PETA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.04.2003.

4. dan rada

OBRAĆANJA

...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Srđan Petrović, zatim narodni poslanik Milovan Radovanović.
Reč ima narodni poslanik Emilija Krstić, došlo je do zamene, narodni poslanik Srđan Petrović je odustao. Izvolite.

Emilija Krstić

 Dame i gospodo narodni poslanici, neprilagođene javne finansije, odnosno njihova projekcija od strane Vlade Srbije dovode do ovakvih predloga, što zakona, a što izmena i dopuna zakona koje imamo danas na dnevnom redu. Svi projekti ukazuju na to i nedvosmisleno je da su sami po sebi, nakon svih prethodnih aktivnosti koje smo imali, dokaz da je politika Ministarstva finansija i Vlade Republike Srbije usmerena na puko punjenje budžeta. S druge strane, ovakvo punjenje budžeta prati nekontrolisano trošenje novca kojim se on puni, a to je novac, složićete se, poreskih obveznika.
DSS je više puta ukazivala na činjenicu da Vlada Republike Srbije nema zapravo pravi projekat reforme poreskog sistema. Ako ga je možda i imala 2001. godine, danas možemo slobodno reći da ovako kako je pritisnuta, kontinuiranim odsustvom privrednih, proizvodnih, ekonomskih, investicionih i svih drugih aktivnosti, ona polako odstupa od onoga što je možda u jednom trenutku bila neka prava vizija.
Ovakvo odstupanje ima za posledicu dalje urušavanje ekonomskog i privrednog ambijenta, a on kao takav nameće prinudne i iznuđene poteze u oblasti ove poreske politike, koja treba kako-tako da pokrije i popuni visok budžetski deficit na koji je DSS ukazivala i prilikom donošenja budžeta za 2003. godinu i za 2002. godinu, kao i prilikom usvajanja rebalansa budžeta za ovu godinu.
U suštini, možemo slobodno reći da pravih poreskih reformi nema, jer da ih ima one bi trebalo da doprinesu ukupnom snižavanju poreskog opterećenja, smanjenju ulaganja države u privredu, podsticanju investicija kojih i dalje nema, a sve je to zajedno izostalo.
Sada su tako Ministarstvo finansija i Vlada Republike Srbije prinuđeni, recimo, povećanjem akciza koje imamo kao tačku dnevnog reda na ovoj sednici, na motorni benzin i dizel gorivo, da nadoknade ono što je izostalo zbog poreskih oslobađanja za mazut, prirodni zemni gas i mlazno gorivo. U obrzaloženju se kaže da se očekuje prihod od 3,5 milijarde dinara i sve ovo ide u prilog tezi o interesu predlagača da po svaku cenu popuni budžet.
Zapravo, Vladu i ne interesuju efekti koje će ovo imati na povećanje cena i troškove poslovanja. Jedino što treba, a to je opstati, drugog načina očigledno nema i kao krajnja posledica, naravno, trpe građani i privreda.
Što se poreza na finansijske transakcije tiče, DSS je mišljenja da ovaj oblik poreza treba ukinuti, a što je i bila namera i obećanje Vlade Republike Srbije. Time bi se povećala konkurentnost naše privrede, a i ubrzao proces harmonizacije našeg poreskog sistema sa sistemima zemalja Evropske unije.
Naravno, kolega Petrović je rekao da ćemo mi glasati za izmene i dopune Zakona o porezu na finansijske transakcije, jer ipak mislimo da ovo smanjenje na 0,22% proporcionalno je ipak pomak. Međutim, ovo i dalje predstavlja previsoko opterećenje poreskih obveznika. Vlada i dalje istrajava na ovom obliku koji razvijeni sistemi u Evropi ne poznaju i on je predmet kritike stranih investitora, pošto za posledicu ima stvaranje neprivlačnog poslovnog okruženja i ambijenta za njihova ulaganja.
Kada je reč o republičkim administrativnim taksama, mišljenja smo da je u predlogu trebalo predočiti i uporedni pregled dosadašnjih administrativnih taksi, jer analizom smo utvrdili da je njihov iznos previsok i da bi ga trebalo smanjiti bar za 30%. Naravno, od ovog se izuzimaju dosadašnje savezne administrativne takse koje su pretrpele usklađivanja.
Na kraju, DSS je uvek naglašavala da, u cilju razvijanja stabilnog sistema javnih finansija, treba prestati sa "napumpavanjem" budžeta, sa veštačkom projekcijom bruto društvenog proizvoda, sa visokim deficitom budžeta koji se pokriva iz privatizacije, donacija kojih će sve manje biti, kao i naravno kredita. Treba prestati sa nekontrolisanim trošenjem novca, jer će u protivnom ova država i njeni građani i u 2004. godini, a i u narednim godinama zapasti u ozbiljnu finansijsku i ekonomsku krizu. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milovan Radovanović, poslanička grupa SRS, a zatim narodni poslanik Nebojša Jović, SPS.

