Jedanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 07.12.2021.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marija Obradović

| Ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu
Uvaženi predsedavajući, poštovane narodne poslanice i narodni poslanici, pred vama se danas nalazi set zakona kojima su predložene izmene u oblasti plata u javnom sektoru, i to: Predlog zakona o izmenama Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, Predlog zakona o izmenama Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, Predlog zakona o izmenama Zakona o zaposlenima u javnim službama, Predlog zakona o izmenama Zakona o platama zaposlenih u javnim agencijama i drugim organizacijama koje je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.
Predloženim izmenama navedenih zakona utvrđuje se novi rok za početak primene sistemskog i posebnih zakona kojima se uređuju plate, naknade plata i druga primanja zaposlenih u javnom sektoru.
Reforma sistema plata formalno je stavljena u nadležnost dva ministarstva: Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, koje je predlagač danas navedenih zakona, i Ministarstva finansija, koje je nadležno za finansijske efekte sistema utvrđivanja i obračuna plata i zarada koje se finansiraju iz budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i fondova organizacija obaveznog socijalnog osiguranja koje je i predlagač Zakona o budžetu kojim se utvrđuju osnovica za obračun plata.
Saradnja naših ministarstava, MDULS-a i Ministarstva finansija, po ovom pitanju, je kontinuirana, svakodnevna, neophodna je kako bi svi naši predlozi bili finansijski i fiskalno održivi.
Iako smo u prethodnoj godini bili opredeljeni da započnemo sa implementacijom reforme plata od 2022. godine, dakle od januara sledeće godine, ponekad ni najbolja namera ne može da se sprovede u delo usled okolnosti koje su često van našeg uticaja. Složena epidemiološka situacija koja je prouzrokovana pandemijom virusa Kovid-19 u celom svetu nije se stišavala ni ove godine i sve naše aktivnosti su bile, pre svega, usmere na pakete podrške građanima, privredi i zdravstvu. Stoga je sveukupno funkcionisanje uprave bilo posvećeno prioritizaciji ovih aktivnosti kojima se štite životi i zdravlje građana. Mislim da su inspekcijske službe, čija koordinacija je u nadležnosti ministarstva na čijem sam ja čelu, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, dale svoj maksimalni doprinos kako bi mere pokazale svoj očekivani efekat.
Apeli za vakcinaciju građanima i njihov odziv pokazuju značajan doprinos borbi protiv korone kojim mi kao pojedinci pokazujemo odgovornost prema sebi, prema drugim građanima, prema društvu u celini.
S druge strane, Ministarstvo finansija sa predlogom svih mera pomoći građanima i planiranjem budžeta sve svoje kapacitete usmerilo je na ostvarenje dva osnovna cilja: jačanje ekonomije i podizanje životnog standarda građana.
Stoga, i pored toga što predlažemo odlaganje reforme, obezbeđen je za sledeću godinu rast plata zaposlenih u javnom sektoru za 7%, odnosno 8% za zaposlene zdravstvene radnike u svim delovima javnog sektora i sve zaposlene u odbrani, kao i povećanje od 9% za zaposlene koji primaju minimalnu zaradu. Značajna finansijska sredstva obezbeđena su za otklanjanje posledica pandemije, kao vid podrške građanima i privredi.
Nije loše da ponovimo da smo u prethodnom periodu omogućili penzionerima pomoć u iznosu od 4.000 dinara u aprilu 2020. godine, svim građanima pomoć od 100 evra u junu 2020. godine, potom svim građanima još 60 evra, dva puta po 30 evra, i dodatno još 20 evra, dok će penzionerima biti isplaćeno 20.000 dinara u februaru naredne godine.
Privredi je pružena podrška u suočavanju sa krizom izazvanom pandemijom u vidu tri paketa pomoći. Ukupna vrednost svih paketa pomoći građanima i privredi iznosi osam milijardi evra.
S tim u vezi, želim da kažem da sprovođenje reforme sistema plata u javnom sektoru proizvodi određene, to svi znate, finansijske efekte po budžet. Naša saznanja od drugih država koje su sprovodile ove reforme pokazuju, prvo, da su one bile dugotrajne, dugogodišnje, jer su izuzetno kompleksne i moraju da budu prihvaćene od strane ljudi koji će je osetiti kroz svoje plate a, drugo, te reforme su uvek zahtevale određenu dodatnu masu sredstava za njeno sprovođenje koja se obezbeđuje i planira u budžetu.
Nažalost, ove godine nismo bili u mogućnosti da sprovedemo neophodnu intenzivnu saradnju svih ključnih učesnika u reformi koja podrazumeva uključivanje u proces za sve, za reprezentativne sindikate, strukovna i druga udruženja, ustanove i zaposlene u javnom sektoru koji imaju pravo, a mi obavezu da čujemo njihovo mišljenje i da ga razmotrimo u ovako velikoj i sveobuhvatnoj reformi. Koordinacija tog procesa podrazumeva značajan poduhvat i u redovnim okolnostima. Reforma ovog tipa mora da bude i prihvaćena i mora da bude podržana od strane građana na koje se odnosi.
Takođe, nerealno je očekivati da reforma ovog obima bude u potpunosti fiskalno neutralna, jer kada bi bila na osnovu procena, koje smo radili sa Ministarstvom finansija, na bazi do sada usvojenih zakona, ona bi dovela do toga da značajan deo zaposlenih u javnom sektoru treba da sadrži plate na zatečenom nivou određeni broj godina, neki čak i do pet godina, ili bi bio usporen njihov rast i, imajući u vidu sadašnje odnose u platama, to zadržavanje plata odnosilo bi se na složenije, na stručnije poslove u javnom sektoru, a u ovom trenutku mi zaista nemamo luksuz kao država da se odričemo i demotivišemo najstručnije kadrove.
Sa druge strane, da sprovodimo reformu tako da kroz nju omogućimo rast plata za sve zaposlene u javnom sektoru, naročito u postojećim uslovima pandemije, a kada je potrebno da se obezbede i dodatna sredstva za neometano funkcionisanje javnih službi, ne bi bilo društveno prihvatljivo, niti fiskalno održivo. Država je svoju odgovornost i brigu o građanima pokazala kroz izgradnju kovid bolnica, što je bila ključna i urgentna aktivnost za očuvanje zdravstvenog sistema i zdravlja naših građana. Zato naročito u uslovima pandemije, kada je neophodno da građani imaju što veću izvesnost u pogledu svojih primanja i kada želimo da znaju da mogu da se oslone na svoju državu, nismo želeli da idemo u fiskalno neutralnu reformu, već da raspoloživa sredstva preusmerimo u što većem obimu, kao meru podrške koja je dostupna za sve građane ove države.
Međutim, iako danas predlažemo odlaganje primene navedenih zakona, kompleksnost ove reforme ne trpi da se njome ne bavimo i da zaustavimo aktivnosti koje već traju nekoliko godina. Te brojne aktivnosti su sprovedene i ove godine i sprovodiće se i narednih godina, kao priprema za reformu. Tokom cele godine smo ostvarivali saradnju sa svim državnim organima oko daljeg uređenja sistema koji treba da bude dobar osnov za reformu.
Najznačajnija aktivnost na kojoj se kontinuirano radi i koja je prva tačka reforme je katalog radnih mesta. Katalog radnih mesta je osnov za vrednovanje svih poslova u javnim službama, lokalnim samouprava i državnim organima. Organizacija poslova u javnom sektoru, predstavljena kroz radna mesta i njihove promene nastale zbog digitalizacije, uvođenja novih oblika ili metoda rada, uslovljava da ih detaljno analiziramo i unapređujemo. Okončali smo postupak na unapređenju kataloga koji planiramo da inoviramo sledeće godine, što će biti osnov svim poslodavcima u javnim službama da usklađuju svoju kadrovsku strukturu i potrebe za kvalifikacijama koje se zahtevaju za ta radna mesta.
Povezali smo katalog radnih mesta koji usvaja Vlada sa aktima o sistematizacijama javnih službi. Sledeći korak koji moramo da sprovedemo je da povežemo radna mesta iz kataloga sa koeficijentima po kojima se sada isplaćuju plate u javnim službama.
Već smo započeli rad na tome u određenim oblastima, opet, u neposrednoj saradnji sa resornim ministarstvima, jer nemamo jedinstveni informacioni sistem za obračun plata, koji bi najveći deo analitike sam uradio. Očekujem da ćemo do kraja sledeće godine uspeti da obuhvatimo i uskladimo koeficijente sa katalogom za javne službe sa najvećim brojem zaposlenih kao što su prosveta i zdravstvo.
Takođe, reforma ovog obima zahteva kompleksne analize, ne samo kod uspostavljanja kataloga i vrednovanja svih poslova u javnom sektoru, već i značajne finansijske analize reformskih koraka i njihovog uticaja na budžet za koji najveći teret snosi Ministarstvo finansija.
Za predvidivost posledica svih ovih koraka moramo da imamo pouzdane podatke na osnovu kojih donosimo odluke, mi kao Vlada, odnosno vi kao Skupština, prilikom usvajanja zakona koji se odnose na ovu reformu. Takvu pouzdanost nećemo imati sve dok ne uspostavimo sveobuhvatan informacioni sistem u kome se nalaze tačni i precizni podaci o radnim mestima, elementima plata zaposlenih i drugih troškova rada javnog sektora na osnovu kojih ćemo moći da dajemo projekcije promena koje će reforma da donese.
Korak u reformi je i da taj informacioni sistem povežemo sa katalogom radnih mesta koji je prethodno neposredno povezan sa postojećim koeficijentima. Ove godine pokušali smo da na bazi postojećih informacija i zbirnih i pojedinačnih podataka, zajedno sa Ministarstvom finansija i drugim resornim ministarstvima, dođemo do pouzdanih procena efekata reforme. Ali, kada ne postoji jedinstven centralizovan sistem, sa podacima o broju zaposlenih, mesečnim isplatama plata, dodataka i drugih rashoda, o tačnim poslovima na kojima rade preko 400 hiljada zaposlenih, onda se postavlja pitanje da li je odgovorno da kao Vlada predlažemo promene i garantujemo da će reforma biti fiskalno održiva. Stoga nam je takav informacioni sistem bitan preduslov za ovu reformu.
Iz tog razloga, Ministarstvo finansija od 2019. godine aktivno radi na uspostavljanju novog informacionog sistema koji treba da obezbedi precizno planiranje, upravljanje i kontrolu izvršenja budžeta za troškove rada zaposlenih u javnom sektoru. Novi sistem će da odlikuje sistem automatskih kontrola unosa podataka što će obezbediti tačne i kvalitetne podatke za izradu svih potrebnih analiza.
Planirano je da se sistem uspostavi u fazama od 2020. do početka 2024. godine. Poslednjom fazom uspostavljanja sistema biće obuhvaćene jedinice lokalne samouprave sa indirektnim korisnicima, odnosno, predškolskim ustanovama, ustanovama kulture, sporta i turizma.
Od uspostavljanja platforme do mogućnosti njenog korišćenja u punom kapacitetu, neophodno je da protekne vreme kako bi korisnici u potpunosti se obučili i kako bi se prikupili neophodni podaci. Zato je predlog odlaganja reforme sistema plata do 2025. godine uzročno vezan za potrebu sprovođenja tačnih i pouzdanih analiza, efekata reforme sistema plata zasnovanih na podacima dobijenim iz novog informacionog sistema.
Drugo, nadamo se da će stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji osloboditi resurse, što finansijske, što kadrovske za druge potrebe, pre svega za ovaj reformski proces.
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo finansija tokom poslednje misije MMF upoznali su njegove predstavnike sa predlogom odlaganja reforme usled svih okolnosti koje sam danas iznela i naišli smo na njihovo razumevanje. Razumevanje da se ova borba za ekonomiju i borba za rast odvijala na različite načine tokom ove godine. Naišli smo i na razumevanje MMF da ostajemo posvećeni tome da reforma sistema plata nastavlja da se posmatra kao strateško opredeljenje Vlade.
U narednom periodu nastavićemo aktivno da radimo na svim pripremnim aktivnostima kako bi se od 2025. godine počelo sa primenom novog sistema plata, nadamo se u društvu i u svetu koje se izborilo sa Kovidom i sa svim njenim posledicama.
Hvala vam što ste ovako pažljivo saslušali ovo uvodno izlaganje, a biću na raspolaganju sa svojim saradnicima za sve potrebne detalje tokom današnjeg dana i eventualno narednih dana da zaista, pre svega vama poslanicima koji treba da donesete odluku da li odložiti ovo na 2025. godinu, a trudila sam se da detaljno obrazložim osnovane razloge zbog kojih to treba odložiti na 2025. godinu. Dakle, pre svega vama da se objasni, a onda i građanima Srbije zbog čega je ovo nužan korak i istovremeno ne odustajući od tog strateškog cilja da sprovedemo reformu plata. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li možda reč želi neko od predstavnika nadležnih odbora? Izvestioci? Da.
Reč ima narodni poslanik Dejan Kesar. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dejan Kesar

