PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.11.2005.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

5. dan rada

22.11.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 19:20

OBRAĆANJA

Milorad Belić

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9
Zaista imam obavezu, s obzirom na to da se od prošle godine nalazim na čelu Saveta direkcije Kolubarskog okruga i prosto, ovako, čini mi se da će koristiti dosta i koleginici Blagici Kostić par podataka, kako je Direkcija radila i koliko je para uopšte do sada uloženo u rekonstrukciju ili adaptaciju objekata.
Vidite, procenjena šteta u Kolubarskom okrugu je bila 6,1 ili 12 milijardi dinara. Posle revalorizacije izvršene jula 2002. godine taj iznos je zaokružen na 23 milijardi dinara.
Do sada je uloženo šest milijardi 127 miliona 371.000 u periodu od 1999. pa sa ovim sredstvima koja su pristigla u Direkciju u 2005. godini. Prema ovoj dinamici (prema dinamici mislim da se 500 miliona godišnje uplaćuje na račun Direkcije) bilo bi potrebno narednih 17 godina da se procenjena šteta nadoknadi.
Vlada Republike Srbije na sednici od maja 1994. godine sa ovim zaključkom broj taj i taj itd. je usvojila program obnove izgradnje Kolubarskog okruga pogođenog zemljotresom u kome je iskazana i preostala ukupna šteta koju treba nadoknaditi u iznosu od 8,3 milijarde dinara. To su vrlo značajni podaci i mislim da će vam koristiti.
Sada, samo nekoliko reči i oko kriterijuma. Kriterijumi su naravno utvrđeni još 1999. godine i tačno se zna na koji način koja opština i po kom osnovu koja opština dobija koji procenat sredstava. Te stvari su definisane i zaista mogu odgovorno da tvrdim da se od juna 2004. godine, od kad se ja nalazim na mestu predsednika Saveta direkcije striktno poštuje ta raspodela. Sada bih se apsolutno složio sa nekoliko stvari da sredstva koja se uplaćuju Direkciji nisu dovoljna.
U radu te direkcije od 1999. godine treba da se izvrše određene promene, odnosno da se malo rad prilagodi više ovim sadašnjim uslovima. Zbog čega to kažem.
Sećate se da je u početku bilo moguće i putem dodele građevinskog materijala građanima da se vrši sanacija ili adaptacija objekata. Ne mogu sada da govorim o tim zloupotrebama i sigurno da je bilo zloupotreba, ali ja sam se lično uverio obilazeći teren itd. koliko toga je loše urađeno od opštine Ljig do opštine Osečina, pošto su praktično sve opštine u ovom programu rekonstrukcije.
Slažem se da to treba da radi policija, opet neki drugi državni organ, međutim, kada je prestala isporuka građevinskog materijala ova direkcija, odnosno od prošle godine smo tražili da nam se omogući, odnosno građanima, a njih je na tim listama više od 5.000, bilo da se radi za izgradnju novih objekata, bilo da se radi za sanaciju postojećih objekata.
Da nam se omogući, odnosno građanima da mogu i putem dobijanja povoljnih kredita, zato što postoji veliko interesovanje kod građana. Drugo, da se po strogo utvrđenim pravilima, kontrolom itd. ponovo omogući građanima koji imaju lakše sanacije, a njih je najviše, jer zavisi od stepena oštećenja, od starosti objekta, građani su prijavljivali sve i svašta itd. tako da bi se i po tom osnovu moglo ubrzati razrešenje njihovog stambenog problema, a isto tako smo i predložili mogućnost da Direkcija preraste u javno preduzeće. Direkcija je dostavila, odnosno Savet direkcije još nekoliko projekata.
Nažalost do sada nemamo odgovor i nismo naišli baš na spremnost da Vlada razmotri mogućnost dodele povoljnih kredita ili kroz lično učešće građana, pošto je i to vrlo izraženo kod onih koji su oštećeni, da bi u 50, 60% štete oni taj procenat nadoknadili. A samo onih 30, 40% da bi to radila Direkcija. To su sve povoljne stvari i ja sa te strane mogu da se složim sa ovim sugestijama i naravno najsrećniji bi bio da je ta dinamika bila mnogo brža da su sredstva bila veća, ali i da se znao red u radu Direkcije od samog početka, što nije bio slučaj.
U 1999. godini 718,4 miliona dinara je uplaćeno ili dobijeno. U 2000. godini milijarda 189 miliona. U 2001. godini ravno milijarda. To je onaj period DOS-a. U 2002. godini 766,33 milina, u 2003.
682,600.
Posle promena u parlamentu, posle promena na političkoj sceni Srbije u 2004. godini 283 miliona, a u 2005. godini ukupno 500 miliona. To je već pri kraju korišćenje tih sredstava. Za 2006. uz 200 milina koliko je odobreno, od strane Ministarstva finansija, posle ovog amandmana to je negde oko 305 milina, uz čvrsto obećanje ministra Dinkića da ćemo moći jedan deo iz budžetske rezerve moći da iskoristimo za one najhitnije slučajeve.
Tako stoje stvari sa ovim ciframa. Ima toga još, ne bih zamarao ni vas ovde, ali osećao sam obavezu i zbog građana koji svakodnevno i meni ulažu prigovore i verujte da je rad Direkcije i rad Saveta zaista dosta korektan od juna prošle godine, a nažalost prema guberu se i opružamo.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
 Još neka poslanička grupa? Replika.  Izvolite.

