, mnogo manji nego onih koji se otvaraju, dakle zavredeli smo jednom jasnom držanom strategijom, ekonomskom strategijom da ta poslovna klima i poslovni ambijent budu baš onakvi da svi oni koji žele da ulažu, svi oni koji žele da oplode svoj kapital vide Srbiju kao jednu od najpovoljnijih destinacija za ulaganje ne samo u regionu Zapadnog Balkana, ne samo u regionu Jugoistočne Evrope, nego i cele Evrope ukupno, dakle i čitavog sveta. Zato danas Srbija ima investitore iz Narodne Republike Kine, iz Južne Koreje, investitore sa Bliskog Istoka, SAD, dakle sa svih svetskih meridijana.

Ono što jeste posao Agencije za privredne registre, a to je a omogući procedure koje su lake i relaksirane za otvaranje novih preduzeća, mislim da Agencija taj posao radi jako dobro, da su te procedure jako povoljne i dobro i ono što je najbitnije motivišuće za one koji žele da pokrene sopstveni biznis, da osnuju svoju preduzetničku radnju ili društvo sa ograničenom odgovornošću, a isto tako nije problem ni stranom investitoru da na jedan brz, efikasan i efektivan način otvori firmu ovde u Srbiji i što pre započne svoj posao.

Dakle, APR je jedna od važnih karika u tom lancu. Ono što je jako značajno je da i sam proces digitalizacije koji jeste predmet ovih izmena i dopuna zakona će se maksimalno unaprediti i biće još lakše da se firme otvore i da se neke procedure u APR-u relaksiraju po pitanju imenovanja zastupnika i odgovornog lica u određenim preduzećima.

Dakle, rad APR-a u toku proteklih nekoliko godina možemo oceniti kao vrlo efikasan i vrlo efektivan i treba podržati takav njegov rad u narednom periodu i raditi, naravno, na tome, zašto ne, menjati zakonsku regulativu, menjati zakonska rešenja kako bi imali najbolje i najlakše i najjednostavnije procedure za otvaranje firmi u celoj Evropi.

Imamo mnogo dobrih i kvalitetnih primera koje smo sledili tokom ovih nekoliko godina kada je u pitanju otvaranje firmi, kada je u pitanju ta relaksiranost i potencijal i motivacija, posebno onih koji žele da otvore svoj novi, sopstveni biznis, da to bude lako, da to bude jednostavno. Zbog toga danas imamo situaciju, kolega Vujić je govorio o tome, da imamo u proteklih dve ili tri godine mnogo veći broj onih preduzeća koja se otvaraju, nego preduzeća koja se zatvaraju. To predstavlja jedan od ključnih i glavnih rezultata naše ekonomije i naravno naše ekonomske politike.

Zbog takvog rada APR, to smo mogli da vidimo, i naša pozicija na duing biznis listi u jednom trenutku je bila mnogo mnogo bolja nego u periodu od pre sedam ili osam godina i unapređenjem rada APR mi možemo da računamo na to da svi oni koji žele da investiraju u Republiku Srbiju da će i to biti jedan od parametara s obzirom da je njihova efikasnost jedan od parametara koji se definiše i koji je jedan vrlo važan deo i izveštaja koji se tiče duing biznis liste, a mogu slobodno da kažem da mnogi svetski ozbiljni investitori kada razmišljaju o tome gde će da investiraju svoj kapital gde će dugoročno da ulože svoj novac i te kako gledaju duing biznis listu, i te kako gledaju kakva je poslovna klima i da li je jednostavno voditi posao, otvoriti biznis, zaposliti ljude, kompletnu jednu ekonomsku politiku, politiku radnih odnosa, Zakona o radu, ceo korpus tih zakona i zakonske regulative koji definitivno treba da bude što liberalniji, što bolji, što kvalitetniji i prijam čiviji za privrednike i investitore, jer to su ljudi koji otvaraju nova radna mesta, to su ljudi koji kreiraju nova znanja, koji kreiraju nove tehnologije i koji na kraju krajeva kreiraju rast u jednoj zemlji.

Mi smo se uverili da to kod nas u Srbiji jednostavno radi kada imate ljude koji imaju viziju, kada imate nekoga kao što je naš predsednik Aleksandar Vučić koji je jasno znao šta želi da napravi od Srbije i da ekonomija i rast ekonomije je nešto što će opredeliti celokupni razvoj, društveni razvoj ove zemlje i njenu modernizaciju i imati situaciju da u tom ekonomskom planu i na ekonomskom nivou i nivou rasta imate za samo nekoliko godina ogromne rezultate.

