Dvadeseto vanredno zasedanje , 30.01.2020.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvadeseto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/17-20

4. dan rada

30.01.2020

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 19:00

OBRAĆANJA

Đorđe Vukadinović

Poslanička grupa Nova Srbija - Pokret za spas Srbije
Samo sam skrenuo pažnju da, nažalost, zasada efekata tog rada vašeg tihog nema ili se ne vidi, a kolika je podrška tih centara iz sveta, iz inostranstva, zakonu ili Srbiji, to ćemo da vidimo. Za sada niko nije osudio taj zakon, iako je morao da bude osuđen. Imam svega par minuta, tako da moram da pređem na neke druge stvari.

Dakle, ako vas zaista zanima, vrlo ću rado, a i ovde, u ovom Domu kažem šta mislim i govorio sam šta bi trebalo da se preduzme. Da li će biti rezultata? Ne znam. Vidimo da ih od ovoga nema. Za sada se tamo naši sunarodnici dole, uz vođstvo SPC zaista se sjajno bore i sjajno drže, ali mislim da bi im barem moralna podrška odavde dosta značila.

Maločas, vi ste rekli u svom izlaganju da se vojska ne dira, vojska se ne napada, namenska industrija se ne napada, postoje stvari koje se u jednoj državi normalnoj i ozbiljnoj ne dovode u pitanje. Ja se tu donekle slažem sa vama, tj. u velikoj meri se slažem, ali se plašim da ste vi tu imali na umu potezanje priče o aferama i nekim skandalima koji su javnosti izbile povodom stanja u našoj vojsci, a posebno u vezi sa namenskom industrijom.

Znači, niko ne napada i niko ne ruši namensku industriju ili vojsku, barem sam ja poslednji koji bi to činio, nego je reč o tome da se tu urušava vojska, urušava namenska industrija čudnim poslovima, čudnim biznisima, gde je proizvođač, državni proizvođač na gubitku, državni trgovac, SDPR i državni izvoznik je na gubitku i loše posluje, a jedino dobro prolaze privatni posrednici. Ne govorim o vezi tih posrednika sa nekim rođacima ili bliskim članovima familije nekih predsednika vlasti. To je problem, gospođo Brnabić. Znači, nemoj da menjamo teze.

Uostalom, u ovoj aferi se govori tek nekoliko meseci, znači nije to urušilo našu namensku industriju, niti bih je ja urušavao bilo čime, namerom ili rečju, ali mislim da je ukazivanje na zloupotrebe doprinelo, zapravo, bezbednosti i namenskoj industriji.

Pošto imam samo još jedan minut, samo bih vas pitao, pošto ste vi predsednik Vlade, Vlada je, odnosno država je vlasnik većinski „Telekoma“, vi ste se izjašnjavali o tome - da li mislite da bi možda mogla Vlada aktivnije da se uključi u ovaj spor, u ovaj komercijalni, ali nije tu reč samo u trgovini i biznisu, spor između „Junajted grupe“ i „Telekoma“ u vezi mogućnosti da svi građani ove zemlje mogu da gledaju sve kanale i sve programe? Nećete vi pisati taj sporazum, to ne očekujem, ali očekujem da ohrabrite strane u sporu, da nađu rešenje u interesu svih građana ove zemlje, bez ucena, bez stavljanja na stranu, svrstavanje bilo kojeg ovde od ove dve strane.

