ČETVRTO VANREDNO ZASEDANjE, 14.07.2010.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTO VANREDNO ZASEDANjE

2. dan rada

14.07.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:00 do 15:40

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Mladen Grujić ima reč.
...
Srpska napredna stranka

Mladen Grujić

Nova Srbija
Poštovane kolege, gospođo predsednice, gospodine ministre, mislim da vam je bilo jasno iz izlaganja gospodina Velimira Ilića da mi ne možemo da podržimo vaš predlog zakona, ali ne samo zbog toga što smo mi opozicija i po definiciji treba da smo protiv vaših predloga, nego što jednostavno u ovom zakonu nema ničega čime bih mogao da budem zadovoljan, ali vam moram priznati da nema ni nečega zbog čega sam specijalno nezadovoljan.
Imamo zakon pred sobom u kome nema ničeg ni dobrog ni lošeg, jednostavno ste spojili Zakon o trgovini iz 1993. godine, Zakon o uslovima za obavljanje prometa robe iz 1996. godine, Zakon o cenama iz 2005. godine i na to ste dodali četiri engleske reči hipermarket i keš end keri, i to proglasili novim društvenim tekovinama.
Kažete da je ovaj zakon prošao kroz 23 javne rasprave. To je retkost. To je pohvalno. Ali, efekti koji su bili predviđeni ovim zakonom su se izgleda izgubili kroz te silne javne diskusije. Ovaj zakon je izgleda skup kompromisa svih aktera na tržištu Srbije, vi to dobro znate. Ne može da donese dobre rezultate. Bojim se da ste poklekli pod pritiscima raznih interesnih grupa, a to nisam očekivao od vas.
Pre nekoliko godina je doneta Strategija razvoja trgovine Republike Srbije i u njoj se eksplicitno deklarišu državni interesi u ovom sektoru. To su, između ostalog, unapređenje konkurentnosti, zaštita malih trgovaca, podrška srpskoj trgovini u izvozu. Vaš zakon ne pomaže razvoj nijedne od gore navedenih kategorija.
Godinama i javnost i struka bruje o fenomenu mešavine srpske trgovine i urbanizma, po čemu smo jedinstveni u Evropi, a to je izgradnja hipermarketa u užim gradskim jezgrima. Predsednik Srbije Boris Tadić se izjasnio u "Utisku nedelje" da je zgađen izgradnjom Tržnog centa "Ušće" na 800 metara od Terazija.
Najavljivalo se, što vi, što predstavnici Ministarstva, da ćete sprečiti izgradnju ovakvih objekata, koji na lokalnu trgovinu u gradovima deluju kao atomska bomba. Ovaj fenomen ste u zakonu tretirali suviše površno i onako usput, tek reda radi. Znači, u zakonu je predviđeno da nekakvom studijom uticaja, koja ima značaj pisanog zadatka iz srpskog jezika, regulišete otvaranje hipermarketa u trgovinama.
Evo, ako mi dozvolite, uštedeću vam i vreme i novac za izradu tih studija i da vam odmah kažem da će uticaj hipermarketa u gradskim jezgrima na lokalnu trgovinu biti poguban. Evo, uštedesmo sve buduće studije, sve što je trebalo da se radi, evo preduzimam odgovornost, mogu da tvrdim da je to tako. To znate i vi, i ovi što grade hipermarkete i oni koji će ostati bez posla u malim trgovinama.
Znači, bojim se da ćemo doneti zakon koji umesto uvođenja reda u struku trgovine uvodi direktno pravnu nesigurnost u trgovinu. Previše ste članova zakona, o tome su pričali moje druge kolege koje nisu iz moje stranke, stavili u nekakvoj opisnoj kategoriji, a u zemlji Srbiji imamo mnogo iskustva sa takvim zakonima i vrlo dobro znamo šta se dešava u praksi kada predlagač zakona ne definiše eksplicitno sve potencijalne situacije koje mogu da se dese. Dozvolite mi da vam navedem par primera.
U članu 35, čini mi se, zahtevate da svi dokumenti u svakom trenutku prate robu u prometu, a ne samo otpremnica, kako je bilo do sada decenijama unazad. To je nemoguće. Donosimo zakon koji ne možemo da sprovedemo, zato što to podrazumeva, recimo, za neku robu iz uvoza treba uz svaki artikal, svaku robnu grupu da ide carinska dokumentacija, sanitarni nalazi, skladišna dokumenta, faktura, otpremnica, samo sam nabrojao neke, jer sva dokumenta podrazumevaju ovo što sam rekao.
