ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 04.11.2004.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

04.11.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:00 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Boško Ristić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo poslanici, žao mi je što ministar pravde, gospodin Stojković nije tu kada obrazlažemo ove amandmane, zato što je ovo flagrantni način kršenja pravnog sistema u Srbiji.
Zbog čega? Zato što je predlagač predvideo da je izvršni sudija najviši sud u ovoj zemlji. Zato što ima pravo da ospori i stavi pod sumnju svaku pravosnažnu presudu po kojoj je odlučivao opštinski sud, okružni sud, Vrhovni sud, jer kaže – kada izvršni sudija u toku postupka posumnja da pravosnažna i izvršna presuda je zasnovana na pravu, odnosno na raspolaganjima koja nisu u dispoziciji stranaka, da je protivna prinudnim propisima, a takav postupak je imao celu svoju hijerarhiju odlučivanja, od opštinskog do Vrhovnog suda.
To znači da sudija izvršnog suda, to je po pravilu opštinski sud, može da stavi sumnju na takvu presudu i da inicira u toku izvršenja postupak pred nadležnim tužiocem, da podigne zahtev za zaštitu zakonitosti.
Želim da podsetim javnost, pre svega stručnu, moje kolege pravnike koji se bave pravnim poslovima i zastupaju pred sudovima, da postoji subjektivni i objektivni rok za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti, odnosno za pokretanje vanrednih pravnih lekova.
U konkretnom slučaju Zakon o parničnom postupku kaže da je nadležni tužilac u mogućnosti da podigne zahtev za zaštitu zakonitosti u roku od tri meseca od momenta kada se presuda više nije mogla pobijati redovnim pravnim lekovima. Svaka pravosnažna presuda može se izvršavati u roku do 10 godina. Posle 10 godina zastareva pravo na izvršenje.
Ukoliko stranka na osnovu takve presude desete godine u jedanaestom mesecu, mesec dana pre isteka roka od 10 godina, pokrene izvršenje, izvršni sudija po ovoj odredbi imao bi pravo da zastane sa izvršenjem i pokrene postupak za izjavljivanje vanrednog pravnog leka. To znači da bi stranka izgubila mogućnost da naplati svoje potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom.
S druge strane, ovaj zakon je u direktnoj suprotnosti sa članom Zakona o parničnom postupku koji definiše rokove na osnovu kojih može da se izjavi zahtev za zaštitu zakonitosti. Ukoliko sam Republički tužilac nema mogućnost da produži rok zakonski, za sopstvenu obavezu da podigne zahtev, nije jasno na osnovu čega se izvršnom sudiji daje pravo da produžava zakonske rokove.
Od rimskog prava kroz istoriju nije poznata mogućnost produžetka zakonskih rokova. Zakonski rokovi se menjaju samo izmenom zakona, a ovde imate zakonsko ovlašćenje, gde sudija pojedinac može menjati zakonske rokove prema sopstvenom nahođenju.
To uvodi potpunu pravnu nesigurnost i pokazuje da stručna grupa koja je radila ovo nije obratila dovoljno pažnje. Neću reći da su nestručni, ali su radili brzopleto i nisu uvideli sve opasnosti i sve zamke koje su sebi ovde postavili.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Božidar Koprivica, izvolite.