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, ministarka sa saradnicima, poštovani građani Srbije, Odbor za pravosuđe, državnu i lokalnu samoupravu je na svojoj sednici razmotrio predložene zakone koji su upućeni Narodnoj skupštini od strane Vlade Republike Srbije i nakon razmatranja iste je uputio u plenum na odlučivanje.

Pred nama su danas Predlozi zakona o izmenama Zakona o zaposlenima u javnim službama, sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, o platama zaposlenih u javnim agencijama, kao i platama službenika i nameštenika u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave.

Ono što je svakako zajednički imenitelj za sva četiri predložena zakona jeste utvrđivanje novog roka za početak primene ovih zakona, odnosno odlaže se primena ovih zakona za početak 2025. godine, odnosno 2026. godine.

To je zaista neophodno kako bi bili ispunjeni svi potrebni uslovi, što će rezultirati jasnom implementacijom zakonskih rešenja, iz najmanji poremećaj u postojećem sistemu.

Svakako jako bitna tema jeste tema javne uprave i ona čini deo velikog sistema, odnosno države uprave koja obavlja izuzetno odgovorne poslove kako bi država ispunila sve svoje zakonom poverene poslove.

Ono što je bilo neophodno sprovesti kako bi javna uprava mogla da odgovori na sve postojeće, ali i na novonastale situacije jeste svakako reforma javne uprave sa kojom smo započeli još 2013. godine.

Samo racionalnim pristupom ovom problemu, mi smo danas uspeli da od javne uprave napravimo jedan moderan, efikasan sistem koji može da odgovori i na najzahtevnije probleme.

Sve reforme koje smo takođe sprovodili od 2012. godine do 2013. godine su bile sveobuhvatne i kompleksne i nismo samo sprovodili reforme u oblasti javne uprave, već i u oblasti privrede, ekonomije, finansija i građevinarstva i sve te reforme su dale pozitivne rezultate.

