Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2018.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/239-18

7. dan rada

25.10.2018

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:15 do 20:00

POSLANIČKO PITANJE

...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Gospođo predsednice, poštovani članovi Vlade na čelu sa premijerkom, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću u ime poslaničke grupe Jedinstvena Srbija da postavim par pitanja na koja očekujem odgovor.

Jedno od prvih pitanja za večeras jeste, a odnosi se na isplatu naknade osobama, odnosno ženama koje se nalaze na trudničkom i porodiljskom bolovanju. Naime Jedinstvenoj Srbiji je posebno zadovoljstvo što je Vlada i predsednik Republike, gospodin Vučić, prepoznali problem koji je u Srbiji višedecenijski, a to je da se u Srbiji unazad nekoliko decenija, ne bih rekao godina, rađa manje dece nego što umire, pa nam je Srbija iz dana u dan, iz meseca u mesec, iz godine u godinu sve manja i manja.

Pre nekoliko meseci mi smo doneli zakone koji idu za tim da se pospeši rađanje dece u Srbiji, da se nagrade sve majke koje se opredele da rode jedno, dva, tri ili više dece i da se nagrade, da tako kažem, posebnim naknadama iz budžeta Republike Srbije, a plus ono što im pripada ako su u radnom odnosu po osnovu primanja iz radnog odnosa.

Međutim, u praksi, ja moram to da kažem, počele su da se dešavaju po malo čudne stvari, pa očekujem da Vlada preduzme određene, ja bih rekao, energične mere da se spreči to kašnjenje u isplatama naknada ženama koje se nalaze na trudničkom i porodiljskom bolovanju. U ovom trenutku ta kašnjenja su od dva, tri i četiri meseca. Evo, imam primer od pre podne gde mi se obratila gospođa iz Beograda da se porodila 25. juna, a da do dana današnjeg još nije dobila prvu naknadu za porodiljsko odsustvo.

Mislim da tu nije problem u Vladi, nije problem u zakonu, nije problem u uredbama i u uputstvima za primenu ovih zakona, ja bih rekao da je osnovni problem u činovnicima koji rade i obrađuju predmete po lokalnim samoupravama po sistemu – stavi predmet u fioku, pa će doći jednog dana na red.

Zato mislim da ministarstvo nadležno za ove poslove mora pod hitno da reaguje i da se takve stvari ne dešavaju, jer nisu sve trudnice i nisu sve porodilje u takvom materijalnom stanju da mogu da izdrže par meseci bez primanja. Mislim da je, bar mi iz Jedinstvene Srbije mislimo, da je mnogo praktičnija bila ona prethodna isplata bez obzira, znam i znamo šta je rukovodilo ministarstvo i Vladu da posegnu za izmenama ovih zakona, zato što je bilo pojedinačnih zloupotreba u povećavanju plata pred porođaj ili zapošljavanje nezaposlenih trudnica da bi ostvarile pravo na budžetska primanja.

Dakle, da bi smo to…(Isključen mikrofon)

ODGOVORI

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

| Ministarka prosvete
Zahvaljujem na ovom pitanju, jer je prilika da još jedanput konstatujemo da davanja za stimulisanje populacione politike nikada u ovoj državi nisu bila veća nego sada.

Upravo ste vi izglasali Zakon o finansijskoj podršci porodici i neću pominjati, jer vi znate dobro koje su to cifre, ali činjenica da do desete godine za svako drugo i treće rođeno, odnosno četvrto rođeno dete su povećani iznosi kada je u pitanju treće i četvrto rođeno dete, 12 i 18 hiljada, daje ustvari jednu sigurnost i mogućnost da se standard deteta do desete godine bude obezbeđen u skladu sa svim standardima dobrih praksi zemalja koje to čine u okruženju, s tim da smo u odnosu na finansijski potencijal mi zaista napravili jedan prioritet koji jeste vredan i pozdravljanja, ali nikada dovoljno sredstava za stimulisanje ovog segmenta života porodica i naših građana i majki, odnosno standarda dece.