Milovan Radovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u zapadnim  razvijenim zemljama 1% razlike u stopi poreza na promet dovodi do smene vlasti. Da je to slučaj i kod nas stranke DOS-a odavno ne bi bile na vlasti. Zašto? Zato što čim je došao DOS na vlast uveo je restriktivnu poresku politiku, jedinstvenu stopu poreza na sve proizvode i usluge, osim za par izuzetaka, od 20%; toliko je bio porez na promet za hranu i lekove, u međuvremenu je nešto poreska stopa smanjena, ali je jedno izvesno vreme bila najveća u Evropi.
Što se tiče seta predloženih zakona iz oblasti poreza, namera je predlagača zakona, kada je u pitanju porez na finansijske tansakcije, da smanji i uvede jedinstvenu stopu poreza od 0,22% na sve finansijske transakcije i pri tome kao jedan od razloga navodi smanjenje cene finansijskog kapitala. To znači nešto, ali u većoj meri znači protok finansijskog kapitala kroz platni promet banaka u Srbiji koga nema. Taj iznos je mnogo mali zbog toga što privreda stoji, zato što proizvodnje nema i neće uopšte doći do finansijskog efekta, niti do ubira javnih prihoda od strane države većeg nego do sada. Smanjenje stope tog poreza će samo deklarativno značiti, iako je naravno povoljniji nego do sada.
Kada je u pitanju Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na finansijske transakcije smatramo, mi u Srpskoj radikalnoj stranci, da bi trebalo u skladu sa bilansnim stanjima, periodičnim bilansima i završnim računima uvesti kvartalno oporezivanje, jer je ono primerenije, pogotovo u ovoj situaciji kada privreda ne radi i kada u periodu tranzicije treba poštenije vršiti privatizaciju pojedinih firmi. Ne kažem za sve, ali u pojedinim firmama se to radi na jedan protivzakonit i nepošten način.
Kada je u pitanju Zakon o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, gde treba povećati iznos akciza za gorivo, odnosno 2,50 dinara za motorni benzin i 1,53 dinara po litru na dizel gorivo, to će dovesti do negativne situacije u zemlji zato što neminovno dolazi primenom ekonomskih zakona, što je to prirodno, do povećanja cene goriva. To dalje vodi u lanac povećanja cena robe široke potrošnje. Ko je tu gubitnik? Gubitnici su krajnji potrošači.
Manje su dobili ukidanjem akciza i poreza na promet određenih roba u novembru prošle godine nego što će izgubiti povećanjem cene goriva, a što dovodi do neminovnog povećanja cene robe široke potrošnje i naravno cene usluga, jer povećanjem cene goriva dolazi do povećanja troškova poslovanja. To dalje vodi do povećanja cene robe na tržištu, bez obzira o kojoj robi se radi, tako da će taj lanac poskupljenja pogoditi naravno građane kao krajnje potrošače.
Zbog čega je došlo do poremećaja tih odnosa? Došlo je zbog toga što je Vlada donela uredbu o monopolu Naftne industrije Srbije kao jedine firme koja može da uvozi naftu. Liberalizacijom uvoznika nafte i slobodom tržišta po tim pitanjima, da veći broj firmi koje su registrovane za uvoz nafte i naftnih derivata mogu slobodno da uvoze ovu vrstu robe, doći će do horizontalnog proširenja obveznika plaćanja poreza na promet nafte i naftnih derivata i time naravno do ubira većeg iznosa poreza po ovom osnovu. Znamo i mi da ste vi svesni toga i neminovno je da dovedete do liberalizacije uvoza ove robe.
Kod izmena i dopuna Zakona o porezu na dobit preduzeća želite da uskladite bilansne prihode i rashode, odnosno periodične izveštaje završnog računa kod pravnih lica, pre svega za ovu godinu kod banaka i drugih finansijskih organizacija, i da njihove izveštaje uskladite sa međunarodnim računovodstvenim standardima. U tom smislu želite da izbalansirate određene rashode koji neće biti oporezivani i druge rashode kod banaka i finansijskih organizacija koji će biti oporezivani.
U tom smislu smatramo da ne treba osloboditi poreza sve predviđene stavke koje ste u ovom zakonu pomenuli, kao što su pokloni i prilozi dati političkim organizacijama; zatim ulaganja za sport neće biti oporezivana; smatramo isto da članarine komorama koje su obavezne treba da budu oporezivane, osim kod privatnih kada dolazi do njihovog pojavljivanja na bazi slobodno izražene volje; tako da ima ovde mnogo toga što može da vam se zameri, ali zbog vremena zaustavljam se na ovome da treba mnogo toga uraditi da bi se ovaj zakon kvalitetnije poboljšao i mogao da nađe pozitivnu primenu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nebojša Jović, a zatim Slavoljub Matić.