Sada bih se dotakao i ovih izmena i dopunu zakona koje se tiču borbe protiv pranja novca i to nije samo pitanje o kojem ste vi govorili u vašem uvodnom obraćanju, kontrole i borbe države protiv terorizma. Radi se dakle o jednoj složenijoj politici borbe i zaštite nacionalne bezbednosti s obzirom da je za jednu ekonomiju i za jednu zemlju od strateškog značaja ko to investira u toj zemlji, ko dolazi da ulaže ovde novac i kakav novac se ulaže ovde. Upravo ove izmene i dopune ovog zakona idu ka tome da taj proces bude transparentan i da ne samo političari, ne samo ljudi koji su zaduženi za kontrolu ovakvih procesa u APR, u Ministarstvu finansija, u Upravi za sprečavanje pranja novca kontrolišu taj proces, nego da on bude transparentan i da sami građani Republike Srbije prosto znaju ko su ti ljudi koji donose ovde novac, koji investiraju ovde, koji grade pogone, grade fabrike i to je stvar koja treba da bude definitivno otvorena i transparenta i zato se mi iz SNS zalažemo već godinama i tu bih ja napravio jednu jasnu distinkciju između onoga što je rađeno do 2012. godine i navešću neke primere kako to izgleda kada se ekonomija vodi na jedan način koji podrazumeva ne baš veliko znanje i odsutnost kontrole ovih procesa.

Imate u periodu od 2000. godine do 2012. godine u procesu privatizacije država je prodala negde oko 1800 preduzeća koja su bila u državnom ili u društvenom vlasništvu, i svota novca koja je dobijena, koja se slila u budžet naše zemlje od tih 1800 preduzeća je bila negde oko dve milijarde evra.

S druge strane, 2006. godine imate prodaju „Mobtela“, koji je prodat Norveškoj kompaniji „Telenor“ za 1,6 milijardi evra. Jedna kompanija u mešovitom vlasništvu, većinski privatnom vlasništvu, je bila prodata za 1,6 milijardi evra, dakle, skoro za onu sumu za koju su bila prodata sva preduzeća koja su prodata u procesu privatizacije za 12 godina. Svi smo svedoci toga koliko je loše za ekonomiju, koliko je katastrofalno za razvoj jedne zemlje kada ulazi špekulantski kapital, kada ne kontrolišete proces ko će da uloži u određene privredne grane, ko donosi taj novac, kakvo je poreklo tog novca. Rezime svega toga 2012. godine je, da su čitave industrijske grane potpuno pale na kolena. One industrijske grane gde je Srbija tradicionalno snažna, tekstilna industrija zbrisana sa lica zemlje, energetika i rudarstvo zbrisani sa lica zemlje.

Amerikanci su 2010, ili 2011. godine napustili Juesstil, odnosno Železaru u Smederevu, država ga je otkupila za jedan evro. Podsetiću naše građane i moje uvažene kolege kako je tada u to vreme izgledao Rudarsko topioničarski basen Bor, koji je i tada zapošljavao negde oko tri, četiri hiljade ljudi i bio izvor zapošljavanja, života i egzistencije jednog dobrog dela Bora i okolnih gradova. Dakle, gotovo motor razvoja cele istočne Srbije. Vlast tada nije uspela u toj nameri da ga proda, a danas imamo, zbog upravo jedne mudre i promišljene spoljne politike, ali i jedne ofanzivne i agresivne ekonomske diplomatije situaciju da sva ta preduzeća koja su bila na kolenima, su preuzeli ozbiljni investitori, da se u ta preduzeća ozbiljno investira, i slobodno mogu da kažem, Aleksandar Vučić je spasao Smederevo i ceo taj region, pet i po hiljada ljudi radi u Železari Smederevo, ali ne radi seo pet i po hiljada ljudi, radi se o pet i po hiljada porodica, radi se o stotinama malih i srednjih preduzeća čija je sudbina, čija je egzistencija vezana za funkcionisanje Železare u Smederevu.

Da napomenem sada kako se uz izgradnju infrastrukture i revitalizaciju RTB Bor, kako se razvija istočna Srbija na koju su svi bili zaboravili, od koje država, nažalost, digla ruke, koja je bila zarasla u korov i koja je bila izvor siromaštva i personifikacija za siromaštvo, nedostatak infrastrukture i bedu koja je zadesila ovu državu u periodu od 2000.-2012. godine.