Ljudi, kada ima konkurencije za očekivati je da od toga građani profitiraju, drugo niže cene i bolja ponuda. Mi imamo tuču provajdera i operatera, a građani nemaju baš bolju uslugu, ni sa jedne, ni sa druge strane.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

| Predsednica Vlade RS
Ovo što kažete da vi predlaže, a ne znate da li će biti rezultata. Nije to tako strašno. Strašno je što, po mojoj proceni vi ne znate ni šta bi rezultat značio. Ajde da tražimo sednicu Saveta bezbednosti UN po ovom pitanju. Rezultat je šta? Šta očekujemo mi od toga? Tražili smo i šta očekujemo? Šta će biti posle toga? Šta je posledica toga? Šta je rezultat? Dakle, ne da li će biti rezultata, nego šta je rezultat prema kome ćemo mi da ocenimo da li smo rezultat imali ili ne? Ja sam sto posto sigurna da vi ne znate šta je rezultat koji očekujemo, nego je važno da se pokaže da mi kao nešto radimo. Ne znamo šta je rezultat. Ne znamo ni šta želimo da postignemo, negde hajde da mi vidimo da neko vidi da mi nešto radimo.
Znate šta, mi imamo potpuno suprotnu logiku. Nama nije bitno da neko vidi da nešto radimo, nego da imamo rezultat, a vama je bitno da neko misli da nešto radite, a mi ne znamo šta treba da bude rezultat toga. Nego je samo to, to paradiranje toga, evo radimo, mi smo rekli, pitali, pisali, nikome ništa, neme veze. Mi pisali niko nam nije odgovorio i tako se malo po malo kamen po kamen urušava ugled Srbije. Pišeš jedno pismo, pišeš deset pisama, pišeš sto pisama. Sledeći put kada Srbija pošalje pismo, to pismo više nikakve težine nema. Eto, to je tako nekada rađeno.
Danas, zato što promišljamo šta radimo svako obraćanje Srbije, svako pismo Srbije, svaki telefonski poziv predsednika Srbije nešto znači, ima neku težinu. Umesto da pišemo tamo tako kao što stignemo da bi pokazali da nešto radimo, u stvari niti šta stvarno radimo, niti smo šta isplanirali, niti očekujemo da ćemo imati neki rezultat, niti znamo šta da očekujemo, jer nije ni važno, sve u svemu.
Danas je, hvala Bogu, za Srbiju i sve njene građane potpuno drugačija politika. Diplomatija se vodi onako kako je vode ozbiljne zemlje. Ne mora uvek da bude lupanje o fanfare i busanje u grudi, nego je važno da da rezultat. Da li nema rezultata? Pa, ja se tu takođe ne bih složila sa vama zato što je i do sada izostala reakcija na taj zakon. Dakle, on još uvek nije dobio podršku bilo kojih međunarodnih faktora, bilo kojih i od njihovih jako bliskih partnera, do manje bliskih, nije pozdravljen taj zakon, makar da sam ja to videla. Pa, i to valjda znači nešto. Da vidimo polako.
Opet, najvažnije je da se mi nećemo mešati u suverenitet Crne Gore, kao što ne bi voleli da se niko meša u suverenitet Republike Srbije i naše donošenje odluka. Ali, takođe, da se ne stidimo kao što smo se nekada stideli da kažemo da Srbi žive u Crnoj Gori, kao što Srbi žive u Makedoniji, kao što Srbi žive u Bosni i Hercegovini, kao što postoji Republika Srpska i činjenica je, kao što Srbi žive u Hrvatskoj i da ćemo mi braniti njihove interese, da je to naše pravo i naša obaveza. To je mnogo drugačija politika nego što je vođena do 2013. i 2014. godine. Mnogo, mnogo različita politika.
Što se tiče napada na namensku industriju ili na neke generalno stvari koje se tiču, ja mislim, makar po meni, nacionalnih interesa Republike Srbije. To, da li je nešto afera ili nije afera, da li je neko uradi nešto što nije bilo dozvoljeno ili ne, nije ni na vama ni na meni da kažem. Valjda zato postoje institucije, valjda se zato toliko borimo za vladavinu prava. Hajde da ne donosimo zaključke pre nego što institucije nadležne urade svoj posao.
