TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 14.11.2008.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

5. dan rada

14.11.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:15 do 20:45

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ima reč narodni poslanik Milisav Petronijević, izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Hvala lepo. Uvažena gospođo predsednice, uvažena gospođo ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram povredu člana 103. stav 1. i člana 104. Poslovnika.
Ovo iz sledećih razloga. Na dnevnom redu se nalazi značajno pitanje i ne može se reći da je nevažno. S druge strane, mi imamo ovde veliki broj reklamiranja Poslovnika, što naravno ne dovodim u pitanje i nikad nisam dovodio u pitanje pravo opoziciji da nameće pitanja, da postavlja pitanja, ali ovde prosto želim da upozorim na meru.
Mi imamo situaciju da se postavljaju poslanička pitanja iako je rečeno - da je to na kraju sednice. Mi imamo situaciju da se priča o mnogim pitanjima. Mi imamo čak situaciju da se reklamira povreda Poslovnika, a da se onda priča o temi koja je na dnevnom redu.
Molim vas, uvažena predsednice, da vratite raspravu na dnevni red. Kada je u pitanju stabilnost države, nacionalna, politička, ekonomska, socijalna i finansijska, svi mi imamo odgovornost, svako naravno na svoj način. To nije samo pitanje koje može tek tako jednostavno da se preskoči. Ovde je ponuđeno nešto što bi trebalo da podrže i pozicija i opozicija, naravno ne dovodeći u pitanje detalje, gde svako može da kaže šta misli, šta predlaže bolje itd. Ovde je poruka jasna - Vlada, kao jedan od odgovora za ovu krizu je ponudila zaštitu deponentima, povećala je garantovani iznosi sa 3.000 na 50.000 evra, i to je glavna poruka, da bi zaštitila, osigurala sredstva deponenata, pored one već zaštite od 40% koja se nalazi u obaveznoj rezervi.
Ljudi, nema većeg neprijatelja bankarskom sistemu od straha, nepoverenja i panike. Svi to treba da imamo u vidu, bez obzira da li je vlast ili opozicija. Ovo je odgovor na to i suštinsko pitanje. Pozivam i jedne i druge da damo podršku toj suštini u ovim zakonima koji su predloženi i da time pošaljemo poruku, ako se ne varam, većini od 99,76%, ako sam tačno rekao, deponenata, da su njihova sredstva sigurana. To je glavno pitanje. Naravno, uvažavam da svako može da detalje dovodi u pitanje, ali vas molim da javljanje po Poslovniku ne pretvorimo u zloupotrebu Poslovnika. Pozivam vas da se još jednom vratimo na dnevni red i u okviru toga iskažemo sva svoja mišljenja. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Petronijeviću i pridružujem se vašem pozivu poslanicima. Reč ima gospodin Čedomir Jovanović po Poslovniku, a zatim gospodin Palalić.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Gospođo predsednice, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, predstavnici Vlade, javio sam se zato što imam osećaj da je pogrešno protumačeno ono o čemu smo mi govorili u prepodnevnom delu same rasprave, pri čemu ostavljam pravo svakoj poslaničkoj grupi da ona, kroz formu pitanja, traga za onom vrstom odgovora koja će nju učiniti zadovoljnom i samim tim i građane koje mi ovde predstavljamo.
Za nas iz LDP zapravo je važna suština na koju ukazujemo, a koja se može prepoznati kroz predlog izmena i dopuna ova tri zakona. Naime, mi moramo govoriti o slobodnom tržištu i moramo vratiti suštinu tom pojmu države, jer se u središtu same države nalazi građanin. Tako da, u svakom trenutku rasprave, pa i u onim situacijama o kojima govorimo o novcu, moramo biti svesni te jednostavne činjenice da ne govorimo o novcu koji stvara neko drugi, nego o novcu koji stvaraju ljudi koji žive u ovoj zemlji.
Nema nikakve sumnje da u svemu onome u čemu smo živeli prethodnih 20 godina ima i neke trenutne koristi koja može biti olakšavajuća okolnost, ali ukoliko se previše na nju oslonimo, onda ćemo samim tim platiti znatno veću cenu.