Božidar Koprivica

Srpska radikalna stranka
Poštovani narodni poslanici, ja sam u ime SRS predložio da se član 7. Zakona o izvršnom postupku promeni tako što će se brisati stav 2. i stav 3. Moram ga pred vama prezentirati, pa ću citirati stav 2. i stav 3. Ako je potraživanje određeno u izvršnoj ili verodostojnoj ispravi u suprotnosti sa prinudnim propisima, izvršni sud će zastati sa odlučivanjem u predlogu i inicirati kod Republičkog javnog tužioca pokretanje postupka za zaštitu zakonitosti.
Ukoliko Republički javni tužilac ne pokrene postupak za zaštitu zakonitosti u roku od tri meseca od prijema inicijative, izvršni postupak će se nastaviti, a ukoliko pokrene postupak zastoj će trajati do donošenja odluke o zahtevu za zaštitu zakonitosti.
Ove stavove sam predložio da treba ukinuti i treba brisati. Time se poboljšava tekst zakona, jer javni interes i javni poredak su već zaštićeni Zakonom o parničnom postupku, odnosno članom 3 stav 3. Zakona o parničnom postupku.
Uvođenjem javnog interesa i javnog poretka, u predlogu ovog zakona, bi se omogućile mnoge brojne zloupotrebe izvršnog dužnika, koje bi bile sračunate samo na odugovlačenje postupka i namere dužnika da osujeti i spreči izvršenje. Dakle, čak i da prođe i ovaj rok od deset godina, koji je opšti rok zastarelosti izvršenja pravosnažnih presuda, o čemu je govorio gospodin Ristić, ovim bi se direktno, bez potrebe odlagalo izvršenje direktno na štetu poverioca i zato apelujem na vas, gospodo narodni poslanici, da moj amandman usvojite. Hvala.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala vama.
Da li još neko želi reč po ovom amandmanu? Izvolite, reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
(Boško Ristić, s mesta: Dobro bi bilo da je ministar tu.)
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Pa, ako već nekoga pozivamo, ne bih pozvao samo ministra, on je čovek danima sa nama i radi i on je rekao da je ovaj predlog uradila radna grupa, ali u toj radnoj grupi su bila i dva poslanika, Gašo Knežević i Dragor Hiber, te nemojte samo jednostrano to da posmatrate.
Čak su izdali i knjigu, ostvarili neke prinadležnosti zbog izuzetnog doprinosa kako da se unakazi zakon Petra Jojića, jer drugačije ne može ni da se opiše ovo što je urađeno. Pa, da, dobili ste čak i dokaz za to da je ta grupa radila.
Znači, nemojte pominjati samo ministra Stojkovića, on je samo prihvatio ono što je nauka napisala. Dometi naše nauke nalaze se u nama odavno poznatim prezimenima - Vodinelić, Hiber, Knežević, Begović, to je taj kanal preko koga idu donacije za ovakve stvari.
E, sad, moji prethodnici su opisali zašto ova dva člana i ova dva stava ne smeju da budu u ovom zakonu, ali sa gledišta narušavanja principa pravosnažnosti sudskih presuda. Međutim, u nastavku, iza reči - "i" nalazi se nešto što je besmisleno, što ne bi smeo da dozvoli sebi jedan profesor. Vidite, ovde se kaže - ako je potraživanje određeno u izvršnoj ili verodostojnoj ispravi. I, onda ti isti stručnjaci u članu 37. navode koje su to verodostojne isprave. Pa, pročitajte, videćete da je to - menica i ček.
Sada ja postavljam pitanje - kako će na bazi jedne menice jedan izvršni sudija da utvrdi da je to u suprotnosti sa prinudnim propisima? Uzme čovek ček, pogleda i vidi ček i on sada treba da zaključi da je to u suprotnosti sa prinudnim propisima. U verodostojnoj ispravi se ne vidi osnov potraživanja, nego se njome dokazuje da postoji neko novčano potraživanje. Bar je do sada tako bilo. Valjda je i sada tako.
Mislim da je tako zato što su to napisali u članu 37. E, pored ovih objektivnih, subjektivnih rokova itd. postavlja se stvarno pitanje - ko je taj ko može da vrši dodatnu reviziju pravosnažne sudske presude, jer je potraživanje u izvršnoj ispravi takođe ovde definisano u članu 31.
Mi imamo intervenciju više lektorsko logičku nego što je suštinska, ali u članu 31. se tačno nalazi opisano šta su to izvršne isprave, na osnovu kojih su odobrava izvršenje. Kada sud odobrava izvršenje on samo traži dokaz da je ta isprava postala izvršna, i u onom drugom delu predloga samo proverava da li su podobna sredstva, oblici i način namirenja potraživanja.
E, sada, u toj funkciji izvršnog sudije, da posmatra način, sredstvo i obim izvršenja, i da li je to u skladu sa izvršnom ispravom, izvršni sudija može da sugeriše tužiocu da pokrene postupak u kome će da se preispita pravosnažna sudska presuda. Osnovna načela pravosnažnosti zabranjuju ovakvu intervenciju, jer onda bi praktično značilo da se mi u izvršnom postupku nalazimo na terenu drugog, eventualnog ponovljenog sredstva koje se zove vanredni pravni lek i zahtev za zaštitu zakonitosti.
Ako je od profesora stvarno je mnogo od profesora. Stvarno je mnogo od profesora, jer oni očigledno ne znaju šta znači pravosnažnost. Ne znaju šta znači pravosnažnost i kako se dovodi u pitanje pravosnažnost neke presude.
Ne može pravosnažnost presude da se dovede u pitanje tako što će sudija - pojedinac da blago sugeriše, pa još, pošto i sami znate da ovo izvršenje zastareva za deset godina, a u tom periodu su istekli svi mogući rokovi za vanredne pravne lekove, praktično neko produžava mogućnost nekome da koristi drugi ili da ponavlja ranije korišćeni pravni lek poput zahteva za zaštitu zakonitosti.
Ovako nešto ne bi smelo da se pojavi, jer ne može sud da naloži korišćenje vanrednog pravnog leka. Ne može. Ovo je u suprotnosti sa načelima na kojima se zasnivaju sve odredbe Ustava o ustavnosti i zakonitosti. Imate celo poglavlje u Ustavu Republike Srbije koje kaže ustavnost i zakonitost. Ova jedna rečenica ova dva stava to negira.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala vama.
Da li još neko želi reč po ovom amandmanu? Izvolite, reč ima narodni poslanik Marko Krstin, pa Petar Jojić, pa Boško Ristić.

