Treća sednica Prvog redovnog zasedanja , 17.04.2018.

4. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ljubica Mrdaković Todorović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala predsedavajući.

U fokusu predloženog amandmana je značaj inkluzivnog obrazovanja za sveukupni razvoj Republike Srbije.

Želim da kažem da je inkluzivno obrazovanje odgovornost svih nas. Zato je pored reforme obrazovanja, koju sprovodimo, neophodno aktivno uključivanje drugih sektora u organizovanju i pružanju podrške inkluzivnom obrazovanju i razvoj usluga na lokalnom nivou odnosno u lokalnim zajednicama.

Da bi se omogućilo inkluzivno obrazovanje, država i Vlada pružaju podršku za stvaranje uslova za potpunu društvenu uključenost svih građana i građanki, pre svega za uključivanje sve naše dece u obrazovni sistem. Pokret socijalne inkluzije, čiji je najvažniji deo obrazovna inkluzija, doveo je do toga da deca sa smetnjama u razvoju, osobe sa invaliditetom ne budu više isključivo korisnici određenih specijalizovanih profesija i specijalizovanih ustanova.

Naime, cilj je da sva deca, ali sva deca, na kvalitetan način budu uključena u vaspitno obrazovni proces i da se postignu najbolji rezultati u učenju svakog pojedinačnog deteta, što je ujedno i glavni pokazatelj efikasnosti jednog obrazovnog sistema.

Želim da kažem da Zakon o planskom sistemu Republike Srbije, koji je na današnjem dnevnom redu, veoma precizan i kristalno jasan i zbog građana Republike Srbije, a posebno građana Niša, želim da kažem da grad Niš ima urbanistički plan kao strateški razvojni plan planski dokument.

Ukupna površina građevinskog područja generalnog urbanističkog plana koji je razrađivan kroz 22 plana generalne regulacije po delovima naseljenog mesta iznosi 155,89 kvadratnih kilometara. Trenutno je Skupština grada Niša usvojila 16 planova generalne regulacije, što predstavlja 78% ukupne površine teritorije građevinskog područja generalnog urbanističkog plana. Pred usvajanjem su još tri plana generalne regulacije, što predstavlja 12% ukupne površine teritorije građevinskog područja generalnog urbanističkog plana i u toku je izrada još tri plana generalne regulacije, što predstavlja još 10% ukupne površine teritorije građevinskog područja generalnog urbanističkog plana.

Tokom 2018. godine građevinsko područje grada Niša u obuhvatu generalnog urbanističkog plana biće pokriveno planskim dokumentima iz kojeg će u najvećem delu moći direktno da se dobije građevinska dozvola za toliku površinu, a ponoviću, u pitanju je 155,89 kvadratnih kilometara, a sve ovo je veoma značajno pre svega za građane Niša, za buduće investitore, za izgradnju saobraćajne i druge komunalne infrastrukture, kao i za sprečavanje divlje gradnje. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Po amandmanu, Sonja Pavlović.

Sonja Pavlović

Poslanička grupa Klub samostalnih poslanika
Hvala.

Ovaj zakon ispred nas je od izuzetnog značaja i to ću potvrditi time što u članu 184. ovog Poslovnika stoji da predlog plana razvoja Republike Srbije i predlog prostornog plana Republike Srbije ne mogu se donositi po hitnom postupku, a ovde mi u Skupštini, pre svega, se nalaze u skupštinskoj proceduri.

To su zakoni najvišeg nivoa i daju jedan opšti, generalni okvir za pojedinačno sinhronizovano delovanje planova nižeg reda.

U tom smislu smo mi hteli da doprinesemo poboljšanju ovog zakona, veoma ozbiljno smo pristupili ovom zakonu jer smatramo da je veoma bitan, i smatramo da je tu evropsko zakonodavstvo, njihova pozitivna iskustva su veoma bitna, međutim, da nisu u potpunosti preneta u ovaj zakon.

U članu 2. stav 1. tačka 1), mi je menjamo i ona bi trebalo da glasi da javna politika jeste proces utvrđivanja ciljeva i pravaca delovanja Republike Srbije, autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave u određenim oblastima, radi ostvarivanja i zaštite javnih interesa.

