Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2018.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/239-18

7. dan rada

25.10.2018

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:15 do 20:00

POSLANIČKO PITANJE

...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Gospođo ministarka bez portfelja, ovo nije bila kritika Vladi i vama, ovo je samo bila konstatacija. Grad iz kog ja dolazim nema te probleme, jer smo mi već godinama i pre ovih zakona isplaćivali naknade porodiljama i trudnicama, tako da imamo uhodan sistem za tu isplatu, i tamo u Jagodini nema kašnjenja. Ja govorim šire i u Srbiji ima mnogo takvih slučajeva i Vlada mora hitno da preduzme određene mere da izvrši kontrolu, ali dobro, otom-potom.

Drugo pitanje odnosi se na ministra energetike, gospodina Antića. S obzirom da je počela grejna sezona, a da ima informacija da su mnoga akumulacijska jezera prazna i poluprazna, pa me interesuje, i JS interesuje da li će biti problema u narednom zimskom periodu sa snabdevanjem strujom, odnosno i snabdevanjem gasa zbog grejanja? Znamo da je u Srbiji mnogo toplana prešlo sa mazuta i uglja na gas, tako da, zbog zagađenja sredine, itd, tako da bi gledaoci koji prate ovaj prenos, uopšte svi građani Srbije bili u situaciji da čuju iz prve ruke da li će biti problema ili neće biti problema sa grejanjem, odnosno sa snabdevanjem električnom energijom.

S druge strane, zamolio bih ministra poljoprivrede, gospodina Nedimovića, ako me sluša, da pokuša da odgovori na pitanje da li Vlada ima plan da se poboljša zaštita poljoprivrednih useva od elementarnih nepogoda, odnosno grada? Znamo da je i ove godine bilo dosta problema u mnogim sredinama u Srbiji. Nemojte, molim vas, samo da mi pričate da treba da se osiguraju usevi itd. Znaju naši poljoprivredni proizvođači da treba da se osiguraju, ali obično od osiguravajućih zavoda dobijaju maksimalno 30% od onoga što se uništi.

Prema tome, mislim da moramo da nađemo načina da zaštitimo poljoprivrednike, jer nemaju mogućnosti svi da nabave zaštitne mreže, nemaju mogućnosti ni para svi da se osiguraju itd. To naročito pričam zbog onih malih gazdinstava koja imaju pet, šest, sedam, osam hektara zemlje, i kada ih pogodi ta elementarna nepogoda, onda oni ostaju bez letine, ostanu bez elementarnih prihoda za život.

S druge strane, treba ministarstvo da preduzme neke mere da lokalnim samoupravama brže transformiše sredstva za isplatu onim licima koja ispaljuju rakete na gradonosne oblake, jer tu lokalne samouprave nisu u mogućnosti, nemaju finansijska sredstva da mogu adekvatno da nagrade te ljude i onda dolazi do toga da ljudi jednostavno neće da budu volonteri, neće da rade taj posao, a da za to ne dobijaju adekvatnu nagradu.

Dakle, ako želimo dobro poljoprivrednom proizvođaču, naročito onom sitnom, dajmo, pružimo mu elementarne uslove da možemo da ga zaštitimo od onoga, što se kaže, što pada s neba. Hvala.