Uz svaki kamion robe koji se šalje po Srbiji ćemo imati i kamion dokumentacije koji ga prati. Priznajem da ste naveli da je moguće to uraditi i u elektronskoj formi, samo izvinite, je l' ista Srbija u kojoj živimo i vi i ja. Hoće li vozač kamiona da nosi mali USB, pa kada ga zaustavi tržišni inspektor sa kompjuterom na putu, priključiće se na inspektorov kompjuter, pa da zajedno pogledaju elektronsku dokumentaciju. Moguće, moguće, radujem se toj budućoj Srbiji. Ali, danas to neće biti moguće da se sprovede.
Zatim, u članu 41. ukidate isticanje cene u evrima. To je dobro. To se uklapa u strategiju koju je izneo gospodin premijer Mirko Cvetković i to isto podržavam, ali ne znam kako ćete to da sprovedete. Hajmo sad da se prošetamo odavde do tog inkriminisanog TC "Ušće", sto bilborda ima reklame sa cenom automobila u evrima ili turističkim aranžmanima koji su, takođe, u evrima. Možemo do sutra da nabrajamo. To po ovom članu možda može da se sprovede, ali hajde da vidimo kako ćete to uraditi.
Ovo o čemu sad govorim su predlozi zakona koji su iritantni, nepraktični, teško sprovodivi, ali ima predloga u zakonu koji su direktno katastrofalni. U članu 44. uvodite da se u trenutku sniženja na proizvodu mora napisati koliko je trajala i prethodna cena. Meni je jasno šta ste vi hteli da uradite i to je pohvalno šta ste vi hteli, zato što ima trgovaca koji u ovom trenutku podignu cenu za 20% i dva dana kasnije objave diskont od 30%.
Način na koji ste to predvideli u zakonu je loš, jer ste uveli sistem kontrole koji će blokirati sistem rasprodaja u velikim lancima, jer ste predvideli na svakoj ceni toliko ogroman broj informacija koje potrošaču ništa ne znače u radnji, čak su direktno nerazumljive, a samo ćete otežati rad.
Takođe, uvodite još jedan pojam, koji je po meni pogrešan, a mislim da će i praksa pokazati da grešite, uvodite pojam – roba pred istekom roka trajanja. Šta to znači? Znači, jaje traje tri dana i vi jedan dan pre isteka, posle dva dana što je u radnji, kažete da treba to da se navede u artiklu – pažnja, pažnja, imamo još jedan dan do isteka roka trajanja. Samo da vas upozorim, roba je ili ispravna ili neispravna, nema predviđeno - malo ispravna.
To je ono o čemu su govorile moje prethodne kolege, da uvodite opisne kategorije koje su opasne i koje doprinose onome protiv čega se ja borim, vi se deklarišete da se borite i ja verujem da se borite. To znači da treba da se borimo protiv korupcije. Ovakve odrednice u zakonu omogućavaju lošim delovima državnog aparata da rade šta god žele. To bi trebalo da sprečimo.
Takođe, moram da vam priznam da mi nije jasno ovo oko Centra za razvoj trgovine. Jasno mi je šta on treba da radi, ali sam zapanjen da do sada to niko nije radio u Ministarstvu i da treba da proglasimo novi centar koji će se baviti nečim što sam smatrao da je redovan posao Ministarstva.
Isto imam jednu malu primedbu, zamerku. Po načinu na koji ste opisali šta je posao centra za razvoj trgovine, moj utisak je da on ne treba da bude pod ingerencijom Ministarstva trgovine, već Ministarstva ekonomije, ali o tome ćemo još diskutovati. To se nalazi u amandmanima koje smo mi podneli.
Generalno, mi smo podneli desetak amandmana, za koje sam svestan da ne mogu da učine ovaj zakon dobrim, ali barem smo probali da ublažimo neke katastrofalne posledice.
Završavam. Ovaj zakon po meni nije u skladu sa novim vremenima u kojima se nalazimo u odnosu na zakon trgovine iz 1993. godine, ali se bojim da nije dovoljno moderan i bojim se da dok ga izglasamo, dok stupi na snagu, dok počne da se sprovodi, biće vreme za uvođenje nekih novih momenata u zakon o trgovini.
