Treća sednica Drugog redovnog zasedanja, 26.10.2016.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Prijavite se ponovo jer vam je otišlo 14 sekundi.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Evo, veoma kratko.
Ovde je najpre postavljeno pitanje šta se dešava u poslaničkom klubu SPS i šta se dešava u našoj partiji?
Gospodine Bogdanoviću, mi smo veoma dobro što i vama želim. Za razliku od vas mi znamo kojoj političkoj partiji sedimo i to će uvek biti SPS.
Što se tiče one druge teze o kojoj je bilo reči, reč je bila o 1999. godini, godinama pre 2000. godine, mi smatramo da je ovo konačno prilika da se na jedan drugačiji način zaštite i brane nacionalni i državni interesi. Dakle, ne da slavimo neuspehe, već da na najbolji mogući način branimo nacionalne i državne interese.
Imamo jedno pitanje za vas, gospodine Dačiću, moraću direktno da vam se obratim - koliko je bilo institucija na prostoru Kosova i Metohije te famozne 2000. godine? Iz godine u godinu, znate, suverenitet, nacionalni državni interesi, suverenitet na prostoru Kosova i Metohije branio se političkim parolama. Nije se radilo ništa na terenu. Proglašena jednostrana nezavisnost, apsolutno nas niko ništa nije pitao. I kakva je tada bila politička aktivnost Vlade i tadašnjeg predsednika države?
Govori se o 1999. godini. Znate, te reči – izdaja, predaja, su se i tada čule, pa su dva dokumenta koja su tada nastala i definisana, Dejtonski sporazum i Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih Nacija, bila je osnov nacionalne i državne politike koja se vodila i posle 2000. godine.
Svako ko je bio deo vladajuće koalicije, ko je bio na vlasti imao je svoj deo odgovornosti, imao je priliku, tu se u potpunosti slažemo, da reši pitanje Kosova i Metohije.
To, koliko je ko bio odgovoran, tačno je, gospodine Dačiću, na kraju najmerodavniji je sud građana.
Ne očekujemo, gospodine Bogdanoviću da kažete da je Vlada hrabra, ali ono što je za nas veoma važno jeste da će tu hrabrost prepoznati, ubeđeni smo, u budućnosti generacije koje dolaze. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Znači, vrteli smo se oko ovih tema sat i po, i mislim da je vreme da se vratimo na dnevni red.
(Goran Bogdanović, s mesta: Replika.)
Ja vodim sednicu i ne možete da utičete na mene, verujte mi.
(Goran Bogdanović, s mesta: Direktno me je pomenuo.)
Maksimalno sam bila tolerantna. Nemojte ni da se trudite. Sat i po smo replicirali, sada moramo da idemo na dnevni red.
Odlučila sam da idemo na dnevni red. Znači, ja odlučujem. Po Poslovniku…
(Marko Đurišić dobacuje.)
Pa, nemojte vikati.
(Marko Đurišić, s mesta: Koji član?)
Vi znate odlično Poslovnik.
(Marko Đurišić, s mesta: Znam. Pitam vas pošto vi znate.)
Tako je. Nemojte mene da pitate.
(Marko Đurišić, s mesta: Ja pitam vas pošto vi znate. Objasnite.)
Marko Đurišić zbog nepoštovanja parlamenta i dobacivanja dobija opomenu.
Reč ima Ivan Bauer.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Ivan Bauer

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem predsednice.
Poštovani potpredsedniče Vlade, poštovani ministre, cenjene koleginice i kolege narodni poslanici, građani Republike Srbije, ja bih hteo da govorim danas o dva zakona, zakonu o potvrđivanju Sporazuma o zajmu sa Fondom za razvoj Abu Dabija o budžetskoj podršci i zakonu o potvrđivanju finansijskog ugovora „Apeks zajma za mala i srednja preduzeća“ između Evropske investicione banke i Republike Srbije, koju su zastupali Ministarstvo finansija i Narodna banka Srbije.
Nakon toga, u drugom delu rasprave, moj kolega Jovanović će govoriti o zakonu koji je vrlo važan za građane Kraljeva, grada iz koga on dolazi.
Prvo nekoliko reči o ovom zajmu koji smo sklopili sa Emiratom Abu Dabi, a koji vidim da je izazvao određene nedoumice ili kontroverze, kako hoćete, u javnosti.
Prvo mislim da treba da kažemo da se radi o nečemu što nije apsolutno novo. Dakle, rekao je i ministar, ovaj ugovor je potpisan pre dve godine. U budžetu za 2016. godinu je predviđeno zaduživanje na osnovu ovog ugovora. Prema tome, radi se o nečemu što je apsolutno poznata informacija, zbog toga što su se u javnosti pojavili određeni tekstovi o kojima se govori o tome kao da je to nešto što je potpuno novo i potpuno nepoznato.
Nakon što je stigao ovaj zakonu u zakonsku proceduru u Skupštinu, pojavili su se, dakle tako kažem, tradicionalnim medijima određene vesti, a rekao bih još više diskusije u društvenim, odnosno u novim medijima koji se sve vrte oko jedne teme, da parafraziram – šta će nama, otprilike, ovaj zajam kada imamo suficit u budžetu, a to se odnosi pretpostavljam na ono što je premijer više puta rekao, a to je da nakon dva kvartala imamo suficit, a evo, danas je i ministar finansija potvrdio da i dalje imamo suficit u budžetu.