Postoje neke stvari koje se koriste kao napadi na namensku industriju, čak ovde ova stvar se direktno ne koristi kao napad na namensku industriju nego direktno na Vojsku Republike Srbije, a to je Morović.
Kada neko iz opozicije, iz jednog dela opozicije, iz jedne političke grupacije, nisam pričala o vama i vi niste pričali o meni, pa vam zato kažem. Dakle, ja vam kažem da ne pričam stvari napamet. Kada kažem da se napada namenska industrija i Vojska Republike Srbije, nisam rekla da je vi napadate, nego da se napada i da je to nedopustivo u svakoj normalnoj zemlji i kod bilo koga koji iole voli i poštuje svoju državu.
Afera da se na vojnom gazdinstvu „Morović“ gaji marihuana je napad na Vojsku Republike Srbije. Ne ni na namensku industriju, ne ni na bilo koju porodicu bilo koga u ovoj Vladi koju toliko vole da napadaju. Ovo je napad na Vojsku Republike Srbije.
Jesmo li čuli „izvini“? Jesmo li imali jedan dokaz na to? Da li sutra ko god ukuca iz inostranstva „Morović“ ili „Vojska Srbije“ će videti da gaje marihuanu? Sad, bilo tačno, ne bilo tačno, oni će to videti. Koliko ljudi ima koji to nikada neće proveravati, nego će uzimati zdravo za gotovo da pripadnici Vojske Republike Srbije i Vojska Republike Srbije i Ministarstvo odbrane na vojnom gazdinstvu gaje marihuanu? Da li smo čuli „izvinite, pogrešila sam“? Ne.
Otišle su kamere, ja sam se šalila pre neki dan, to mi je zaista prva stvar koja mi je pala na pamet. Milion koka tamo. Ja sam očekivala da gospođa Tepić izađe sutradan i kaže: „Istina je, nema marihuane, ali među onih milion koka postoje koke špijuni i koke nosilje i Vojska Republike Srbije pravi koke špijune. Te koke špijuni su posebno obučene da nose novac za otpriznavanje Kosova“. To je sledeći korak.
To će biti sledeća afera, gde koke nose novac da bi neko povukao priznanje Kosova, pošto smo čuli i da plaćamo otpriznavanje Kosova zato što su ti ljudi tako koji su učinili gest najdubljeg poštovanja prema Republici Srbiji time što su povukli priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, znate šta su oni uradili? Oni su svi korumpirani. Niko od njih ne razmišlja o međunarodnom pravu, o vladavini prava, o međunarodnom pravnom poretku, miru i stabilnosti. Niko od njih nema poštovanja prema Republici Srbiji, prema naporima da imamo dijalog sa Prištinom, prema tome da smo pokazali da smo ozbiljan, iskren partner. Ne. Gospođa Tepić je rekla da su oni svi korumpirani, a mi ih korumpiramo.
Ista ona koja je rekla da se u Moraviću gaji marihuana, još 380 nekih gluposti, nema ni veze, ali vam ovo ponavljam zato što je to napad, direktni napad na Vojsku Republike Srbije, da kažete okej, nije čak ni na namensku industriju jer su Bog zna kakvi, ne znam ni ja, mirotvorci. Evo, ja vam kažem, nije. To je sve samo lični, personalni interes, da se sruši namenska industrija Republike Srbije, kao što je rušena svih ovih godina, pre toga dok su oni bili na vlasti, oni bili odgovorni za to kako ona izgleda, pa nije postojala, pa smo je sada ponovo izgradili, pa je sada ruše aferama. E tako i Morović isto.
Dakle, pogledajte zaista za te koke, ja sam videla da postoje ovi, neke zemlje imaju delfine koji su špijuni, mi imamo koke, one su u Moroviću, dobro su sakrivene između koka nosilja. Pustimo ih i one lete tako, naše koke i lete, da. Reći će vam Marinika Tepić. One lete tako i nose direktno novac tamo zemljama koje treba da povuku priznanje Kosova. Tako da, to je sledeća afera.