Tako da, danas na ovom primeru posvećenosti unapređenja poslovnog ambijenta možemo da vidimo da i oni industrijski sektori, one industrijske grane, o kojima nismo možda pre nekoliko godina mogli ni da sanjamo, kako oni mogu da se podignu i kao mogu da pozitivno utiču na rast BDP. Pogledajte samo turističku industriju, prvi put dakle, mi smo u ovom prepandemijskom periodu 2019. godina zaradili od turizma 1,4 milijarde evra, premašili smo jednu milijardu od informacionih tehnologija i poslova koji se tiču informacionih tehnologija. Znam ministarka, da vi vrlo dobro poznajete i tu granu industrije i znate njen strateški značaj koliko je važno da mi budemo taj hab za inovacije, za razvoj tehnoloških parkova i koliko je to važno za jačanje i očuvanje demografskih karakteristika naše zemlje u domenu da uspemo u toj nameri da nam mladi ljudi ostaju ovde, da mogu da se zaposle u svoj struci, kao visoko obrazovani, visoko kvalifikovani kadrovi.

Dakle, ono što je uradili ova vlast, ono što je uradio predsednik Aleksandar Vučić, to je jako važno napomenuti, istaći, dao je mogućnosti, dao je mnogo mogućnosti od onih koji su zanatlije, bravari, tesari, ljudi koji rade u automobilskoj industriji na proizvodnim trakama do onih koji imaju najviše škole, doktorate, inženjeri, oni koji se bave novim tehnologijama. Napravili smo od Srbije zemlju u koju svaki građanin, svaki čovek može da nađe svoje mesto. Svako može da dostojanstveno živi od svog rada. Unapredili smo maksimalno ceo taj korpus i paket i čvrste infrastrukture. Dakle, tu govorimo o autoputevima, o železnicama, o ravnomernom regionalnom razvoju. Bavili smo se kako investicijama Beogradu, sa istom snagom, istom posvećenošću sa investicijom u Surdulici, u Vladičinom Hanu, Gadžinom Hanu, Krupnju, Koceljevi, gradu i opštini, bez obzira da li ima tri, četiri, pet, 15 hiljada stanovnika ili se radi o gradu koji ima 150, 200 ili 300 hiljada ljudi.

Pobrinućemo se sigurno i mislim da ćemo to uraditi do kraja narednog mandata, da autoput i da dobar put i da brzi put dođe do svake opštine, do svakog mesta u ovoj zemlji, jer smo to prepoznali. Naravno, Aleksandar Vučić se zato i pobrinuo da imamo jedan veliki izbor onih ljudi koji investiraju u našu infrastrukturu i autoputeve da prvo taj deo razvijemo. Zbog toga nam strani investitori i dolaze. Dolaze zato što smo jedna stabilna zemlja, dolaze zato što smo na jednom jako povoljnom geopolitičkom prostoru. Dolaze zbog toga što imamo sjajne odnose i političke i ekonomske i sa Kinom, i sa Rusijom, i sa Amerikom i sa zemljama EU i predstavljamo jednu stabilnu zemlju u koju kada dođu, kada ulože svoj novac, ne treba da razmišljaju o tome da li će se određena javna politika menjati od danas do sutra, da li ćemo odjednom kako nekom padne na pamet, da menjamo poresku stopu ili će inflacija divljati i postati galopirajuća od neke koja je bila do juče normalna i u nekim normalnim okvirima, a za inflaciju se smatra da je u normalnim okvirima ako je ona do 10%.

Dakle, vodili smo računa o svakom segmentu ekonomske politike i stvaranja jednog stvarno dobrog ambijenta za ulaganje i investicije u ovoj zemlji. Naravno da ćemo to raditi i u narednom periodu, imajući u vidu da to jeste ključ politike i naše stranke i ove Vlade i predsednika naše države, a to je da svakom obezbedimo mogućnost da ima radno mesto.

Znate, pre dok je bio na vlasti u Brazilu, pre jedno dvadesetak godina, poznati njihov aktivista, bio je i sindikalni aktivista i predsednički kandidat, predsednik Brazila jedno vreme, Lula da Silva, rekao je da on nikada neće da se smiri i nikada neće mirno spavati ako zna da će i jedan Brazilac ostati bez tri obroka u jednom danu. Tako i mi iz SNS nećemo da se smirimo i nećemo da stanemo na tome da nezaposlenost u Srbiji bude 10%, iako je bila 2012. godine 26%, ne zadovoljavamo se sa time. Želimo da napravimo od cele Srbije ono što je recimo danas Beograd, gde je stopa nezaposlenosti 6 ili 7%, gde svako ko to želi može da nađe posao, može da ga nađe u struci, može da ga nađe u fabrici, može da ga nađe u nekoj IT kompaniji, domaćoj, stranoj. Dakle, želimo da budemo zemlja mogućnosti u kojoj svako može da nađe svoju sreću, da unapredi svoju karijeru i da pošteno i dostojanstveno živi od svog rada.