Mislim da je pogrešno što ga danas nismo doneli, pa da traje sledećih deset ili dvadeset godina.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Stevica Spajić.

Stevica Spajić

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovana predsednice, uvaženi gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa G 17 plus u danu za glasanje podržaće Zakon o trgovini.
Treba napomenuti da je Zakon prošao široku javnu raspravu i ono što možemo da primetimo je da su mnogi predlozi koji su se iskristalisali kao dobri našli u Predlogu zakona koji je danas pred nama.
Osnovni razlog za donošenje zakona o trgovini jeste prevaziđenost dosadašnjih zakonskih rešenja u materiji trgovine. Cilj ovog zakona je da se obezbedi stabilno i snabdeveno tržište.
Zakon o trgovini će imati centralnu ulogu i uređivaće celokupni promet, odnosno nabavku i prodaju robe, kao i ponašanje aktera u procesu trgovine, odnosno promet robe i usluga na opštem nivou.
Ovim zakonom uređuje se i trgovina, podela trgovine, uslovi za obavljanje trgovine, razvoj trgovine, kao i zaštita tržišta, zaštita od nepoštovanja tržišne utakmice i nadzor.
Zakon je jedan od ključnih za tržište u Srbiji i važan je za usklađivanje naših propisa sa pravilima EU i predstavljaće atraktivniji ambijent za rad u sektoru trgovine u Srbiji.
Ovim zakonom takođe se doprinosi decentralizaciji Srbije, odnosno deo poslova se prenosi na nivo lokalne samouprave. Tu pre svega mislim na inspekcijske poslove.
Zakon takođe propisuje kategorizaciju objekata, utiče na sigurnost kupaca, reguliše se podsticajna prodaja, način na koji trgovac prodaje robu pod povoljnim uslovima, kao što su popusti i rasprodaje.
Novim zakonom smanjen je i broj propisa. Zakon bi trebalo da pospeši domaću trgovinu i očuva sektor malih i srednjih preduzeća u kojima radi više od 400 hiljada radnika.
Zakon o trgovini trebalo bi da uskladi domaće propise sa evropskim zakonodavstvom, tako da ne postoji razlika da li se neko trgovinom bavi u Srbiji ili u bilo kojoj od članica EU, a posebno u oblasti regulisanja nepoštovanja tržišne utakmice.
Ovim zakonom o trgovini regulisaće se i uslovi za trgovinu, vrste trgovine, zaštita od nepoštene konkurencije, podsticaj u trgovini, mere za obezbeđenje stabilnosti trgovine i nadzor.
Upravo iz ovih svih navedenih razloga poslanička grupa G 17 plus u danu za glasanje podržaće ovaj zakon o trgovini.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Ivan Andrić ima reč.
...
Liberalno demokratska partija

Ivan Andrić

Liberalno demokratska partija
Poštovana predsednice, poštovani gospodine ministre, moram da se vratim, mislim da svakako nismo zadovoljni objašnjenjem koje ste dali. Za nas je ovaj član 45. važan pre svega zato što se u njemu ogleda jedna težnja Vlade koja je toliko vidljiva naročito u proteklih i naročito u poslednjih šest meseci ove godine, u kojoj se Vlada postavlja kao neko ko će moći da da odgovor na sve probleme u kojima se naše društvo nalazi, ali samo dati odgovore na neke konačne probleme dok, po našem mišljenju, u isto vreme stvara se jednu atmosferu koja te probleme samo produbljuje.  
Podsetiću vas, reakcija naša je možda bila malo radikalnija nego što je potrebno, ali to je zato što je prošle nedelje ili pretprošle u ovoj skupštini usvojen zakon po kome se na predlog Ministarstva prostornog planiranja ukida tender u poslovanju države. Mi sada prosto mislim da to što se trenutno dešava kao nekakav kurs Vlade u ekonomiji nije nešto što smo mi spremni da podržimo na bilo koji način, a naša dužnost kao poslanika je da vas na to upozorimo.
Dakle, mi ne mislimo da je moguće da država bolje od onoga ko će uložiti hiljade ili stotine hiljada ili milione evra procenjuje interes toga koji to radi. Mi ne vidimo u tome želju države da ona pomogne potrošačima, već vidimo jedan ograničavajući faktor ili bolje da kažem još jedan ograničavajući faktor za nekoga za koga bar javno slušamo dnevno pozive da se ulože investicije u ovu zemlju.
