ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 20.10.2010.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

20.10.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:15 do 19:05

OBRAĆANJA

...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsedavajuća, uvažena ministarka Malović, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je jedan zakon koji je višestruko sporan i zaista ga nije teško napadati sa više strana, s obzirom na to da se od samog obrazloženja koje smo čuli danas pa do onih planiranih efekata primene ovog zakona na suzbijanje nasilja u Srbiji ne može se očekivati mnogo.
Nabrojaću nekoliko ključnih spornih stvari koje ukazuju na to da je ovaj zakon u stvari došao kao jedini rezultat onoga što se danima najavljuje, a to je obračun sa nasiljem. U stvari, ovaj zakon ni na koji način neće doprineti takvoj borbi i obračunu sa onim što se događa na ulicama, a sasvim sigurno svedoči o tome da vlast nije uspela ni na koji način da iznađe kvalitetnije rešenje.
Prvo, poći ćemo od načina rada Vlade, odnosa prema događajima i pojavama i od toga kako ona reaguje kada je u pitanju predlaganje zakona. Mi imamo situaciju da ova vlada u stvari ne vlada, da ona ne vodi, ne predviđa događaje, nego da reaguje na događaje. Umesto da u osnovnom tekstu zakona anticipira stvari, predvidi u kom pravcu će određeni društveni procesi ići i na osnovu toga ih normira, mi od ove vlade dobijamo niz zakona koji menjaju ono što je Vlada prvobitno utvrdila kao svoju politiku. Vlada, u stvari, reaguje na događaje, umesto da ih sprečava.
Jedan od takvih zakona je i ovaj današnji, kao što je bio i zakon o izmenama Zakona o informisanju i kao što je bio Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije. Vlada jednostavno nije ni na koji način uspela da predvidi kako će se društveni procesi odvijati i zato se danas suočavamo s tim da se menja Zakonik o krivičnom postupku, koji je prošle godine bio u Narodnoj skupštini. Verujem da su građani više uplašeni od tog odsustva bilo kakve strategije, politike ili bilo kakvog plana Vlade, nego od bilo čega drugog.
Ono što je drugi problem ovog zakona jeste atmosfera koja se stvara prema pravosuđu. Mi donosimo zakon, a vidimo slučajeve da nećete to primeniti. Ko garantuje da će sudije da primene ovako izmenjene zakonske norme? Gospodo, čitavu ovu izmenu zakona vi ste koncipirali na jednom pravnom standardu, a taj pravni standard je – ako je krivično delo učinjeno u posebno teškim okolnostima. Taj pravni standard ceni sudija, a ne Ministarstvo pravde ili tužilac. Vi sada u ovoj atmosferi koja se stvara vršite pritisak na pravosuđe, da mora ovaj pravni standard tako da tumači da se kumulativno ispuni uslov iz tačke 5), tj. ovih pet godina. To je veliki problem. Gde je tu nezavisnost i sloboda sudijskog uverenja? Zašto sud i sudije moraju na taj način da tumače svako izvršeno krivično delo koje podleže ovoj tački 5)?
Sada dolazimo do ključnog problema i ključnih pitanja koja se odnose na izmenu ovog zakona. Prvo, pritvor je izuzetna mera. Gospodo, ako ste hteli da vodite politiku u oblasti borbe protiv nasilja na stadionima, mesto intervencije je Krivični zakonik i krivična dela koja se tamo definišu i obrađuju, a ne ZKP. Zakonik o krivičnom postupku je procesni zakon, koji se primenjuje, kako se kaže, na sve i na sva krivična dela koja su obuhvaćena ovim odredbama. Menjajte Krivični zakonik. Podignite tamo kazne. Edukujte sudije da drugačije primenjuju Krivični zakonik. Vi ovde izmenom jednog procesnog propisa, i to u delu koji se odnosi na obezbeđivanje okrivljenog u postupku, hoćete da sprečite nasilje na ulicama. To je neverovatno. Apsolutno je nemoguće zamisliti da se na ovaj način vrši ovakva intervencija u Zakoniku o krivičnom postupku.