Poslednja tema – spor između „Junajted grupe“ i „Telekoma“. Evo, poštovani narodni poslaniče, baš vi to da me pitate, vi koji ste mi rekli da u julu kada sam bila ovde, kada sam rekla da „Telekom“ daje „N1“ program, kada ste i vi i „N1“ rekli da to nije istina i da predsednica Vlade Republike Srbije ne govori istinu, da ne kažemo da laže, da ne postoji u „Telekomovoj“ ponudi „N1“. Ne postoji, jel tako bilo? Ja imam link na tu vest sa „N1“. Vi ste, takođe, rekli, i bilo je malo ta sprdnja, zezanje na Tviteru – e, ne zna premijerka da li „Telekom“ ima „N1“ ili nema „N1“.
Dakle, taj „Telekom“ koji nema „N1“, vidite, taj „Telekom“ je danas zabranio „N1“. Znači, taj koji nema „N1“, oni su danas zabranili taj „N1“. Ne znam kako su ga zabranili kad ga ne daju?
Jesmo li pre sedam meseci zaključili da ja ne govorim istinu i da „Telekom“ u svom programu nema „N1“? Kako su ga sad isključili? Jel može jedno ili drugo?
Na ovome insistiram zato što je ovo eklatantan primer i toga kako pojedini mediji izveštavaju i kako se istina u ovoj Republici Srbiji za pojedine ljude i političke grupacije menja iz dana u dan u odnosu na to kako im ona odgovara, bez toga da bilo kakvo objašnjenje duguju zašto su onda rekli jedno, a danas govore potpuno suprotno, bez ikakvog objašnjenja i nema veze. Tada nije bio „N1“ u „Telekomovoj“ ponudi, ali danas ga ima i „Telekom“ ga je isključio. Otkud smo došli do toga da ima kad ja nisam govorila istinu?
Da li će Vlada Republike Srbije da se meša u to? Ne. To je komercijalni dogovor između dve kompanije. Ne bi se mešali ni da nije dignuto na nivo političke kampanje, političke kampanje, da ponovim još jednom, koji se tiče samo i isključivo toga da li u Srbiji postoji sloboda medija ili ne postoji sloboda medija, da li mi sad gasimo taj svetionik slobode „N1“ koji je na tom kanalu 38. po gledanosti, pa baš imamo interes veliki da ga gasimo.
Dakle, kada je to postala tema slobode medija, a svi znaju da nema nikakve veze sa slobodom medija i svi znaju da nema nikakve veze sa gašenjem „N1“ i svi znaju da nema nikakve veze sa cenzurom, dakle, kada se pokrenulo da je to u stvari cenzura i sloboda medija, e onda sam se ja umešala zato što je to onda politička kampanja i moja dužnost i obaveza je bila da reagujem da bi svima ostalima, i građanima Republike Srbije i našim partnerima, pre svega u EU, jasno i glasno rekla – ljudi, ovo nema nikakve veze sa tim. „Telekom“ je molio „Junajted grupu“ da nastavi emitovanje dok ne postignu dogovor oko novog ugovara. „Junajted grupa“ nije dala da se nastavi emitovanje.
Ako se ne varam, juče je „Telekom“ poslao pismo, i objavili su to u našim medijima, „Junajted grupi“ da su oni oformili svoj tim i da su odmah spremni za nastavak razgovora i ponovili ponudu da u toku razgovora praktično samo aneksiraju postojeći ugovor, tako da nastave da se vide svi kanali do trenutka kada se potpiše novi ugovor. Ništa lakše, ništa jednostavnije. Samo se aneksira ugovor. Postoji opet „N1“ na „Telekomu“, na onom „Telekomu“ na kom ste vi rekli „N1“ da ne postoje, pre sedam meseci, postoji ponovo i nikakav problem.
Da li ja mogu da utičem na to? Ne, zato što to nije u mojim rukama, nije u rukama ni Vlade Republike Srbije, ni „Telekoma Srbije“, ni bilo koga drugog. Ovo je samo i isključivo u rukama „Junajted grupe“. Kada „Junajted grupa“ kaže – želimo da se ponovo vidi „N1“ i svi naši kanali, hajde da aneksiramo ugovor, imate dozvolu da nastavite da emitujete, svi građani će ponovo biti u mogućnosti da gledaju taj „N1“ na „Telekomu“, na kome, kao što ste vi rekli, nije postojao pre sedam meseci, a onda su ga posle sedam meseci isključili. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Đorđe Vukadinović, komentar.
Izvolite.

