Drugo vanredno zasedanje , 25.02.2023.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Drugo vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/32-23

2. dan rada

25.02.2023

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:05 do 21:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala.
Reč ima Nikola Nešić.

Nikola Nešić

MORAMO - ZAJEDNO
Hvala, predsedavajući.

Pred nama su danas izveštaji nezavisnih institucija. Ne želim sada da ulazim uopšte koliko su institucije nezavisne, ali svakako mogu da konstatujem da ih vlast ne sluša, a iskoristiću i Poverenicu za zaštitu ravnopravnosti i Fiskalni savet kako bi jasno i nedvosmisleno izneo dokaze.

U izveštaju koji je sama poverenica i navela, da je na njen predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti i sud utvrdio neustavnost čak tri odredbe Zakona o finansijskoj podršci i porodici sa decom, gde je posebno istakla neustavnost odredbe kojom roditelji i deca sa invaliditetom moraju da biraju između prava na naknadu zarade i prava na tuđu negu i pomoć za njihovo dete.

Takođe, želim da istaknem da je Poverenica zajedno uspela ponovo da obori još jednu odredbu istog zakona ove godine, a to je da preduzetnici i žene na fleksibilnim ugovorima moći će da koriste odsustvo do dve godine kada rode treće i više dece.

Želeo bih samo da zamolim i Poverenicu da sledeći put u svom izveštaju, ukoliko je moguće, navede, pošto je ovo, da kažem, predlog, provera ustavnosti došao od strane 31 narodnog poslanika iz Jedanaestog saziva i iz udruženja „Mame su zakon“. Smatram da je jako važno kako bismo vratili poverenje u institucije, kakva je Narodna skupština, da stoji da je to ipak objedinjen zahtev, ko se sve borio da dođe do ovog predloga.

Takođe, želim da napomenem i da Fiskalni savet se takođe ne sluša, a kao dokaz je preporuka ove nezavisne institucije da se podigne iznos dečijeg dodatka, kako bi se smanjilo siromaštvo najranjivije kategorije, a to su naša deca. I to su samo dva dokaza ovih institucija gde vlast ne sluša, a iste ove zakone je u prethodnom sazivu i donela vlast. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala.
Reč ima Dijana Radović.
...
Socijalistička partija Srbije

Dijana Radović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
Zahvaljujem, poštovani predsedniče Narodne skupštine.

Uvaženi predstavnici Vlade, uvaženi predstavnici regulatornih tela, u svojoj diskusiji ja ću se osvrnuti izveštaje onih institucija na koje su naši građani i građanke Republike Srbije bili najviše upućeni kada su tražili zaštitu njihovih prava. To su svakako izveštaji Zaštitnika građana i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i izveštaji ove dve institucije upravo možda kroz svoje preglede nam najbolje pokazuju koji su to problemi sa kojima su se oni najviše suočavali, kao i to koje su oblasti koje su najosetljivije u našoj državi i u našem društvu.

Ovo je posebno važno da analiziramo i da razmatramo, jer ove oblasti treba i da pozicioniramo kao prioritetne kada je u pitanja zaštita države, ali takođe i da se bavimo svim onim institucijama, da zajednički reagujemo kada je u pitanju zaštita ljudskih i manjinskih prava.

Izveštajna godina o kojoj govore ovi izveštaji jeste 2021. godina, dobro znamo, godina obeležena kovid virusom i zaista mislim da je možda na određen način dodatno povećala važnost i značaj ovih institucija upravo situacija prouzrokovana ovim virusom, jer negativne posledice ovog virusa su se možda i najviše odražavale na one osetljive kategorije u našem društvu, odnosno marginalizovane grupe. Iako sam virus nije diskriminisao, videli smo da nije baš i rodno neutralan, odnosno da je najviše pogađao one profesije u kojima su dominantno zaposlene žene. Tu, pre svega, mislim na prosvetu, zdravstvo, trgovinske lance i sve one oblasti koje su dominantno sa ženskim kolektivom.