Druga stvar, da je ovo prazan papir... Da ste hteli, mogli ste se obračunati mnogo ranije, kao što je moja koleginica Milica Radović govorila, i sada i ubuduće, da ste primenjivali zakone. U krajnjoj liniji, da ste primenjivali ovu odredbu ZKP-a, pa, na osnovu ovih šest tačaka, na osnovu svake od njih može da se izrekne pritvor, bez obzira na zaprećenu kaznu. Da li su ta lica možda lica koja žele da izbegnu pritvaranje ili suđenje tako što će da pobegnu? U ovim situacijama koje smo do sada imali, da li su to lica gde postoje osobite okolnosti koje ukazuju da će ponovo izvršiti krivično delo? Verovatno je veliki broj tih ljudi. Jeste li mogli da izreknete, da li su sudije mogle da odrede meru pritvora? Mogle su.
Ne, vi ovde jednostavno pribegavate nečemu što u stvari samo opravdava vašu nesposobnost da nađete adekvatnije i konkretnije mere za borbu protiv ovog što se sada događa. To je problem. Morali ste nešto promptno i hitno da rešite u ovom periodu od kada su se ti događaji zbili, onda hajde, izbacićemo izmene Zakonika o krivičnom postupku. Kako to zvuči u javnosti? Menja se Zakonik o krivičnom postupku. U stvari, menja se jedna norma koja, u smislu onoga što vi želite da postignete, neće imati nikakav efekat.
Prema tome, jedini je način bio, pored svih drugih društvenih i socijalnih mera, da se izvrši intervencija u Krivičnom zakoniku, da se eventualno pooštre kazne, mada ste i taj zakon učinili represivnim. O tome smo mi govorili prošle godine, da je čitava politika tog zakonika postala politika pretnje.
Uostalom, ne slažem se sa vama da ovo što ste naveli ovde ima preventivnu meru. Kako može pritvor i pogotovo primena jednog pravnog standarda da ima preventivnu meru? Uvažavam vas, ali mislim da ovo niste vi pisali, da ovo nije vaša ideja. Prosto ne mogu da verujem da jedan pravnik može da da takvo obrazloženje da pritvor može da bude preventivna mera.
Prema tome, ne reagujete na događaje, menjate zakone kako vas događaji sustižu, ne vodite državu. S druge strane, vršite pritisak na pravosuđe da mora da primeni ovaj zakon, to se jasno vidi. Mi ga donosimo da bi se primenio. Mora da se spreči nasilje tako što će svaki sudija u svakom slučaju koji mi označimo kao nasilje primeniti ovaj zakon.
S druge strane, apsolutno, ovakav zakon, sa menjanjem odredbe koja se odnosi na dužinu i uslove pritvaranja, ne može da bude način kako se boriti protiv ovoga. Sasvim sigurno ovo ne zavređuje nikakvu pažnju i bilo bi bolje da ga povučete, jer ni na koji način nije nešto što će u budućnosti Srbije doprineti borbi protiv nasilja. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Osam minuta je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Boško Ristić, a posle njega narodni poslanik Miloš Aligrudić.
...
Demokratska stranka

Boško Ristić

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, poštovana ministarka i ostali pozvani na našu sednicu, želim da kažem da predlog izmene ZKP nije represivna mera, ona je pre svega celishodna mera. Eskalacija nasilja na ulicama Srbije i izvoz tog nasilja u druge zemlje pokazuje obavezu države da reaguje kako bi se iskorenili uzroci ovakvih pojava i da pokaže da želi da štiti ljudska prava. Ne slažem se sa tim da niko nije jači od države i da iz tog razloga treba reagovati u smislu represivnih mera i procesuiranja ovakvog ponašanja, već smatram da su ljudska prava iznad svakog nasilja i svake potrebe za destrukcijom. Država je tu da štiti ljudska prava. Građanin je, sa svojim pravima, iznad države. Država je instrument, država je način da se reaguje protiv ovakvih destruktivnih pojava koje urušavaju društvo u njegovim temeljima.
