ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 02.12.2004.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

02.12.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:15 do 18:00

OBRAĆANJA

Aleksandar Vučić

Srpska radikalna stranka
Evo, završavam.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Završite repliku (smeh). Molim vas...

Aleksandar Vučić

Srpska radikalna stranka
Tražim da vi to ispitate, a vi ne brinite - uskoro dolazi sloboda i neće biti više irskih setera terorista. Hvala vam najlepše. (Aplauz.)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam. Molim vas, naravno, govornica...
(Dušan Petrović traži reč.)
Potpuno razumem... potpuno vas razumem, gospodine Petroviću, budite ljubazni. Pokušao sam krajnje tolerantno da vas zamolim sve. Molim vas, trenutno, sem dela Srbije koji se nalazi po Rezoluciji 1244 u nadležnosti Saveta bezbednosti, ni jedan deo zemlje nije okupiran. Nemamo razloga da šaljemo takve poruke. Nemamo razloga da se pojedinačno prozivamo i nema razloga da se na ovaj način govori o institucijama Srbije, i da se na ovaj način govori o narodnim poslanicima.
A, kao deo odbrane institucije, molim da se konsultujete o članu 94. stav 2. i da nastavimo sednicu za pet minuta. Molim vas, hvala.
(Posle pauze – 16,45)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, zahvaljujem se gospodinu Petroviću i gospodinu Vučiću. Posle obavljenih konsultacija nastavljamo rad. Prvi će imati reč gospodin Rankić, a pre toga samo da konstatujemo kvorum. Molim poslanike da ubace svoje kartice.
Reč ima narodni poslanik Branislav Rankić, a neka se pripremi narodni poslanik Petar Cvetković.