Nebojša Jović

Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, Narodna skupština Republike Srbije je zakone o porezu na promet i akcizama donela krajem marta 2001. godine, a stupili su na snagu 1. aprila 2001. godine i kao razlog za donošenje takvih  zakona naveli ste potrebu za pravičnijim pristupom poreskom obvezniku sa stanovišta njegove ekonomske snage. Za ovom govornicom je i tada rečeno da su predloženi  zakoni o porezu na promet i akcizama znatno rigorozniji od pojstojećih.
Predlogom zakona o akcizama predloženo je povećanje akciza za naftu i naftne derivate. Kao razlog za donošenje ovog zakona naveden je cilj da se obezbede sredstva za aktivno vođenje socijalne i razvojne politike Republike, pri čemu se istovremeno išlo u susret zahtevima Evropske unije o visini fiskalnog opterećenja ovih proizvoda, ali u meri koja neće imati za posledicu porast obima sive ekonomije.
Međutim, da li je to tako ako se zna da država zbog šverca motornih ulja i maziva godišnje izgubi oko 130 miliona evra. Taj podatak je objavljen krajem marta 2003. godine i tim povodom reagovala je grupacija za maziva Privredne komore Srbije, zaključivši da Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike odmah upute zahtev za hitno ukidanje ili smanjenje akcize koja iznosi 45 dinara, da povećanje akcize ne dovede do toga da prodaja krene neželjenim tokovima, jer deo tržišta, koji formalno pripada Naftnoj industriji ili koji ni prošla, ni sadašnja uredba ne reguliše, jesu ulja i maziva. Ako bi se taj problem definisao da li bi morali na naftu i benzin da uvodimo nova opterećenja u delu obračuna i naplate akciza.
Gotovo tačno na dvogodišnjicu važenja Uredbe o posebnim uslovima i načinu uvoza, prerade, prometa i distribucije nafte i naftnih derivata, ona je doživela svoju prvu bitniju promenu. Umesto NIS-a, kao jedinog uvoznika sirove nafte, ovim poslom će moći da se bave i drugi učesnici na tržištu, čime postaju obveznici akcize. Namera je da promenjenom uredbom Naftna industrija Srbije bude izložena konkurenciji i ne bude zaštićena kao do sada, kao i da uredba reguliše usaglašavanje maloprodajnih cena derivata sa kretanjima na tržištu nafte, da to predstavlja značajan korak u regulisanju tržišta nafte i derivata u zemlji, kao i da, što je najvažnije, republički budžet bude najzadovoljnija strana.
Međutim, zabrinjava podatak da su ukupni javni prihodi u januaru 2003. godine znatno ispod sezonskih očekivanja i u svakom slučaju ostaće zabeleženi kao negativan istorijski presedan. Naplata budžetskih prihoda i prihoda socijalnog osiguranja od 26,1 milijarde dinara je za 49,5% niža od prethodnog mesečnog ostvarenja. Ako se pak iz analize isključe neizvorni prihodi budžeta, pad prihoda u januaru u odnosu na decembar je 51,9% nominalno ili 52,2% realno.
Neposredni uzroci navedenih kretanja su u smanjenju ekonomske aktivnosti i zarada stanovništva. Izmenama i dopunama Zakona o porezu na promet koji smo doneli stvoren je deficit u budžetu za oko 5,4 milijarde dinara. Zakonom o budžetu za 2003. godinu bilansirana su sredstva koja bi trebalo ostvariti po osnovu povećanja akcize na motorni benzin i dizel gorivo, što je Predlogom zakona i učinjeno.
Predloženo rešenje o akcizi na motorni benzin i dizel gorivo kaže da se neće bitnije poremetiti postojeći odnos nivoa cena motornog benzina i dizel goriva u Republici. Međutim, ako znamo da povećanje akcize mora da se nadomesti samo iz razlike u ceni, postavlja se pitanje - dokle će to biti paravan za pokriće akcize?
Aprila 2001. godine doneli smo Zakon o porezu na finansijske transakcije i u njemu je članom 6. regulisano da to iznosi 0,6%. Izmenama i dopunama Zakona o porezu na finansijske transakcije ukinuta je proporcionalna stopa, tako što je uvedena regresivna poreska stopa, te je visina zavisila od visine poreske osnovice.
Tada smo u raspravi govorili da nije dobro uvoditi regresivnu stopu, jer raspon stope od 0,41 do 0,22 ne dovodi do smanjenja poreza na finansijske transakcije, ako se uzme u obzir da tek na osnovicu od preko milion dinara dolazi do smanjenja tada važeće stope od 0,30 do 0,27%, pa sve transakcije do milion dinara imale su povećanje poreza na finansijske transakcije, iako znamo da su nalozi do 60.000 dinara učestvovali sa 95% u ukupnom broju naloga platnog prometa.
Članom 4. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na finansijske transakcije predlaže se da porez na finansijske transakcije iznosi 0,22%. Dakle, vraćamo se na proporcionalnu stopu. Ovim se predlaže značajnije smanjenje poreza na finansijske transakcije, ali je naše mišljenje da bi na ovoj sednici trebalo doneti odluku, što smo u amandmanu i predložili, da on iznosi 0,15%, sa tendencijom da bude i ukinut, ako zaista želimo da kroz politiku smanjenja poreskih stopa smanjimo cenu finansijskog kapitala, oživi finansijsko tržište i da to direktno utiče na smanjenje cena usluga, kao i smanjenje troškova platnog prometa.
Razlog za donošenje Predloga zakona o administrativnim taksama je taj što one nisu menjane pet godina, a rast troškova života je iznosio 686,70%. Rekao bih da je nelogično duplirati administrativne takse za vreme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja. U navedenim okolnostima problem je obezbediti budžetska sredstva, ali u takvim uslovima i građani imaju problem da obezbede sredstva za svoju egzistenciju, a to ne treba zanemariti u trenutku kada donosimo odluku o tome koliko će da iznosi administrativna taksa po ovom osnovu. Zahvaljujem.