Blagica Kostić

Samostalni poslanik
Zahvaljujem gospodinu Beliću na pojašnjenjima, s tim što želim da dodam da ovde govorim o 1998, 1999. i 2000. godini, pre svega, kada se na osnovu Zakona o sanaciji, tzv. Zakonu o zemljotresu, izdvajalo 0,15% od svih virmanskih uplata. Procena je da su ta sredstva bila oko šest milijardi dinara godišnje.
Imali smo takve tri budžetske godine, što će reći da je neko skrenuo novac za sanaciju Kolubarskog okruga na neke druge stvari. Insistiram na isterivanju toga ko je to uzeo Kolubarskom okrugu. S druge strane, i od ovih sredstava koja su do sada uplaćena, to je 6,1 milijarda dinara. Ako to podelite na četiri hiljade, objekata, ja ću banalizovati stvari, dobićete da je po svakom objektu trebalo da pripadne negde oko milion i po dinara. U vreme kada su se stvari dešavale priznaćete da su to jako velika sredstva, da je taj novac dat direktno onima koji su imali štetu na objektima, verujte da bi oni mnogo više uradili nego što je to uradila država.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Ja vas molim da ovo pitanje upravo kako ste rekli rešimo preko poslaničkog pitanja, jer postoje podaci, druga vrsta
organizacije načina plaćanja, šta je uplaćivano preko jedne opštine, a šta preko druge i već postoje dugo ti problemi, tako da nije korektno da ih sad amandmanski rešavamo. Izvolite.