Dakle, bez želje da uvredim bilo koga, meni ovo pitanje zvuči kao zamena teza i kao nedovoljno poznavanje razloga za zaduživanje. Kao prvi argument za ovo što sam rekao, hteo bih da vam pročitam nešto što piše u ovom zakonu – Ciljevi zajma - cilj zajma je podrška privrednom razvoju Republike Srbije putem smanjivanja troškova finansiranja, unapređenja ekonomske situacije u zemlji i doprinosa ostvarivanju planiranog razvoja. Dakle, ovde se ne radi ni o kakvom uzimanju zajma u trenutku kada nam on nije nizašta potreban, nego se radi o uzimanju zajma koji nam je i te kako potreban i koji možemo da koristimo za različite stvari, kao na primer, za refinansiranje određenih nepovoljnih kredita ili za finansiranje određenih obaveza iz prošlosti, ono o čemu je govorio ministar, koje su bile uzimane po daleko nepovoljnijim uslovima.
Isto tako, ukoliko sredstava imamo dovoljno mi možemo ovaj kredit da koristimo i za povećanje kapitalnih investicija i kapitalne investicije, odnosno nivo kapitalnih investicija je čini mi se jedna od retkih stvari, ako ne i jedina, zamerka Fiskalnog saveta našem budžetu u poslednje dve godine i to u smislu da su nedovoljne kapitalne investicije, odnosno da bi veće kapitalne investicije doprinele snažnijem razvoju naše ekonomije. Dakle, imamo više mogućnosti na koji način možemo ovaj zajam da koristimo.
Druga stvar koja nije potpuno jasna, a to je da se poziva na to da imamo suficit u ovom trenutku. To što ga imamo u ovom trenutku ne znači da ćemo ga imati do kraja godine i o tome u svom poslednjem izveštaju Fiskalni savet je vrlo jasno govorio, da ćemo do kraja godine imati deficit. To je danas potvrdio i ministar finansija.
Mi imamo dobar rezultat i imaćemo dobar rezultat. Imaćemo mnogo bolji rezultat nego što smo ga predvideli budžetom RS za 2016. godinu i inače u ekonomiji kada napravite neku projekciju i kada ona nije dobra, bez obzira na to da li ste projektovali manju ili veću sumu, uvek ste pogrešili.
Mislim da je budžet jedna od retkih stvari koji kada projektujete na način da vam je deficit manji nego što je predviđeno, to je dobro, jer to je znak da projektujete konzervativno. To je ono što smo grešili dugi niz godina kada smo projektovali stalan tako što smo pravili najoptimističkije moguće prognoze, a onda smo nakon toga morali da radimo rebalanse budžeta pa i po nekoliko puta. To je nešto što nam se u poslednjih nekoliko godina ne događa i to je nešto je za svaku pohvalu.
Dakle, zahvaljujući tome što imamo dobar rezultat mi možemo da vratimo recimo dug „Petrohemije“ od 105 miliona evra i to je nešto što je premijer najavio pre nekoliko dana na konferenciji za štampu. Možemo da otvorimo prostor za novo povećanje plata i penzija.
Na kraju godine bez obzira na to što sada imamo suficit ćemo imati deficit. Taj deficit mora iz nečega da se finansira. Zašto se ne bi finansirao iz sredstava koja se dobijaju po vrlo povoljnim uslovima?
Želim da podsetim narodne poslanike, naročito one koji nisu bili narodni poslanici u prethodnom sazivu da smo mi prošle godine povećali deficit na kraju godine tako što smo vratili akumulirane dugove „Srbijagasa“ prema NIS-u i tako što smo vratili dugove vojnim penzionerima koji su se prenosili iz godine u godinu.
Mi smo uradili ono što bi verovatno većina političara uradila, a to je da imamo što manji deficit, jer što manji deficit znači što bolju političku poruku. Ne, mi smo povećali deficit, ali smo time razdužili obaveze iz prošlosti koje smo stalnog godinama prenosili iz godine u godinu, da ne govorim o tome da je bilo mnogo godina u kojima smo te obaveze, da tako kažem, sakrivali, odnosno stavljali ih ispod crte i time opet, da se izrazim žargonski, štelovali naš deficit, odnosno veštački ga smanjivali.
Treća stvar koja mislim da je vrlo važna, a koju treba reći da bi se potpuno razumelo zašto ta teza da sad ne treba da uzmemo zajam jer imamo suficit ne stoji, jeste da izvršenje budžeta je jedna fluidna kategorija, kao što je rekao i ministar. Dakle, to što mi imamo suficit u nekom trenutku ne znači da u nekom drugom trenutku nam ne dolaze neke obaveze koje smo imali, koje smo preuzeli i koje moramo da servisiramo u tom trenutku kada su stigle.
Mi tada moramo da se zadužimo da bismo bili u stanju da tu privremenu nelikvidnost razrešimo. Upravo kada pogledate na koji način je koncipiran ovaj kredit, a on je koncipiran tako da se uzima u pet tranši po 200 miliona dolara, da te tranše su svakih šest meseci, vi vidite da apsolutno sve od ovoga što sam pobrojao dolazi u obzir. Vrlo je verovatno da će biti onako kako je rekao ministar, a to je da ćemo ga mi koristi da finansiramo neke kredite koje smo ranije uzimali, odnosno obaveze koje na osnovu tih kredita stižu, ali ukoliko budemo imali višak sredstava, mi ta sredstva možemo da plasiramo na različite načine i da time, bilo rešavamo probleme iz prošlosti, bilo da ulažemo određene investicione projekte, kakve jesu kapitalne investicije i da time doprinosimo onome što ovde piše o ciljevima zajma, a to je o rastu i razvoju ekonomije Srbije.