Ljubiša Maravić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slavoljub Matić.

Slavoljub Matić

Poštovana gospodo, bila bi demagoška priča da budžetska sredstva plasiramo u razvoj privrede, mislim da je nepotrebno da koristite takvu priču za ovom govornicom, ali takođe kritikovati namete kako bi se popunjavale budžetske rupe svakako da je zadatak svih onih koji ne podržavaju ovakav rad Republičke vlade.
Od ovih nekoliko zakona koji povećavaju namete, karakterističan je namet koji se povećava kroz Zakon o republičkim administrativnim taksama. Odmah na početku rasprave o ovim zakonima želim da kažem da je ovaj predlog zakona o administrativnim taksama za mene neprihvatljiv, jer predviđa višestruko povećanje iznosa administrativnih taksi.
Dakle, smatram da su iznosi neprimereni u odnosu na ukupan privredni ambijent u Srbiji i u odnosu na prosečne zarade. U obrazloženju Predloga zakona navodi se da će donošenjem ovog zakona biti ostvaren dodatni priliv u budžet od oko dve milijarde dinara.
Ovde se postavljaju najmanje dva pitanja - prvo pitanje: da li je logično da se iznos taksi utvrđuje po projektovanju i donošenju budžeta Srbije za 2003. godinu, a dodaćemo i rebalansa budžeta za ovu godinu; a drugo pitanje: zašto je budžet Srbije u deficitu i već se na početku godine ide na pokriće nametanjem visokih taksi građanima, ako se zna da građani već plaćaju naknadu za rad državnih organa kroz druge vidove plaćanja, kao što su porezi i druge dažbine?
U obrazloženju Predloga zakona ne daje se uporedni pregled dosadašnjih i predloženih republičkih administrativnih taksi. Na ovaj način pokušava da se sakrije drastičnost povećanja dosadašnjih taksi. Predlagač je kao podatak za poređenje predočio samo indeks rasta troškova života u odnosu na 1998. godinu, kada su vršene poslednje izmene i dopune, a visok porast republičkih administrativnih taksi nedopustivo će visoko opteretiti poreske obveznike.
Osim visokih iznosa, prilikom utvrđivanja tarifa nije se dovoljno vodilo računa da se usluge od kojih veću korist ima zajednica razdvoje od usluga koje donose korist poreskom obvezniku. Taksa ne sme da se pretvori u porez, što u slučaju ovog predloga zakona jeste i mora biti ispod svake cene koštanja usluga.
Ovako visokim iznosom taksi u delu obaveza građana na indirektan način se ograničava pravo građana i vrši podela na one koji mogu svoje pravo da koriste, jer imaju novac, i na one koji pravo ne mogu da koriste zato što nemaju dovoljno novca, a po zakonu im to pravo pripada.
Navešćemo dva primera - ako je državni organ prilikom vršenja javnog ovlašćenja povredio neko pravo građanina, a građanin tu povredu prava želi da dokaže, osim drugih troškova koje mora platiti, mora platiti taksu od 2.000 dinara da bi dobio mišljenje o primeni republičkog propisa, kao i 1.000 takse ukoliko želi da uloži vanredni pravni lek u upravnom postupku.