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o državljanstvu Republike Srbije, kako smo čuli od ministra, reguliše jedan složen sistem državljanstva. Već u članu 4. vidimo složenost tog sistema.
Naime, kaže se da državljanin druge države članice Srbije i Crne Gore na teritoriji Republike Srbije ima jednaka prava i obaveze kao i njen državljanin. Potpuno je bespotrebno govoriti druge, dovoljno je reći državljanin Crne Gore na teritoriji Republike Srbije ima potpuno ista prava kao i državljanin Republike Srbije, izuzev izbornog prava ili možda vi znate nešto što mi ne znamo. Možda mislite da će u budućnosti biti nekih novih članica, što mi zaista ne bismo voleli, izuzev ako bi se neko pridružio Srbiji.
U 5. članu takođe formulišete, odnosno tretirate šta se dešava sa nekim ko je državljanin Republike Srbije, ko ima dvojno državljanstvo, njemu se praktično priznaje državljanstvo Republike kada se nalazi na teritoriji Republike Srbije. Nije to dobro, zato što neko ima dvojno državljanstvo i ako je državljanin Republike Srbije, a nađe se u nekoj trećoj zemlji, on može da se pozove na državljanstvo Republike Srbije, ako na taj način tim državljanstvom može regulisati neke svoje potrebe koje ne može regulisati državljanstvom koje ima pored srpskog državljanstva.
Recimo, primer viza i viznog režima. Odmah u članu 7, da preskočim član 6, imate sticanje državljanstva poreklom.
Ovde je veoma zanimljivo da je nabrojano šest načina pojedinačno na koje se može steći državljanstvo poreklom, i onda kaže - državljanstvo Republike Srbije poreklom stiče dete, pa se nabraja, čija su oba roditelja u trenutku njegovog rođenja državljani Republike Srbije, pa čiji je jedan roditelj državljanin Republike Srbije, a drugi nije, pa dete da li je rođeno na teritoriji Republike Srbije sa jednim državljaninom ili nije rođeno na teritoriji Republike Srbije, pa da li je taj drugi državljanin zemlje članice.
Ceo ovaj član 7. u šest ovih tačaka može se reći u jednoj jedinoj rečenici, vrlo kratko, i to da državljanstvo Republike Srbije poreklom stiče dete bez obzira na mesto rođenja, ukoliko je u trenutku njegovog rođenja jedan od njegovih roditelja imao državljanstvo Republike Srbije. Sve ovo što sadrži član 7. staje u ovu jednu rečenicu. Još ako biste tu rečenicu proširili sa tim, uz saglasnost drugog roditelja, onda bi vam i član 8. potpuno postao bespotreban. Sada ćete videti zašto.
U članu 8. u 1. stavu regulišete - državljanstvo Republike Srbije poreklom stiče dete rođeno u inostranstvu, čiji je jedan od roditelja u trenutku njegovog rođenja državljanin Republike Srbije, a drugi je državljanin neke druge države, i to ako to roditelji sporazumno odrede. Već u sledećem stavu uopšte se ne traži sporazum, nego jedan od roditelja može upisati dete da bude državljanin Republike Srbije, bez obzira da li ima sporazuman pristanak drugog roditelja.
Prema tome, uz član 7. samo ovaj dodatak da ste dali, dovoljno je jedna rečenica za oba člana. To govori o tome da koncepcija zakona nije jasna, da se neka državljanstva kada se regulišu nekim drugim zakonom mogu regulisati u svega tri člana, a da ste vi ne znam zbog čega hteli da napravite jednu materiju u obliku zakona.
Imate u članu 10. zadnju rečenicu, apsolutno potpuno nepotrebnu, odnosno deo rečenice. Kaže - lice starije od 18 godina života, rođeno u inostranstvu, čiji jedan od roditelja u trenutku njegovog rođenja je bio državljanin Republike Srbije, a drugi strani državljanin, stiče poreklom državljanstvo Republike Srbije, ako do navršene 23. godine života podnese zahtev za upis u evidenciju državljana nadležnom organu Republike Srbije, pa onda - pod uslovom da nije steklo državljanstvo Republike na način predviđen članom 9. stav 1. Članom 9. je predviđeno da stekne do 18 godina. Naravno, onaj ko je stekao državljanstvo neće imati uopšte potrebe da traži državljanstvo po članu 10. Onaj ko je stekao po članu 1, ovo vam je potpuno bespotrebno.
Kada bih išao od člana do člana, ima mnogo stvari koje su nelogične. Članom 19. govorite da Vlada može praktično odlučiti da nekome da državljanstvo Republike Srbije tj. sticanje državljanstva prijemom, da primi nekog u državljanstvo Republike Srbije, gde je sve opisano, da se ne moraju poštovati tačke od 1) do 4) u članu 14.
Međutim, tu nedostaje ono što je osnovno. Da li taj kome Vlada želi dati državljanstvo prijemom u državljanstvo to prihvata?
Šta ćete ako se Vlada sastane i odredi da da državljanstvo recimo Maradoni, a on kaže - hvala vam, gospodo, ja to neću. Morali ste članom 19. da predvidite da i taj kome vi želite da date državljanstvo prihvati to, inače bez toga ovaj član zaista nema smisla.
Ima još nekih značajnih primedbi, samo ću vas podsetiti na član 28. ako imate zakon, recimo, pod tačkom 6) se tretira prestanak državljanstva otpustom. U tački 6) kaže se da ima strano državljanstvo ili dokaz da će biti primljen u strano državljanstvo. Onaj ko traži otpust ne treba da nas zanima da li ima strano državljanstvo ili dokaz da će dobiti strano državljanstvo, zato što odmah u članu 32. u prvom stavu kažete da to nije ni potrebno, odnosno da ako ne bude primljen u to državljanstvo koje traži u roku od godinu dana, on će dobiti državljanstvo iz koga je tražio otpust. Zbog vremena, završiću diskusiju. Ima mnogo toga što nedostaje u ovom zakonu, iako ne sporimo potrebu da se ovakav zakon donese.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Cvetković, a neka se pripremi narodni poslanik Ljubomir Kragović.

Petar Cvetković

Demokratska stranka Srbije
Dame i gospodo, isključivo ću o zakonu. Nastojaću da vaše vreme što efikasnije iskoristim, odnosno naše vreme, i o Predlogu zakona o državljanstvu Republike Srbije mogu reći da je jedan od onih zakona, a ogromnu većinu takvih zakona predložila je Republička vlada, koji su moderni, koji vode Srbiju u budućnost, u integraciju sa Evropskom zajednicom.
Ovo nije kvazireformski zakon, kako je sve svoje zakone i predloge proglašavala prethodna Vlada, i toliko o prethodnoj Vladi. O njoj ne treba više uopšte raspravljati. Ovo je zakon koji suštinski rešava pitanje jednog osnovnog ljudskog prava svih građana, a to je pravo na državljanstvo.
Rešenja data ovim zakonom su veoma liberalna. Rekao bih da nije ni moguće napisati liberalniji zakon o državljanstvu. S te strane ovo je veoma hrabar zakon i tu Ministarstvo i ministar unutrašnjih poslova zaslužuju sve pohvale i priznanja. Vrlo su retka ovakva liberalna rešenja koja državljanina Srbije stavljaju u prvi plan, koja na jedan moderan način, moderniji i liberalniji od same međunarodne konvencije stvaraju uslove, odnosno regulišu pitanje sticanja i gubljenja državljanstva.
Tu dolazimo do izuzetka, a to je da od nekih koji će ga podržati ovaj predlog zakona dobija određene kritike jer je previše liberalan. U tom delu moguće je prihvatiti određena rešenja. Siguran sam da će ministar, odnosno predlagač zakona prihvatiti sve dobronamerne predloge koji su u duhu ovog zakona o državljanstvu.
Stoga mogu pohvaliti i sve dobronamerne diskusije koje su se danas odvijale u ovom parlamentu. Ograničavam se isključivo na diskusiju o zakonu, jer su za ovom govornicom, osim sitnih primedbi na zakon, isticali svi njegovu suštinu, odnosno njegovu modernu nit. Neki su rekli čak i sistemski zakon, nema mnogo grešaka, jer kao što rekoh uređuje osnove odnosa između građanina Srbije i države koju će, nadam se, uz ovakve predloge zakona koji su u desetinama predloženi i usvojeni na ovoj skupštini, u predstojećem periodu, uz nove zakone, uz nova moderna evropska rešenja, približiti Srbiju i u dogledno vreme uvesti u Evropsku zajednicu. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama. Reč ima narodni poslanik Ljubomir Kragović, a neka se pripremi narodni poslanik Žarko Obradović.