Marko Krstin

G17 Plus
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo, mislim da ne treba biti pravnik pa se složiti sa ovim amandmanom. Postojanje diskreditacije pravosnažne presude u pravnom postupku je nedopustivo. U osnovi zbog toga što svaki ustavni sistem, svake uređene države, kao što je i Srbija, poznaje izvršno - sudske odluke i sudske odluke se izvršavaju bez izuzetka.
Znači, na ovaj način se narušava sudsko načelo, odnosno ustavno načelo izvršivosti pravosnažnih sudskih odluka.
S druge strane mi narušavamo i načelo hitnosti izvršnog postupka, što govori o nekonzistentnosti zakona u celini, jer ako hitnost postupka definišemo kao načelo članom 5. onda kažemo da rokove sud određuje na najduže tri dana, a ako stranka u roku od tri dana ne preduzme radnju gubi pravo da preduzima radnju. Znači, prekludira se preduzimanje radnje.
Mi smo javnom tužiocu, s druge strane, dali ni manje ni više nego tri meseca da odugovlači izvršni postupak koji je hitan, sa jedne strane, a sa druge strane mi smo sudiji u izvršnom sudu dali pravo da ocenjuje - ne da li je odluka u skladu sa pravnim sistemom, ako je pravosnažna, nego da li je potraživanje u suprotnosti sa prinudnim propisima.
Napomenuću - da bi nešto došlo do izvršne isprave ono je podložno prvostepenom, drugostepenom postupku i reviziji. I, još - zahtevu za zaštitu zakonitosti. Ako i pored toga sudija opštinskog suda ima pravo da proverava sve ovo, onda mi derogiramo i hijerarhiju pravosudnog sistema.
Smatram da je ovaj amandman u potpunosti opravdan i da ga treba prihvatiti. Hvala.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala vama. Izvolite, reč ima ministar pravde, gospodin Zoran Stojković.

Zoran Stojković

Vlada prihvata ove argumente i prihvata ovaj amandman.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Pretpostavljam da se više niko ne javlja za reč.
Na član 8. amandman je podneo poslanik Boško Ristić.
Odbor za pravosuđe i upravu i predstavnik predlagača nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 8. amandman je podnela narodni poslanik Nataša Jovanović.
Odbor za pravosuđe i upravu i predstavnik predlagača nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Nataša Jovanović.