ODGOVORI

...
Srpska napredna stranka

Branislav Nedimović

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Poštovana predsednice, poštovani poslanici, očigledno je da je ovo danas dan za poljoprivredu.
Pre nekoliko dana, tačnije prošle nedelje, u četvrtak, zaključili smo ugovor o nabavci automatskog protivgradnog sistema za Radarski centar Valjevo. O čemu se konkretno radi? Naš sistem zaštite od grada je arhaičan. Radi se o pozicijama, o infrastrukturi koja je napravljena šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, koja je bila umrežena sa kompletnom takvom i sličnom infrastrukturom u okruženju. A, oblaci, pogotovo gradonosni, ne poznaju granice. Ne zna on kada dođe do Drine, da ne sme da pređe ili da li sme da pređe baš tamo. Tu je u stvari najveći problem. Pričam ovo simbolički, kod Drine.
Naš postojeći sistem funkcioniše na sledeći način, funkcionisao je. Imali smo u svakom selu jednu, dve, tri protivgradne stanice, i kada iz RHMZ putem radio veze, kako je to funkcionisalo pre 50 godina, javi se licima koji su strelci, a to su najčešće u poslednje vreme lica koja imaju 60, 70 godina, naročito u seoskim sredinama, e, onda ti ljudi moraju da odu na kraj sela, pošto je to obično na kraj sela, da odu do tog mesta, da potrefi koordinate, da li je putem radio veze dobro preuzeta koordinata ili ne. To je sve mnogo nepoznanica u čitavom sistemu.
Zato smo mi zajedno sa RHMZ uradili posebnu studiju koja je trebala prvo da nam kaže na koji sistem da idemo, da li sistem automatske protivgradne zaštite, gde imamo automatske lansere raketa, bez ljudskih posada, zasnovane na najsavremenijim tehnološkim dostignućima, ili da se ide, što je bilo priče pre jedno 10, 15 godina, da se ide na nabavku aviona za zaprašivanje oblaka i ostalo.
Međutim, studija je rekla da treba da se ide na automatsku protivgradnu zaštitu. Zašto smo odlučili da sad idemo prvo na Valjevo? Znam da mnoge ovo ne interesuje, pošto ne znaju ni kako izgledaju protivgradne stanice, ni lanseri, a puna su im usta priče o odbrani poljoprivrednika. Verovatno nisu ni videli kako to izgleda. To je ono što je na kraj sela, najčešće jedna bela kućica, ima najčešće zelena vrata. Ko je radio taj zna, a ko nije radio, neće nikad ni da sazna, pošto ćemo to polako da guramo ka zaboravu.
Rakete koje su korišćene šezdesetih, sedamdesetih godina su bile dometa svega tri kilometra, dakle, jedan sistem koji je nekad verovatno u to vreme bio najpogodniji i najbolji koji se mogao implementirati.