No, ono što jeste istina, to je da je u implementaciji samog zakona bilo i nekakvih nejasnoća i ja moram reći da je zakon stupio na snagu 1. jula. Prema tome, sva rešenja koja su data trudnicama, porodiljama pre toga, apsolutno se moraju poštovati. Zakon je upravo napravio izmenu ovog segmenta o kome ste vi govorili. A, ovo što je Vlada uradila upravo zbog nekakvih nejasnoća i tendencija da ovo bude zakon koji će se, verovatno, najčešće menjati i dopunjavati, formirana je komisija sa predstavnicima određenih i ministarstava i sekretarijata, i statistike i za dečiju zaštitu, koja na dnevnom nivou prati primenu zakona.

Dakle, sva finansijska davanja upravo idu majci, trudnici, porodilji od 1. jula. Sve što je ranije iz administrativnih i drugih razloga kasnilo, ispravlja se. Sve što finansijski nije dobijeno mesec za mesec ili je kasnilo dva do tri meseca biće do kraja godine i čim finansije to omoguće isplaćeno svakoj ženi, a da li će biti nekih izmena i podzakonskih akata koji će konkretno dati odgovore na konkretna pitanja koja ste i vi danas postavili i koja postavljaju i dobronamerni, ali, nažalost, često i oni koji imaju zlu nameru i prosto neće da vide koliko je segment populacione politike tek počeo da živi i koliko se odvaja od socijalne politike.

Znate, socijalno davanje je sa tendencijom da se popravi materijalni status porodice i deteta. Populaciona politika ne vidi razlike u socijalnom statusu ni majke, ni deteta, ni porodice. Ona zapravo na isti način stimulativno deluje na sve. Ove mere koje smo doneli, prosto, važe apsolutno za sve.

Ono što ćete, verovatno, vi raditi, to je da ćete na predlog Vlade Republike Srbije već krajem ove kalendarske godine ili početkom sledeće imati prilike da raspravljate o dopunama i izmenama Zakona o finansijskoj podršci porodici, ali te dopune i izmene ne mogu biti proizvod proizvoljnih želja. Moraju biti zasnovane na jednoj dobroj ravnoteži izmešu tendencije Vlade da natalitetna politika, pronatalitetna politika bude zaista prioritet države, ali i finansijskih mogućnosti kojima raspolažemo.

U tom smislu, da li je bilo nekih mera koje su ranije bile bolje? Možda ih je i bilo, ali nikada nije bilo većeg obuhvata građanki koje su obuhvaćene finansijskom podrškom, naravno da je tako.

Često se navode primeri da neka žena možda može dobiti dve i po hiljade dinara samo svakog meseca kada ode na trudničko bolovanje. Ta žena bi po ranijem zakonu dobijala na primer tri hiljade dinara, ali ona čim rodi dete, ona dobija ne 39 hiljada, nego 100 hiljada jednokratnu pomoć ako se radi o prvom detetu.

Dakle, kada govorimo o ukupnoj količini novca koja se usmerava na svaku trudnicu, na svaku majku, na svako dete, to su zaista veće sume novca. U tom smislu, razumem i vašu sugestiju i vaše pitanje, ali bih zamolila da možda u lokalnim sredinama dajemo objašnjenja koja treba da razdvoje socijalnu politiku od populacione, koja treba da razdvoje prava iz radnog odnosa od pronatalitetnih stimulacija koje Zakonom o finansijskoj podršci dominantno je bila tendencija nas i vas ovde kada ste donosili taj zakon i da u perspektivi budemo svesni da ćemo morati u skladu sa popravljanjem materijalnog statusa države relativno često da menjamo ovaj zakon.

Demografski indikatori se jako sporo menjaju i mi ćemo morati sve više i više da odvajamo stimulativnih sredstava i podsticaja, ne samo finansijskih, nego i drugih u pogledu usklađivanja rada i roditeljstva, u pogledu snižavanja psihološke cene roditeljstva, podizanja znanja o reproduktivnom zdravlju koje je na prilično niskom nivou i da uključujemo jedinice lokalne samouprave u sva ova pitanja. Zahvaljujem.