Kada pogledamo kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu danas i kada pogledamo nešto što je vrlo važno, a to je kreditni rejting Srbije, onda možemo da zaključimo zaista da je ovaj kredit izuzetno povoljan. On ima kamatnu stopu od 2,25%, da ponovim, period dospeća je deset godina, a period počeka je pet godina. Dakle, za pet godina počinjemo da vraćamo ovaj kredit.
Da bi bilo jasno potpuno koliko je ovaj kredit povoljan, reći ću vam samo najnoviji podatak o zaduživanju Republike Srbije na sekundarnom tržištu za finansiranje obaveza po osnovu ranije emitovanih hartija od vrednosti. Dakle, prodali smo državne obveznice na sekundarnom tržištu po stopi prinosa od 4,2%. To će reći 2% više nego što je ovaj zajam. To su podaci od pre deset, petnaest dana.
Prema tome, mislim da zaista nema razloga da politizujemo temu ovog kredita. Mislim da je ovaj kredit zaista dobar i, naravno, poslanička grupa Socijaldemokratske partije Srbije će podržati ovaj Predlog zakona, kao i ostale predloge zakona o kojima razgovaramo.
Dalje, hteo bih da kažem nekoliko reči o malim i srednjim preduzećima i preduzetništvu apropo ovog zajma, Apeks zajma koji smo dobili od Evropske investicione banke. Oprostićete mi što ću napraviti jedan uvod u kome ću govoriti o ovom sektoru, jer mislim da je strašno važno da razumemo značaj ovog sektora za budući ekonomski razvoj Srbije.
Svugde u svetu je sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetništva motor ekonomskog razvoja i glavni izvor inovacija u jednoj zemlji. Tako je naravno i u Srbiji, pa onda ne treba da vas čudi podatak da, ovo su najaktuelniji podaci, da među aktivnim preduzećima 99,8% preduzeća spadaju u sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, da ova preduzeća generišu dve trećine zaposlenosti, da ova preduzeća generišu dve trećine prometa i da ova preduzeća, odnosno ovaj sektor učestvuje sa jednom trećinom u kreiranju bruto domaćeg proizvoda.
Sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetništva ima poseban značaj u zemljama u tranziciji, jer on u njima igra još jednu ulogu osim one koju igra, koju sam pomenuo u razvijenim zemljama, a to je apsorpcija nezaposlenosti koja nastaje u procesu tranzicije, odnosno u procesu restrukturiranja privrede.
Zaista, kada pogledate podatke iz 2008. godine, u periodu od 2004. do 2007. godine, sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetništva kreirao je 149.000 radnih mesta, i na taj način gotovo je u potpunosti kompenzovao izgubljena radna mesta u procesu tranzicije. Nažalost, svetska ekonomska kriza je preokrenula ove trendove i od tada, pa do 2014. godine ovaj sektor beleži negativne rezultate po svim parametrima kojima se meri njihova efikasnost.
U 2014. godini smo imali rezultate koji obećavaju, koji daju nadu za optimizam. Imali smo u ovoj godini povećanje prometa, povećanje bruto dodate vrednosti, povećanje produktivnosti u sektoru malih i srednjih preduzeća, nažalost, i dalje smanjenje broja zaposlenih. To je nešto što prati čitav ovaj period, ali sa usporenjem ovog trenda smanjenja broja zaposlenih. I dalje u ovom sektoru ostaje onaj glavni problem, a to je manje mogućnosti za zaduživanje, odnosno za povoljno zaduživanje, bilo da se radi o započinjanju, bilo da se radi o proširenju posla kada govorimo o malim i srednjim preduzećima, odnosno o preduzetnicima.
Dakle, krediti su nepovoljni uglavnom zato što su kamatne stope previsoke, uglavnom zato što su visoki zahtevi za kolateralom i vrlo često zato što postoji nedostatak dugoročnih kreditnih sredstava, a ona su najvažnija za neki strateški razvoj ovih preduzeća, odnosno ovog sektora.
Ako pogledamo izveštaj o globalnoj konkurenciji za 2015/16 godinu, koji je radio Svetski ekonomski forum, videćemo da su oni prepoznali potpuno isti problem, a to je pristup izvorima finansiranja. Zaista, plasman naše zemlje, odnosno sektora malih i srednjih preduzeća, kako god hoćete, na ovoj listi je poražavajući. Dostupnost finansijskih usluga 97. u 140 zemalja, pristupačnost finansijskih usluga 111. od 140 zemalja, lakoća pristupa kreditima 120. od 140 zemalja.
Kao odgovor na ekonomsku krizu i kao odgovor na ove probleme o kojima govorim, Vlada Republike Srbije je u martu 2015. godine donela Strategiju razvoja sektora malih i srednjih preduzeća i preduzetništva sa pratećim akcionim planom za njeno sprovođenje i sa vrlo ambicioznim planovima koji kažu da se očekuje do 2020. godine značajno povećanje broja privrednih subjekata u ovom sektoru, značajno povećanje broja zaposlenih, povećanje prometa, povećanje BDV, povećanja raznih drugih kvalitativnih, još važnijih faktora kada govorimo o sektoru malih i srednjih preduzeća. Isto tako, ova strategija predviđa da se u ovom izveštaju, pomenutog Svetskog ekonomskog foruma, do 2012. godine popnemo vrlo visoko i da budemo u odnosu na ono gde se nalazimo sada i da budemo u prvih 60 zemalja. Ako pogledamo informaciju koju smo videli juče, a koja nam uliva optimizam, a to je da smo na „Duing biznis“ listi ponovo ostvarili napredak, odnosno da smo sada na 47. mestu, a podsetiću vas da smo pre samo dve godine bili 91, mislim da imamo razloga da budemo optimisti i kada se radi o napretku dostupnosti finansiranja, koji je vrlo važan za sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetnika.