Kada govorimo o reformama javne uprave, neke od tih mera koje su uspele da od javne uprave naprave jedan moderan i efikasan sistem jeste i ograničavanje broja zaposlenih u javnom sektoru, zatim digitalizacija javne uprave, a svakako ono što je najbitnije jeste da smo od javne uprave napravili moderan servis za građane Republike Srbije.

Svakako i reforma javne uprave koja obuhvata preko 400 hiljada zaposlenih zahteva da izvršimo jednu jasnu analizu podataka kako bi na osnovu tih podataka mogli da donesemo najoptimalnije mere. Ali, ovo uključuje takođe i definisanje jednog jedinstvenog i centralizovanog sistema i predviđeno je da taj sistem bude uspostavljen u periodu od 2020. godine do 2024. godine u više faza.

Ono što moram i da podsetim građane Republike Srbije, da se i cela Evropa i ceo svet, uključujući i Republiku Srbiju u 2020. godini susreo sa pandemijom korona virusa. Mi smo se tada kao država odlučili da gradimo nove kovid bolnice, da funkcionalnost zdravstvenog sistema podignemo na najviši nivo, da nabavljamo lekove, da nabavljamo respiratore i druga medicinska sredstva kako bi građani Republike Srbije bili bezbedni i sigurni.

Svakako iako je pandemija korona virusa prouzrokovala određene negativne posledice, kako u odnosu na privredu, tako i u odnosu na građane Republike Srbije, država se tu aktivirala sa tri paketa pomoći ukupne vrednosti osam milijardi evra i uspeli smo da najbolji mogući način stavimo van strane sve negativne posledice pandemije korona virusa.

Uprkos tome, mi smo i u budžetu za narednu godinu predvideli rast plata u javnom sektoru od 7%, odnosno 8% i predvideli smo povećanje minimalne zarade na 35.000 dinara, ali ono što je svakako najvažnije jeste da smo predvideli da po švajcarskoj formuli rastu penzije u narednoj godini za 5,5%.

Iako smo sa jedne strane imali pandemiju korona virusa koja je iziskivala ogromne troškove, iako smo omogućili ravnomeran rast plata i penzija u narednim godinama, takođe javni dug smo ostavili ispod Mastrihtskog nivoa i prema projekcijama budžeta za narednu godinu javni dug Republike Srbije će umesto dosadašnjih 58 iznosiće 55% našeg BDP-a.

Svakako produžavanje roka za sprovođenje strukturnih reformi omogućiće najviši stepen inkluzivnosti kako bi uspeli da ostvarimo najbolje rezultate i tu podstičem učešće i sindikata, zatim strukovnih i drugih udruženja, ustanova i zaposlenih u javnom sektoru koji imaju pravo da iskažu svoja mišljenja, da iskažu svoje predloge kako bi uspeli da u pogledu ovih strukturnih reformi pronađemo najoptimalnija rešenja.

Verujem da će ovi predlozi zakona doprineti nastavku procesa reforme javne uprave, kako bi u narednim godinama javna i državna uprava mogla da odgovori na sve zahteve koji doprinose da nastavimo putem koji smo postavili još 2012. godine, a to je svakako jača, modernija i snažnija Srbija. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Kesaru.
Sledeći je narodni poslanik Samir Tandir.
Izvolite.
...
Stranka pravde i pomirenja

Samir Tandir

Poslanička grupa Stranka pravde i pomirenja SPP – Ujedinjena seljačka stranka USS
Hvala.

Poštovani predsedavajući, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovana ministarko, poštovani predstavnici Ministarstva pre nego što se osvrnem na današnje zakone o kojima ćemo debatovati sada u plenumu, hoću da se osvrnem na diskusiju kolege Jahje Fehratovića da podsetim javnost da je narodnom poslaniku doktoru Jahji Fehratoviću prećeno, da je prećeno takođe, prof. dr Admiru Muratoviću i to je nešto što treba da se kaže ovde u parlamentu.

Očekujem da nadležni državni organi, Ministarstvo policije, tužilaštvo reaguje. Zašto? Čovek koji je okarakterisan od nadležnih državnih organa i ove zemlje i zemalja EU kao opasan kriminalac koji je osuđivan za razna krivična dela i između ostalog koji je učestvovao u kidnapovanju direktora škole u Sjenici i ubistvu rahmetli Edina Hamidovića u avgustu ove godine pre nekoliko dana se vratio u zemlju, očigledno da posle smrti rahmetli muftije Muamera Zukorlića određeni kriminalci u Sandžaku se osećaju lagodno i to je nešto što ne smemo dozvoliti. Znači, kriminalci moraju da budu u zatvoru. Oni moraju da budu pohapšeni i ta osoba koja se zove Izet Latović se vratila u zemlju i počela je da preti.

Ono što očekujem od ministra Aleksandra Vulina jeste da preispita rad Policijske stanice u Sjenici i da Bojan Trnčić, načelnik Policijske stanice, mora da bude smenjen zato što daje logističku i svaku drugu podršku organizovanim kriminalnim grupama, bavi se zelenašenjem i to nadležni u ovoj državi znaju. Znači, on mora da bude smenjen da bi se obračunali sa kriminalom i korupcijom u tom delu naše zemlje. Potpuno podržavamo beskompromisnu borbu protiv kriminala i korupcije Vlade Republike Srbije, ali ona mora da bude i u Sjenici aktuelna, kao što je aktuelna i ovde u Beogradu.

Takođe pre nekoliko dana imali smo jedan mafijaški obračun na ulicama Novog Pazara i to nešto što ne trebamo dozvoliti. Svaka kriminalna aktivnost, svako kršenje reda i mira mora da bude sankcionisano tako da ne bi pomislili pojedinci da su iznad države, da su iznad zakona.

Kolega, potpredsednik Narodne skupštine, Stefan Krkobabić, je govorio jutros o inicijativi za veću podršku ruralnim područjima. Opština ih koje ja dolazim, Prijepolje, je devastirana, nerazvijena. Sandžak, deo zemlje iz koje dolazim, većinom su devastirane, nerazvijene opštine i apsolutno podržavam ovu inicijativu zato što je ona u biti naša inicijativa i sve ono što je rahmetli akademik Muamer Zukorlić radio i sve sporazume koje smo potpisivali jako smo ponosni na te sporazume jer u tim sporazumima nikada neće videti borbu za lični interes, bilo za njega, bilo za našu stranku. To je uvek borba za narod, borba za sve građanke i građane, borba i za bošnjački i za srpski narod, politika pomirenja, politika dobrih međususedskih odnosa između Republike Srbije i BiH.

Apsolutno sam ponosan na sve ono što smo radili i hoću da kažem da ćemo nastaviti putem i mnogi su se zabrinuli šta će, dušebrižnici, šta će biti sa Strankom pravde i pomirenja, Stranka pravde i pomirenja je najjača bošnjačka stranka u Republici Srbiji i nastavićemo putem koji je trasirao rahmetli predsednik muftija Muamer Zukorlić. Danas smo odlučniji i jedinstveniji nego ikada da na tom putu istrajemo.