Ako se zadržimo na primeru koji ste vi dali, mada je to suviše možda banalno, ali da se zadržimo na njemu, da postoji pet prodavnica ''Uradi sam'' u jednom kvartu ili delu grada, prosto hajde da pogledamo član 45, on kaže da ta sporna studija uticaja mora da sadrži ocenu u pogledu interesa potrošača i drugih kupaca za postojanje trgovinskog objekta date površine i namere. Pretpostavljamo da je to neka osnova po kojoj neko planira da potroši milione evra da sagradi takav objekat. Bazična je osnova da postoji interes potrošača za to.
S druge strane, potrebe postojanja različite strukture trgovinskih formata i različitih trgovinskih subjekata na širem i užem tržišnom području. Nažalost, ne mislim da ako nekome zabranite da gradi takav objekat na Novom Beogradu, da će on taj novac uzeti i otići u Valjevo. Mislim da se ne dešavaju tako stvari. Ako nekome zabranimo to da radi na Novom Beogradu, on će taj novac uzeti i otići u Zagreb. Prosto, to je realnost.
Pod tri - potreba unapređenja trgovine i uticaj na druge privredne subjekte male i srednje veličine. Tu se slažem, može se dati apsolutan odgovor od danas pa ubuduće. Da, uticaće i taj će uticaj biti negativan, ali nema ključnog uticaja za zaštitu potrošača. Da li će još jedan takav objekat smanjiti cenu tih proizvoda ili usluga koje će se nuditi? Hoće i to je suština.
Jeste, ima 105 hiljada prodavnica, malih piljara ili kako god hoćete, koje ljude teraju da robu koja je kvarljiva kupuju dnevno, ali da li će neki supermarket pod uslovom da nije od jednog vlasnika, kao što je to bio "Maksi" supermarket, nego da ih ima više, da li će oni smanjiti cenu tih proizvoda i u tim piljarama? Hoće.
Da li će od toga biti bolje svakom građaninu Srbije? Biće. Zašto je potrebno da o takvim stvarima odlučuje Vlada? To nije stvar o kojoj treba da odlučuje bilo ko, osim onoga ko novac ulaže.
Ako već pričamo o ekonomiji, sada se ne sećam, možda i kod gospodina Lovreta se na predmetu uči primer u kome naravno da više objekata u jednom delu, u jednom istom regionu, pomažu prodaju u svakom od tih objekata pojedinačno. To je normalno da se takve stvari grupišu.
Ostojić je rekao o dilerima automobila, ali tako je u raznim. Neko od poslanika je rekao da postoji kvart sa sijalicama u Istambulu, neko je rekao da postoje … naravno da postoje, u Solunu postoje delovi grada koji se samo bave delovima za automobile.
Ko odlučuje o tome? Valjda onaj ko je spreman novac da uloži. Šta će državi ta vrsta odgovornosti? Zašto država uopšte to preuzima na sebe? Pri čemu, govorimo da je to, vrlo se jasno definiše ta studija, ona predstavlja, ukoliko se radi o novom objektu, deo ukupne dokumentacije potrebne za dozvolu. To je još jedan od papira koji će biti potreban nekome ko i ovako razmišlja da li kod nas.
Nemamo navalu, ne stoji hiljade investitora pred vratima ove zemlje, da samo čekaju da kažemo – izvolite, pa da oni uđu i krenu da grade. Nije takva situacija.
Sada, ako kažemo da postoji ta kampanja, to je netačno. To je ta čuvena giljotina propisa, koju je čak i Republika Srpska uspela da uradi, samo u Srbiji to nije uspelo.
Ovo je direktno suprotno tome. Vi ste rekli da je osnovni razlog da se utiče na raznovrsnost ponude. To neće dovesti do tog rezultata. Ako nekome zabranite da uloži novac, da gradi tamo gde on misli da će zaraditi nešto, on neće otići tamo gde mi mislimo da on treba da ide, da bi ljudi iz Valjeva to imali, kao što imaju u Hamburgu, naveli ste Nemačku, jeste, u svakom gradu u Nemačkoj postoji najveća moguća raznovrsnost, ali nije to posledica zakona, nego njihovog standarda.