Mi smo ovde čuli danas različite stavove povodom ovog zakona. Mnogi su ovaj Predlog zakona o izmenama Zakonika o krivičnom postupku iskoristili za političku raspravu. Mnogi su koristili navodnu kritiku ovih izmena ZKP da bi dali političku podršku onima koji vrše nasilje. Ovde imamo suočavanje sa različitim vrednostima, sa različitim vrednosnim sistemima.
Pojedini poslanici su, nažalost, pokušali da objasne razloge i potrebu nekih lica da vrše nasilje, što je apsolutno nedopustivo. To nije politički metod borbe i to nije politički dopustivo. Svaki poslanik, kao nosilac javnih ovlašćenja i javne funkcije, dužan je da odgovorno tu funkciju vrši, u ime onih građana koji su mu svojim glasovima i podrškom omogućili da u ovaj predstavnički dom dođe. Nisam siguran da građani Srbije žele da ih poslanici zastupaju na takav način da podstrekavaju druge na vršenje nasilja ili da opravdavaju nečiju potrebu da se nasiljem bave.
Ovde su vršene različite analize, kako je do nasilja došlo, da li je došlo od strane navijačke grupe koja vrši nasilje nezadovoljna svojim statusom ili se radi o organizovanom napadu na demokratske vrednosti i na temelje demokratskog društva.
Srbija, kao razvijeno demokratsko društvo koje teži da ovlada vrednostima na kojima se zasniva i EU, želi da zaštiti svakog pojedinca i njegova prava tako da može da uživa u mirnom i bezbednom životu, da njegova porodica može bezbedno da se kreće ulicama širom Srbije.
Desetog oktobra se to nije desilo, zato što postoji manjak tolerancije, zato što su neki spremni da nasiljem reaguju na tuđu različitost i na tuđe pravo da iskaže svoju različitost. Niko ovde nije želeo da prisili ostale građane, ili većinu, da budu drugačiji od onoga kako se osećaju, ali isto tako imaju pravo da javno iskažu da se drugačije osećaju od većine. To je njihovo ustavno pravo i demokratsko pravo svakog građanina, pa i većine – da zaštiti pravo manjine na iskazivanje prava na različitost.
Da se vratim na predlog izmene Zakonika o krivičnom postupku. Izmene su predložene samo u smeru da je moguće pod istim uslovima produžiti trajanje pritvora u skraćenom postupku sa sadašnjih osam do predviđenih trideset dana. Pogrešno je shvatanje da je to obavezan pritvor. Pogrešno je shvatanje da će pritvor uvek trajati trideset dana, jer sama norma ima ograničenje da će pritvor trajati koliko je to potrebno. Moguće je držati određeno lice u pritvoru do trideset dana u cilju prikupljanja dokaza, ali to ne znači da će pritvor uvek trajati trideset dana.
Isto tako, nije dozvoljeno vršiti pritisak na rad sudova. Ovde čujemo komentare o sudskim odlukama, što je zaista nedopustivo. Tri grane vlasti su nezavisne, posebne, podeljene. Postoje organi koji garantuju i obezbeđuju nezavisnost sudske vlasti, tako da su organi gonjenja i sudska vlast nezavisni u primeni zakona, vezani su samo za činjenice i za zakon koji je važeći i koji je u konkretnom slučaju primenljiv.
Što se tiče druge izmene, a to je da će se u naročito teškim slučajevima vršenja krivičnih dela određivati pritvor i za ona krivična dela gde je propisana kazna preko pet godina zatvora, za razliku od sadašnjeg propisa gde je to bilo predviđeno samo za krivična dela za koja je zaprećena kazna preko deset godina zatvora, pokazuje se da je to apsolutno celishodno.
Država je morala brzo, energično i odgovorno da reaguje na pojave koje se tiču primene nasilja na ulicama, napada na imovinu i pokušaja da se uruše sistem vrednosti i sistem institucija koje te vrednosti treba da štite na Ustavom i zakonom garantovan i propisan način. Država mora da obezbedi instrumente, u smislu zakona, da pravosuđe svoju ulogu, društvenu i javnu ulogu, može da vrši na način koji je celishodan i društveno opravdan.