Više puta sam govorio da druge stranke pokažu svoje sporazume jer mi smo ponosni na naše sporazume. Neki su to i pokazali i čini mi se bolje i da nisu jer tamo kada gledate neke njihove sporazume videćete funkcija jedna, druga, treća, stranka prva, druga, treća. U našim sporazumima prioritet su projekti, gasovod, autoput, infrastruktura, naučno-tehnološki park, univerzitet, Islamska zajednica, železnica, povraćaj vakufske imovine. Ponosni smo što je ova Vlada Republike Srbije krenula u poštovanje Zakona o crkvama i verskim zajednicama i povraćaj imovine Islamskoj zajednici, tako da imamo najlepšu zgradu u Novom Pazaru, Fakultet za islamske studije, koju su pojedinci u Novom Pazaru hteli da naprave u kockarnicu. To nije dozvolila Vlada Republike Srbije. To je bila borba rahmetli muftije Zukorlića i ponosni smo na to i između ostalog i iz tog razloga podržavamo Vladu Republike Srbije i ponosni smo na taj naš stav.

Što se tiče zakona o kojima danas govorimo, a on se tiče plata u javnom sektoru, plata u javnim službama, plate u agencijama i plata zaposlenih u autonomnoj pokrajini, traženje novog roka i odlaganje reforme do 2025. i 2026. godine, mislim da je to potpuno osnovano. Zašto? Zato što već dve godine čitavo čovečanstvo, a samim tim i naša zemlja se nalazi pred najvećim izazovom od Drugog svetskog rata, a to je globalna pandemija korona virusom.

Zaista želim da odam priznanje i predsedniku Republike Srbije, Aleksandru Vučiću, i Vladi Republike Srbije i ovom parlamentu, ali prvenstveno i svim građanima zato što smo zaista stoički izdržali ovu pandemiju, sačuvali smo živote naših građana, što je najvažnije, ali sačuvali smo i našu ekonomiju. To ne bi uspeli da nismo imali jako liderstvo i jako vođstvo, prvenstveno oličeno u predsedniku Republike Srbije.

Mnoge ekonomije su poklekle, uspešne zemlje EU su doživele kolaps zdravstvenog sistema. Da ne nabrajam scene iz Italije, iz Španije, iz drugih „naprednih“ zemalja, ali zemalja iz porodice EU.

Napravili smo nove Kovid bolnice, prvi smo nabavili respiratore, najveći broj vakcina i sa istoka i sa zapada smo nabavili i aktivno pomagali susedne zemlje, za šta sam posebno ponosan i želim da zahvalim na donaciji prvenstveno BiH, zemlji gde živi gro Bošnjaka. Znači, mi kao zemlja nismo vodili jednu autističnu politiku, već smo vodili politiku pomirenja i to je nešto za šta sam ponosan i za šta sam glasao sa obe ruke u ovom parlamentu.

Ono što je jako važno jeste da smo spasili radna mesta. U prošloj godini otvoreno je 60 hiljada novih radnih mesta. To je ogroman uspeh.

Imali smo u ovoj godini privredni rast od 7,5%. Minimalan pad je bio prošle godine od 0,9%, to je takav pad, pod znacima navoda, da bi poželela svaka zemlja EU, koja je imala mnogo veći pad. Rast projektovan za narednu 2022. godinu je 4,5%.

Pre nekoliko dana usvojili smo budžet Republike Srbije na šta sam ponosan, jer je razvojni, socijalno odgovorni, infrastrukturni. Posebno želim da istaknem da smo usvojili povećanje penzija u iznosu od 5,5%. Mi kao Stranka pravde i pomirenja, najjača bošnjačka stranka u Republici Srbiji, zaista posebno vodimo politiku prema toj najranjivijoj grupi naših građana, to su penzioneri.

Posebno hoću da istaknem da se danas uplaćuje 20 evra pomoći za penzionere, za socijalno ugrožene i za ljude koji borave u kazneno popravnim zavodima, a od sutra kreće isplata pomoći za sve građanke i građane. Možda to nekom ovde u Beogradu ili u ovoj sali izgleda simbolično, ali verujte mi, za ljude iz Prijepolja, Priboja, Nove Varoši, tih 20 evra znači da će naši roditelji, da će naši penzioneri, naši dedovi i naše nane moći da kupe neke osnovne životne namernice ili bar da kupe svojim unucima poklon za rođendan ili za kraj školske godine.

Ono što me posebno raduje jeste jednokratna pomoć od 20.000 dinara koja će biti isplaćena u januaru i početkom februara naredne godine. Mislim da su penzioneri zaista, kao i sve građanke i građani, ovu borbu sa Kovid pandemijom zaista herojski izneli. Hoću da podsetim na ograničenja koja su imali, pogotovo početkom pandemije u kretanju i da su sigurno penzioneri, a to je grupa mojih i naših roditelja, spadaju u red najdisciplinarnijih naših građana.

Što se tiče povećanja plata u javnom sektoru, hoću da iskoristim vaše prisustvo. Mislim da je javna uprava kičma našeg sistema i da je vrlo često potcenjena. Hoćemo jednu funkcionalnu državu, hoćemo jednu svetsku evropsku administraciju.

Međutim, moramo da vidimo koliko naši sugrađani, naši prijatelji, naši saradnici i u skupštinskim službama i u lokalnoj samoupravi imaju plate. Ja hoću da odam priznanje Vladi Republike Srbije što je pronašla način da se za 7% povećaju plate u javnom sektoru. To je nešto što je dobro, ali hoću da kažem, mislim da i u narednim godinama moramo istrajati na tome, jer zaista ti ljudi drže naš sistem.

Ne smemo da dozvolimo da najbolji menadžeri iz naših lokalnih samouprava, koji vode javna preduzeća ili vode određene sektore unutar lokalne samouprave, ne znam, za urbanizam, budžet i finansije, zbog boljih uslova za rad prelaze u privatne firme, a oni iz privatnih firmi idu na zapad.

Imamo situaciju i više puta sam ovde govorio, ali hoću zbog vas da kažem, da mi imamo situaciju da usled zabrane zapošljavanja koja je morala da se desi, ali dolazimo u situaciju da u manjim lokalnim samoupravama ljudi koji idu u penziju ne odškoluju dovoljno ljudi koji mogu da preuzmu njihova zaduženja, kada je u pitanju vođenje lokalne samouprave. Ne može u odeljenju za budžet i finansije da radi neko ko je samo završio ekonomski fakultet, jako je važno da ima praksu rada. Zato vas molim da o tome posebno vodimo računa kada su u pitanju male opštine, jer u Beograd svi dolaze i tu imamo zaista poprilično dobru konkurenciju. Jako je teško naći, ne znam, govorio sam o problemu opštinskog pravobranioca nekoga. Znate ko ima položen pravosudni ispit, Pravni fakultet, on će pre da se bavi advokaturom ili da radi kao sudija ili tužilac, a mnogo će retko mali broj njih da bude pravobranilac, da brani imovinu vrednu nekoliko miliona ili desetine miliona evra, a da ima platu koja svakako mora da bude veća.

Što se tiče tih trendova kada su u pitanju kadrovi, oni su globalni i menadžeri iz kompanija iz zapadne Evrope idu u Kinu na Daleki Istok idu, ne znam, Abu Dabi, Dubaji, Katar, Saudijsku Arabiju. Naravno, ljudi idu za svojim profitom i onima koji će im ponuditi bolju perspektivu i razvoj.

Međutim, to je nešto o čemu bi mi morali da vodimo računa da ne izgubimo te ljude u javnoj upravi, u državnoj upravi, koji su kičma našeg sistema i da imamo naprosto jednu lošu selekciju da će u državnu upravu dolaziti samo oni koji ne mogu da se izbore u privatnom sektoru.

