OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 28.12.2010.

5. dan rada

OBRAĆANJA

Zoran Popović

Srpska radikalna stranka
Vlada je prihvatila ovaj amandman i to je dobro, ali nije dovoljno samo prihvatiti amandmane i donositi zakone, neophodno je da se proces obnova kuća u Kolubarskom okrugu konačno završi.
Dame i gospodo, da li znate koliko je porodica u kolubarskom okrugu u opštinama Mionica, Ljig, Valjevo, Ub, Lajkovac i Osečina dočekalo ovaj sneg bez pravog krova nad glavnom? Od zemljotresa je prošlo 12 godina, a ljudi žive u oštećenim kućama koje su opasne za stanovanje. Primera ima na stotine. Navešću samo jedan.
Porodična kuća Gojka Petkovića, u selu Lalinci, opština Ljig, inače jedini objekat za stanovanje, je toliko oštećen u zemljotresu iz 1998. godine, da su sada, nakon 12 godina, kada se desio zemljotres u Kraljevu otpali plafoni. To je utvrdila i opštinska komisija.
Gojko Petković je samohrani otac tri maloletne kćerke, a u domaćinstvu, pored njih četvoro, živi i stara Gojkova majka. Ovo je sramota za državu. Znam da država može iznaći hiljadu izgovora da ovu svoju sramotu opravda.
Ta opravdanja bi mogla da se prihvate da u međuvremenu za ovih 11 godina, zahvaljujući Vladinim strankama i njihovim ministrima, država nije opljačkana za desetine milijardi evra. Na taj način na stotine kriminalaca je steklo toliko imovinu da bi mogli da sagrade sve kuće u kolubarskom okrugu koje su oštećene u zemljotresu, a da to narodski rečeno i ne osete, ali oni su držali očigledno važnije od sirotinje iz Mionice, Ljiga, Valjeva, Lajkovaca, Osečine i Uba, a sutra verovatno i sirotinje iz Kraljeva. Da se to ne bi desilo reagujem, iako je Vlada prihvatila ovaj amandman. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 41. amandman je podneo narodni poslanik Dušan Marić.

Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Dušan Marić.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Članom 41. stav 4. predviđeno je da Direkcija za obnovu i izgradnju kolubarskog okruga pogođenog zemljotresom izveštaj o utrošku sredstava dostavlja Ministarstvu nadležnom za poslove planiranja i izgradnje, a ovim amandmanom smo predložili da se izveštaj dostavi i Ministarstvu finansija kao nadležnom državnom organu koji je najkopetentniji da vrši kontrolu utrošenih budžetskih sredstava.
Kao što je rekao gospodin Popović, ako se obnova kuća u ovom regionu nastavi sadašnjim tempom to će potrajati sledećih 25 godina, što je za stanovnike kolubarskog okruga ne prihvatljivo. Da bi se to izbeglo neophodno je učiniti sve stvari. Prva je stvar pojačati kontrolu utroška sredstava, a to će se na neki način obezbediti ako Vlada prihvati ovaj amandman SRS. Drugo, neophodni je povećati sredstva za obnovu kuća u kolubarskom okrugu.
Od 5. oktobra 2000. godine promenilo se nekoliko Vlada. Sve one tvrde da za ove namene nema više sredstava. U vezi toga ću građane Srbije podsetiti na samo jedan podatak, kada su vladajuće stranke preuzele vlast u Srbiji 5. oktobra u republičkoj administraciji bilo je osam hiljada i nekoliko stotina zaposlenih službenika. Trenutno ih je zaposleno oko 30 hiljada.
Predlažem građanima Srbije da uzmu olovku u ruku ili, još bolje, digitron da ovih 20 hiljada stranačkih aktivista DS, G17 i drugih vladajućih stranaka, pomnože sa platama, doprinosima za pet-šest godina, da vide koliko je stotina miliona evra potrošeno za zapošljavanje stranačkih aktivista i da pokušaju da izračunaju koliko je kuća u kolubarskom okrugu moglo biti sagrađeno i obnovljeno tim sredstvima. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Nada Kolundžija ima reč.

Izvolite.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Gospođo predsednice, uvaženi gospodine ministre, želim prosto da ne bi građani, na osnovu pogrešnih informacija, izvlačili pogrešne zaključke.
Naime, kada neko kaže da je pre 10-11 godina u republičkoj administraciji bilo osam hiljada ljudi, zaboravlja da je tada postojala savezna država i da su mnoge savezne nadležnosti od tada prešle na republički nivo. Dakle, Srbija je sada samostalna država i ima Ministarstvo inostranih poslova, ima svoju vojsku i mnoge druge nadležnosti, Saveznu carinu itd, koje ranije imala.
Mislim da nije korektno prema građanima Srbije, zbunjivati ih i davati im pogrešne podatke o tome kako se sada administracija namnožila zbog toga što se zapošljavaju nekakvi partijski ljudi. Administracija koju sada Republika ima jeste zbog činjenice da su tada postojale Republička administracija i Savezna administracija. Sve je to sada na nivou RS.
(Dušan Marić, sa mesta: Replika.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Nema osnova za repliku.