Devedesete godine su nas dovele do neke kratkotrajne koristi, kroz činjenicu da mi praktično imamo nov bankarski sistem, da su sve banke koje su danas prisutne na našem bankarskom tržištu nove banke, da one posluju po drugačijim uslovima od uslova po kojima se posluje u čitavom svetu upravo zbog tog nasleđa devedesetih. Tačno je da je štednja u Srbiji pokrivena deviznim rezervama i mislim da ne grešim ako kažem da su devizne rezerve duplo veće od same štednje koja se nalazi u našim bankama.
Ono što je zapravo problem jeste naša definicija devizne štednje. Mi deviznu štednju smatramo konkretnim izrazom i nekom vrednosti koja se ne može odvojiti od građana ove zemlje. Stoga smo zabrinuti u svakom trenutku u kome Vlada pokazuje onu vrstu ambicije koja ugrožava slobodno tržište i koja dovodi u pitanje ravnopravnost građana.
Mi imamo jednu odluku koju smo doneli 2000. godine, kada se čitava država obavezala na vraćanje devizne štednje deviznih štediša dve privatne banke, od kojih čak jedna nije bila banka, mislim na "Jugoskandik" banku, iako je bila štedionica, ali mi smo preuzeli na sebe obavezu vraćanja te devizne štednje. Štednju su vraćali oni koji su štedeli i oni koji nisu imali nikakve veze sa tom vrstom kockanja.
Druga mera koju smo doneli bila je mera vraćanja devizne štednje deviznim štedišama u državnim bankama koji su ostali bez svoje devizne štednje, iako ni na tako nešto nismo bili dužni da se osvrćemo, s obzirom da nismo svi štedeli u tim bankama.
Ali, to je bila mera kojom smo pokušali da uspostavimo stabilnost u našem sistemu.
Danas imamo jednu vrstu problema o kojoj moramo razgovarati, to je zapravo potreba Vlade da na jedan način zaštiti čitav sistem, a sa druge strane pitanje prava da se i mi, kao građani, uvlačimo u jedan proces u kome nismo svi ravnopravni.
Dakle, gde prestaje obaveza Vlade u zaštiti neke banke i kada se srećemo sa situacijama u kojima samo banka, sa svima onima koji tu banku čine, treba da plati odgovornost za određenu poslovnu politiku koja je dovela u poziciju u kojoj se nalazi, tj. gde su ti kriterijumi prema kojima mi možemo zaključiti da neka banka trpi zbog opšte svetske krize, a ne zbog špekulacija kojima je ona tražila ...
(Predsednik: Vreme.)
... neku veću korist za sebe.
To je za nas ključno pitanje...
(Predsednik: Vreme.)
... u ovom trenutku. Mere o kojima govorimo i kada postavljamo pitanje gde je novac naravno da ne mislimo na neki novac na gomili, nego postavljamo pitanje pre svega sa ambicijom da nam se vrlo jasno odgovori na tu potrebu - gde je granica između zaštite javnog interesa i žrtvovanja javnog interesa u ime nekog parcijalnog interesa, bez obzira da li se radi o hiljadama štediša neke banke. To su za nas veoma važni problemi.
Pre nekoliko dana je...
(Predsednik: Privedite kraju, molim vas.)
... nacionalizovana banka u Austriji za dva evra, tako da ne moramo da govorimo o milionskim iznosima, ali ako govorimo o angažmanu Vlade, o preuzimanju banaka, uplitanju Vlade u tu vrstu ekonomije... (isključen mikrofon).
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dva puta sam vas zamolila, a vi ne reagujete. Reč ima gospodin Jovan Palalić.
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, po članu 225. i 226. tražim obaveštenje od Vlade Republike Srbije.
Naime, u toku ove diskusije više puta je istaknuto kako se u Narodnoj skupštini od strane poslanika širi panika. Više bih istakao činjenicu da upravo kod građana paniku šire gole činjenice i ono što građani osećaju direktno po svom džepu.
Naime, svedoci smo ovih dana da se u mnogo medija ističe činjenica da u Srbiji drastično dolazi do poskupljenja osnovnih životnih potreba i namirnica. Danas u dnevnom listu "Politika" imamo jedan tekst koji ima naziv "Srbija šampion u poskupljenjima".