Kao najvažniji mehanizam, sada se vraćam na ono što je, hajde da tako kažem, konkretna tema, u Strategiji razvoja sektora malih i srednjih preduzeća i preduzetništva pominje se upravo Apeks zajam Evropske investicione banke. Dakle, Strategija je prepoznala da je ovo nešto što je u ovom trenutku najvažnije za Republiku Srbiju, odnosno za razvoj njenog sektora malih i srednjih preduzeća.
Ovde se radi o 150 miliona evra, radi se o zaduživanju pod povoljnim uslovima za sektor malih i srednjih preduzeća koji treba da doprinese njihovom rastu i razvoju, odnosno vraćanju na putanju rasta i razvoja kakav su imali do 2008, 2009. godine i ka konvergenciji svih najvažnijih parametara prema onima koji karakterišu zemlje EU.
Ovaj Apeks zajam donosi još jednu novinu, to je već pomenuo neko od mojih kolega ili koleginica, a to je inicijativa Poslovi za mlade zapadnog Balkana i mislim da je to naročito važno i da vredi pomenuti, jer se radi o posebnim olakšicama za zapošljavanje i samozapošljavanje mladih u Republici Srbiji, gde će za ove kredite biti obezbeđeni još povoljniji uslovi, odnosno još niža kamatna stopa.
Zaista, preduzetništvo je nešto što, čini mi se, mora biti jedan od najvažnijih strateških ciljeva Republike Srbije. Mi smo 2016. godinu proglasili godinom preduzetništva. Premijer je nekoliko puta govorio o tome i rekao je da će i naredne godine biti godine preduzetništva i mislim da je to ključna reč. Svaka godina mora da bude godina preduzetništva. Čini mi se da jedino tako Srbija ima šansu da se dinamično razvija u budućnosti i mislim da je ulaganje u ovaj sektor i ulaganje u razvoj preduzetničke kulture, to je nešto što mi, nažalost, nemamo razvijeno u društvu, odnosno u razvoj preduzetničkog duha kod pojedinaca, ključ za budući ekonomski razvoj Srbije.
Na koji način mi možemo da razvijamo preduzetničku kulturu u Srbiji, odnosno preduzetnički duh? Inače, ni sve države EU, odnosno sve države u Evropi ne karakteriše preterano, neke da, ali većinu ne, preduzetnički duh, to je nešto što je uglavnom vezano za SAD i to je nešto, čini mi se, na čemu mora da se radi od malih nogu sa novim generacijama koje dolaze, jer to je nešto što je ulaganje u narednih 50 godina u Srbiji.
Mi moramo da uvedemo preduzetništvo u celokupan obrazovni sistem Srbije, u bukvalno sve nivoe obrazovnog sistema i raduje me što sam čuo ministra prosvete da je jednom prilikom govorio upravo o toj ideji da se preduzetništvo uvede u obrazovni sistem Srbije. Ono što bih želeo da kažem ili da apelujem na ministra, jeste da, budemo vrlo oprezni u razmišljanju na koji način da preduzetništvo uvedemo u obrazovni sistem Srbije.
Preduzetništvo ne možemo da uvedemo kao predmet. U poslednje vreme smo imali vrlo čestu diskusiju o tome problem sa informatikom koja ove godine nije predmet, odnosno nije redovan predmet u nastavi, vrlo često se pojavljuje problem da deca iz informatike uče teoriju što je nešto što je potpuno nepromenljivo. Isto tako preduzetništvo ne može da bude predmet, ne može se odgovarati na temu preduzetništva.
Preduzetništvo mora da se uvede tako što imamo na umu o kom uzrastu govorimo i prilagođavamo ono o čemu se radi u tom uzrastu, a preduzetništvo približavamo mladima kroz različite mehanizme, bilo da su to raznorazni primeri iz prakse, bilo da su to neke radionice, bilo da je to pomoć za osnivanje đačkih kompanija ili raznorazne druge ideje.
Dakle, preduzetništvo treba da prožima sistem obrazovanja Srbije, a ne da ga uvedemo jednog dana kao predmet i da mislimo da ćemo tako rešiti problem trajno. Ne, na taj način ga sigurno nećemo rešiti.
I na kraju krajeva da bismo uspeli nakon ovoga, prvog koraka koji smo napravili, a to je da smo obezbedili povoljna sredstva za sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetništva. Da bismo uspeli da ostvarimo dugoročni plan moramo i sa medijima da radimo na objašnjavanju koliko je ova tema značajna i koliko moramo da, naročito novim organizacijama, da objašnjavamo da je preduzetništvo nešto što nije bauk i da preduzetništvo jeste nešto što treba i mora da bude budućnost Srbije. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milan Lapčević. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Poslanički klub Demokratska stranka Srbije
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, imamo danas objedinjenu raspravu o šest tačaka dnevnog reda koje su u principu nespojive. Jedan set zakona, odnosno sporazuma međunarodnih se tiče dodatnog zaduživanja Srbije, a tačka koja se tiče klasifikacije međunarodnog sporazuma o formiranju Fonda za zapadni Balkan je pitanje integriteta države i nema nikakve veze sa finansijama ili ima samo indirektne veze sa finansijama. Ne razumemo zašto je ovo ovako spojeno i da li se želi kroz ovu raspravu da se neke stvari prikriju, ali dobro.