Hoću, takođe, kada govorim o platama, da posebno istaknem povećanje plata u zdravstvu i socijalnim službama. Zdravstveni radnici, mislim da to apsolutno niko neće osporiti, su heroji u borbi protiv Kovid virusa i hoću posebno da istaknem ljude koji su radili i rade u opštoj bolnici i u Prijepolju i u Novom Pazaru, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, Institut Banjica. To su ljudi zaista koji su podneli najveći teret pandemije i zahvaljujući njihovom radu, danonoćnom radu, sigurno da se ta pandemija nije osetila tako žestoko, kao što se osetila u drugim zemljama.

Poslanička grupa SPP-USS u danu za glasanje će podržati vaše predloge. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik dr Milorad Mijatović.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milorad Mijatović

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala gospodine potpredsedniče.

Uvažena ministarka sa saradnicima, mi danas govorimo o setu zakona koji govore o platama zaposlenih u javnim službama, u javnom sektoru, u javnim agencijama i drugim organizacijama koje je osnovala Republika Srbija u jedinicama lokalne samouprave i jedinicama autonomne pokrajine.

Ovaj zakon moram priznati, smo očekivali. Naime, izmene zakona su i iznuđene. Kada smo razgovarali o budžetu za 2022. godinu, videli smo da neće biti promena u ovom domenu iz prostog razloga jer za to nisu predviđena sredstva.

Vi ste gospođo ministarka u vašem uvodnom izlaganju rekli da bi se celovito sprovela reforma plata u javnom sektoru, potrebna su značajna materijalna sredstva. Zbog svih dešavanja koja imamo, a mi smo o platama i platnim razredima kolokvijalno počeli da pričamo negde 2014, 2015. godine pravljene su analize. Prva projekcija je bila da ćemo ih usvojiti 2017. godine.

Znate, to je vrlo složen, to je vrlo kompleksan problem, traži puno izučavanja, puno analiza da bismo dali prave odgovore na sva pitanja. Zašto je to tako? Naime, to nije ništa novo. Moram da naglasim da skoro desetine godina mi sistem plata u našoj državi smo u suštini kvarili. Naime, imamo za razne sektore različite osnovice, imamo različite koeficijente, svaka vlast je tražila način kako da da prioritet nekoj određenoj grani vlasti i samim tim je menjala koeficijente i došli smo u jednu šumu i osnovica i koeficijenata i to je teško raditi.

Svi oni koji su želeli to da urade, bežali su od toga. Međutim, ova vladajuća većina spremna je da krene u reformske zahvate, to je učinila u mnoštvu oblasti. Nisu dovoljni samo autoputevi, brze pruge, nisu nam dovoljne nove bolnice i nove škole, institucije, već je potrebno učiniti reformu i u ovoj oblasti. Zašto?

Javna uprava, javni sektor za državu Srbiju koja se nalazi u ovom stadijumu razvoja je veoma bitna, veoma važna. Mi ne možemo napraviti korak dalje ukoliko ne budemo imali kvalitetno obrazovanje, kvalitetno zdravstvo i kvalitetnu javnu upravu. Upravo zbog toga insistiramo i ja sam onaj koji je uvek u raspravama insistirao da se izmeni u ovoj oblasti ova situacija, da napravimo moderniji, uređeniji sistem, a to nije samo iz razloga što želimo da znamo kolika je kome plata. To je bitno i važno, ali je veoma važno da se adekvatno nagrade ona radna mesta koja će za jednu modernu, evropsku državu, modernu evropsku Srbiju značiti mnogo, a ta mesta zaista treba nagraditi i naći pravu procenu šta nam treba i kako nam treba.

Da ne bi javnost shvatila da mi imamo mnogo ljudi zaposlenih u državnoj upravni, u javnoj upravi, itd, svi parametri koje imamo kažu – ne, država Srbija nema dovoljno zaposlenih. Naime, negde je prosek na 100 stanovnika – sedam, mi imamo manje od sedam, a za zemlju ovakvog stepena razvoja negde bi trebalo sedam na prema osam na 100 zaposlenih.

Socijaldemokratska partija Srbije se uvek zalagala za uređen sistem i to u okviru raspoloživih sredstava. Naime, ne može se trošiti ono što nije zarađeno i standard svih zaposlenih mora biti u realnim osnovama, u onome što u zavisnosti od svih ekonomskih parametara.

Ja sam govorio da se puno priča o ovome, ja sigurno naglašavam da će poslanička grupa SDPS podržati ove zakone. Smatram da su argumenti koje ste i sam naveli veoma važni, veoma bitni. Neću da govorim o pandemiji, pandemija još uvek traje, ja ću iskoristiti, kao što uvek iskoristim ovu situaciju, da poručim građanima Srbije, pandemija traje, molim vas vakcinišite se. Vakcinacija, vakcinacija, vakcinacija.

Bio sam na jednom međunarodnom skupu u Španiji, moram vam reći da tamo svi na ulicama, u javnim prostorima nose maske. Isto tako da naglasim da 90% ljudi u Španiji je vakcinisano, a mi smo stigli do 57%, a imao četiri, sad i pet vakcina, i zato molim građane da iskoriste ovu priliku da se vakcinišemo, jer to će značiti mnogo.

Sve ono što radimo, ukoliko ne pobedimo pandemiju, značiće i manji privredni rast, značiće bolest, značiće dodatni troškovi. Neke procene idu tako da do sada je utrošeno samo za lekove, za bolničke dane 75 miliona evra, što je zaista izuzetno velika suma. Ona će ići dalje ukoliko ne pobedimo pandemiju, a ova država je za svakog svog građanina obezbedila i krevete i respiratore i vakcine, to znači i mogućnost da se leči. E, zbog toga naglašavam, da ako država to omogućava, moramo i mi nešto uraditi za državu. Vakcinišite se. Ja sam primio tri vakcine i moram da naglasim da ću primiti svaku sledeću ukoliko to od mene bude traženo.

Još nešto, znate, kad govorimo o platnim razredima ne možemo svi očekivati da će u javnom sektoru imati povišice. Neće. Neko će imati manje, neko više, ali moramo urediti sistem. Znate, naša država u 2021. godini za plate u celokupnom javnom sektoru, gde je preko 450.000, negde sam čitao, čak i 510.000 izdvaja 10,2% BDP. To je malo više nego što bi naš ekonomski sistem mogao da izdrži, ali opravdanje su upravo ova povećanja koja smo imali za zdravstvo, koja su opravdana i koja sam uvek podržavao da zdravstvenim radnicima treba nadoknaditi njihovo žrtvovanje, isto tako policiji, vojsci, jer su zaista imali i imaju u ovom trenutku izuzetno angažovanje i to treba nagraditi.

U 2022. godini negde će taj procenat biti 10,1% BDP. Moramo se približavati prema 9%, to je jedan održivi sistem i kad dođemo do 9% BDP tada mi imamo sigurnost u državi, sigurnost da više nikada ne možemo doći u situaciju da nam materijalna sredstva, da dolazimo i situaciju da ne možemo isplatiti plate i penzije.

Ja sam od onih koji uvek kaže da treba imati pravila i poštovati pravila. Zalagao sam se za švajcarsku formulu za penzionere. Ona ide, to je dobro, penzije su svedene negde na oko 11% BDP to je dobro, imamo kontrolu nad njima.

Znate, švajcarska formula za penzionere u prethodne dve, tri godine je davala dobre rezultate. Neće to uvek biti tako. Nekad će biti malo lošiji, ali mi imamo potpunu kontrolu svega onoga što se daje za penzije. Nema više niti kašnjenja u penzijama, čak kao što vidite u tri meseca ove godine mi smo imali da Penzioni fond nije povlačio sredstva iz budžeta, što znači zbog porasta broja zaposlenih mi smo mogli da isplaćujemo penzije iz doprinosa zaposlenih.