Kada ljudi u Valjevu budu imali, kada im bude toliko da je opravdano da postoji "Uradi sam", "Metro", "Merkator" i "Delta" ili IDEA ili šta sve, to će postojati. Neće postojati zato što smo mi usvojili zakon sa članom 45. To je vreme iza nas.
Ne slažem se sa teškim rečima. Mislim da, nažalost, u našom dnevnom životu neće biti puno prilika, bar u narednih nekoliko meseci ili godina, da se ovaj član aktivira. Da su stotine investitora, stotine nekakvih kompanija zainteresovane to da rade, pa i da razumemo, pa onda ministarstvo bira, pa dobro, neka bude malo ovo, malo ono, ali nema nikog.
I postojeći tržni centri će se zatvoriti, kao što dobro znate, i ovaj "ružni", po mišljenju predsednika Tadića, i oni lepi, po mišljenju Božidara Đelić, npr. "Delta siti", koji je estetsko čudo, za razliku od "Ušća" koji je odvratan.
I ružni i lepi, oni ne zavise od članova zakona, niti od volje Vlade, oni zavise od toga da li neko u njima kupuje ili ne. U njima niko ne kupuje, kao što dobro znate. Puno je ljudi, zato što tamo radi klima, a ne zato što nešto kupuju. Kada je vruće, onda ljudi sa decom idu tamo.
Mislimo da treba da razmislite još jedanput, ukoliko je to moguće. Vama to suštinski ovaj zakon ne menja, ali prosto da probamo da olakšamo bilo kome ko želi da uloži novac ovde, da mu omogućimo da proba.
Ne možemo da omogućimo nikome da uspe, ali bar da ne pokušavamo da mu onemogućimo taj pokušaj, pošto je, nažalost, Srbija u takvoj situaciji, pre nego u ovoj drugoj, o kojoj bismo želeli da raspravljamo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Đorđe Milićević ima reč.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Uvažena gospođo predsedavajuća, poštovani ministre, poštovani predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Predlog zakona o trgovini i, potpuno je jasno, reč je o jednom sistemskom zakonu iz ove oblasti, odnosno ovo je, kao što je između ostalog rečeno, jedan od tri zakona koji su ključni za tržište Srbije, pored Zakona o zaštiti konkurencije, koji je usvojen prošle godine i zakona o zaštiti potrošača, koji očekujemo da će se do kraja 2010. godine naći na dnevnom redu republičkog zasedanja.
Predlog zakona o trgovini, koji će se primenjivati od 1. januara 2011. godine, jeste jedan korak ka donošenju zakona o zaštiti potrošača, jer ovaj zakonski predlog posredno utiče, po našem mišljenju, na sigurnost kupaca i to mislimo kroz obavezu da trgovac mora imati isprave o proizvodnji, skladištenju, prodaji robe, kao i jasnom isticanju cena robe i usluga.
Ponoviću ono što je ovlašćeni predstavnik poslaničkog kluba SPS-JS rekao na početku svog izlaganja. Poslanički klub SPS-JS u načelu podržava ovaj zakonski predlog. Ovo je jedan od retkih sistemskih zakona koji u proteklom vremenskom periodu nije pretrpeo promene, tako da osnovni razlog za donošenje novog zakona o trgovini upravo leži u činjenici, odnosno decenijskoj prevaziđenosti do sada važećih zakona.
Kao što je između ostalog rečeno, usvajanjem Predloga zakona o trgovini prestaće da važe Zakon o trgovini iz 1993. godine, zatim Zakon o uslovima za obavljanje prometa robe, vršenja usluga u prometu robe i inspekcijskom nadzoru iz 1996. godine i Zakon o cenama iz 2005. godine.
Osnovni razlog za donošenje zakona o trgovini je prevaziđenost postojećih zakonskih rešenja, ali jedan od takođe bitnih razloga je i potreba uvođenja novih vrsta i načina trgovine.
Ovim zakonskim predlogom na određeni način se uvode moderna rešenja u ovoj oblasti u ovom sektoru, u skladu, kao što je rečeno, sa propisima EU. Zato još jednom želim da kažem da zaista smatramo da je ovo jedan od najbitnijih ekonomskih i tržišnih zakona, koji uređuje celokupan promet i ponašanje učesnika u prometu.
Naravno, podržavamo cilj koji je naveden u obrazloženju ovog zakonskog predloga – garantovanje što veće slobode trgovine i konkurencije, ali i što manje mešanje države u ovaj sektor.