To jeste ono što predstavlja srž politike Aleksandra Vučića i naše stranke, a to je blagostanje i boljitak kada su u pitanju građani naše zemlje, imajući u vidu da mi prvo put možda u modernoj istoriji imamo jednu državu koja suvereno upravlja sopstvenim resursima i sopstvenim institucijama i kao prvi prioritet svoje politike ima svoje građane, blagostanje svojih građana i zaštitu sopstvenih interesa, a ne nekih tuđih interesa.

Nismo više zemlja koja je pogodna za manipulaciju, nismo više zemlja koja predstavlja predmet manipulacija i ostvarivanja interesa nekih drugih iz regiona ili nekih velikih stranih centara moći, već smo jedna zemlja koja je respektabilna, koja je zahvaljujući predsedniku Vučiću zaslužila jedan oreol države koja je pouzdana u međunarodnim odnosima, koja je pouzdan partner i to se naravno preslikalo i na ekonomsku politiku i na investicije.

Završiću time što ću malo prokomentarisati ovu borbu protiv terorizma. Koliko god se kod naših građana možda i stvara jedna vrsta razmišljanja da je terorizam daleko od Srbije, da je to negde na nekom Bliskom istoku ili u srednjoj Aziji, ili na Dalekom istoku, mi se ponašamo, kada je u pitanju bezbednosna kultura, kada je u pitanju borba za očuvanje nacionalne bezbednosti, na jedan vrlo, vrlo ozbiljan način i ozbiljno pristupamo ovome. Zbog toga i vodimo računa, ne samo iz ekonomskih interesa, ko ulaže pare u Srbiju, ko otvara firme u Srbiji, kako bi mogli prvenstveno, kao prioritet to ova Vlada i ova država ima, da zaštitimo i da naši ljudi imaju bezbednost i da mogu mirno da žive, rade i da mirno spavaju.

Ono što isto tako moram da istaknem je da iako je pretnja klasičnog terorizma, možda daleko od nas, mi imamo situaciju da na teritoriji KiM, evo u samo proteklih nekoliko nedelja imamo pojavu ljudi koji su se borili i koji su bili deo islamske države, u Iraku i Siriji. Pa, zar to nije pretnja našoj nacionalnoj bezbednosti? To je, i ne samo nacionalnoj bezbednosti Srbije, nego nacionalnoj bezbednosti, odnosno bezbednosti celog ovog regiona, ali i cele Evrope.

Mi o tome treba da razgovaramo otvoreno sa našim partnerima i iz regiona, i iz zemalja zapadnog Balkana, ali i sa našim partnerima iz EU i da zajednički radimo na tome i da zajednički koordiniramo rad naših službi kako bi se na što bolji način, što kvalitetnije i sa što većim rezultatima borili zajednički, ali i bili deo koalicije, kao što to i jesmo, u borbi protiv terorizma i svih onih koji tu borbu predvode.

Mi ćemo naravno tu da se pridružujemo svakoj ozbiljnoj inicijativi, a pored toga, kao što smo to uvek radili, zahvaljujući našem predsedniku, vodićemo i te kako računa i fokusiraćemo se posebno na ekonomski rast, na ekonomski razvoj. Smatram da posle ove godine, iako postoji kriza na globalnom nivou, završavam uvažena potpredsednice, vidimo i oko lanaca snabdevanja i poskupljenja određenih roba i usluga, krize po pitanju energenata, da li primećujete svi da Srbija se vrlo ozbiljno i uspešno nosi sa svim tim problemima.

Nismo o tome apsolutno mnogo opterećivali naše građane, jer umemo da se izborimo sa krizom, umemo da radimo i da se ponašamo ozbiljno u kriznim okolnostima i prevazići ćemo ovu krizu i siguran sam da ćemo u 2022. godini imati veći privredni rast nego što smo imali ove godine, a imaćemo najveći privredni rast, znači zemlja sa najvećim privrednim rastom u Evropi i nastavićemo da sledimo politiku našeg predsednika Aleksandra Vučića. Hvala.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem se, ovlašćenom predstavniku poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu.
Pošto nemamo više ovlašćenih predstavnika ili predsednika poslaničkih grupa, prelazimo na listu govornika.
Prvi reč ima, narodni poslanik prof. dr Jahja Fehratović.
Izvolite.
...
Stranka pravde i pomirenja

Jahja Fehratović

Poslanička grupa Stranka pravde i pomirenja SPP – Ujedinjena seljačka stranka USS
Zahvaljujem, uvažena predsedavajuća.