Znači, dodajemo umesto reči: „željenih ciljeva“ pojam: „javni interes“, smatrajući da je javni interes sveobuhvatniji od izraza – željeni ciljevi, na nivou društva.

Ostvarivanje i zaštita interesa ne sastoje se samo u postizanju željenih ciljeva, već i u merama kojima se obezbeđuje zaštita prava ili bezbednosti u društvu i može se odnositi na pojedine kategorije društva ili društvene grupe.

Pojam javnog interesa može se odnositi na društvo kao celinu, recimo, u slučaju zaštite životne sredine, može se odnositi na lokalne interese, recimo, u slučaju infrastrukturnih projekata od državnog značaja, gde se interes lokalnih zajednica mora posmatrati kao javni interes i država je obavezna da štiti taj interes lokalne zajednice samim tim što je on javni interes, čak i ako dolazi do konflikta interesa i ciljeva.

Može se, zatim, odnositi na javni interes pojedinih društvenih grupa, recimo, zaštita osoba sa invaliditetom, zaštita potrošača, gde takođe taj javni interes pojedinih grupa postaje i državni interes i država mora da ga štiti.

U tom smislu, da bi se sve to ispoštovalo, veoma je bitno, ja ovde želim da se bavim sadašnjošću i da gledam u budućnost, a ne da prepričavam šta je bilo unazad 10 godina, ako hoćemo pozitivne primere iz istorije morali bi da odemo mnogo, mnogo dalje i ja to nosim kao tradiciju i pozitivno iskustvo ali živim u sadašnjosti, u tom smislu je bitno da učešće javnosti u donošenju ovih planova se promeni, da mu se da najviši mogući stepen. Znači, potpuna transparentnost je potrebna kako bismo donosili kvalitetne planove i kako bi ovaj Predlog zakona o planskom sistemu Republike Srbije imao pravu težinu, pravi pozitivni efekat u implementaciji.

Znači, javnost možemo definisati, i u tom smislu smo uveli izmene u ovaj zakon, gde javnost znači jedno ili više fizičkih i pravnih lica, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, njihova udruženja, organizacije ili grupe. To je izmena koju smo želeli da unesemo u ovaj član 2. i da dodamo zainteresovanu javnost. To je deo javnosti koja je pogođena ili će verovatno biti pogođena ili ima neki interes u procesu kreiranja ili sprovođenja javne politike.

Lično smatram da je ta zainteresovana javnost sve veća i da ne može biti i da uzima aktivno učešće u kreiranju svojih lokalnih politika. Znači, to je najvažnije u svemu – uključiti javnost u proces donošenja planova, bez obzira da li su oni dugoročni, srednjoročni ili kratkoročni.

Već sam istakla da nije dovoljno da se gotov nacrt plana predoči javnosti bilo kog zakona na klasičnim raspravama, za koje je predlagač obično sa zakašnjenjem obavestio javnost i onda tu bude veoma mali broj zainteresovanih. Znači, treba u procesu izrade tih planova ili u procesu izrade bilo kojih zakona javnost da se uključi na samom početku. Zato smatram da bi onda interes lokalnih zajednica bio mnogo bolje zaštićen i da bi se donosili planovi koji su na lokalu mnogo potrebniji i kvalitetniji.

Da bi se sve to sprovelo, potrebno je da ta elektronska uprava zaista radi besprekorno. Ne treba da se lažemo, ona je daleko od besprekornog rada i to je implementacija svih zakona koje smo doneli ovde, znači, o elektronskoj upravi, o elektronskom poslovanju, veoma je spora i još uvek nekvalitetne. Sistemi su zagušeni, softveri su neadekvatni, nemamo u potpunosti obučene ljude koji se time bave i imamo veliki problem.