Neko može da kaže da se ne radi o visokim iznosima, ali dodao bih da to može biti tačno kada je u pitanju građansko-pravni spor, kada građanin ulazi svojom voljom u spor i kada želi na neki način taj spor, u koji je ušao svojom voljom, da razreši. Međutim, ovde se prosto radi o sporu građanina i države.
Inače, više primera visokih iznosa možemo da navedemo, a evo samo nekoliko. Recimo, davanje saglasnosti na nastavni plan 9.000 dinara, nostrifikacija školske isprave 12.000 dinara, rešenje po zahtevu za odobrenje da se u firmu, preduzeće, unese naziv - Srbija, hajde, možemo to da opravdamo ne neki način, 100.000 dinara, mada je pitanje da li će se isplatiti državi da naplaćuje svoj naziv, ukoliko daje ovoliku tarifu; možda bi neka niža tarifa bila primerenija i isplativija za državu.
Potom, rešenje o ispunjenju uslova centra za obuku vozača 35.000 dinara (pazite, na to treba dodati, a šteta što nema ministra Šabića ovde, i one lokalne takse koje lokalne skupštine propisuju svojim sugrađanima). Verujte, raspitao sam se kod kolega iz Niša i rekli su mi da to iznosi čak 35.000 dinara. Gospodine Panajotoviću, nemam kome drugom da se obratim, a vi ste ovako upečatljiv lik, znači republička taksa plus 35.000 dinara za vozačku dozvolu. Pa, pošaljite dete tamo (u tim sam godinama kada mi deca pristižu za obuku), 70.000 dinara treba da plati, ali na svu sreću ne živi u Nišu. U Požarevcu je to dosta jeftinije.
Dalje, za odobrenje probnih tablica 10.500 dinara, za rešenje po zahtevu za davanje ovlašćenja za vršenje poslova na unapređenju i zaštiti od požara 42.000 dinara. Ne smem da vam pričam kakvih problema kao predsednik skupštine opštine imam kad je u pitanju protivpožarna zaštita i kada protivpožarci iz SUP-a dođu i kontrolišu privrednike. Verujte da su opterećenja ogromna i tu su svakodnevni problemi.
Šta hoću da kažem - imali smo rebalans budžeta. U rebalansu je predviđeno nekih milijardu i 600 miliona za povećanje u razdelu koji se odnosi na MUP Srbije, 400 miliona za povećanje u razdelu za proširenje zatvora u Srbiji, 200 miliona za filmski grad, koji je, usput da kažem, izdat Italijanima. Zašto 200 miliona - pa znate kako opozicija to tumači: jednostavno ministar Lečić nije samo ministar kulture, već je i ministar medija, pa valja potkrepiti to njegovo ministarstvo (mislim na onaj deo medija) i njegovu potrebnu podobnost da toleriše ovo što nam se dešava u vanrednom stanju, a o policijskoj državi i zatvorima da i ne pričamo. Mislim da se svi ovde zalažemo za borbu protiv kriminala, posebno onog organizovanog, i da ti razdeli treba da se povećaju, pa ako treba i platićemo putem ovih dažbina. Ne smemo dozvoliti da se ova država bori samo protiv jednog dela kriminala. Dodao bih preku potrebu da ove takse, ukoliko se namenjuju za ova povećanja kad je u pitanju MUP Srbije, pre svega treba nameniti za borbu protiv privrednog kriminala.