Ta situacija nam nameće i pitanje koje su to sve vrste diskriminacija sa kojima se žene, nažalost, danas u našoj državi još uvek susreću, ali da ne bih dužila, možda bih samo napomenula da je za nas najznačajnije ona diskriminacija koja se još uvek odnosi u oblasti rada i zapošljavanja, a to je da mora da nam bude prioritetni cilj da izjednačimo plate za iste poslove i za žene i za muškarce koje obavljaju sa istim nivoom obrazovanja, odnosno sa istom školskom spremom.

Veoma važno je, ono što je i Poverenica maločas rekla, a to je da je rodno zasnovano nasilje, nasilje u porodici, nasilje nad decom, jedan od najozbiljnijih društvenih problema u proteklom periodu. Pre samo nekoliko dana imali smo svi priliku da vidimo kako mogu fatalno da se završe i kakve posledice sve mogu da imaju takvi slučajevi. Mislim da nas ovo i opominje da je možda više nego ikad potrebno da skrenemo pažnju na ovaj problem i da damo i potpuniji, jači, odlučniji odgovor i države, ali i svih institucija, ali da se i uključimo i mi pojedinci koji aktivno učestvujemo u javnom životu i političkom životu.

Važno je da pokrećemo i društvenu svest i da skrećemo pažnju javnosti. Mislim, Poverenice, da vi zaista radite dobar posao kada je u pitanju prisutnost u javnosti i pokretanje ove teme. Važno je to zbog preventivnog delovanja. Ne smemo nikad da prestanemo da ponavljamo da nijedan oblik nasilja nad ženom nije i nikada neće biti isključivo njen lični problem, problem koji se tiče samo nje. To je i problem celog društva. Zbog toga, zbog kompleksnosti tog problema, mi moramo da damo snažan odgovor, zajedno svi, uključujući sve institucije koje se bave ljudskim i manjinskim pravima, ali takođe, rekla sam maločas, zajedno sa pojedincima koji mogu značajno da doprinesu da se ovo više ne dešava.

Još jednu važnu stvar želim da pomenem, mislim da je retko ko pominjao, to je da je Poverenica za zaštitu ravnopravnosti prepoznala jednu, pa slobodno mogu reći najnevidljiviju grupu u našem društvu, a to je podrška ženama u ruralnom razvoju i podrška devojčicama u ruralnom razvoju. Ovo je izuzetno važno, jer se vidi i kroz vaše projektne aktivnosti u ovom izveštaju šta je to što ste radili kada je u pitanju ova tema. Vidi se i vaše prisustvo na terenu u unutrašnjosti. Ja to moram da pohvalim, pre svega, jer imamo i primere dobre prakse kako takav jedan vid podrške i osnaživanja može pozitivno da utiče na cele lokalne zajednice, posebno kada govorimo o onim nerazvijenim opštinama u našoj državi.

Svi dobro znamo da svaka od opština u našoj državi koja pripada nekoj od kategorija nedovoljno razvijenih je specifična na svoj način, ali ono što je zajedničko jeste da je razvoj najugroženiji u ruralnim sredinama.

Zbog toga pozdravljam to što ste prepoznali upravo te žene kao one kojima je potrebna velika pomoć i velika podrška i da su mnoge od njih zahvaljujući i tome uspele da od vrednih poljoprivrednica postanu i uspešne preduzetnice.

Mi svi znamo da je negde i nepisano pravilo da žena kada napusti seosko domaćinstvo, to domaćinstvo se ubrzo i gasi. Zato mislim da je potrebno da pružimo značajniju podršku. Pozivam i sve druge institucije koje mogu da doprinesu da se to više ne dešava. Samim tim ćemo podići i veću uključenost ove kategorije našeg stanovništva u društveni život, ali možda i nešto mnogo važnije je to što ćemo konačno priznati sav trud, rad i zalaganje koje one imaju i koje daju i da će dobiti priznanje od društva u kom žive.