Govoriti o tome da jednim klikom na dugme mi dobijamo sve potrebne podatke, apsolutno nije tačno. Realan život iza ovih vrata postoji, a u realnom životu se muče zdravstveni radnici u elektronskom poslovanju i korisnici njihovih usluga, poreski službenici u elektronskom poslovanju i korisnici njihovih usluga. U objedinjenoj elektronskoj proceduri za dobijanje građevinskih dozvola, sve to što čujemo zaista nije tačno. Tu se muče oni koji učestvuju, koji razrađuju projekte i oni koji im daju dozvole, jer to sve ide sporo i ti rokovi od 15 dana za koje čujemo da se dobijaju građevinske dozvole, to uopšte nije tačno. To su rokovi koji traju godinu dana, nismo se tu mnogo pomerili i imamo velike probleme.

Ovo ne može na brzinu i treba jednostavno priznati. Ovo je prva faza, mučna, naporna, gde nismo radili na edukaciji ni stručne ni šire javnosti, ali će ona u nekom periodu, za pet, 10, 15 godina, kad već, doneti željeni cilj. Ne treba da kažemo da je to veliki uspeh i da se sada dešava da to sve funkcioniše fantastično, jer ne funkcioniše fantastično, nego treba preduzeti korake kako stručnu javnost i kako širu javnost edukovati da bi sve to ipak moglo mnogo bolje da funkcioniše. Hvala vam puno.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Po amandmanu, narodni poslanik Mihailo Jokić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Mihailo Jokić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hteo bih da izreknem neke stvari koje u ovom izlaganju prethodne poslanice nisu tačne. Tačno je to da nije sve savršeno, ali ako je naša elektronska uprava i naša kancelarija za elektronsko poslovanje dobila pre dva meseca svetsku nagradu u Ženevi od UN, to znači da smo mi u tim razmerama, u tim relacijama sa drugim zemljama načinili krupne korake, to treba reći građanima.

Mi smo krenuli ne od nule, mi smo krenuli od minusa. Mi imamo obučene ljude i nije sve tako idealno i ne može se sve rešiti jednim klikom, slažem se, puno ima problema, ali smo mi napravili ogroman uspeh. Treba ljude koji su to uradili pohvaliti i reći – bravo, bravo za osvojeno prvo mesto u svetu kada je u pitanju elektronska uprava i da će verovatno ubuduće biti bolje.

Posle vaše diskusije zaključilo bi se da ništa nije u redu, da mi nismo nikakve pomake napravili. Mi smo uradili mnogo u svetskim razmerama, a to garantuje i to dokazuje nagrada koju smo dobili u Ženevi pre dva meseca. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Po amandmanu narodni poslanik Sonja Pavlović. Izvolite.

Sonja Pavlović

Poslanička grupa Klub samostalnih poslanika
Prvo, gospodine, nije u pitanju svetska nagrada, drugo, ja nikada ništa napamet ne govorim i sopstveni sam insajder, skupljam informacije sa svojih projekata i iz svog poslovanja.

Znači, to apsolutno nije tačno. Ja priznanje prihvatam i uvek ću pohvaliti što smo dobili priznanje. Mi smo dobili priznanje što smo se od nulte tačke pomerili malo dalje. Ali, smatraću, pošto mi ovde u Skupštini treba da budemo reprezentativni primer tog višegodišnjeg celoživotnog učenja, koje ću još jednom ponoviti, i usavršavanja, znači, svi mi ovde u sali i svi ovde u Skupštini oko sale, onog trenutka kada budem mogla svoje amandmane da potpišem svojim elektronskim potpisom i da pošaljem mejlom u Skupštinu, znači da uđe u proceduru, smatraću da je napravljen jedan korak napred, bar u Skupštini.

Ne, mi još uvek čučimo na pisarnici, trčimo da predamo te amandmane sa ličnim potpisom, običnim potpisom, a pritom smo uveli Zakon o elektronskom poslovanju gde je elektronski potpis potpuno ravnopravan svojeručnom potpisu. O ČEmu mi pričamo.

Mi ovde u Skupštini ne možemo da uvedemo elektronsko poslovanje i digitalizaciju. Pričamo o nekim papirima koji su ukinuti. Mi smo zatrpani gomilama papira, a hoćemo da to uvedemo među javnost.

To što ste rekli zapravo nije tačno. Neka je nagrada data, ja ću je pozdraviti. Ona je podsticaj, ja je tako shvatam, data i to je dobro. Međutim, realno, stanje na terenu je sasvim drugačije.