Đorđe Vukadinović

Poslanička grupa Nova Srbija - Pokret za spas Srbije
Lako je vama da budete efektni i elokventni kada imate sve vreme ovog sveta.
Gospođo Brnabić, vi ste sada opet podmetnuli i zamenili tezu. Naravno da nije mogao u čitavom sistemu „Telekoma“ da se vidi „N1“ i naravno da sam ja bio u pravu i oni su bili u pravu. Nego, u jednom delu, kod onih operatera koje je u međuvremenu „Telekom“ kupio, tamo su mogli da se vide ti kanali „Junajted grupe“, „N1“ i sport kanali, znači, koje je on u međuvremenu kupio u okviru ove akcije objedinjavanja i ukrupnjavanja, protiv čega ja nemam ništa. Tamo je moglo. Oko toga se vodi spor. I dalje u velikom delu, u najvećem delu kabla koji drži „Telekom“ ne mogu da se vide ti kanali.
Nije to mnogo važno, ali pokazuje kako se vi služite poluinformacijama, da ne kažem nešto gore ovde.
Samo još, pošto ste direktno rekli, to je opet i nepravedno i grubo, rekli da ja ne znam ni šta bih želeo, kada je reč o situaciji u Crnoj Gori. Vrlo znam šta bih želeo, kao i većina ovih koji protestuju zbog situacije u Crnoj Gori. Želim povlačenje spornog i skandaloznog Zakona o slobodi veroispovesti. To je cilj. Dakle, to je cilj, druga stvar kako će to. Ali, verujte, to što do sada još nije taj cilj ostvaren, što se još uvek igra utakmica, ako mogu da kažem, nije zasluga vaše mudre politike, ove Vlade, ni vas, niti predsednika, niti Ministarstva spoljnih poslova, nego onih ljudi tamo koji se bore, mitropolita Amfilohija, vladika, episkopa, sveštenstva, vernog naroda srpskog i crnogorskog, pravoslavnog, koji ne daju svetinje.
Da je po nama, tj. po Vladi, po reakcijama ove države, oni bi davno taj zakon i primenili i implementirali, na našu žalost.
Dakle, nemojte se kititi tuđim perjem, nego pogledajte da se nešto učini što se može. Dakle, bez dolivanja ulja na vatru, ali ne ni kukavički, ni ponižavajuće, kao što vi radite.
Dakle, naši se zahtevi ignorišu. Tretman naš na međunarodnim konferencijama je mnogo drugačiji od onoga što vi ovde pričate i mediji bliski vlasti. Dakle, upravo je suprotno od toga, gospođo Brnabić, kao što je uglavnom i medijski … (Isključen mikrofon.)
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Prošlo vam je vreme.
Zahvaljujem.
Ko bude prešao cenzus na narednim izborima, imaće prilike da menja Poslovnik.
Reč ima narodni poslanik Vojislav Vujić.
Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Vojislav Vujić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Uvažena predsednice Skupštine, predsednice Vlade, dame i gospodo ministri, drage moje kolege, ja da zamolim predsednicu Skupštine da u nekoj sledećoj raspodeli mene stavite bar dva mesta od Vukadinovića. Ja ću da se vratim na početak odgovora između njega i premijerke. Kolega Vukadinoviću, čuli ste da od tog paradiranja nema neke velike vajde. Morate da budete konkretni. Tu podržavam premijerku.

Gospodine Nedimoviću, vi ste danas izneli set mera koje je Ministarstvo poljoprivrede već do sada realizovalo. Ja vam čestitam na tome i pohvaljujem vas. Ali, naravno, nikad verovatno nije dovoljno dobrih ideja.