Očekujem da ćemo upravo uvesti pravilo i u platama iz prostog razloga što je to vrlo važno, vrlo bitno da imamo održive finansije. Ova država zaista velika sredstva daje i za penzije i za plate i ta održivost Srbije nama veoma bitna i veoma važna.

Moram reći još jedan od razloga što se ovi zakoni produžavaju, odnosno što idu kasnije 2025. godine. Znate, mi smo došli u situaciju da smo od 2014, 2015. godine krenuli u finansijsku konsolidaciju. Ta finansijska konsolidacija gde su plate u javnom sektoru jedno vreme bile zamrznute, onda se polako odmrzavale i samim tim gledamo način kako i ovim povećanjima koje sada možemo iz realnih sredstava, naglašavam, realnih sredstava, a to je jedino pravilno održivo povećanje plata, a to je 7% koje ide za sve zaposlene, odnosno 8% zdravstvo i još neke službe. To je u proseku negde 7,3.

Moram da naglasim da ovo pomeranje koje je iznuđeno i koje je opravdano, sa sobom nosi i još nešto, da se ovaj period iskoristi da imamo potpunu sinhronizaciju, saglasnost rada između Ministarstva finansija i Ministarstva za javnu upravu. Zašto? Znate, to je zajednički posao, složen, težak. Ne očekujem da ćemo mi 2025. godine imati odgovore na sva pitanja, kompleksan je to problem, ali ćemo učiniti prvi korak, prve korake i to velike korake da ovaj sistem uradimo, uredimo i reformišemo. Javni sektor, javna uprava su nama veoma bitne, veoma važne, kao što sam stalno naglašavao.

Naglašavam, mi moramo imati jedno pravilo u uređivanju ovog sistema, ista plata za isti posao. To je teško, ali to pravilo moramo primeniti iz prostog razloga da znamo da ne može onaj ko vozi kola u Skupštini, onaj ko vozi kola u nekoj opštini ili u nekom javnom preduzeću, da između njih postoji velika razlika u platama. Dakle, ista plata za isti posao.

Stalno naglašavam, nama treba uspostavljen jedinstveni informacioni sistem. Mislim da je 2019. godine Ministarstvo finansija krenulo u reformu upravo jedinstvenog informacionog sistema. Mi moramo tačno znati koliko imamo zaposlenih u javnom sektoru, koje su njihove plate, koji su koeficijenti, šta se tu nalazi, šta imamo, šta dajemo, jer to nam je veoma bitno. Kao što sam i ranije govorio, kada govorimo o javnoj svojini, često nismo znali šta je državno. Moramo tačno znati šta je državno, šta je javna svojina, koliko je zaposlenih, i naglašavam javna uprava svugde u svetu je plaćena, ali su mnogo više plaćeni oni koji rade u privatnom sektoru.

Znate, raditi u javnom sektoru znači sigurnost radnog mesta, znači plata koja ne mora da bude uvek najveća, ali sigurna plata i to je ono što moramo da imamo na umu i mi ćemo se za to zalagati. Očekujem od vas da ovo vreme koje imate, 2022, 2023. i 2024. godina će biti godine gde će se puno raditi da bismo došli do onog početka koji je opet početak jedne velike i značajne reforme.

Mi smo imali zabrane zapošljavanja. To je bilo u datom trenutku opravdano, nismo imali dovoljno sredstava, vršili smo finansijsku konsolidaciju, ali moramo sada učiniti nešto da zapošljavamo nove ljude, obrazovane, ljude koji će davati odgovore u ovoj informatičkoj eri. Znate, mi pravimo Srbiju 21. veka, tada sigurno će biti mnogo štošta izmenjeno, a upravo javna uprava i sve javne službe moraju dati adekvatne odgovore na ovo što mi činimo i radimo.

Voleo bih i želeo da uvek imamo vidljivo i jasno učešće plata u procentima BDP. Težićemo i težimo ka tom procentu devet, jer je to održivi procenat. To će biti važan, bitan momenat, jer tada smo rešili neke probleme. Problemi su rešeni na taj način što imamo održivi sistem plata. Ne može da se desi iznenađenje da budžet ne može da isfinansira. Dakle, jednom pametnom politikom, finansijskom politikom, fiskalnom politikom, mi dolazimo u situaciju da napravimo ono što treba.

Znate, mi imamo i nekih delova naše javne uprave, javnih službi koje zahtevaju takođe korenite reforme, a koje su za državu bitne. Neću da govorim o Poreskoj upravi, neću da govorim o inspekcijama, socijali, to je nešto što moramo znatno poboljšati, znatno uraditi više. Godine 2022. u martu počinje i primena socijalnih karata, adekvatni odgovori moraju biti na to.

Poslanička grupa Socijaldemokratske partije Srbije će podržati izmene i dopune ovog seta zakona. Naglasio sam na početku, smatramo ih opravdanim. Dobijamo šansu da u naredne tri godine učinimo značajne korake unapređenja ovog sistema i da konačno krenemo u primenu. Ne očekujem odmah gotova rešenja, očekujem da ćemo u budućnosti mnogo toga dograđivati, ali moramo učiniti prvi korak, jer prvi korak znači i put ka rešenju ovog vrlo značajnog reformskog zadatka. Znajući i kapacitete naših ministarstava, kapacitete naše javne uprave, mislim da to u dogledno vreme možemo da završimo.

To će značiti jedna moderna, uređena Srbija, jedna Srbija koja će biti evropska zemlja i koja će davati odgovore na sva bitna pitanja. Jer, ako imamo toliko stranih direktnih investicija, mi ne možemo imati upravu koja će vam dati odgovor kroz godinu dana. Mora biti brzo, efikasno, tačno, a pokazali smo, evo, i sama činjenica da su juče u Kragujevcu otvoreni novi elementi „Data sistema“, što je vrlo bitno, idemo u jednu informatičku eru i zato su nam ovi odgovori bitni.

Zahvaljujem na slušanju. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Sledeći narodni poslanik je Vojislav Vujić. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Vojislav Vujić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Hvala vam, uvaženi predsedavajući.

Uvažena ministarka sa saradnicima, ja ću da se nadovežem na ovo što je gospodin Mijatović pričao. Dve su stvari u kojima se sigurno slažem sa njim. Prva gde je rekao da oni insistiraju kao poslanička grupa kad je u pitanju lokalna samouprava da pre svega sve bude po zakonu. Ja ću sa tim da se složim i Poslanička grupa Jedinstvene Srbije uvek insistira da sve bude po zakonu. Još jedino što mogu da dodam, a opet vezano za ovu temu i za ono što vi danas ovde predstavljate, je da mi iz Jedinstvene Srbije se uvek zalažemo da budžet lokalnih samouprava troše građani.

Drugo što je prof. spomenuo, i to ću isto da pohvalim, naravno, pre svega državu koja je krenula u tom pravcu, je to da se penzije obračunavaju po švajcarskom metodu. Zašto to kažem, zašto mi je bitna Švajcarska? Kad sam vas slušao u vašem uvodnom izlaganju, ja sam kao i sve kolege razumeo zašto dolazi do odlaganja do 2025. godine. Mislim da je to svima više nego jasno. Zato neću da gubim vreme da čitam naslove sva četiri zakona, zato što se sva četiri zakona tretiraju na isti način.

Ono što je za vas bitno, to je da će Poslanička grupa Jedinstvene Srbije podržati sve zakone koji su danas na dnevnom redu.