Želimo da verujemo da će usvajanjem ovog predloga biti realizovani oni pozitivni trendovi u sektoru trgovine, o kojima je bilo reči, i tu mislim i na nove investicije, radna mesta, ravnomerniji raspored modernih i savremenih trgovinskih formata po čitavoj Srbiji, kao i da će ovaj zakonski predlog omogućiti našim kompanija da se šire na tržište drugih zemalja.
Ovaj zakon polazi od osnovnog načela da je trgovina slobodna i da svi učestvuju ravnopravno i svima je dozvoljeno da se bave trgovinom. Predlogom zakona su vrlo jasno određena lica koja mogu imati svojstvo trgovca i obavljati delatnost trgovine, dakle određene su kategorije trgovaca. Pored toga, sve više se javlja potreba uvođenja novih vrsta i načina trgovine koji su u Srbiji već i zaživeli.
Po prvi put bi se omogućilo obavljanje i uređenje trgovine na malo van prodajnog objekta, predviđene su i posebne tržišne institucije, a definisane su i specijalizovane usluge u prometu robe.
Zakon propisuje, kao što je rečeno, i kategorizaciju prodajnih formata po uzoru na standarde zemalja EU. Takođe, ono što želim da istaknem i što smatram izuzetno važnim, ovaj zakon daje određeni doprinos i pomak u decentralizaciji, jer će tržišna inspekcija za robu koja se prodaje van prodajnog mesta biti u nadležnosti lokalnih samouprava.
Na samom kraju, želim da kažem da je veoma važno da je oko ovog sistemskog, izuzetno važnog zakona, odnosno zakona od izuzetnog značaja, sprovedena jedna široka javna rasprava. Ono što je još važnije, nakon usvajanja ovog zakonskog predloga je implementacija zakona i njegova primena u praksi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Arsen Đurić ima reč.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Arsen Đurić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, mi danas raspravljamo o Predlogu zakona o trgovini i moram da kažem da je to jedan veoma bitan i značajan zakon.
S jedne strane, dosadašnja važeća zakonska rešenja u oblasti trgovine su potpuno prevaziđena i zastarela, i ne odgovaraju potrebama savremene tržišne privrede i ne daju pravnu sigurnost trgovinskim privrednim subjektima u Srbiji.
S druge strane, stoji neophodnost i potreba da se urede neki novi načini i vrste trgovine koje do sada nisu bile uređene zakonom. Tu pre svega mislim na trgovinu ličnim nuđenjem, aukcijsku, berzansku trgovinu i druge vrste trgovina koje nisu do sada bile uređene.
Ono što je neshvatljivo i što čudi, šta se čekalo do sada sa usvajanjem ovog zakona? Ovaj zakon je krovni zakon u oblasti trgovine i on treba da zauzima centralno mesto u sistemu propisa kojima se regulišu promet robe i usluga u Srbiji.
Srbija ima Strategiju razvoja trgovine i na osnovu te strategije je prvo trebalo usvojiti krovni zakon o trgovini, a kasnije druge zakone koji tretiraju određene delove trgovine, tu mislim na zakon o zaštiti potrošača, o standardima, o kvalitetu robe, zakon o zaštiti konkurencije i druge zakone.
Kada sam pomenuo Zakon o zaštiti konkurencije, moram se osvrnuti na taj zakon. Naime, pre godinu dana ova skupština je usvojila izmene i dopune Zakona o zaštiti konkurencije. Poslanička grupa DSS je tada imala niz primedbi i amandmana koji nažalost nisu prihvaćeni i pokazalo se da smo bili u pravu posle godinu dana primene tog zakona. Kada govorimo o tome, mislim na Komisiju za zaštitu konkurencije.
Komisija za zaštitu konkurencije treba da bude nezavisno regulatorno telo koje pokriva jednu vrlo bitnu oblast. Mi smo tada predlagali da rešenja koja se odnose na izbor članova Saveta Komisije za zaštitu konkurencije ostanu kao rešenja koja su bila u prethodnom zakonu, da se ne bi narušila njihova nezavisnost, tako da smo predlagali da strukovna udruženja predlažu članove Saveta.