Takođe, Poverenice uvažena, malopre ste me inspirisali kada ste rekli za poseban izveštaj koji ste uputili Narodnoj skupštini, a govori o diskriminaciji starih građana i ne bih da dodatno dužim, ali možda nešto da kažem o važnosti međugeneracijske solidarnosti. Vrlo često to previđamo, živimo u eri digitalizacije, ubrzanog razvoja tehnologija i važno je da je to jedan u stvari izazov kako da što više naše starije građane uključimo. Znamo svi da elektronski portali, javna uprava, zakazivanje elektronsko zdravstvenih pregleda može da olakša i našim starijim građanima i vreme i novac, zbog toga naša pomoć, mladih može tu da značajno doprinese, da im pomognemo da se što više uključe u ove društvene tokove pružajući im time i osećaj zajedništva, povećavajući i međusobno razumevanje.

Naša poslanička grupa Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije će svakako sa zadovoljstvom podržati vaše izveštaje i podržaćemo i sve one sporazume koji su danas na dnevnom redu. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Gospođo Janković, izvolite.

Brankica Janković

Poštovana narodna poslanice, gospođo Radović, hvala vam na ovim rečima koje nam daju podstrek zato što i mi u instituciji ponekad zaboravimo šta smo sve uradili, a na projekat, koji ste pomenuli, unapređenje položaja žena sa sela, moram da priznam, sam u ovom trenutku bila potpuno zaboravila, jer se mi u ovom trenutku nalazimo u fazi pisanja izveštaja za 2022. godinu i možda s toga zbunjujuće delujemo i mi, a i za građane stvaramo možda konfuziju, jer danas raspravljamo, zapravo, o Izveštaju za 2021.
Znamo da je prošla godina bila izborna i da, eto, imamo neko, da kažem, zakašnjenje. Mi smo predali na vreme, ali ne može se sve zaista stići i biće detaljno predstavljen upravo u ovom izveštaju program kojim smo pomogli 60 žena iz Moravičkog, Raškog i Zlatiborskog okruga da započnu svoje male biznise ili poslove, bolje rečeno, na svojim malim poljoprivrednim gazdinstvima od donatorskih sredstava Kraljevine Norveške i vama hvala što ste učestvovali na nekoliko tih aktivnosti, pre svega, treninga koje smo organizovali za njih kada su im nabavljeni staklenici, kopačice i druga poljoprivredna oprema za započinjanje rada, ali i organizacijama civilnog društva koje počinju svoj rad u ruralnim područjima.
Mislim da stvari ne smeju biti rezervisane samo za Beograd i gradove, već da civilni sektor treba da pojača svoje aktivnosti i u našim selima.
Znam da će narodni poslanik, verovatno Milija, iz Svrljiga da kritikuje što smo izabrali ove okruge i da se treba spustiti na jug Srbije, što je potpuno tačno, ali pokušavamo negde da ravnomerno delujemo širom naše države.
Što se tiče međugeneracijske solidarnosti i prošle godine smo realizovali, sada već peti ili šesti. Bila je prisutna potpredsednica Narodne skupštine, gospođa Božić, kada smo i ovde u holu Narodne skupštine predstavili tu šestu izložbu radova dece na temu međugeneracijske solidarnosti.
Nemam nikakvu dilemu da treba da nastavimo rad na poboljšanju položaja žena na tržištu rada, jer smo svedoci svakodnevnog kršenja tih prava, i to mi je ujedno i prilika da odgovorim i prihvatim sugestiju narodnog poslanika Nikole Nešića i zapravo da kažem da će u ovom sada izveštaju, koji radimo za 2022. godinu, i biti navedena da je nova inicijativa, jer radi se od dve, kako ste i sami pojasnili, radi se od dva inicijative, dva predloga za ocenu ustavnosti. Biće svakako navedeno ko je još bio podnosilac predloga, između ostalog, i organizacija „Mame su zakon“.
Nije nam namera da bilo kakvu slavu prisvajamo za našu instituciju zato što nam je žao što je na kraju došlo do Ustavnog suda. Predlog za ocenu ustavnosti je takođe deo naših ovlašćenja koje koristimo zaista u izuzetnim slučajevima, onda kada dođe do problema u praksi, a jesmo ukazivali. Nažalost, najveći broj slučajeva diskriminacije i najveće probleme je zapravo izazvao Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, a mi smo ukazivali nekoliko puta da će se upravo u toj brzini napraviti greške, da neke odredbe nisu dobre i, evo, na kraju imamo sada i pozitivan odgovor ministarke za demografiju i porodicu da će se sada u novim izmenama i dopunama prihvatiti i naše inicijative o potpunom izjednačavanju žena preduzetnica.
Na kraju, zaboravila sam malopre, da neko ne pomisli da izbegavam da odgovorim na jedan od teških predmeta u našoj praksi, ali narodna poslanica trenutno nije tu, gospođa Rakić, samo da odgovorim. Slučaj Pećinci, pošto je pitala, dok sam prepodne bila iz opravdanih porodičnih zdravstvenih razloga odsutna, nije mi ništa bitnije od Skupštine, kako se osećam kada neko ne poštuje naše preporuke? Slučaj Pećinci je u toku, postupak po opomeni, pa ga s tim u vezi neću komentarisati.
Saglasna sam sa narodnom poslanicom Dubravkom Filipovski da nema mesta politizaciji ni ovog slučaja niti politizaciji dece. Dakle, mislim da treba upravo da pustimo da mi kao institucija na kraju kažemo je li neko postupio ili nije. Dešava se u praksi da ne postupe. Ovo će biti jedan od retkih slučaja ukoliko ne bude postupljeno po našoj preporuci. On će me žalostiti, ali ovde je tačka, jer mislim da treba dati šansu zato što je postupak još uvek u toku. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Reč ima Ivana Parlić.
...
Narodna stranka