Zašto sam rekao malopre da mi je interesantno ovo što je profesor spomenuo Švajcarsku? Zato što kada sam malo istraživao i bavio se lokalnom samoupravom i gledao ovo što danas treba da se pojavi na dnevnom redu, ja sam naišao na jedno istraživanje koje je uradila švajcarska vlada zajedno sa našom vladom, a znamo svi da su Švajcarci tačni kao sat i da istraživanje koje oni urade mora da bude dobro istraživanje.

Ono što je bitno za ovo istraživanje, a odnosi se na zadovoljstvo građana kvalitetom života u lokalnoj zajednici i uslugama lokalnih samouprava, to je ono što vas treba najviše da interesuje i siguran sam da ste upoznati sa ovim istraživanjem, a ja ću da izdvojim samo deo anketa koje su ovde vrlo lepo i detaljno objašnjene i da kažem zašto je ovo merodavno istraživanje. Zato što se radilo na uzorku od preko 11.000 građana i zato što je rađeno u preko 50 opština i gradova. Ono što je za vas najbitnije kao ministarku i zašta sigurno mogu da pohvalim i Ministarstvo, jeste to što građani imaju poverenje u rad lokalnih samouprava, i to u velikom procentu izraženo poverenje u rad lokalnih samouprava.

Ono što se uvek godinama unazad spočitavalo kao jedna negativna pojava, to je bila korupcija. U ovom istraživanju koje je sprovedeno 2019. godine, a zašto uzimam 2019, zato što posle toga kada je krenula korona i sam kontakt lokalnih službenika ili uopšte državnih službenika sa građanima je zbog epidemioloških mera sveden na minimum, hoću da kažem sledeće. Na direktno pitanje da li su koristili veze, a svi znamo šta ovde znače veze, 74% ispitanika nije koristilo nikakve veze, pri tom su uredno završili sve što su hteli da urade. Dalje, 22% ispitanika kaže da se oslanjalo na rođake i prijatelje, a tek 4% kaže da se oslanjalo na zvaničnike ili ljude koji se bave politikom.

Znači, u odnosu na neke prethodne godine, ovo je revolucionarna stvar za nas u Srbiji, za zemlje gde svi sve povezuju da za sve morate da imate neku vezu. Evo, ovo je dokaz i siguran sam da je veliki broj građana u kontaktu sa lokalnim samoupravama imao upravo ovakvo iskustvo.

Ministarka, ja sam siguran da je privilegija raditi u javnom sektoru. Ali, evo, još neke stvari, pošto vidim da ovo privlači pažnju, vezano za ovo istraživanje, a ono se odnosilo od Arilja, Babušnice, Bajine Bašte, Jagodine, Knjaževca, Kragujevca, Kraljeva itd, pa sve i do moje Vrnjačke Banje, dalo je odgovore na vrlo bitna pitanja.

Pored ovoga, što je za mene bilo vrlo bitno, jer je Srbija uvek važila, tj. prethodnih godina, u nekom davno prošlom vremenu, za korumpirano društvo, informacija da to više nije tako je dobra vest, ali druga dobra vest, interesantna vest, na pitanje šta građani misle o poljoprivredi, verovali ili ne, bez obzira što ovde ima i dosta gradskih sredina koje direktno nemaju veze sa poljoprivredom, građani su u jednoj takvoj anketi izrazili želju da opštine i gradovi treba da se fokusiraju mnogo više na samu poljoprivredu, na izdvajanju i pomoć poljoprivrednim proizvođačima i na osnaživanje mladih ljudi da se upuštaju u poljoprivredu. Najveći deo njih kaže da vidi veliko olakšanje, pre svega za državu i za te lokalne samouprave, ukoliko se na ovaj način budu izdvajala sredstva.

Ono što je još za mene interesantno i privuklo mi je pažnju, to je aktivno učešće građana u radu lokalne samouprave.

Znate šta, kada je u pitanju referendum, kada su u pitanju javna slušanja, javne rasprave, uvođenje samodoprinosa, koliko god ste ih, ne vi, nego ministarstvo, uopšte zakon obavezali da sve to treba da bude javno i opštine i gradovi to rade javno. Znači, javna slušanja, javne rasprave su dostupne i svaki građanin koji ima želju može da ih poseti, može da prisustvuje i da uzme aktivno učešće u njima.

Kada je u pitanju referendum 89% građana u istraživanju kaže – ne nisam čuo i nisam učestvovao, da čuo sam ali nisam učestvovao i najmanje njih, a to je samo 2% kaže – da učestvovao sam u pripremama.

Kada je u pitanju javno slušanje 86% kaže – ne nisam učestvovao, 12% kaže – da čuo sam, ali nisam učestvovao, i opet je samo 2% učestvovalo. Isto to se odnosi i na javne rasprave i isto to se odnosi i na uvođenje samodoprinosa. Znači, nemaju građani pravo da se ljute ako ne žele da aktivno učestvuju u donošenju bilo koje odluke.

Kada pričamo o budžetima lokalnih samouprava, budžet se donosi svake godine, pa čak i rebalans kada se donosi, to je svima javno dostupno. Ja sam razočaran koliko su građani slabo zainteresovani da učestvuju. Zato nikada ne opravdavam neku kritiku za nekoga ko nije učestvovao u nekom radu. To se onda zove kritizerstvo. Ako hoćete da date doprinos, ako hoćete nešto da uradite uključite se u javnu raspravu i na mestu gde to trebamo da uradimo iznesete svoje mišljenje.

Rekao sam da je privilegija raditi u javnom sektoru. Ono što je meni interesantno, a to je činjenica da je sadašnja premijerka kada je bila na mestu, na vašem mestu, znači ministar lokalne samouprave, po prvi put je izneta brojka državnih službenika. Tada 2014. godine po prvi put je izašao podatak da u javnom sektoru, tj. u državnoj upravi radi 478.683 službenika. Ono što je poražavajuće, što do te 2013. godine mi nismo imali ni evidenciju, nikakvu evidenciju koliko je to ljudi. Od te 2014. godine postoji uredna evidencija i zato lako može da se sada barata sa tim podacima i da građani znaju šta je to što plaćaju. Kada kažem plaćaju, zato što se svi oni koji rade u državnim upravama finansiraju, upravo od novca građana.

Ono što je sigurno i ja sam siguran da od Drugog setskog rata pa na ovamo uvek je bio jedan deo ljudi koji su u državnu upravu i lokalnu samoupravu ulazili samo pitanju članske kartice. Znači, od Drugog svetskog rata to je bilo pravilo. Taj broj se vremenom smanjivao i kako se bližimo ovoj modernoj istoriji ja ne mogu da kažem da takva pojava ne postoji, ali sam siguran da je svedena na minimum.

Isto tako moram i da pohvalim svete ljudi koji rade u državnim upravama. Ja sam imao neko svoje lično iskustvo od 2008. do 2012. godine, kada sam bio zamenik predsednika opštine Vrnjačka Banja. Tada sam imao priliku da se sretnem sa tom, kako to mladi vole da kažu, sa tom starom školom, i tada sam vidao šta je ustvari taj stari kov ljudi koji su radili u državnoj upravi bio. To su ljudi koji su imali ozbiljno iskustvo iza sebe, ljudi koji su bili svesni mesta na kome se nalaze i kojima je bila čast što rade u državnoj upravi i koji su na taj način bili sigurni da služe državi.

To treba da bude jedan podstrek i poziv mladim ljudima da i oni moraju tako da se ponašaju. Znači, svako ko dođe da radi u državnu upravu mora da bude siguran da je dobio veliko poverenje. Da li od onoga ko ga je preporučio ili od strane građana i da mora da da svoj maksimum u tom radu.