Isto tako, i svi ostali segmenti društva, sve ostale institucije treba da rade svoj posao u skladu sa ovlašćenjima i delokrugom svoje propisane delatnosti. Obrazovni sistem treba da edukuje decu, đake i studente da je pravo na različitost Ustavom zaštićeno pravo i da svaki građanin treba da usvoji to pravo na različitost i pravo na iskazivanje sopstvenog stava kao nešto što je civilizacijsko dostignuće.
Ljudska prava su izvedena iz prirodnih prava, a prirodno pravo je tako nazvano iz razloga što se stvara samim rođenjem. Ono se dobija samim rođenjem. Jedinke, građani su jednaki i po tom ljudskom i prirodnom pravu, ni po čemu se ne razlikuju. To što su druge boje kože, drugačije veroispovesti ili što imaju drugačija shvatanja i ubeđenja ne znači da su neki drugačiji od većine samo zato što nemaju dovoljan broj pristalica da bi mogli da pariraju većini na adekvatan način. Zato je društvo tu da obezbedi uslove i mehanizme i da većina štiti prava manjine uvek i na svakom mestu, bez ostatka.
Nadam se da je ova rasprava o ovakvom zakonu pokazala naše političke razlike. A pokazalo se da oni koji se deklarativno zalažu za vrednosti na kojima je zasnovana Evropska unija pokazuju ovde u konkretnoj situaciji da nisu spremni da se suoče sa anomalijama u društvenom ponašanju pojedinaca, organizovanih grupa i onih grupa koje su podstrekavane od strane političkih ili ekonomskih centara moći, sa protivustavnim ili nezakonitim ciljevima. Nadam se da će efikasna istraga pokazati ko stoji iza ovih grupa koje oni koji žele da umanje njihovu odgovornost nazivaju nezadovoljnim socijalnim grupama koje su preterale u svom iskazivanju podrške klubovima ili grupama pojedinaca koje su zavedene i u zabludi su što se tiče posledica sopstvenog destruktivnog i nasilnog ponašanja.
Smatram da to minimiziranje posledica ničemu ne vodi. Smatram da moramo da se suočimo sa uzrocima i posledicama, a oni koji su nosioci ovakvih kriminalnih delatnosti moraju da se suoče sa procesuiranjem, da u skladu sa zakonom budu procesuirani i da im budu izrečene adekvatne kazne.
Ja ne pozivam sudove da izriču maksimalne i najveće kazne. Kazna mora da bude individualna. Oni koji su najviše ovome doprineli treba da odgovaraju, sa najtežim kaznama. Oni koji su prvi put uvučeni u ovakvo nasilničko ponašanje sigurno će imati mogućnost da traže neke olakšavajuće okolnosti u sopstvenom ponašanju. Nismo mi tu da sudimo. Sudovi su nezavisni u suđenju i moramo da naučimo da javnost treba da ukazuje na društvene pojave, na anomalije, a da organi gonjenja treba da to otkrivaju, procesuiraju počinioce, a da sudovi donose odluke u skladu sa zakonom, štiteći Ustavom garantovana prava drugih građana.
Očekujem da će Skupština usvojiti ove izmene, ali moram da kažem da smo na Odboru za pravosuđe razmatrali i mogućnost usvajanja amandmana ili preciziranja ovih odredaba, koje su u načelu dobre; njihov cilj je opravdan i mi taj cilj podržavamo. Da li ćemo se usredsrediti na pojedina krivična dela za koja je moguće određivati pritvor pod propisanim uslovima, a koja se tiču elemenata nasilja, da li su to seksualni delikti ili neke slične radnje, to ostaje još uvek da se vidi, i sadržina amandmana koji su podneti, ali isto tako i Odbor može do određenog momenta da sačini sopstveni amandman.
Mi ćemo predočiti neka shvatanja i stavove ministarki pravde, koja je uvek bila za saradnju. Smatramo da će ona na celishodan način razmotriti naše predloge i da ćemo tako zajednički doći do rešenja koje neće predstavljati represivnu meru, pritvor kao kaznu ili izrečenu kaznenu meru, već će to biti mera koja će biti mera odvraćanja, jer će oni koji će biti potencijalni izvršioci ovakvih krivičnih dela to raditi sa saznanjem da mogu sedeti u pritvoru.