Ivana Parlić

Narodna stranka
Hvala, predsedavajući.

Samo da se nadovežem, molim vas da razjasnimo, nije politizacija kada mi narodni poslanici ustanemo u zaštitu dece i ostalih građana. To svakako nije politizacija. Politizacija je ono kada predstavnici vladajuće stranke maltretiraju tu decu i njihove roditelje. To je u stvari zloupotreba politike. Samo da razjasnimo o čemu se ovde radi.

Ja sam nedavno ovde u Narodnoj skupštini, čak u dva navrata govorila, o brutalnom kršenju ljudskih prava i to prava deteta u jednom bezdušnom postupku inostranog usvojenja, zahvaljujući ugovorima koje je ova država sklopila sa inostranim agencijama za usvojenje i o tome ćemo tek da razgovaramo.

Takođe sam govorila i o brutalnom kršenju ljudskih prava zatvorenika koji su angažovani na radu sa opasnim materijama i otpadu u fabrici „Eliksir“ i o tome ćemo tek da razgovaramo. Jedino Zaštitnik građana nije reagovao. Drago mi je, gospodine, da vas vidim. Nije reagovao niko. Režim je reagovao, kao po običaju, kroz zataškavanje.

Molim vas, važno je da vi kao institucije koje treba da se bave zaštitom ljudskih prava znate da ovaj režim ljude ne tretira kao građane. Neka lica se ne tretiraju kao građani, a neki građani se čak ne tretiraju ni kao ljudi, već kao predmeti, kao stvari. Decu tretirate kao predmete, bez osećanja, bez prava na jezik, na poreklo, na braću, na sestre, na kraju i na svoju zemlju. Zatvorenike tretirate kao robove, kao besplatnu radnu snagu. Ministarka je bila ovde i kaže – plaćeni su, pa i jesu – 220 dinara na dan, manje nego kapućino, recimo, dole na Trgu Nikole Pašića. Toliko su plaćeni.

Znate, mene to ništa nije iznenadilo. Ja znam u kom režimu živimo, ali moram da vam kažem da me je ganula reakcija građana Srbije koji se bore veoma hrabro protiv vetrenjača ovog kriminalnog sistema. Javili su mi se hranitelji koji svedoče patnji dece. Javili su mi se uzbunjivači, gospođo, koji su prijavili zlostavljanje zatvorenika.

Jedan od njih se zove Đorđe Glušac i poslao mi je celokupnu dokumentaciju koju mogu da vam dostavim. Đorđe kaže – pisao sam premijerki, pisao sam predsedniku, predsedniku Skupštine, pisao sam Ani Brnabić itd, pisao sam Zaštitniku građana. Evo ga odgovor Zaštitnika građana. Kaže Zaštitnik građana – preuranjeno je.