Ljubiša Maravić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, a neka se pripremi narodni poslanik Radojko Petrić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, koliko Vlada poštuje ovu skupštinu, vidi se po tome što su članovi Vlade tu samo kada se Vlada bira. Sada smo doživeli i to da nemamo predstavnika predlagača zakona, odnosno nadležnog ministra finansija, gospodina Božidara Đelića. Trebalo bi sada da bude tu da nam objasni zašto dolazi do ovog poreskog paketa zakona, odnosno zašto se porezi i akcize na neku robu uvećavaju.
Kada je u pitanju izmena Zakona o akcizama, predlagač je naveo objašnjenje da akcize na motorna goriva moraju da se povećaju zbog deficita u budžetu Republike Srbije, zato što je određena roba oslobođena plaćanja poreza na promet, i to: jestivo ulje, mast, šećer, računarska oprema, meso, mlazno gorivo, mazut i prirodni gas.
Da se podsetimo da su ta poreska oslobođenja doneta u novembru mesecu prošle godine i da su ministru i Vladi, kada su projektovali budžet za 2003. godinu, ti parametri bili poznati. Imali smo priliku da taj deficit u budžetu ispravimo i kada smo nedavno usvajali rebalans budžeta Republike Srbije, pre par nedelja. Samo objašnjenje gospodina ministra se odnosi na prihodnu stavku u budžetu od poreza na promet, a ne na akcize, tako da se Predlogom ovog zakona remeti prihodna strana budžeta.
Postavlja se sada pitanje koji su ovde pravi razlozi za povećanje akciza. Prave razloge treba tražiti u deficitu budžeta koji je nastao preteranom fiskalnom politikom ove vlade i poreskim zakonima. Sada se može slobodno reći da ova poreska povećanja u privredi izgledaju kao da benzinom gasite vatru.
Drugi mogući razlog je taj što Savet evrope i Evropska unija vrše pritisak na Srbiju da svoje cene motornih gorova uskladi sa cenama zemalja u okruženju, mada nigde, iako vaši režimski novinari izveštavaju i sada iz ove skupštine, niko od članova Vlade nije dao jasno objašnjenje hoće li benzin i dizel gorivo da poskupe.
U jednom delu objašnjenja, za one koji ne čitaju zakon a dobacuju, piše ovako: "Predloženo povećanje akciza na motorni benzin i dizel gorivo neće bitno poremetiti postojeći odnos nivoa cena motornog benzina i dizel goriva u Republici Srbiji u odnosu prema zemljama u okruženju".
Znači, definitivno nam se potvrđuje, doduše stidljivo, da će doći do poskupljenja.
Koje su posledice povećanja akcize na motorna goriva? Prva i direktna posledica jeste povećanje cena tih naftnih derivata. Druga, indirektna, koja se posebno odnosi na povećanje dizel goriva, jeste da će se povećati troškovi u poljoprivrednoj proizvodnji, industriji i transportu robe i usluga, što mora uticati na rast cena na malo, odnosno na pad životnog standarda. Svakome je jasno da se i malo povećanje dizel goriva višestruko reprodukuje na cenu robe široke potrošnje.
Postavlja se sada pitanja zašto nisu povećane akcize u robi koja ne utiče bitnije na životni standard stanovništva, na primer akcize na alkoholna pića ili cigarete. Možda je razlog što se ne povećava akciza na cigarete taj što ova vlada ne može da kontroliše tokove duvana ili što su pojedini članovi Vlade bliski duvanskoj mafiji, Stanku Subotiću-Canetu Žapcu ili Miloradu Dodiku, ili sa njom tesno sarađuju. Tu prvenstveno mislim na premijera Crne Gore Mila Đukanovića i na crnogorsku Vladu.
Uopšte, kada je u pitanju taj deficit u budžetu, vrlo je lako bilo rešiti to pitanje. Bilo je potrebno samo tih 5,4 nedostajućih milijardi nadoknaditi tako što bi se u rashodnoj strani budžeta ukinule specijalizovane usluge, jer nam ni jedan jedini član Vlade do sada nije objasnio na šta se taj novac troši, isto tako i usluge po ugovoru, za koje je predviđeno da se izdvoji četiri milijarde dinara, odnosno ukupna ušteda od 9,8 milijardi dinara, što je dva puta više nego prihod koji će se dobiti povećanjem akciza na motorna goriva.