Poštovana ministarko, sa saradnicima, ako je energija jedan od ključnih resursa za pokretanje celokupnog industrijskog sistema države, onda je energetska stabilnost preko potrebna za razvoj, unapređenje i boljitak svega onoga što predstavlja progres u jednome društvu.

Da bi imali energetsku stabilnost potrebna nam je i proizvodnja, ali i ušteda te proizvodnje, bilo gde gde ona ide neracionalno ili gde nemamo dovoljnu svest o tome koliko trošimo i koliko smo spremni da uštedimo, a naročito da sprečimo nerealne gubitke.

Zato je ovaj predlog o pametnim brojilima jako važan i predstavlja jedan od iskoraka koji trebaju doprineti ukupnom ekonomskom prosperitetu, a pre svega energetskoj stabilnosti naše države.

Posebno je ta energetska stabilnost važan u ovim zimskim periodima, kada na području cele države nažalost nemamo dovoljnu ili podjednaku infrastrukturnu mrežu koja će obezbediti dovoljno energije, ni za sva domaćinstva, a kamoli za industrijske pogone i za sve ono što predstavlja budućnost, što predstavlja proizvodnju, što predstavlja nešto što je korak napred.

Zato smo vrlo obradovani da će ova pametna brojila ići u tom pogledu uštede električne energije, a isto tako insistiramo na onim projektima koji će doprineti uvećanju energetskih resursa. Zato je stranka Pravde i pomirenja u sporazumu sa strankom, vladajućom strankom SNS, stavila u prioritete takve projekte i iz tih razloga će se u narednom periodu u Sjenici napraviti jedno od najsavremenijih postrojenja za solarnu proizvodnju energije u našoj državi, ali i na prostoru celoga regiona, odnosno Balkana.

Isto tako nam je važno tj. u tom našem sporazumu da se nisko naponska mreža na području cele države, posebno onih područja gde ona decenijama nije uvećavana, a kapaciteti potrošnje su iznimno uvećavani, uvećavaju se iz dana u dan zbog ekspanzije izgradnje stambenih objekata, zbog velikog broja industrijskih subjekata i preko je potrebno obezbeđivanje energetske sigurnosti kako bi domaćinstva, ali i industrija mogli nesmetano da rede, da proizvode i da uvećavaju ekonomsku dobit svoga kraja, ali i cele države.

Imali smo iskustava da u prethodnim godinama nažalost zbog nestabilnog energetskog sistema padaju različita postrojenja industrijska, ali isto tako i mnoga domaćinstva trpe i zato ovo koristimo kao priliku da na vreme reagujemo da se ne bi dogodilo kao prethodnih godina da sa prvim padavinama dođe do kolapsa sistema, da određeni veliki gradovim ili ruralna područja, posebno planinska, nedeljama ne mogu dobiti povratak elementarne električne energije kako bi mogli normalno funkcionisati.

Zato je vreme da se sve ono što jeste predstavljalo gubitak, to je taj enormni gubitak u nekim nepoznatim pravcima električne energije usled uvećanja i kapaciteta, ali i nisko naponske mreže na području cele države preuredi da se ono što je alarmantno, a alarmantni su nam veliki gradovi, budu na taj način urađeni da jednostavno taj nisko naponska mreža može da pokrije potrebe svih građana, ali sa ovim pametnim brojilima kako bismo jednostavno mogli imati realnu sliku i o proizvodnji i o potrošnji i kako bi na taj način mogli kao država ili kao državna preduzeća da odgovorimo zahtevima i privrede i građanstva.

Mi danas imamo u Novom Pazaru da se u zadnje tri ili četiri decenije ništa nije radilo na nisko naponskoj mreži, a da se enormno uvećao broj potrošača i da to vrlo brzo ili relativno u kratkim periodima izaziva različite kolapse električnog sistema i da na taj način trpe građani, ali trpe i industrije. Zato su nam ovakvi projekti važni, zato apelujemo na ministarstvo, ali i na Elektrodistribuciju Srbije da veću pozornost pokažu na taj kraj kako bi predupredili sve ono što može biti ili što se dešavalo prethodnih godina u pogledu padanja elektrosistema. Hvala.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodna poslanica Danijela Veljović.

Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Danijela Veljović

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala, predsedavajuća.

Uvažena ministarka sa saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici, izmene i dopune Zakona o postupku registracije u APR-u pred Skupštinom su neophodne ako želimo da održimo privredu Srbije konkurentnom, fleksibilnom, a da ulazak na tržište i ulazak u preduzetničke vode maksimalno olakšamo svim građanima koji žele da otvore svoju firmu. Rad na modernizaciji rada APR-a i izmene i dopune Zakona o postupku registracije su upravo reforme koje vode ka tome.

U osnovi ovaj predlog je vezan za efikasnost rada APR-a i za poboljšanje i pojednostavljenje procedure registrovanja novog privrednog društva. Do sada je, prema podacima Svetske banke, samo za izvršenje procedure prijave i dobijanja rešenja o osnivanju potvrda o registraciji i otvaranja računa u banci osobi koja želi da otvori preduzeće bilo potrebno dva dana. To znači da pre nego što neko otvori firmu mora prvo dva dana da šeta od šaltera do šaltera i da skuplja papirologiju.

Promene koje donosi ovaj predlog izmena i dopuna Zakona o postupku registracije u APR-u pomoći će onima koji osnivaju preduzeće na više načina.

Prvo je da se uvodi to da će ubuduće prijave za osnivanje privrednog društva podnositi samo u elektronskoj formi. Prema podacima Svetske banke, navodi se da kada se pređe na postupak elektronske prijave vreme za sve ove poslove je duplo kraće, a naravno da to donosi i do značajnih ušteda. Ovo rešenje takođe je u skladu sa težnjom reforme u pravcu digitalizacije i omogućavanja da se što veći broj rešenja za građane nađe onlajn i u elektronskoj formi.

Drugo rešenje koje uvode ove izmene i dopune koje pomažu svima onima koji po prvi put žele da se upuste u preduzetničke vode je to što će prilikom prijave za osnivanje preduzeća biti omogućeno da ne moraju da podnose dokumenta i podatke koje već vodi službena evidencija nadležnih organa, odnosno APR će po službenoj dužnosti od nadležnih tražiti ona dokumenta koja su neophodna za prijavu.

Treće rešenje koje bih istakla je promena roka za odlučivanje povodom prijave za registraciju. Kao što je poznato, do sada je taj rok iznosio pet radnih dana, odnosno APR je imao rok od pet radnih dana da odluči o podnetoj prijavi. Ovim izmenama i dopunama zadržava se ovaj rok, ali je promenjeno od kada počinje da teče. Ovim izmenama predviđeno je da rok od pet radnih dana počinje da teče tek od trenutka kada APR dobije svoju neophodnu dokumentaciju. Ovim se rešava to što je APR morao da donese odluku o odbijanju zbog nepotpune dokumentacije registracije, iako u određenim slučajevima razlog kašnjenja je bila tuđa neažurnost u dostavljanju dokumentacije. Dešavalo se npr. da sudovi zakasne sa dostavom podataka o tome da li je neko osuđivan i da li se protiv nekoga vodi krivičan postupak i tako je dolazilo do prekoračenja roka.

Značajna novina je, kao što sam rekla već, unapređenje obima elektronskog poslovanja. Međutim, iako danas građani sve više koriste i veruju elektronskom obliku poslovanja, taj nivo još uvek nije preterano veliki, kako zbog toga što neki građani imaju nedovoljno dobru internet vezu, tako i zbog nedostatka znanja za upravljanje neophodnim aplikacijama ili računarima i pametnim telefonima. Zato je dobro što je dat rok od 18 meseci za primenu ovih zakonskih izmena i na taj način ostavljeno je dovoljno vremena za pripremu kako korisnika registra, tako i da se izgradi odgovarajuća IT infrastruktura i aplikacije koje bi podržale rad ovih sistema.

Ove izmene zaslužuju našu podršku jer olakšavaju osnivanje malih i srednjih preduzeća koje čine okosnicu naše privrede, jer je u njima zaposleno skoro polovina radnika, a njihov uspeh je značajan čak i na inostranim tržištima i ona čine skoro polovinu našeg izvoza. Preduzetnička klima u Srbiji mora da podstiče preduzetnički duh i da omogući svima koji žele da se bave biznisom u Srbiji da to urade na najlakši mogući način, kako bi mogli da se posvete razvoju svog poslovanja, izgradnji poslovnih i trgovinskih mreža i pronalasku i razvoju novih tržišta.