Kažem vam još jednom, iza ovih skupštinskih vrata gde ljudi rade, ostaju bez posla, propadaju im firme, menjaju delatnosti, idu na biroe, idu po svoje zdravstvene knjižice, pokušavaju da zakažu lekarske preglede, se dešava sasvim nešto drugo od onog o čemu mi ovde pričamo. Znači, mi pričamo o nekom fantastičnom životu, kome naravno svi težimo da ne bi imali problema u običnim životnim stvarima, a na terenu se zapravo dešava drugo. LJudi se muče, imaju veliki problem. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik, Vladimir Orlić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala gospodine predsedavajući.

Čisto da ne ostane nedorečeno, osećam potrebu da reagujem na ovo što smo čuli maločas. Ispada, sudeći po prethodnom izlaganju, da smo nešto pogrešili kada smo govorili ovde o tome da su zaista dobre stvari postignute u Republici Srbiji, kada je reč o digitalizaciji, domenu e-uprave, unapređenju servisa u tom domenu. Dakle, apsolutno ništa pogrešno nije.

Kazano je malopre, nije reč o bilo kakvoj svetskoj nagradi, nego o ne znam čemu, da li je ponuđeno neko alternativno objašnjenje kakva je to nagrada bila. Rečeno je da nije reč o bilo kakvom ostvarenju, dostignuću nego podsticaju da se nešto počne i da se pomeri sa mrtve tačke. Pa, pogrešno je i jedno i drugo. Pročitaću vam kako glasi vest koju su objavili, ne samo na sajtovima naših institucija, nego su objavili i tzv. nezavisni mediji i oni koji se sa nama politički očigledno ne slažu. Doslovce glasi ovako: „Kancelarija za IT i e-upravu dobitnik je prestižne svetske nagrade za doprinos razvoju informacionih tehnologija“. Dakle, reč je o svetskoj nagradi i ništa nije pogrešio kolega Jokić, naprotiv, bio je potpuno u pravu.

Tu nagradu zajednički dodeljuju IT-u, UNESCO, UNDP, UNCTAD. Kancelarija za IT i e-upravu je u oštroj konkurenciji od ukupno 685 prijavljenih i 492 nominovana projekta Vladinih institucija, kompanija, organizacija, civilnog društva i celog sveta uspela da dobije tu nagradu. Dakle, reč je o, kako oni koji su tu nagradu dodelili, doprinosu, o rezultatima koji su ostvareni i postignuti.

Razumem da u žaru političke borbe ponekad ima želje da se bude i oštriji nego što treba, ali dame i gospodo, pogledajte samo kako izgleda beleška o svemu što se u ovoj sali dešava. Između ostalog, na sajtu Narodne skupštine, što je takođe jedna od tema kada mi govorimo o modernizaciji našeg sistema, kako su obrađeni, recimo, u sistemu e-parlamenta. Mislim da će svako ko je kao narodni poslanik, između ostalog i korisnik tih usluga, biti samozadovoljan. Da uvek možemo da pomerimo lestvicu još po malo. Nije to sporno, ali hajde da ne budemo bez potrebe kritički naoštreni na apsolutno sve oko nas i da svaki dobar rezultat i svaki uspeh, jer to je uspeh zajednički, to je uspeh ne samo institucija kojoj pripadamo, već čitavog društva i države, da to zajednički pozdravimo. To je fer i korektan odnos. Ako hoćemo da preterujemo u svemu, pa i u svojoj kritici i u negativnim tonovima, onda rizikujemo da pogrešimo u svemu. Teško pogrešimo, kao kada je reč o ovim kvalifikacijama, nagradama i našim institucijama, tako i o zakonima o kojima raspravljamo. Uđemo u grešku od samog starta, pa kažemo da se nešto ovde dešava po hitnom postupku.

Ovaj zakon je ušao u proceduru 6. septembra 2017. godine. Kada počnemo sa greškom, onda grešimo i srljamo do samog kraja. Ne treba da radimo tako. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Zoran Đorđević. Izvolite.