Takav jedan podatak upravo ukazuje na to da smo svedoci da Srbija ulazi u period kada dolazi do situacije da osnovne životne namirnice, ono što bismo rekli "potrošačka korpa", postaje sve skuplja, da ne kažem neizdrživa za građane. Tu se jasno ukazuje na to da su voće, povrće, mleko i mlečni proizvodi, zejtin, meso, sve ono što predstavljaju osnovne životne namirnice, poskupljuje neuporedivo više u Srbiji nego u drugim gradovima i drugim zemljama.
Naravno, ključno pitanje je tu šta Vlada Republike Srbije želi da učini, šta namerava da učini, koje mere da preduzme?
Kada je u pitanju smanjenje ili zaustavljanje ovog trenda poskupljenja osnovnih životnih namirnica, koje će to mere da preduzme na suzbijanju monopola i jačanju konkurencije, što je neophodno da bi se zaštitila osnovna prava potrošača. To je ono što građani očekuju u ovom trenutku od Vlade Republike Srbije, da dobiju odgovor na ta pitanja.
Naravno, šampioni i po nekim drugim stvarima, kada su u pitanju poskupljenja gasa, telekomunikacionih usluga i svega što se direktno tiče standarda i osnovnih životnih potreba građana. To je pitanje na koje građani žele odgovor, to je ono što stvara paniku i ono što stvara osnovne probleme kada su u pitanju funkcionisanje i države, i društva i uopšte stabilnosti u društvu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Najpre gospodin Buha, pa gospodin Jovanović.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, javljam se ponovo po 225. i 226. Tražim objašnjenje zakonskih odredbi koje sam prethodno rekao. Ovo mora ići u formi zvaničnog zahteva, s obzirom da će izazvati u praktičnoj primeni ogromne probleme i plaši me da može da izazove i određene poremećaje u finansijskom smislu, a moguće razne zloupotrebe.
Naime, u Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita predviđeno je u članu 9: "Agencija može, u skladu sa aktom Vlade, kod banaka iz člana 7. ovog zakona preduzeti sledeće mere: pokriti potencijalne gubitke, preuzeti, kupiti ili na drugi način steći lošu aktivu, upravljati lošom aktivom i prodati tu aktivu".
U izmenama i dopunama ovog zakona predlaže se i stav 4, gde kaže - kupiti u ime i za račun Republike Srbije akcije banaka koje svojim poslovanjem ugrožavaju finansijsku stabilnost.
Gledajte, ovo su sve aktivnosti koje se provode u sanacionom postupku. U praksi nekih država u Evropi, EU je to napustila. Ona sve to prepušta sada sistemu regulisanja, ali ne sanacionom postupku. Mi smo to imali do 2005. godine.
Donošenjem ovog zakona o stečaju i likvidacije banaka sanacija je izbačena kao sistem. Tvrdim vam da je ovaj član 9. prepisan, grubo prepisan, ušao je ovde kao mera, sanaciona mera, a mi zakonom nemamo pravnog osnova provoditi sanaciju, nemamo ni mogućnosti, nema ko to da provodi, nemamo sredstva za provođenje.
Pitam ministra finansija - iz kojih sredstava planirate izvršiti otkup potencijalnih gubitaka? To su u svim sistemima finansijskim ogromna sredstva. Svi imaju potencijalne gubitke, iskazuju banke to na posebnom računu i mi smo do 2005. godine imali u Agenciji razne inicijative od strane banaka. Nekad se to otkupljivalo, nekad nije, uglavnom se radilo o manjim sredstvima.
Sad vas pitam, u budžetu Republike Srbije gde se nalazi stavka iz koje ćete obezbediti sredstva za otkup potencijalnih gubitaka, loše aktive itd? Iz kojih sredstava kupiti akcije?
Moram vas još upozoriti na odredbu člana 12. Zakona o stečaju i likvidacije banka i društava za osiguranje, koji kaže - u stečajnom postupku nad bankom i društvom za osiguranje nije dozvoljena prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica. Niste uskladili jedan, drugi i treći zakon.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Jovanović.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Gospođo predsednice, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predstavnici Vlade, javio sam se zbog toga što mislim da je potrebno vrlo precizno tumačiti našu prepodnevnu raspravu.