Zato sam se ja malo informisala šta se dešava kod samog Zaštitnika građana, u stvari zainteresovala sam se koliko se postupaka vodi protiv samog Zaštitnika građana.

Da promenim pitanje, koliko su kao građani zaštićeni zaposleni koji rade u vašoj instituciji Zaštitnika građana, moram da kažem, od vas samih? Pa, evo zanimljivih podataka.

Protiv vas, gospodine Pašaliću, trenutno se vodi pet postupaka zbog mobinga. Da. Postupci se vode pred Višim sudom u Beogradu. Upravnoj inspekciji podneto je 10 predstavki zbog različitih nezakonitosti i nepravilnosti i u toku je isplata tužiocima po različitim osnovama. Pet disciplinskih postupaka pokrenuto je u vašoj instituciji 2020. godine protiv pet zaposlenih i svi su obustavljeni bez objašnjenja 2022. godine.

Međutim, troje od pet zaposlenih bili su primorani da napuste vašu instituciju. Poslednji konkurs za zapošljavanje vođen je nezakonito i vi znate po kojim osnovama, jer su vam zaposleni pisali pritužbe. Zatim, primljeni zaposleni su oni koji ne obavljaju poslove za koje su primljeni, a niti su za iste kvalifikovani.

Međutim, zanimljiv nam je slučaj kao od juče, u Odeljenju nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, to je upravo ono o čemu govorimo, nisu primljeni kompetentni kadrovi, niti oni koji imaju radno iskustvo, već sin Čede Backovića, bivšeg državnog sekretara, a to je slučaj kao sličan onom od juče o kome je govorio kolega Aleksić. Dakle, šta se dešava kao posledica toga u vašoj instituciji? Samo za vreme vašeg mandata, po mojim podacima, institucije je napustilo 1/3 zaposlenih. Dakle, trenutno ih radi 73, a bilo ih je 102. Od tih 73, samo 27 radi po pritužbama građana. Tako da, sve pritužbe lica lišenih slobode obrađuje samo jedno lice. Takođe, samo jedno lice obrađuje sve pritužbe koje se odnose na PIO Fond, na radne odnose i socijalnu zaštitu, a zamislite u timu za medije. To je ono kada govorimo o zataškivanju raznih slučajeva. To su ti timovi koji postoje po celoj Vladi Republike Srbije i ostalim institucijama, radi čak četiri zaposlena lica.

Postoji nešto vrlo zanimljivo, meni je vrlo zanimljivo, da li može da se zna sadržaj direktnih razgovora koji vi, gospodine Pašaliću, vodite sa građanima i koji je njihov ishod? To nisu vaši privatni razgovori, razgovarate kao institucija, kao predstavnik institucije i ti bi razgovori trebalo da budu nama svima dostupni, da možemo da imamo uvid u njih.

Vrlo su zanimljivi razgovori koje ste vodili, odnosno koje ste radili kao posrednik u razgovoru sa stanovnicima neformalnog naselja „Vijadukt“ u Resniku o uslovima njihovog iseljavanja. Međutim, ono što je mene vrlo zabrinulo je saznanje da su ti stanovnici naselja „Vijadukt“ bili prinuđeni da potpišu dokument kojim se odriču od prava na žalbu ili bilo koje drugo pravno sredstvo u ovom postupku. Da li je to moguće? Da li je to moguće u pravnoj državi, ako smo mi pravna država i ako ste vi Zaštitnik građana?

Ja verujem niti da smo mi pravna država, niti da ste vi, niti bilo ko od vas, izvinite kolege, osnovano sumnjam da ste vi zaštitnici građana u svojoj sferi, jer ova država, znate, ne gaji, ne želi slobodne građane, ona ne želi građane, ona gaji kult ličnosti i kult podanika. Meni je bilo neprijatno da slušam danas ove sastave koje pišu kolege. To su podanički sastavi, to nisu govori slobodnih građana, čak ni oni nisu slobodni.