Ljubomir Kragović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o državljanstvu Republike Srbije je posledica raspada SRJ, ukidanje SRJ, kao i donošenja Ustavne povelje i formiranje državne zajednice SCG. Ovaj zakon je trebalo i ranije da dođe na dnevni red u ovom domu da bi se regulisala prava građana i da bi dobili status državljanstva.
Državljanstvo je status koji pojedincu omogućuje da uživa građanska prava i slobode, a istovremeno jedan elemenat pomoću kojeg se određuje važenje suverene države. Ovo je jedna rečenica koja je data u obrazloženju i pokušao bih da postavim nadležnom ministarstvu dva pitanja.
Prvo pitanje je sticanje državljanstva Republike Srbije, regulisano je članom 6, gde se državljanstvo Republike Srbije stiče poreklom, rođenjem na teritoriji Republike Srbije, prijemom i po međunarodnim ugovorima. Ono što mene interesuje je tačka 2), rođenje na teritoriji Republike Srbije, gde stoji da dete rođeno ili nađeno na teritoriji Republike Srbije stiče državljanstvo Republike Srbije rođenjem.
Ali, moramo da imamo na umu jednu činjenicu da trenutno u državi Srbije živi preko 300.000 ljudi koji nisu državljani ove zemlje. Kad ovo kažem, mislim na preko 300.000 Šiptara, koji su iz Albanije i Makedonije naselili prostore Kosova i Metohije, koji su uzurpirali srpsku imovinu, srpsku zemlju, srpske kuće, stanove i sada uživaju u onome što su Srbi vekovima stvarali. Oni se nalaze raseljeni širom Srbije i širom sveta.
Sada postavljam pitanje Ministarstvu – da li će ta deca koja u tim brakovima budu rođena dobiti državljanstvo Republike Srbije i šta je sa statusom tih roditelja? Verovatno će ovo stanje trenutne okupacije Kosova i Metohije potrajati.
Ali, moramo voditi računa o tome kada se bude država Srbija ponovo vratila na prostore Kosova i Metohije, kako regulisati problem i kako regulisati status državljanstva tih građana koji su nasilno došli na prostore Kosova i Metohije.
Drugo pitanje koje bih hteo da postavim jeste nedefinisanje u ovom zakonu – zašto se ne precizira da se državljanstvo izda i za Srbe koji žive u sada novim državama, npr. u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Makedoniji. U samom zakonu imamo instrument višestrukog državljanstva, dvojnog državljanstva. Zašto ne omogućiti Srbinu u Sloveniji da dobije državljanstvo Republike Srbije, kao i za one Srbe koji žive u inostranstvu, a poreklo im je sa neke od teritorija bivše članice SFRJ.
Ono što bih još ukazao kroz ovu diskusiju jeste da se članom 47. određuje – državljanstvo Republike Srbije dokazuje se izvodom iz matične knjige rođenih. To će stvarati problem, naročito nama dole na Kosovu i Metohiji. U članu 52. prvi stav bode oči, ova rečenica koja se odnosi na trajanje od najmanje od 10 godina i tražim da se ovaj period izbriše iz ovog predloga zakona.
Inače, državljanstvo je osnovni dokument, biti ili državljanin ili apatrid, treba da u ovoj zemlji bude što manje apatrida, a da svi oni koji žele da priznaju državu prihvate ovaj predlog zakona. Hvala.