Zoran Tanasijević

Demokratska stranka Srbije
Nadovezao bih se na ove dve prethodne diskusije. Mislim da je veoma važno, imajući u vidu da se javlja problem nedostatka sredstava, da je bilo značajnih malverzacija, odnosno nenamenskog trošenja, da kao jedan od trojice članova Nadzornog odbora Direkcije za obnovu Kolubarskog regiona sa ovog mesta podsetim i zamolim Vladu, odnosno nadležno ministarstvo da što je moguće pre zakaže prvi sastanak. Prošlo je već godinu i po dana, nije mi jasno zašto se ne sazivamo, zašto ne počinjemo rad.
Vrlo rado sam se prihvatio te odgovorne dužnosti. Želim sa još dvojicom kolega, jedan je sa Uba, drugi je iz Valjeva, da odgovorno pretresemo sve papire, sve knjige od početka do danas i da pred ovu skupštinu izađemo sa konkretnim podacima. Mislim da ćemo mnogo sredstava uspeti da vratimo u budžet.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Branislav Blažić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč? Izvolite.
Reč ima narodni poslanik Momir Marković.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ako je bilo koji amandman trebalo usvojiti, trebalo je usvojiti amandman narodnog poslanika dr Branislava Blažića, tim pre, što on izuzetno vlada materijom. Bio je ministar za ekologiju.
Podneo je amandman na član 6. gde traži da se u članu 6. razdeo 17, briše glava 17.1 i funkcija 560 briše. Obrazloženje zašto mu amandman nije usvojen kaže: amandman se odbija iz razloga što je članom 14. stav 2. Zakona o ministarstvima kao organ uprave u Ministarstvu nauke i zaštite životne sredine, obrazovana Uprava za zaštitu životne sredine, koja se finansira iz budžeta.
Da vidimo kako ste planirali da finansirate tu Upravu za zaštitu životne sredine. Pri tome moram da kažem da, pored Uprave za zaštitu životne sredine, postoji i Agencija za zaštitu životne sredine, postoji i Fond za zaštitu životne sredine. Ovako kaže, zaštita životne sredine – plate i podaci zaposlenih 106.993.000. U redu, dame i gospodo narodni poslanici. Mi svi znamo da ste vi posle ''buldožer revolucije'' morali sve prvoborce da zaposlite, pa i one ''drugoborce'', one koji su pretrčavali iz drugih stranaka u vašu stranku u prvih mesec dana.
Usput da vas obavestim, jednog vašeg prvoborca su uhapsili juče ili danas, onoga što je ukrao sliku i odneo u aukcijsku kuću, dao da se proda. Počeli su da vam hapse te prvoborce, ne znam koliko ćete dugo bez njih. Sledeću revoluciju sigurno ne možete da izvedete.
Dalje, socijalni doprinosi, to je u redu. Naknada u naturi. Šta to prvoborcima dajete u naturi, osim ako im ne lijete spomenicu "oktobar 2000." Nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi, stalni troškovi. Troškovi putovanja su 5,5 miliona?! Mnogo planiraju da putuju. Usluge po ugovoru tri miliona. Specijalizovane usluge, dame i gospodo narodni poslanici, 175 miliona dinara treba da dobije jedna od ove tri institucije, 175 miliona specijalizovanih usluga. Dalje, materijal je 600 hiljada, to i nije bitno. Subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama 128 miliona. Mašine i oprema šest miliona. Ovamo 180 i ovamo 130, to je trista i nešto miliona za usluge. Uprava plaća usluge.
Kada se sabere sve, imate ovde Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine, pri čemu su rekli da je ova uprava inkorporirana, ovaj fond, ova agencija itd, Ministarstvo 5.678.208.000 itd. Kada se sabere to što ide ministarstvu i to što ide za ove tri javne institucije, da ne kažem javne kuće, iznosi 6.328.000.000.
Predlažem da u danu za glasanje usvojite ovaj amandman i da bar malo rasteretimo budžet.
A ova sredstva koja će ostati odavde da se usmere u vojsku, u policiju, da se usmere u odbranu granice i u one tri opštine: Bujanovac, Preševo i Medveđa.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Još neko o istom amandmanu? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Paja Momčilov.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč? Izvolite.
Reč ima narodni poslanik Paja Momčilov.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Poštovane koleginice i kolege, ispred SRS sam podneo amandman i tražim da se u članu 6, razdeo 17, briše glava 17.2 i funkcija 560.
Ono što su moji prethodni, stranački drugovi kazali, to je da postoji naš principijelan stav i da mi smatramo da osnivanjem agencija ništa dobro nismo dobili. One nisu pokazale posebnu efikasnost u svom radu, a što je najveća naša zamerka tim agencijama, da su to paralelni organi uprave i da se to najbolje može videti upravo u ovom članu.
Ovde sam doneo i sam budžet i vi lepo možete da vidite da mi ovde treba da izdvojimo budžetska sredstva, prvo, za Upravu za zaštitu životne sredine, pa onda imamo Agenciju za zaštitu životne sredine. Ako vi samo pogledate šta je ovde dato kao rashodna strana, na šta se sredstva troše, padaju vam oči na plate i na plaćanje određenih usluga. Tu nema nikakvih drugih specijalnih funkcija.
Iza toga ide razdeo 17.3 Fond za zaštitu životne sredine, protiv koga mi nemamo ništa protiv i logično je da on postoji, jer je to neophodnost. Smatramo da, ako je već rečeno u samom budžetu da je potrebno kresati javnu potrošnju, ako vi osnivate agencije i trošite pare na plate zaposlenih, ako duplirate poslove u državi, onda vi na taj način imate jednu skupu državu i imate visoku javnu potrošnju. Ne vidimo opravdanja.
Nama Vlada odgovara ovako: "Amandman se odbija iz razloga što je članom 14. stav 3. Zakona o ministarstvima, kao organ uprave u sastavu Ministarstva nauke i zaštite životne sredine, obrazovana ova agencija i utvrđeno je da se sredstva za rad ove agencije obezbeđuju u budžetu Republike". Mi to znamo i ne kažemo da nije. Jednostavno, mi kažemo da ne treba sredstva dati duplo, pogotovo ne na ovakav način.
U čemu je problem, naime? Rečeno je da se mora kresati javna potrošnja, a državna administracija i skupa država ne treba da se dira. Doduše, ima u drugim delovima ovog budžeta stavki koje pokazuju da se smanjila i državna administracija. Međutim, ovde apsolutno nije, kad govorimo o životnoj sredini, kad govorimo o agenciji i kad govorimo o upravi. To je jasno. Zašto ovde to nije urađeno, nama nije jasno.
Ako treba kresati potrošnju za 1,3 procenta od bruto nacionalnog dohotka, kada se ne smanjuje administracija.
Da kažem i nešto drugo, kad se ne smanjuju ni plate poslanicima, zaslužene ili nezaslužene, onda se posegne za nečim drugim. Šta je to drugo? Zdravstvo. Da li danas u zemlji koja se zove Srbija i u kojoj imamo ovakvo zdravstveno stanje treba od tih 1,3 procenta bruto nacionalnog dohotka izdvojiti 0,55 procenta od zdravstva?
Da li treba uzeti bolesnim građanima naknade za putne troškove, da li treba uzeti naknade za bolovanja i ostalo, da bi se došlo do jednog virtuelnog suficita i kazalo da mi imamo suficit? Onda će doći i sledeća etapa, pa će se kazati – mnogo se izdvaja za zdravstvo, daj mi da smanjimo ta izdvajanja.
Mislim da ovako kako je ovde zamišljeno i predstavljeno apsolutno nije u redu i da upravo na ovom članu mi možemo da vidimo kako jedna skupa država neracionalno troši svoja budžetska sredstva. Ovo je nepotrebno. Nikako država ne treba da poseže za pravima bolesnih, jer u ovoj zemlji ima mnogo sirotinje i narod je bolesniji nego što je bio pre 2000. godine.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.