Gospođo predsednice, možda bi sve ovo imalo više smisla kada biste poštovali Poslovnik, pa nas ne bi prisiljavali da u okviru vremena predviđenog za jednu tačku dnevnog reda raspravljamo o tri tačke dnevnog reda.
To je jedan od problema s kojima se suočavamo. Mi smo iz LDP oduvek poštovali neki red u parlamentu, ali zaista je jako teško u 14 minuta staviti raspravu o tako ozbiljnim zakonima o kojima mi razgovaramo.
Dakle, u najkraćem, Vlada SAD intervenisala je sa 700 milijardi, a sa 250 milijardi u bankarski sektor, Vlada Velike Britanije 400 milijardi funti, Francuska vlada gotovo 500 milijardi, Nemačka 700 milijarda, Švedska brani krunu sa 200 milijardi.
Kada postavljamo pitanje novca, nas interesuje jedan konkretan plan. Mi bismo hteli da imamo nešto više od apstrakcije. Ako nema uslova za definisanje jasnih mera, onda to treba da znamo. To je takođe naša realnost i ne treba to kriti od ljudi.
Ono o čemu moramo voditi računa, još jedanput ponavljam, jeste stvaranje jednog ubeđenja da će Vlada biti ta koja će zaštiti svakoga ko je ugrožen i ko je žrtva ekonomskih neprilika koje postoje u ovom trenutku. Zbog toga mislim da mi to moramo da raščistimo već tokom ove rasprave.
Ako se stekne utisak da će Vlada biti ta koja će narediti poslodavcima da moraju da zadrže radnike po svaku cenu, ako se stekne utisak da će Vlada zaštiti svaku kompaniju koja posrne zbog toga što više ne može da servisira svoj kredit jer je izgubila neko tržište, ako se stekne utisak da će Vlada zaštititi svaku banku bez obzira na stepen rizika kojem se ona sama izložila, onda ćemo mi napraviti grešku koja je jako ozbiljna i grešku koja nije karakteristična za programe saniranja posledica ekonomske krize koji se primenjuju i u drugim delovima sveta.
U ovom trenutku to je dramatična situacija u autobuskoj industriji Amerike, ali u kongresu ne postoji spremnost za onu vrstu podrške koja bi recimo zaštitila "Dženeral motors" od bankrotstva koje u ovom trenutku preti.
To treba da zna naše društvo, da su ove mere pre svega mere koje su u funkciji očuvanja finansijskog sistema, pri čemu moraju postojati i moraju se dalje afirmisati pravila slobodnog tržišta. Sve drugo nas vraća na onaj pojam bankarstva koji je uništio bankarski sistem, a u kojem je bilo normalno otići u banku i od banke dobiti sredstva koja inače ne možete dobiti zbog toga što ste nesposobni da funkcionišete po pravilima po kojima morate funkcionisati u jednoj normalnoj i zdravoj ekonomiji. Zbog toga je nama veoma važno definisanje jednog jasnog kursa Vlade, koji ostaje nedorečen u svakoj situaciji u kojoj tražimo konkretizaciju nekih mera.
Koliki je obim sredstava koji je Vlada spremna da uloži u ovaj projekat? To i banke treba da znaju. Banke treba da znaju do koje mere Vlada je spremna da interveniše, i u kojim slučajevima, i koliko će Vlada biti prisutna u bankama i kada će iz tih banaka izaći. Ako se govori o načinu na koji ulazi, onda to može biti kroz obveznice, kroz garancije, kroz depozite.
Sada da ne ulazim u specifikaciju svega toga, ali je veoma važno da u ovoj raspravi demantujemo ona očekivanja koja su tako izražena već u ovom trenutku i koja Vladu pretvaraju u prvog poslodavca Srbije, a ekonomsku politiku Vlade transferišu isključivo u socijalnu politiku, koja treba da omogući svakom u ovoj zemlji neku vrstu sigurnosti, na koju nemamo pravo s obzirom da živimo u vremenu u kojem pre svega zavisimo od svojih sposobnosti. O tome se radi. Hvala za 40 sekundi.