Mogu da vam kažem još dva predloga, dva predloga koja su se u praksi pokazala kao vrlo dobri. Oni su sprovedeni u Jagodini. Skupština grada Jagodine je donela dve interesantne odluke o kojima možete da razmislite, pa da ovde nekad budu i kod nas na dnevnom redu. Prva odluka je da se poljoprivredni proizvođači oslobode plaćanja poreza na zemlju, bar onu obradivu zemlju, iako možda treba razmišljati i o tom delu da ona koja nije obradiva, a nalazi se u zonama gde ima ljudi koji su dobri domaćini, možda bi trebalo i više da se oporezuje.

Druga ideja i predlog koji je dao dobre rezultate, to su subvencije za poljoprivredne kredite u smislu kamate. Znači, poljoprivredno gazdinstvo vraća glavnicu, a grad plaća kamatu. Naravno da ti programi mogu da budu različiti od gazdinstva do gazdinstva. Vas razumem kad radite neke mere koje su opsežne i koje tretiraju veliki broj poljoprivrednih gazdinstava da prosto moraju da budu fokusirane i sužene u određenom delu. Realno ako gledamo, bez jakog i osnaženog seljaka i bez dece, svaka država gubi svoju snagu i u nekom trenutku gubi i svoj smisao.

Kad već spominjem decu, ja ću da postavim i pitanje Slavici Đukić Dejanović. Interesuje me, obzirom da su već mere i predlozi, tj. konkretni zakoni koje je usvojila ova naša Skupština, znači, to su te pronatalitetne mere, već se sprovode. Hoću da vas zamolim da mi date odgovor kakvi su rezultati.

Za ministra poljoprivrede, evo i za ministra finansija koji je tu, naravno, i za premijerku, možda još jedan predlog. U Srbiji postoji oko 600.000 registrovanih traktora. Prosečna starost traktora kod nas je preko 30 godina. Imao sam prilike da vidim kako to izgleda na terenu. Troše više ulja nego što troše nafte. Teško je naći delove za sve te traktore.

Ministarstvo poljoprivrede daje 50% subvenciju za kupovinu traktora ili svih ostalih priključnih mašina. Lično mislim da je poljoprivrednim gazdinstvima, posebno onim manjim, teško da isfinansiraju traktor koji je najjeftiniji 15.000. Cene tih traktora idu i do 50, 60. Gospodin Rističević zna kako se kreću te cene. Idu i preko 100.000 ti veliki traktori.

Predlog je da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada subvencionišu direktno proizvođača traktora, mi ga imamo u Srbiji, kao što je nekad sličan model finansiranja "Fijata".

(Predsednik: Zahvaljujem. Vreme ste dosta prekoračili.)

Završavam za 15 sekundi.

Ako damo subvenciju proizvođaču, on će automatski moći cenu da spusti, tako da će svakome da bude dostupnije. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Branislav Nedimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Nedimović