Danas postoje rakete koje imaju domet do osam kilometara, tako da je potreban znatno manji broj radarskih stanica, jer može veći prostor da se čuva. Kako izgleda takva jedna stanica koja će biti implementirana u radarskom centru Valjevo? Na sledeći način. Ona će biti fizički postavljena opet u nekoj katastarskoj opštini na jednoj parceli, imaće automatski navođenje iz radarskog centra. Mi imamo 13 takvih radarskih centara. Bukvalno putem softvera će biti uparivani oblak zajedno sa raketom. I, kako to funkcioniše? U savremenim sistemima imaćemo sistem i kontrole, znaćemo tačno gde je koja raketa otišla, kakav efekat je postigla. Sada ne znamo ni ko je ispalio, ni koliko, osim kada odemo da pregledamo stanje kakvo je bilo i kad vidimo da li se u nekom selu nešto izručilo ili nije.
Zašto Valjevo? Valjevo je prvo na udaru sa one strane, jer nemamo sinergiju sa protivgradnim sistemom BiH. Mi smo imali tu najviše štete uz Drinu, u opštinama Bajina Bašta, LJubovija, Mali Zvornik, pa idući. Znači, svuda je bio problem. Evo, Veran viče i u Koceljevu.
Sledeća dva koja će ići su Radarski centar Bukulja, Aranđelovac, zato što tu imamo puno voća, jer tu su najveće štete koje se dese, zato što je tu najveća ta dodata vrednost koju izgubimo. I, sledeći će biti Radarski centar Fruška Gora, jer on pokriva prostor Srema, južne Bačke, jedan deo Banata zahvata i može da zaštiti veliku količinu poljoprivrednog zemljišta.
Mi moramo takvih radarskih sistema da izgradimo 13 ukupno, na 13 radarskih centara. Ukupan trošak za sve to je negde oko 25 miliona evra. Prvi će biti građeni početkom sledeće godine do nove sezone. Potpisan je ugovor sa „Trajalom“ iz Kruševca, domaćom kompanijom koja će to ovo da gradi i mi ćemo imati mnogo veću efikasnost nego što smo imali do sada, ako ništa drugo, mnogo veću predvidivost i mogućnost kontrole. Da ljudi budu sigurni i da znaju, protivgradni sistem ne može da zaštiti 100% na ovakav način. On može 60% do 70% u ekstremnim situacijama da zaštiti prostor. To moramo da kombinujemo sa finansijskim instrumentima.
Jeste, gospodine Petroviću, da ste rekli – nemojte mi pričati o osiguranju, ali to mora da bude dopuna svemu ovome. Mi ćemo za sledeću godinu za ovaj prostor koji je bio najizloženiji u prethodnim godinama, taj prostor uz Drinu, dati dodatnu podršku za te lokalne samouprave koja će biti i do 70% povraćaja premije osiguranja. Nadam se da ćemo napraviti sistem koji je predvidljiviji, bolji i efikasniji.
Ove godine, ova godina je bila neverovatna, ove godine je najveća količina raketa koja je ispaljena ja mislim u prethodnih 20 godina. To je zato što smo imali takvu godinu, naročito u maju i junu mesecu. Obzirom na količinu gradonosnih dana, šteta koja se desila, nažalost, imali smo na prostoru centralne Srbije, tamo oko Topole, Aranđelovca, Velike Plane, ostale prostore smo uspeli da zaštitimo, ali nismo uspeli sve. Sa ovim novim sistemom nadam se da će efikasnost biti mnogo veća. Kažem, sledeće godine Radarski centar Valjevo, raspisujemo tendere za ove dve, tj. za Frušku Goru i za Bukulju i idemo dalje. Hvala.