Znači, bira ih Narodna skupština na predlog strukovnih udruženja, a to su Privredna komora, Društvo ekonomista, Udruženje pravnika, Advokatska komora i jedan predstavnik Vlade. Nažalost, naš amandman nije prihvaćen i tim izmenama zakona je izmenjeno da članove Komisije za zaštitu konkurencije bira Skupština, na predlog odbora nadležnog za poslove trgovine.
Nakon izmene tog zakona, predsednik Narodne skupštine je 27. novembra prošle godine raspisao konkurs za izbor predsednika i članova Saveta Komisije za zaštitu konkurencije. U januaru je izašla ispravka tog konkursa. Konkurs je završen, prijavilo se 20 kandidata. Prošlo je više od pet meseci i mi na dnevnom redu Skupštine još uvek nemamo izbor predsednika i članova Saveta Komisije za zaštitu konkurencije, iako ona radi u krnjem sastavu.
Od pet članova, dvama je istekao mandat, znači rade u sastavu od tri člana. Nije izvesno kada će na dnevni red Skupštine doći izbor tih članova. Nisu još otpočele ni konsultacije, ni razgovori sa prijavljenim kandidatima. Složićete se da nije normalno da se jedno tako bitno telo u ovoj oblasti ne konstituiše. To govori da smo bili u pravu kada smo predlagali amandmane da ostanu prethodna zakonska rešenja, jer bi, u svakom slučaju, do sada već imali konstituisan Savet za zaštitu konkurencije.
Da se vratim na Predlog zakona o trgovini. Rekao sam da je to vrlo bitan zakon. Međutim, imamo niz primedbi na predloženi tekst zakona. Mislim da je zakon mogao biti malo precizniji i da je trebalo neke stvari budu izdefinisane u samom zakonu.
Mislim da u najmanje 20 članova stoji da ministar nadležan za poslove trgovine bliže propisuje određene uslove, propisuje neka pravila. Slažem se da ministar treba da predlaže podzakonske akte koje će Vlada usvojiti, koji će detaljnije da razrađuju određene odredbe zakona. Međutim, mislim da se u tome preteralo, da se nešto moglo naći u zakonu, jer u svakom drugom članu postoji ta formulacija da će ministar bliže urediti tu oblast.
Na primer, u članu 15, gde se govori o trgovinskim formatima, nabraja se, to su supermarket, hipermarket, diskont, trgovinski centar, keš end keri centar i drugi. Mislim da se mora voditi računa i o malim samostalnim trgovinskim radnjama kojih u Srbiji ima preko 90 hiljada, kako zbog rasprostranjenosti trgovinske mreže u Srbiji, jer veliki trgovinski lanci neće doći u svaki deo Srbije, tako i zbog broja zaposlenih, jer u tim radnjama radi veliki broj ljudi.
Ali, i zbog očuvanja domaće proizvodnje, zbog malih proizvođača koji ne mogu da uđu u velike trgovinske lance, već svoju robu plasiraju isključivo u malim trgovinskim radnjama, mislim da je u ovom članu moglo da se definiše koji su to trgovinski formati.
Takođe, jedna od najznačajnijih naših primedbi na predloženi tekst je osnivanje centra za razvoj trgovine. Mi se apsolutno protivimo osnivanju centra za razvoj trgovine. Smatramo da je to potpuno nepotrebno i da taj posao, koji je opisan u zakonu da treba da radi centar za razvoj trgovine, može da obavlja Ministarstvo, odnosno jedan sektor u okviru Ministarstva trgovine. Naročito u uslovima ekonomske krize, kad svi pričamo o neophodnosti smanjenja javne potrošnje, o racionalizaciji, o smanjenju broja zaposlenih, mislim da je nepotrebno osnivati jedan novi centar na koji se primenjuju propisi za javne agencije.
Tačno je, u obrazloženju stoji da se neće povećavati budžetska sredstva za to, već će biti sa jednog od razdela Ministarstva trgovine i da se neće povećavati broj zaposlenih. Zašto bi ostavljali tu vrstu dileme. Ako je to već tako, mislim da jedan sektor u okviru Ministarstva trgovine može na kvalitetan način da odrađuje taj posao.
Mi smo podneli dosta amandmana na predlog ovog zakona. Kada bude rasprava u pojedinostima mi ćemo te amandmane i obrazlagati. Pozivam vas da pročitate amandmane. Mislim da su korektni i treba da prihvatite te amandmane, jer će prihvatanjem tih amandmana ovaj tekst zakona biti popravljen.