Što se tiče finansijskih zakona ja ću govoriti ukratko o dva međunarodna ugovora, zajmovima za sređivanje, odnosno modernizaciju optimizaciju javne uprave u iznosu od 69 miliona evra i o kreditu za budžetsku podršku u iznosu od 3,6 milijardi dirhama.
Prvi međunarodni ugovor, odnosno sporazum o zajmu se tiče modernizacije javne uprave između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj gde je, kako je ministar objasnio niska pristupna kamata, da se nastavlja sa modernizacijom javne uprave i da je to nešto što je kontinuitet. Imamo nekoliko nedoumica i pitanja u vezi sa ovim kreditom, a da bismo mogli uopšte da govorimo o tome da li postoji potreba za ovakvim nečim morali bi da imamo kvalitetnu analizu i kvantitativnu analizu koliko smo mi do sada para potrošili na kredite za modernizaciju javne uprave.
Tokom prethodnih 15 godina ovaj parlament je ratifikovao više međunarodnih ugovora o zajmovima za modernizaciju javne uprave koji se sigurno mere više stotinama miliona evra. Nismo čuli, ali bi trebalo da čujemo kakve efekte smo postigli tim međunarodnim ugovorima, zajmovima za modernizaciju javne uprave. Bili su raznorazni projekti, edukacije, smanjenje broja zaposlenih, povećanje, elektronska uprava itd, itd, mi i dan danas imamo stalno izgovore da nam je javna uprava neefikasna, da nam je preskupa, da je samim tim i država skupa, stalno uzimamo neke nove kredite, i imamo i dalje neefikasne javne uprave.
Da li je ovaj zajam svrsishodan, da li je potreban i kakve efekte smo do sada imali od uzetih zajmova? Koliko nas sve to košta i šta smo time postigli? Dakle, da bismo mogli da imamo jasnu sliku da li treba da podržimo ovaj sporazum o zajmu moramo da znamo šta smo do sada uradili, šta ćemo sa ovih dodatnih 69 miliona evra da postignemo. Koji su to efekti? Da li će biti boljitka kada potrošimo te pare? Da li ćemo imati efikasniju i jeftiniju javnu upravu da to bude korisno po građane? Nemamo nikakav odgovor na to, pa bi bilo vrlo svrsishodno da nam ministar kaže koju reč o tome.
Drugi sporazum o kome će govoriti jeste kredit o zajmu, odnosno ugovor o zajmu između Vlade Republike Srbije i Fonda za razboj Abu Dabija za budžetsku podršku. Ministar Vujović je rekao da je iznos tog kredita milijardu dolara, a u materijalu koji smo dobili piše da je zajmodavac Fond za razvoj Abu Dabija daje zajmoprimcu Republici Srbiji iznos od tri milijarde 673 miliona dirhama, nacionalne valute Ujedinjenih Arapskih Emirata. Pretpostavljam da je ekvivalent, milijardu dolara, ali prosto, ovde piše da se mi pozajmljujemo u arapskim dirhamima.
To je prva nedoumica, odnosno netačna činjenica.
Druga stvar, koja je takođe ovde vrlo sporna, ovaj sporazum o finansijskoj podršci, odnosno zajmu je potpisao ministar spoljnih poslova gospodin Dačić. Prema Ustavu i prema Poslovniku o radu Vlade, Zakonu o Vladi, jasno je određen delokrug rada pojedinih ministara i koliko znam sporazumi o zajmovima su u direktnoj nadležnosti ministra finansija, a ne ministra spoljnih poslova. Ali, to je više formalna činjenica, nego suštinska, ali i to zahteva jedno obrazloženje zašto niste vi potpisnik u ime države Srbije, nego ministar spoljnih poslova.
Treća važna stvar koja treba da se razjasni jeste, govorili ste o tome da je kamata koja će biti za ovaj zajam u iznosu od 2,25% vrlo povoljna i da je ona trenutno najpovoljnija na tržištu, mi nemamo razloga da ne verujemo, ali imam jedno dodatno pitanje. Obzirom da se pozajmljujemo u dirhamima i da je period otplate ovog duga 10 godina, odnosno posle pet godina počeka i pet godina otplate, znači do 2026. godine imamo li mi kao država i vi kao ministar finansija validnu procenu kretanja valute dirhama za narednih 10 godina. Da li će ovih 2,25% koja je u ovom trenutku povoljna kamata na kraju tog desetogodišnjeg perioda da bude povoljno po nas? Da li će taj dirham da ostane u odnosu na dolar u istom nivou ili će možda da poraste, ili će možda da padne, otkud znam, možda i padne.
Obzirom da se radi o Emiratima, zemljom koja je u ekspanziji, koja ima ogromne rezerve nafte, logično je razmišljati u pravcu da će dirham da jača i logično je razmišljati u pravcu da ćemo mi, posle desetogodišnjeg perioda da imamo mnogo veću kamatu na osnovu, odnosno mnogo veći iznos da vratimo u dolarima, ako se recimo desi situacija da dirham ojača, nego što je to ovih 2,25% kamate koja je u ovom trenutku povoljna. Pa, će možda se desiti, ja kažem možda, hipotetički će se desiti da za deset godina ono što ćemo da reprogramiramo sada sa 7% kamate, rekli ste dolarski krediti 7% kamate, da sa deset godina možda sa rastom dirhama to bude 15%, pa smo onda sami sebi skočili, odnosno napravili medveđu uslugu.