Aleksandar Antić

Zahvaljujem.
Pre svega, uvaženi narodni poslanici, želim da istaknem da je energetska situacija u Republici Srbiji apsolutno stabilna. Pred nama je jedna u potpunosti mirna zimska i grejna sezona u kojoj sve energetske kompanije ulaze potpuno spremne.
Kada je grejanje u pitanju, toplane su izvršile neophodne remonte. Više od 80% toplana u Srbiji koje koriste gas kao energent mogu da očekuju potpuno stabilno snabdevanje gasom, uzimajući u obzir da je situacija, kada je gas u pitanju, apsolutno redovna.
Imamo od strane „Gasproma“ potpuno snabdevanje gasom. „Gaspromu“ za isporučeni gas ne dugujemo ni jedan dinar, ni jedan dolar, niti evro. Podzemno skladište gasa Banatski Dvor je do vrha puno. Znači, 450 miliona metara kubnih gasa čekaju, pre svega, one trenutke tokom najhladnijih dana u kojima ćemo sa tim punim skladištem peglati pikove.
Kada su u pitanju ostali energenti neophodni za rad toplana, rezerve mazuta su na izuzetno visokom nivou.
Kada je u pitanju nekoliko toplana koje rade na ugalj, snabdevanje ugljem će biti redovno.
Kada je u pitanju EPS, EPS je realizovala sve nužne remonte. Elektroprivreda Srbije je apsolutno spremna da u zimskoj sezoni odgovori na povećane zahteve vezano za proizvodnju električne energije. Spremni smo na zimske pikove. U tom smislu, u ovom trenutku su rezerve uglja na deponijama na visokom nivou. Do onih najhladnijih dana one će biti podignute do maksimuma.
Apsolutno ne postoji ni jedan problem na koji bih mogao da ukažem sa stanovišta energetske stabilnosti, sigurnosti snabdevanja energentima i jedne potpuno redovne zime koja je pred nama. Naravno, u celom tom procesu uvek ima određenih poteškoća koje, da kažem, nas teraju da radimo više i da u pojedinim segmentima radimo daleko snažnije.
Kada smo imali prošle godine problema određenih sa ugljem, morali smo, naravno, u trenucima kada smo imali mogućnosti da pojačamo hidrosektor. Kada je slaba hidrologija, mi pojačavamo termosektor i naš energetski sektor je u potpunosti spreman da balansira te situacije kroz koje se tokom godina redovno prolazi.
Objektivno posmatrano, u ovom trenutku imamo niži nivo vodostaja na svim rekama u Srbiji. Ono što bih hteo da istaknem, poslednji zvanični podaci pokazuju da su vodostaji na svim rekama u Srbiji u domenu niskih za ovo doba godine. Tu je i koleginica Mihajlović. Nažalost, usled tih vodostaja, imamo ozbiljnih problema u održavanju plovidbenosti na Dunavu i Savi, odnosno čak u pojedinim deonicama ne mogu ni barže pod potpunim teretom da prođu i ta ograničenja objektivno postoje.
To se, naravno, odražava i na akumulacije. Tako da u akumulacijama imamo za desetak procenata niži nivo od onog koji je predviđen, po poslovnom planu EPS, podsetio bih, sve te akumulacije su veštačke akumulacije koje su izgrađene za potrebe Elektroprivrede Srbije. U tom smislu, dobio sam tokom jučerašnjeg dana ili prekjuče pitanja od narodnog poslanika mr Gorana Čabradija i narodnog poslanika Gorana Čirića, na koje ćemo odgovoriti u toku sutrašnjeg dana ili najkasnije u ponedeljak vezano za stanje akumulacija.
Sa ovim završavam, vodostaji, ponavljam, situacija energetska je potpuno stabilna. Ne očekujemo bilo kakve probleme, bez obzira što su vodostaji u Srbiji na izuzetno niskom nivou za ovo doba godine.
Na primer, srednji višegodišnji proticaj Dunava je oko 4.000 metara kubnih vode u sekundi, a trenutni srednji dnevni proticaj je 1.850 metara kubnih u sekundi. Znači, duplo manje vode protiče kroz Đerdap u odnosu na onaj prosek za godinu. Nažalost, ovaj oktobar će po svemu sudeći ostati zabeležen u istoriji Hidroelektrane Đerdap, kao oktobar u kome su proticaji vode na najnižem nivou. Do sada najniži zabeleženi proticaj vode na Đerdapu je bio 1986. godine i zabeležen je u iznosu od 2.237 metara kubnih u sekundi. Ove godine, na osnovu svih rezultata hidroloških kretanja, do kraja meseca se očekuje da bude oko 2.000, tako da je desetak posto niže od najnižeg.
Kad je Zavojsko jezero u pitanju, mislim da je to kolega Ćirić pitao, trenutna kota je 593 metara. To je 25 metara iznad neke minimalne kote koja predviđa rad hidroelektrane. Tokom eksploatacije hidroelektrane Pirot zabeležen je više puta daleko niži nivo akumulacija od trenutne. Na primer, poslednji put 2017. godine kada je 573, sada je 593. Znači, 10 metara iznad.
Apsolutno sve provere nadležnih državnih organa, pre svega, zaštite prirode, vodoprivrede, i apsolutno nema nikakvog negativnog uticaja na očuvanje životne sredine, floru i faunu, riblji fond, itd.
Kada je u pitanju Uvac, Uvac se u ovom trenutak nalazi na koti 970 metara, a imamo vodoprivrednu dozvolu da može eksploatacija da se vrši do 940 metara. Znači, trenutno je 30 metara iznad te kote. Na primer, 2012. godine je kota bila 950, 27. decembra 2000. godine je zabeležena najniža 943. Znači, danas je 27 metara iznad te kote.
Ista situacija je i na Vlasini. Kada je Vlasina u pitanju, nalazimo se daleko iznad one kote koja bi bila zabrinjavajuća i striktno EPS vodi računa o svim tim segmentima i predmet je najstrožih kontrola svih nadležnih državnih organa, pre svega, vezanih za vodoprivredu i zaštitu životne sredine.
Ponavljam, kolegi Ćiriću, koga vidim u sali, i kolegi Čabradiju, tokom sutrašnjeg dana dobićete apsolutno detaljne odgovore sa svim podacima vezano za svaku akumulaciju u Republici Srbiji.