Rast privrede nije moguć bez jakih malih i srednjih preduzeća, a bez rasta privrede neće biti moguće razviti neophodnu mrežu socijalne zaštite za naše najugroženije građane, nastaviti značajne investicije u infrastrukturu i druge javne kapitalne investicije i, naravno, bez rasta privrede nema novih radnih mesta i nema rasta plata i penzija.

Ove izmene će doprineti stvaranju zdrave preduzetničke klime koja će olakšati da postignemo sve ove ciljeve i zbog toga će poslanici SDPS podržati ovaj zakon u danu za glasanje. Hvala vam.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Nenad Filipović.
...
Jedinstvena Srbija

Nenad Filipović

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Hvala, predsedavajuća.

Dame i gospodo narodni poslanici, uvažena ministarka sa saradnikom, s obzirom na to da su danas na dnevnom redu tri zakona i njihove izmene i dopune, ja ću se više usredsrediti na Zakon o potvrđivanju Ugovora o garanciji između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj. Tu bih se malo više zadržao, s obzirom da se radi o pametnim brojilima.

Prvo, trebamo reći da je Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila kredit Elektrodistribuciji Srbije u vrednosti od 40 miliona evra za prvu fazu takozvanog projekta „Pametna brojila“. Ovim projektom, između ostalog, treba da se zameni negde oko 205 hiljada dosta zastarelih i brojila koja se menjaju ovim novim pametnim brojilima i da se instalira, pored toga, celokupni sistem sa pratećom softverskom opremom kako bi došlo do toga da imamo daljinsko merenje, daljinsko očitavanje i isključivanje sa mreža ako je to potrebno.

Ovde bih bacio akcenat na ono što smatram da je takođe veoma bitno, a to je da se izabere konsultant koji ima zadatak da analizira već postojeću mernu infrastrukturu, kao i da učestvuje u pripremi tenderske dokumentacije i sprovođenju same nabavke. Kasnije ću i objasniti zašto je to bitno.

Sam ovaj projekat, pre toga želim da kažem da ima niz dobrih efekata, odnosno aspekata i to je prvo takozvani ekonomski benefit koji ima celokupno društvo, i to u zavisnosti od toga koliko iskoristimo, koliko znamo, hoćemo ili možemo da iskoristimo ove benefite. Drugo, sam energetski sistem ima benefite koji se ogledaju u dodatnoj energiji koja se faktički stvara iz same uštede. Treći benefit koji ovaj projekat može da da jeste da distributeri imaju određene uštede koje se vide kroz samih tih operativnih uštede. Četvrto, sami građani imaju određene benefite o kojima ću, naravno, danas govoriti.

Dakle, što se tiče prvog aspekta, tj. takozvani ekonomski benefiti celog društva, moram da podsetim da imamo sada u ovoj prvoj fazi zamenu oko 205 hiljada brojila, a u drugoj fazi će to biti 260 hiljada brojila. Da podsetim da Republika Srbija ima više od tri miliona brojila koja će morati u narednom periodu da dođe do njihove zamene, a ceo ovaj projekat je težak nekih pola milijarde evra. Sama ova činjenica predstavlja jedan veliki izazov i za našu domaću pamet i za naše ljude, za naše firme, da one učestvuju u celom ovom projektu. Znači, firme da budu direktno uključene, da ne budu podizvođači, nego izvođači samih ovih radova.

Naravno da ovo ne govorim slučajno. Mi znamo da smo 2015. godine imali već jedan ovakav sličan projekat gde je trebalo, i on je najavljivan kao projekat decenije, da se zamene sva brojila u Republici Srbiji. Međutim, taj posao je naprasno prekinut i o tome sada ne bih da govorim, ali u tom poslu prvobitno nisu bile predviđene naše domaće firme. Zato hoću da kažem da, iako je tehnologija od 2015. do 2021. godine napredovala i naravno da ćemo sada imati verovatno i bolja brojila i verovatno bolji softver koji će sve to regulisati, mislim da ako postoji iole realna šansa da naše firme, domaće firme budu učesnice u celokupnom ovom poslu, mi to treba maksimalno da podržimo. Taj posao neće biti u narednih godinu, dve, nego će trajati deset i više godina, a procenjuje se da će biti potrebno oko 1500 novih radnika. Dakle, i sama tenderska dokumentacija treba biti tak opredeljena, da da realnu šansu našim preduzećima, a ne kao 2015. godine kada su ona automatski bila isključena iz toga.