Dobar državni službenik je na korist državi i sistemu, znači, to je i kolega Tandir malopre rekao i to je tako u praksi. To su ljudi koji moraju da budu i psiholozi i ekonomisti i pravnici, oni moraju da imaju odgovor na svako pitanje, jer se oni pre svega najviše, pre svega, susreću sa građanima, a sigurno to svi znamo da je najteže raditi sa ljudima. To je i lepa stvar, ali isto tako odgovorna i teška.

Kada kažem i kada mislim na lokalnu administraciju i kad kažem da su oni u stalnom kontaktu sa građanima, ono što stalno potencira predsednik moje stranke, Dragan Marković Palma, a to potenciramo i mi svi iz Jedinstvene Srbije, svi koji rade u lokalnim samoupravama i u državnim organima moraju da znaju da oni pre svega službe građanima. To je njihov osnovni posao. Oni moraju da štite zakon, ali oni moraju da budu svesni činjenice da oni služe građanima, svakom građaninu Republike Srbije je dužan, bukvalno tako da kažem, da služi, da izlazi u korist svaki državni službenik.

Ono za šta se mi iz JS uvek zalažemo, to sam rekao i na početku ovog izlaganja, je što Dragan Marković Palma stalno ponavlja i to trebamo nekako svi da razumemo na pravi način je, da budžet lokalnih samouprava moraju da troše građani, zato što građani pune taj budžet i imaju puno pravo da ga potroše. Svaki lider to mora da shvati. Uzimam za primer predsednika moje stranke, Dragana Markovića zato što on 17 godina pobeđuje na lokalnim izborima u svom gradu. Pazite, 17 godine.

Hajde da se vratimo u nazad deset, 12, 14 godina, to je 17 godina, koliko se vlasti promenilo, šta se sve dešavalo, a da on i dalje dobija poverenje građana, a to samo iz jednog prostog razloga, zato što je budžet upravo usmerio na građane i što je jedan od onih predsednika, gradonačelnika ili kako god hoćete, koji poznaje najveći deo stanovnika svog grada. Šta to znači? Da svaki funkcioner, svaki lokalni političar mora da ima dostupan telefon i mora da bude slobodan da primi na razgovor svakog građanina. To je ono što služi na čast da građani na izborima uvek znaju da vrate.

Ono što ću vas da zamolim, ministarka, a ja sam siguran da ćete da me razumete, pre svega zato što ste ovde bili poslanik, uvek sam pratio vaše diskusije i znam kakva su vaša razmišljanja kada pričamo o radnicima, o onim ljudima na koje se odnosi zakon o kome danas pričamo. Mi smo imali veliku recesiju, ta recesija nije bila lak korak. Aleksandar Vučić je to prepoznao kao jedini način da se država spasi od bankrota i u tome je uspeo. Svi smo pomogli koliko smo mogli. Mi koji smo ovde u ovoj sali, pre svega izglasavanjem zakona i ta recesija je dala velike rezultate. Zbog te recesije danas možemo da pričamo o povećanju plata od 7,7% u vremenu kad svi grcaju u okruženju i kada razmišljaju kako da se ispetljaju iz ove nesreće koja se zove korona. Ta recesija je omogućila da se i penzije povećavaju za 5,5% i tako dalje. Vi ste sami na početku vašeg izlaganja nabrojali koja su sve to davanja i pomoć koju je Republika daje. Ja se ne usuđujem da počnem da nabrajam jer ih ima toliko da sam siguran da bih nešto zaboravio, a to nemam napisano ispred sebe.

Jedna stvar za koju mislim da smo se ogrešili. Evo, kažem mi, iako mi kao poslanici imamo najmanje veze sa tim, a opet je posledica te recesije i ne kažem da to tada nije trebalo da se uradi, to je smanjenje dnevnica ljudi koji rade u lokalnim samoupravama na 150 dinara. Znači, pričamo samo o ljudima, o radnicima, o onom nivou ljudi koje posao prosto tera da koriste tu dnevnicu koja je 150 dinara.

Siguran sam da je zloupotreba bilo, to je bilo diskusija i u ovoj sali ovde, zloupotreba je bilo i zloupotrebe treba da se kažnjavaju, trebaju javno da snose posledice oni koji su i na takav način hteli da se oštete o državu ali, za sve one ljude koje ovaj zakon kreće da tretira od 2025. godine. Siguran sam da vi imate uticaj i da zajednički možemo da dođemo do rešenja da im se te dnevnice izjednače sa ostalim ljudima koji se nalaze u državnim organima, jer su samo oni pretrpeli i dan danas trpe štete toga. Znate, vozač u jednom javnom preduzeću ili vozač u opštinskoj upravi isti posao radi. Evo, njih uzimam kao najbanalniji primer. Ljudi koji su stalno na putu, sa 150 dinara on ne može da izgura taj dan, verujte mi.

Zato vas molim, evo siguran sam da se i sve kolege slažu, jer vidim da svi ovde potvrdno glavama, moramo da se potrudimo da to ispravimo.

Kada je u pitanju eUprava i digitalizacija, ja vas hvalim i u diskusijama koje su bile na nekom drugom dnevnom redu i vas i Anu Brnabić, koja je pokrenula uopšte uvođenje eUprave i gospodina Branka Ružića, a danas vi radite taj posao. To je dobra stvar, građani to podržavaju. Te promene nisu uvek prihvatljive za svakog, zato što svaka promena traži neko dodatno iskustvo, neko dodatno znanje i ljudi imaju otpor prema tome. Ali ono, a evo i ovo istraživanje o kome sam pričao na početku pokazuje da to daje dobre rezultate, pre svega što građani štede novac, štede svoje vreme i mnogo brže se završavaju administrativni poslovi.

Šta je dobro što vi trebate da izvučete kao jedan zaključak iz tog jednog sistema, iz te uprave, ili uopšte iz te digitalizacije? Opet se vraćam na Dragana Markovića Palmu, koji kaže - ljudi, mi da pravimo sve platne razrede, nikad ne možemo isto da plaćamo sve ljude, zato što ljudi sa istim opisom posla sebe različito daju u izvršavanju tog posla. Imate nekog ko zna da ostane i tri sata duže ili da u okviru osam sata radnog vremena umesto dva predmeta uradi četiri predmeta. Mora da postoji mehanizam kako ćemo te ljude da nagradimo.

Ja mislim da upravo kroz ovu digitalizaciju, kroz eUpravu, i vi, pre svega mislim na načelnike opštinskih i gradskih uprava, imaće evidenciju ko je i koliko uradio. Bilo bi dobro da i mi kao građani imamo mogućnost i pravo da dođemo do takvih informacija, da prosto mi znamo ko su ljudi u lokalnoj samoupravi koji daju svoj maksimum a ko su oni, što bi se najprostije reklo, koji hvataju krivine? Takvih ima, siguran sam. Znate, na 500 hiljada ljudi to je, po prirodi stvari, i kad pričate o školi, o vojsci i o bilo kom drugom poslu, proporcija ista. Uvek ima onih koji hvataju krivinu i uvek ima onih koji daju svoj maksimum. Hajde da se potrudimo da te koji daju maksimum nagradimo na neki način, i pre nego što ova 2025. godina dođe i pre nego što ovo budemo implementirali.

Još jednom ponavljam, poslanička grupa Jedinstvene Srbije će podržati sva četiri zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Radovan Tvrdišić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Vujiću.

Sledeći je narodni poslanik Hadži Milorad Stošić. Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.