Na član 41. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Popović, Zoran Šami, Arsen Đurić i Aleksandar Pejčić.

Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Nenad Popović.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Nenad Popović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Kod ovog amandmana, pre nego što pređem na amandman, bih rekao nešto konkretno o samom budžetu na osnovu onog što je premijer Cvetković ovde izneo kao ekspoze. Naveo je da je ovaj budžet deo razvojnog plana i rekao je da je budžet evropski. Što se tiče toga da je evropski, već sam komentarisao da smo u
Evropi još pre 14 vekova, a što se tiče novog razvojnog plana, moram da kažem da taj dokument koji se zove novi razvojni plani nisam pročitao i koliko znam, nikad nije ni usvojen na Vladi, a već se krenulo u javno predstavljanje ovog novog razvojnog plana, pa je interesantno da li je to Vladin plani ili nije, pošto se plan zove novi razvojni plan od 2010. do 2020. godine.
To što ga nisam pročitao, nije problem, ali juče sam u jednim dnevnim novinama pročitao da ga ministar, potpredsednik Vlade, koji je odgovoran za ekonomiju, takođe nije pročitao. Najinteresantnije mi je bilo da je taj novi razvojni plan predstavljao premijer Cvetković i predstavljao ga je potpredsednik Đelić, koji je zadužen za Evropske integracije i za nauku, ali sigurno nije zadužen za ekonomiju u ovoj zemlji i ne znam zašto ga je on predstavljao.
Ako su taj plan pravili premijer Cvetković i potpredsednik Đelić, mislim da bi pre predstavljanja u nekom medija centru bilo korektno da ga predstave i narodni poslanici, da mi vidimo, da otvorimo javnu raspravu jer se radi o budućnosti RS. Govorimo o nekom planu od 2010. do 2020. godine.
Ako budžet predstavlja dokument kojim država pokazuje kuda idemo sledeće godine, kakva će biti politika u sledećoj godine, neki razvojni plan koji predstavlja premijer i koji ovde iznosi pred narodnim poslanicima mislim da zaslužuje ogromnu pažnju javnosti, ali i veliku diskusiju u ovom parlamentu.
Lično voleo bih da otvorimo javnu raspravu o ovom dokumentu, ali ono što me brine da se mnogi brinu šta će biti 2020. godine, mislim da nam je potrebna mnogo jača diskusija o privredi, o infrastrukturi, o onome šta će se dešavati u 2011. i 2012. godini, a građane pre svega brine zapošljavanje.
34/1 AH/VK 16,35-16,45
U tom kontekstu smatram da bi bilo vrlo korisno da se pored budžeta otvori javna rasprava i ovde u parlamentu o novom razvojnom programu, da se izlože argumenti, da vidimo faktore koji su bili elementi pravljenja ovog programa, da se sučele argumenti, profesionalno i stručno i da na taj način možemo da analiziramo konkretan program.
Na ovaj način kako se on predstavlja i kako se o njemu govori, a nije usvojen ni od jednog organa u ovoj državi, ni od strane Vlade, ni od strane Skupštine, mislim da možemo da dovodimo u veliku zabludu i građane Republike Srbije. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Još dva minuta.

Gospodin Vlajko Senić.

Vlajko Senić

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovana predsednice, poštovani narodni poslanici, ima dosta dilema oko ovog razvojnog plana i pokušao bih da pomognem da te dileme na neki način razrešimo.