Dakle, to su sve pretpostavke, ali nam je važno da znamo da li postoji validna procena Narodne banke, Ministarstva finansija, kako će se kretati dirham u narednih 10 godina, jer je ovde zajmodavac direktno, isključivo se ogradio da će se vraćati u dirhamima, a ne u dolarima. Dakle, to su važne činjenice koje treba da znamo.
Hajde malo da prokomentarišemo i to zašto mi uzimamo kredite, kada nam tako dobro ide i kada nam je stanje u budžetu sjajno? Imamo izveštaj koji je Ministarstvo finansija i Vlada, odnosno Ministarstvo finansija predalo Vladi, a Vlada usvojila i poslala svakom narodnom poslaniku. Mi smo to dobili, izveštaj o realizaciji izvršenja budžeta Republike Srbije od 1. januara do 30. juna 2016. godine, gde piše da su prihodi i primanja ostvareni za period prvih šest meseci, u ukupnom iznosu 498 milijardi dinara ili skoro 50% od planiranog, a da je ukupno izvršenje budžeta, u smislu rashoda i izdataka za period 1. januara do 30. juna 2016. godine 501 milijarda. To je zvaničan izveštaj koji smo mi dobili od Ministarstva finansija, odnosno Vlade.
Kada preračunate 501,9 minus 498, ispada da je država Srbija za prvih šest meseci bila u deficitu, nekom malom doduše prema planiranom, od četiri milijarde dinara. Svi novinski natpisi, konferencije za štampu našeg premijera su bili da je država Srbija u prvih šest meseci u suficitu 22 milijarde, pa za prvih osam meseci 30 milijardi, evo za prvih devet meseci smo dobili, takođe zvaničan izveštaj koji se poklapa i sa onime što je rečeno u javnosti, da je suficit 28 milijardi dinara.
Prvo me interesuje, kako mogu da budu kontradiktorne informacije, odnosno ne poklapajuće da je zvaničan izveštaj da smo u minusu četiri milijarde, a na konferencijama za štampu se priča o suficitu od 22 milijarde? Dakle, neko ovde laže. Sada ko laže, to će te vi pre da nam kažete.
Takođe, nije logično činjenica da su uzimaju krediti kada smo u suficitu, valjda se taj suficit koristi ili za podsticaj privrede, ili za vraćanje postojećih dugova koje imamo, ali ako je obrazloženje da je to za reprogramiranje nekih dugova, to možemo da razumemo.
I ono što je najspornije u ovoj objedinjenoj raspravi, jeste ratifikacija međunarodnog sporazuma o osnivanju fonda za zapadni Balkan. Gospodin Dačić, je u uvodnom ekspozeu rekao, da treba da vodimo računa o terminologiji i da ovde potpisnice ovog sporazuma nisu države, već su to ugovorne strane, a ugovorne strane su Vlada Republike Albanije, BiH, Kosova sa zvezdicom, Republike Makedonije, Crne Gore, Republike Srbije, u daljem tekstu ugovorne strane.
Ugovorne strane se ovde samo definišu kao skraćenice, inače su, naravno Vlade republika koje sam pomenuo, odnosno države potpisnice ovog sporazuma i naravno da je ovo međunarodni sporazum.
Da je to tačno, piše i u obrazloženju, da kaže da je ustavni osnov za donošenje zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Fonda za zapadni Balkan sadržan u odredbi člana 99. kojim je propisano da Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore. Dakle, ovo je međunarodni ugovor između država koje sam nabrojao, a između ostalog i Kosovo se ovde tretira kao država.
Vaše obrazloženje da smo mi dali izjavu u kojoj kažemo da to Kosovo sa zvezdicom ne prejudicira stav da je to država, a inače prihvatamo da potpisujemo taj sporazum sa državama i Kosovom je potpuno smešno.
Dakle, međunarodni ugovor se odnosi samo na države. Potpisivanje sporazuma međunarodnog sa vladama pomenutih zemalja, gde su potpisnici ministri spoljnih poslova, u ovom slučaju je potpisala gospođa Joksimović, ali ne sumnja da bi ste potpisali i vi da ste bili u toj poziciji je direktno učešće Vlade Republike Srbije i države Srbije u instaliranju nezavisnosti naše južne pokrajine.
Takođe, obrazloženje kojim kažete da je to na osnovu sporazuma koji je 2012. godine potpisao Borko Stefanović, a ratifikovala ga Vlada u kojoj ste vi bili prvi zamenik, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova, i da vi nemate tu odgovornost je takođe više nego smešna.
Vi ste učestvovali direktno u toj Vladi, davali joj legitimitet i glasali na toj Vladi da se taj regionalni, dogovor o regionalnom predstavljanju ratifikuje, kao što ste vi direktno 2013. godine potpisali Briselski sporazum u kome ste ukinuli institucije države Srbije na Kosovu, ukinuli organe države Srbije na Kosovu, naterali naše predstavnike da izađu na nelegalne šiptarske izbore po šiptarskim zakonima, a ne po zakonima države Srbije.
Na kraju krajeva, ja nisam čuo za slučaj da ministar spoljnih poslova jedne zemlje koja je suverena i koja smatra da je Kosovo deo njene teritorije, to znači da ministar spoljnih poslova i Kosova i Metohije, potpisuje sa ministrom spoljnih poslova tzv. „Kosova“ sporazum o osnivanju nekakvog fonda.