Niko nema pravo da kaže da je predviđanje pritvora za određeni način ponašanja represivna mera i da je to anticivilizacijski ili protivno standardima koji važe u EU. Mislim da je paušalno upoređivanje pravnih sistema neodgovorno i da ono ne dovodi do konačnog, korektnog i celishodnog cilja kome teži društvo u celini.
Upoređivanje sa nekim zakonskim rešenjima u zemljama EU, da se ne određuje pritvor za krivična dela gde je zaprećena kazna ispod deset godina zatvora, pre svega je netačno. Kazneni sistemi su apsolutno drugačiji. Tamo su za blaža dela zaprećene mnogo teže kazne, koje se u postupku izvršenja krivičnih sankcija otpisuju automatski za 30%. To su drugačiji sistemi od srpskog tradicionalnog krivičnopravnog sistema i neuporedive su te dve pravne situacije.
Zato podržavam predlog Ministarstva pravde i poslanički klub DS i ZES će podržati ovakav predlog izmene Zakonika o krivičnom postupku, jer smatramo da su izmene celishodne, adekvatne i blagovremene. Nikada država nije blagovremeno na ovakav način reagovala kao u ovoj situaciji. Zato želim da iskažem svaku pohvalu ministarki pravde, koja je brzo, efikasno i na pravi način, sa merom, reagovala u konkretnoj situaciji. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je dvanaest minuta i trideset sekundi od vremena poslaničke grupe.
Narodna poslanica Milica Radović. Želite da govorite o povredi Poslovnika? Nemate pravo na repliku. Želite li da govorite o povredi Poslovnika ili ne? (Da.) Izvolite.

Milica Radović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Smatram da je povređen član 107. Prvenstveno moram da vam kažem, gospodine Ristiću, da vi uopšte ne znate o čemu pričate. Mi smo ovde govorili o Zakoniku o krivičnom postupku, a vi nam objašnjavate neke stvari o Krivičnom zakonu. To je potpuno neverovatno. Krivično pravo jeste jedna grana, ali morate da znate u svakom trenutku o čemu pričate. Vi ste rekli… (Isključen mikrofon.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodna poslanice, odredbama Poslovnika zabranjeno vam je da se direktno obraćate narodnim poslanicima. Podsećam vas da se pravo na obrazloženje o povredi Poslovnika odnosi na primedbu koju narodni poslanik ima da je predsedavajući povredio Poslovnik. Upozoravam vas da ne kršite Poslovnik i da ne zloupotrebljavate pravo na dobijanje reči preko reda i čim je zatražite tako što ćete smatrati da vi imate prava da kršite Poslovnik. Nemate. Zahvaljujem.
Narodni poslanik Miloš Aligrudić ima reč.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Povreda člana 27, koju ste upravo počinili pogrešnim vođenjem sednice i tumačenjem odredaba Poslovnika koje ste u obavezi da poštujete u odnosu na sam član 27. ovog poslovnika. Vaše upravljanje procedurom u parlamentu, govorim generalno, i prava koja vam član 27. daje ne mogu predstavljati u osnovi samovolju. Ne možete vi samovoljno određivati nečije pravo, da li ga ima ili nema, čak i kada vam odredba tu vrstu diskrecionog prava daje.
Ako nečije izlaganje bude pomenuto kroz direktno parafraziranje onoga što je prethodnik govorio, u sadržinskom smislu on bi trebalo da ima pravo da odgovori, ali pošto je vaše diskreciono pravo da prosuđujete da li ima ili nema to pravo, onda se to diskreciono pravo mora dosledno primenjivati. U tome i jeste prekršaj člana 27. sa vaše strane, jer kako i na koji način bi se razvila polemika oko suštine i materije?