Vlajko Senić

Ujedinjeni regioni Srbije
Stojan Stamenković, Miladin Kovačević, Vladimir Vučković, Edvard Jakopin, Natalija Bogdanov, Miroslav Zdravković, Sanja Filipović, Svetlana Mitrović, Ivan Nikolić, a ispred Ekonomskog fakulteta odnosno Fonda za razvoj ekonomske nauke: Pavle Petrović, Jurij Bajec, Boško Živković, Mihajlo Arandarenko i Milojko Arsić.
Ovo nije nikakav zvaničan dokument Vlade Republike Srbije, ali iz pročitanih imena možete zaključiti da jedan deo ljudi je ili je ranije obavljao funkciju savetnika u Vladi Republike Srbije ili to trenutno obavlja i to je model koji nudi odgovor na to kako Srbija u narednih 10 godina može da promeni svoj model rasta, jer smo svi zajedno došli do zaključka da postojeći model rasta ne može da obezbedi stabilnost Srbije u narednih 10 godina. Naravno, da je to jedan respektibilan dokument koji ova vlada može u većoj ili manjoj meri da prihvati kao svoj, ali u svakom slučaju to je reč ljudi koji se razumeju u ekonomiju i koji se dugo bave tim poslom.
Drugi dokument o kome je gospodin Popović govorio je u stvari razvojni model jedne članice vladajuće koalicije DS, koji se, koliko sam imao prilike da pogledam, u dosta stvari poklapa što se ekonomije tiče sa ovim post kriznim modelom ekonomskog rasta. Ne stoji ni jedan Vladin dokument koji u tom smislu Vladu obavezuje da ga implementira u sastavljanje budžeta za 2011. godinu. U svakom slučaju, to jeste onaj put koji …
Hoćeš li ti da govoriš? Gospodin Šormaz ima potrebu. Ja ću kratko.
To jeste nešto u okviru čega je Vlada pokušala da pripremi budžet Republike za 2011. godinu i moram da kažem da za tu godinu u budžetu imamo povećanje rashoda za zaposlene i transfere Fondu za PIO u iznosu – rashodi za zaposlene su 184 milijarde bili, a sada su 196,6, transferi Fondu za PIO povećani su nominalno 4,9% sa 220 na 230 milijardi dinara. Subvencije u privredi su manje za 2011. nego što je to bilo predviđeno rebalansom budžeta za 2010. godinu, 3,1 u odnosu na 4.
Treba reći da transferi gradovima i opštinama nisu 25% kao što je rečeno, ali verujemo da ćemo kroz porez na imovinu koji ćemo povećati kroz ovaj zakon, zalažući se u isto vrme da porez na imovinu plaćaju svi građani, a ne samo oni koji su imovinu prijavili, nadamo se da će to lokalne samouprave rešiti, ispuniti taj deo da će biti više sredstava za lokalnu samoupravu nego što je to bilo tokom 2010. godine za 25%. Oslanjajući se delom na ovaj dokument ta strategija razvoja podrazumeva da
2011. godine bude 4,3% budžeta za kapitalne izdatke. Nemamo taj iznos. Nama u budžetu nedostaje između 11 i 20 milijardi dinara da bismo u potpunosti mogli da kažemo da je to proinvesticioni scenario koji se traži od Vlade RS ovim dokumentom. Nemamo uštede koje su načinjene na strani potrošnje. U ovom trenutku nisu bile dovoljne da država u potpunosti zauzme taj kurs i nadamo se da će to u narednom periodu biti drugačije.
Što se javnog duga tiče, tu se možemo složiti, ali moramo da kažemo da je upravo ova skupština usvojila izmene Zakona o budžetskom sistemu, gde smo implementirali elemente Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji nam nalažu da je gornja granica za zaduživanje 45% BDP, ne računajući obaveze prema građanima koji očekuju sa pravom da se reši problem restitucije. Zakonski jeste limitirana granica do koje država može da se zadužuje. To je 45% BDP i mislim da je to zakon koji će svako morati da poštuje bez obzira da li to nekom odgovara ili ne. Tempo zaduživanja je takav da nam se u teoriji može desiti da se vrlo brzo dostigne taj gornji nivo, ali u svakom slučaju će taj gornji nivo morati da bude poštovan.
Ono što je realna činjenica je da je u ovom trenutku optimalan budžet. Ako pogledamo da je iznos deficita od 120 milijardi ostao na istom nivou kao i 2010. godine, biće 4,1% od projektovanog društvenog proizvoda, a ako kažemo da je nominalno deficit isti a inflacija planirana na 5,8% možemo da kažemo da država ostvaruje realan pad deficita u 2011. godini. Ono što je činjenica i što ne verujem da bi bilo koja koalicija ili stranka, ako pojedinačno pobedi na narednim izborima, mogla dramatično da promeni je struktura izdataka našeg budžeta. Za 2011. godinu imamo preko 50%, tačnije 32,6% ide organizacijama socijalnog osiguranja i 23,3% su rashodi za zaposlene. Dok ne napravimo unutrašnju reformu gde ćemo ta sredstva koja idu iz budžeta za penzije i druge vrste transfernih sredstava i izdataka odvojiti od budžeta, ne možemo računati da to bude dramatično drugačiji budžet nego što je bio 2010. ili 2011. godine. Ono što možemo, a upravo govorim o tom modelu rasta je ukoliko država ostvari u narednih 10 godina stopu rasta od 5,5 ili 5,7%, tempo izdataka za penzije bi bio takav da bi njihovo učešće u budžetu palo na ispod 10% BDP, a otvara se prostor da u budžetu ima više sredstava za investicije.
Ići ćemo napred onoliko koliko bude rastao BDP i van tog okvira sigurno ne možemo da nađemo neka nova sredstva. U svakom slučaju, podržaćemo Predlog zakona o budžetu između ostalog što smo uspeli smanjujući za 300 miliona dinara izdatke Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja da zadržimo stopu poreza na dodatnu vrednost za hotelske usluge na 8%, i zato što je ono potpuno urađen u skladu sa fiskalnim pravilima koja su implementirana u Zakon o budžetskom sistemu, ali ove strategije rasta nisu zvaničan Vladin dokument, ali je Vlada pokušala u najvećoj mogućoj meri da budžet projektuje onako kako je rečeno i kako su rekli ljudi koji se tim poslom bave na profesionalan način dugi niz godina. Hvala.