Ima li većeg dokaza ili većeg poniženja za državu Srbiju od stavljanja potpisa i formiranja ovakvog jednog fonda koji direktno potvrđuje da mi pristajemo da potpisujemo sporazume sa svojom pokrajinom na međunarodnom nivou, prihvatajući njenu nezavisnost.
To je onaj puzajući projekat priznavanja nezavisnosti Kosova i ta izdajnička politika je krenula od 2008. godine na dalje. Korak po korak, potpisivanjem jednog po jednog međunarodnog sporazuma i ugovora, prijemom Kosova u Olimpijski komitet, gde država Srbija nije ni na koji način reagovala, sramnim prijemom Kosova u Međunarodnu odbojkašku federaciju pre dve nedelje, a da država Srbija ni na koji način nije reagovala, gde je Španija bila protiv, a predstavnik Srbije bio uzdržan. To je najbolji mogući dokaz da je ova vlast, kao i ova prethodna, direktni saučesnik u pravljenju nezavisnog Kosova.
Ovo što imamo danas ovde mora da se povuče iz procedure jer je protivno Ustavu, jer država Srbija i njen najviši predstavnički organ Skupština nemaju prava da ratifikuju ovakve sporazume u kojima se tretira deo njene teritorije kao posebna država. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima Zvonimir Stević. Po Poslovniku.
...
Socijalistička partija Srbije

Zvonimir Stević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Poštovana predsednice, uvaženi potpredsedniče Vlade, ministre spoljnih poslova, ministre finansija, reklamiram povredu člana 106. Niko ne može da govori na sednici Skupštine pre nego što zatraži i dobije reč od predsednika, odnosno suština reklamacije ovog člana je da govori o temi dnevnog reda.
Zbog zbunjivanja javnosti i iznošenja dezinformacija da je nekakvim sporazumima, Briselskim sporazumom, da su ugašene institucije na KiM, kao čovek koji dolazi sa KiM, ovde je izrečena neistina i određene zabune kod naroda na prostoru KiM se stvaraju.
Prethodni kolega je zaboravio, on nama spočitava da smo mi učestvovali u nekakvim nelegalnim izborima, da smo primorali narod. Želim da ga podsetim da njegova stranka posle polovine 2000. godine, ko je bio u institucijama vlasti na KiM ispred koalicije „Povratak“? Čiji su to bili predstavnici?
Dalje, na KiM i danas, pored svih potpisanih sporazuma, podržano je zdravstvo u sistemu zdravstva države Srbije, podržano je obrazovanje u sistemu obrazovanja Srbije. To funkcioniše na prostoru KiM. Mi imamo 29 lokalnih samouprava. Podržano je pravosuđe, itd, i druge institucije. Mislim da nije u redu i da je nekorektno, posle 16, 17 godina se izašlo na izbore i narod je pokazao svoju volju i svoje opredeljenje i svoju energiju i opredelio se preko 80% …
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala. Dve minute, zahvaljujem.
Ne mogu da imam ulogu tu koju očekujete od mene, da ispravljam podatke koje iznosi poslanik koji govori. Da li je govorio tačno ili ne, tu ste vi kao poslanici da replicirate i objasnite. Ja stvarno ne mogu u tom smislu da povredim Poslovnik.
Reč ima Boško Obradović.
...
Srpski pokret Dveri

Boško Obradović

Poslanička grupa Dveri
Poštovani ministri sa saradnicima, poštovana predsedavajuća, kolege, želeo bih da, naravno, kao i svi govorim iz dva dela, pošto je tako pomalo nakaradno i na silu ova tematika ubačena u istu tačku dnevnog reda, tj. u isti zajednički pretres.
Pre svega, da kažem nešto o zajmovima, jer sve što se tiče zajmova, kada je u pitanju ova Vlada, neodoljivo podseća na prethodnu Vladu i režim Borisa Tadića, koji je napravio te prve korake u zaduživanju države, enormnom zaduživanju države. Ali, ne može se reći da vi niste napravili još veće korake i da ste prestigli Borisa Tadića u procentu zaduženja i zaduženosti države.
Zaista se u mnogim oblastima našeg života može reći da ste vi nastavili putem DS i Borisa Tadića, a da ste u mnogo čemu prevazišli. Uprave u ove naše današnje dve teme, koje se tiču zaduživanja države i koje se tiču učestvovanja u priznavanju nezavisnog Kosova, vi dajete značajan doprinos tome da se može reći da ste nadmašili Borisa Tadića.
To je posebno karakteristično kada se tiče ovih novih zaduženja. Ne bih sada ulazio u detalje, poput toga, kao što je rekao ministar Vujović, da primera radi uzimaju kredit da bi poboljšali odluke Vlade. To je jedna od najgenijalnijih definicija koje sam skoro čuo. Ne možete bez kredita da poboljšate odluke Vlade. Ili, da se, recimo, zadužujete za sređivanje naše državne administracije, pa opet valjda ne možete da sredite državnu administraciju bez zaduživanja. Te dve stvari su totalno besmislene. Naravno, verovatno uzimate strane konsultante koji onda vraćaju te pare onima od kojih ste uzeli kredite itd. To je stari metod. Vi uzmete kredit, a taj kredit troši ili strani konsultant ili strana firma kojoj dajete posao. Tako da, em se zadužimo kod stranaca, em stranci uzmu sopstvene pare i vrte ih i vrate u svoju kasu. Dakle, taj metod znamo.