Mislim da je obaveza svakog predsedavajućeg da prati izlaganja narodnih poslanika i da na osnovu toga realno prosuđuje da li ima mestu odgovoru na ovo što je ovde izrečeno ili nema. Ovde nije bilo ni uvrede, ni pominjanja imena u negativnom kontekstu, bilo čega od svega toga, ali je bilo refleksije u odnosu na sadržinu onoga o čemu se govori, na sadržinu onoga što je na dnevnom redu. Ako to nije osnov za reakciju, ne znam onda šta je.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, nema povrede člana 27. Zloupotrebili ste pravo da govorite o povredi Poslovnika, jer u obrazloženju da je povređen član 27. govorite o tome da je povreda načinjena odlukom predsedavajućeg da ne dozvoli repliku zato što smatra da do razloga za repliku nije došlo. Pravo na repliku je diskreciona odluka predsedavajućeg.
Molim vas da ne dobacujete i molim vas da pročitate ceo član 103. i član 107. kada želite da govorite o pravu da vodite računa o proceduri zajedno sa predsedavajućim.
Član 103. stav 1: „Narodni poslanik ima pravo da usmeno ukaže na povredu u postupanju predsednika Narodne skupštine, ako smatra da nije u skladu s odredbama ovog poslovnika, a učinjena je na sednici Narodne skupštine koja je u toku, i to neposredno po učinjenoj povredi.“
Stav 2: „Narodni poslanik ne može da ukaže na povredu u postupanju predsednika Narodne skupštine na koju je već ukazano.“ Stav 3: „Predsednik Narodne skupštine daje reč narodnom poslaniku koji ukazuje na povredu iz stava 1. ovog člana...“.
Molim vas da ne dobacujete. Iznesena je ozbiljna povreda da se narušavaju prava poslanika. Ako vas zabavlja da se jedno ozbiljno pravo tretira kao zabava, mene ne zabavlja. Molim vas da pažljivo slušate o zahtevu vašeg kolege narodnog poslanika da li je ili ne došlo do povrede člana 27.
Stav 4: „Narodni poslanik je dužan da navede koji je član ovog poslovnika povređen postupanjem predsednika Narodne skupštine i da obrazloži u čemu se sastoji ta povreda, s tim što može govoriti najduže do dva minuta.“
Ne želim da citiram član koji podrazumeva obavezu predsedavajućeg da izriče kaznene mere.
Član 107, koji je citiran, stav 1: „Govornik na sednici Narodne skupštine je dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.“ Stav 2. člana 107: „Na sednici Narodne skupštine nije dozvoljeno neposredno obraćanje narodnog poslanika drugom narodnom poslaniku, korišćenje uvredljivih izraza, kao ni iznošenje činjenica i ocena koje se odnose na privatan život drugih lica.“
Oboje narodnih poslanika koji su ukazali na povredu Poslovnika, narodni poslanik Miloš Aligrudić i narodna poslanica Milica Radović, zloupotrebili su svoje pravo iz člana 103. Upozoravam vas da to ne činite.
Narodni poslanik Miloš Aligrudić želi da govori o povredi Poslovnika. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Povreda člana 107, koju ste upravo počinili. Način na koji ste kvalifikovali moje izlaganje je vrlo uvredljiv i mislim da ne doprinosi, ne da ne doprinosi, nego nanosi štetu dostojanstvu ovog doma, jer to kako se vi ponašate prema narodnim poslanicima, pogotovo prema meni u ovom konkretnom slučaju i prema mojoj koleginici, zaista prevršava svaku meru.
Neću mnogo govoriti, završavam za petnaestak sekundi. Nemam razloga da sa vama dalje polemišem, reći ćete da nije povređen Poslovnik, kao što to uvek radite, ali, zaista, držanje takvih predavanja, koja su krajnje providna, ne vodi ničemu.
Vi ste citirali povredu člana 107, kao da se moje javljanje za reč odnosilo na to. Ne, uopšte, ono se odnosilo na ono što ste vi rekli, na vaše diskreciono pravo. Diskreciono pravo, ponavljam, gospođo… (Isključen mikrofon.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, pravo na davanje replika ne može biti predmet povrede Poslovnika. Izričem vam opomenu na osnovu člana 103.
Narodna poslanica Milica Radović želi da govori o povredi Poslovnika. Izvolite.