Zato bih na kraju samo zamolila gospodina Orlića, gospodine Orliću, vi ste na čelu Odbora za prava deteta. Malopre je gospodin Janko Veselinović govorio o jednoj veoma važnoj stvari, o životu jednog deteta koje živi, maltene, „Trumanov šou“ i mi svi kao društvo to gledamo, pogotovo gledaju vaši glasači koji su zavisnici od rijalitija, mislim na „Farmu“.

Znači, vi ste olako prešli preko toga, olako ste prešli preko toga, iako je vaša dužnost da reagujete. Ja vas molim da izađete bar za momenat iz te uloge koju vam je dao vaš predsednik i da se vratite u ulogu predsednika Odbora za zaštitu prava deteta. Ovo nije naivna stvar preko koje ste trebali da prođete onako onim, da kažem, marifetlucima kojima ste skloni kada je u pitanju Poslovnik. Znači, molim vas, obratite pažnju na to.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Dobro. Što se tiče ovog poslednjeg gde ste se obratili meni, te sadržaje rijaliti programa zaista ne mogu da komentarišem. Vidim da ste vi i gospodin Veselinović te programe pažljivo pratili. Sve znate ko tamo učestvuje i šta radi. Ja moram da priznam, ja to zaista ne znam. Prosto nisam to gledao ali, dobro, ako vi gledate i volite to da gledate, to je sve u redu, to je vaše pravo. Dobro je da se zna šta volite da gledate i šta dobro poznajete. Drago mi je što ste to podelili sa nama, to je veoma važno.
Što se tiče govora ljudi koji sede sa suprotne strane, rekli ste, to nisu govori „slobodnih građana“. Pogrešili ste. Pokret slobodnih građana sedi tu pored vas, bili ste na istoj listi, sada više niste. Znači, ne sede preko puta, nego tu pored vas.
(Marijan Rističević: Poslovnik.)
(Aleksandar Jovanović: Javio se za Poslovnik učesnik rijalitija.)
Otkad ste se podelili, više ne možete da pohvatate ko se kako zove i gde živi i gde mu je stranka i kako mu se zove stranka, da li je tako, gospodine Jovanoviću? Svratio nam je Ćuta Jovanović i odmah se oglasio da ne promakne da je došao. Svi smo primetili da ste tu. Dobro.
Sad imamo više prijava za reč.
Prvo Poslovnik, Marijan Rističević.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
Dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram član 106. i član 107. Gospodine predsedavajući, mislim zbog ove rečenice ili polurečenice „podanički sastavi“ koje je izrekla koleginica, da ste bili u obavezi da reagujete malo žustrije, mada cenim vašu popustljivost.

Dame i gospodo narodni poslanici, kada pokuša da nas uvredi neko u čijoj su stranci, gospodine predsedavajući, zamislite stranku koju vode Jeremić, Aleksić i Bora Novaković. Ja to sa pravom mogu nazvati strankom „tri lopova“. Kad oni pokušaju da vas uvrede i kad još pričaju o nekim pravima zatvorenika, to mora da je iz iskustva Bore Novakovića.

Dame i gospodo narodni poslanici, pošto Pećinci nemaju, gospodine predsedniče, poslanika u obavezi sam da kažem da se oni zalažu samo za prava dva deteta od 83 ne upisana. Oni se zalažu samo za prava dece koja pripadaju, odnosno dece članova njihove stranke. Znači, oni misle da su ta deca posebna deca, a da deca koja ne pripadaju pripadnicima druge stranke ili koja pripadaju ljudima koji nisu ni u jednoj stranci nemaju nikakva prava.

Gospodine predsedniče, pri tome je o socijalnim pravima govorila na takav način da sam ja dirnut i za mene je to uvreda. Kada to govori osoba čiji predsednik puši tompuse od 1.500 evra i od 1.400 evra, kada takav poslanik priča o pravima, „200 dinara“ itd, „Kohibe“, „Romeo i Julija“ i razna ludila, to je onaj međunarodni lopov koji puši tompuse, koji popuši godišnje 25.000 evra.

Kad nas oni ubeđuju o pravima ljudi sa 200 dinara, to je uvreda i za te ljude i za sve nas. Hvala.

Ne tražim da se glasa.