Želeo sam nešto da kažem o ovom najlegendarnijem i najzanimljivijem zajmu koji se tiče vaših bliskih prijatelja iz UAE. Zaista mislim da vi, gospodine Vujoviću, i vi gospodine Dačiću, nemate pojma. Mislim, tako je rekao gospodin Vučić. Izvinjavam se, da budem precizan, da se pozovem na mišljenje predsednika Vlade Aleksandra Vučića, koji je rekao da njegovi ministri nemaju pojma. Da li je to tačno? Tačno je. Ja se slažem. Odnosno, sada je problem, ili oni stvarno nemaju pojma, kao što kaže Vučić, a njemu valjda treba verovati na reč, ili su oni otkrili nešto što nije smelo da se otkrije, da ovaj zajam služi za budžetsku podršku, za spasavanje budžeta, za održavanje likvidnosti, za spašavanje od deficita, jer je napravljena mantra koja traje mesecima unazad, da je budžet u suficitu, da je budžet stabilan, da je sve u redu sa javnim finansijama. Sada odjednom izađe, sad, ne znam ko je od vas dvojice kriv i na koga je premijer mislio da nema pojma, odjednom neko izađe i otkrije tajnu da nije baš taj budžet tako u suficitu, već da ima tu ipak nekog deficita i da mora da se uzme novi zajam i da mora nova budžetska podrška od zaduživanja i da mora novo zaduživanje itd.
Ja razumem zašto je Vučić tako reagovao, jer je raskrinkana priča o suficitu i stabilnim javnim finansijama. Zato je rekao – nemate pojma. Ali, ako to nije tačno, onda je tačno da ministri nemaju pojma. Vučić je rekao. Čekaj, valjda kad Vučić nešto kaže, mora da se sluša.
Dakle, skuplja kamata za 0,25% u ovom novom zajmu koji uzimate. Sami ste priznali da su nepovoljni dolarski krediti ostvareni u poslednjih pet-šest godina. To mi je drago da priznajete da ste i vi učestvovali u tom enormnom i po nas veoma štetnom zaduživanju države. Jedino što je dobro što ste priznali je da postoje povoljniji krediti od zapadnih kredita, pošto su za vas od 5. oktobra do danas sve zajedno postojali samo zapadni krediti. Evo, ispade da postoje i neki drugi krediti i neke druge strane sveta. Hvala bogu da je ova država počela da se okreće i drugim stranama sveta, da ne gleda samo na zapad kao jedini smisao života.
Ono što ovde jeste problematično, recimo, gospodine ministre, jeste ta treba arbitražna strana u slučaju spora. To je Arapska liga. Ne vidim logiku ni toga. Ne znam šta moramo još da poklonimo UAE pored „Beograda na vodi“ da bismo dobijali ovako povoljne zajmove?
Takođe, ne znam za šta ćete upotrebiti ovaj zajam? Kada biste ga upotrebili u razvoj domaće privrede, razvoj domaće poljoprivrede, u razvoj poljoprivrednih industrijskih kombinata, u obnovu naše industrije poljoprivredne mehanizacije, u podršku našem zadrugarstvu, u malim i srednjim preduzećima, ja bih apsolutno digao uvek ruku za takav zajam, za takav kredit, koji će konačno da bude upumpan u naše bankarstvo i biti upumpan u naše domaće firme.
Više krediti za održavanje budžeta, za lepšu sliku Vlade u javnosti, za nešto što smo dužni nekome zbog nečega, zbog pritisaka ovoga ili onoga, zbog ne znam kakve ucenjenosti, jednostavno više nemaju smisla. To smo videli od 5. oktobra 2000. godine do danas i to nas je dovelo u ovu tačku prezaduženosti.
Čuli smo od guvernera NBS Jorgovanke Tabaković, još u martu 2014. godine će biti formiran kontrolni organ za trošenje onog prethodnog zajma od UAE. Da li je ikada formiran, gospodine Vujoviću, taj kontrolni organ i šta je utvrdio? Kako smo trošili te pare? Na šta su otišle? Naravno da nikada nije formiran.
Kada danas pitate Jorgovanku Tabaković - šta je sa kontrolnim organom, ona kaže – nemam pojma, pitajte Ministarstvo finansija. Znači, foliranje, mislim, što je inače jedna od karakteristika SNS u politici.
Dakle, imamo problem sa svim ovim zaduženjima, zato što se zadužujemo u stranim valutama, zato što rizikujemo kursna razna kretanja zbog kojih smo inače, onaj čuveni finansijski genije Lazar Krstić nas je koštao 800 miliona evra zbog nepoznavanja valutnih razlika i drugih problema koje smo imali, minus u budžetu, pa da se to čisto ne ponovi sa ovim dolarima, gospodine ministre. Znate vi dobro o čemu pričam i kakvo je stanje dolara na svetskom tržištu i koliki je naš javni dug u dolarima. A, naravno, kada dajete ovo bankama i posredujete da banke dobiju povoljne kredite za mala i srednja preduzeća, zaboravljate da će banke da uzmu svoje dodatne provizije. Koja je tu uloga onda podrške malim i srednjim preduzećima?
Nađite drugi način. Ja sam vam već savetovao primarnu emisiju, strogo kontrolisano štampanje državnog novca koji upumpavate u domaće bankarstvo i domaću privredu. Nikada mi niste odgovorili zašto nisam u pravu da je to povoljnije od ovih vaših zajmova. Evo, vi ste veliki ekonomista, obišli ste čitav svet. Odgovorite mi zašto primarna emisija strogo kontrolisana državnog novca, koja se ulaže ne u punjenje budžeta …