Drugi aspekt jeste ušteda samog energetskog sistema. To je sada veoma bitno, zato što dobijamo dodatnu električnu energiju kroz samu uštedu. Ako se pitamo kolika je ta ušteda i gde to možemo videti, ja moram da vas podsetim da smo pre dve nedelje usvojili jedan zakon, odnosno Izveštaj Agencije za energetiku, koja pored svog izveštaja o radu daje i izveštaj o stanju u energetskom sektoru Republike Srbije. Mislim da je to jedan dobar dokument koji možemo i za ovo koristiti, tako da ga i ja danas koristim. Zbog toga i kažem da, pre svega, gubici električne energije u distributivnoj mreži, iz ovog dokumenta možemo videti, su u 2020. godini bili 11,95%, što je velika brojka, u prethodnoj 2019. godini bili su 11,75%, što vidimo da je to i povećanje samih gubitaka itd.

Znači, imamo ti gubici, kako se prevedu u evre, u dinare, možemo reći da su otprilike od 200 do 300 miliona evra godišnje i ako mi sada kažemo da te gubitke smanjimo svega 2%, znači da ne budu više oko 12%, nego oko 10% što je veoma realno, onda dobijamo uštedu od 30 do 40 miliona evra što, složićete se samim tim novcem možemo pokriti već ovaj kredit od 40 miliona o kojima danas govorimo.

Dakle, da li imao ovakav vid uštede, to treba da se pitamo i do samih smanjenja može doći, znači ovih tehničkih gubitaka koji postoje, to su tehnički, ne tehnički ili komercijalni gubici. Do tehničkih gubitaka, znači, smanjenja u prenosnom i distributivnom sistemu može doći kao posledica smanjenja gubitaka koji je nastao usled veće energetske efikasnosti, odnosno ravnomernog opterećenja elektroenergetskog sistema zbog boljeg upravljanja naponom i naravno, smanjenja gubitaka samog mernog uređaja. Procena je da trofazno indukciono brojilo ima snagu gubitka od pet vati, a ovo novo pametno brojilo ima gubitak od 1,5 vati. Međutim, mnogo veće smanjenje gubitaka jesu komercijalni gubici koji su kod nas mnogo veći i dolazi zbog smanjenja u krađi električne energije, jer sama brojila imaju takozvanu „antipauer sistem“, odnosno funkciju koja onemogućava da dolazi dalje do krađe u električnoj energiji.

Ovde treba takođe spomenuti da iskustvo u zapadnim zemljama koje su u završnoj fazi ovih pametnih brojila daju iskustvo da dolazi do smanjenja utroška električne energije kod domaćinstva koji imaju ovakva brojila od 1% do 1,5%. Dakle, to su sve benefiti koje mi imamo i sama zamena ovih sadašnjih brojila sa novim pametnim brojilima su evidentni i o tome mislim ne treba više ni govoriti.

Ali, ako znamo da ova pametna, ova trenutna brojila koji su trenutno sada njihovo baždarenje, odnosno promena išla veoma sporo iz ovog izveštaja o stanju energetskom sektoru Republike Srbije možemo videti da u 2020. godini, to je iznosilo svega 5%, a prethodne godine je bilo 4,58% brojila su bila baždarena. Tako da samim ovim projektom mislim dolazimo do onih opravdanih rezultata i zato mislim da je ovo sasvim na mestu.

Treći aspekt je benefit za distributere. To su evidentni benefiti, smanjenje troškova prilikom očitavanja, mi imao 12 puta godišnje da se očitava električna energija i takođe održavanje mernih uređaja, a ovi merni uređaji se mnogo jednostavnije održavaju, a malopre sam rekao koliko je to sporo išlo kod nas u prethodne dve godine.

Četvrti aspekt je benefit za građane i tu imamo samo da korisnici mogu da bolje upravljaju sopstvenom potrošnjom zato što im ovaj sistem omogućava, daje dodatne informacije o potrošnji električne energije. Znači, imaće smanjenje troškova upravo zbog smanjenje potrošnje električne energije, a greške u očitavanju koje su evidentne u kojim su kolege pričale ovde, greške u očitavanju električne energije idu sada u obimu statističke greške, znači, gotovo da ih nema ili ih uopšte neće biti, tako da će građani tu imati velike benefite itd.

Mislim da je dosta ovo što sam rekao sve, koji su benefiti i upravo zbog toga će i poslanička grupa u danu za glasanje i podržati ove zakone o kojima je moj kolega Vujislav Vujić govorio. Hvala.