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Poštovana predsednice, poštovani poslanici, ja se kolega zahvaljujem vama na ovim predlozima i krenuću jedan po jedan, da pokušam, koliko god je to moguće, da elaboriram.
Hajde da krenem od ovih traktora. U Srbiji u ovom trenutku postoji oko 470.000 dvoosovinskih traktora po probnom popisu koji je rađen pre nešto više od godinu dana. To je zvaničan podatak Republičkog zavoda za statistiku i činjenice su sledeće.
Najveći broj traktora, do 86%, su do 60 kilovata. To su oni mali traktori koji se uglavnom nalaze ispod Save i Dunava i koji su na malim gazdinstvima i koji služe za obrađivanje poljoprivrednih površina najčešće u oblasti voćarstva, povrtarstva, vinogradarstva, a isto tako i ne mogu da se koriste veći traktori iz prostog razloga, jer su usitnjene parcele. Sedam posto traktora, koji su najnoviji, nalaze se uglavnom na prostoru Vojvodine. Činjenica je da je prosečna starost traktora na prostoru Srbije 19 godina.
Neophodno je iz tog razloga, kako bismo učinili poljoprivrednu proizvodnju jeftinijom, imati mere koje se tiču nabavke traktora. Vlada Republike Srbije je od 6. januara raspisala poziv za subvencionisanje traktora koji se sklapaju u Srbiji. Zašto traktori koji se sklapaju u Srbiji? Iz jednog prostog razloga, zato što to direktno utiče na naš srpski BDP, ne knjiži nam se kao minus ukoliko to uvozimo, nego sklapaju se u Srbiji i direktno pozitivno utiče na osnaživanje srpskog BDP.
Takvih kompanija koje sklapaju traktore u Srbiji ima pet ili šest. Uglavnom radi se o sledećim kompanijama, to je IMT koji se nalazi u Jarkovcu, koji proizvodi traktore 539 i 549. To su uglavnom traktori cena od 8.000 do 20.000 evra. To su traktori koji ulaze u grupu do 60 kilovata i koji su najdominantniji na prostoru Srbije.
Isto tako imamo u Novom Sadu u okviru „Agropanonke“ traktore „Belaruse“ i „Mahindra“ koji se sklapaju tamo. U Boljevcu imamo traktore „Solis“. Imamo još jednu kinesku kompaniju koja na prostoru Srbije sklapa traktore i koji se mogu podvesti pod tu klasifikaciju da su oni proizvedeni u Srbiji.
Na cenu traktora od 15.000 evra država da 800.000 dinara, 7.000 evra da pomoć. Dakle, idemo tako. Kad kupite traktor po fakturi, konkurišete i dobijete povratno.
Ima još jedna stvar koja se može iskoristiti, a ona se vezuje na ovo drugo pitanje, odnosno drugi predlog koji ste imali a tiče se subvencionisanih kamatnih stopa. Vlada Republike Srbije već nekoliko godina preko poslovnih banaka, u zavisnosti od konkursa nekad bude 10, 11, 12 poslovnih banaka, subvencioniše kamatne stope za poljoprivredne kredite. One su 1%, kamatne stope, dakle spušta ih sa 7, 8% na 1%, razliku plati država, ukoliko je reč o populaciji mlađoj od 40 godina ili ženama nosiocima gazdinstva. Ukoliko je reč o ostaloj populaciji, ostalim poljoprivrednim proizvođačima, kamatna stopa subvencionisana je 3%.
Postoji vremenski rok otplate na tri i na pet godine. Hajde da to prevedemo u traktore. Postoji mogućnost da ukoliko uzmete subvencionisani kredit od države, kupite traktor po kamatnoj stopi od 3% na pet godina rok otplate, gde ne morate da dajete hipoteku, nego zalog da bude taj traktor zato što je period amortizacije traktora pet godina i automatski iskoristite tu meru i tražite povrat od 50% od države. Dakle, kombinujete i jedno i drugo.
Ne morate unapred da dajete novac, nego upravo taj traktor koji kupujete bude vam zalog. To se može i za druge poljoprivredne mašine raditi. Može se raditi i za nabavku repromaterijala, za setvu, za sve ostale neophodne aktivnosti u poljoprivredi. Godine 2019. je negde oko milijardu dinara država dala za plaćanje ovih kamatnih stopa i pokazalo se to kao dobro. Najviše se to koristilo kod repromaterijala, ali isto tako jako puno poljoprivrednih proizvođača je kupilo traktore na ovaj način i posle tražilo povrat.
Da ne bi tu bio kraj u čitavoj ovoj priči, nama je potrebna intenzivna nabavka nove mehanizacije, novih traktora, kako bismo zanovili i spustili ovaj prosečan period starosti, a sa spuštanjem prosečnog perioda starosti vi pojeftinjujete poljoprivrednu proizvodnju, jer ste sami rekli - troše više ulja nego nafte. Da biste imali optimalnu potrošnju, vi morate imati nove traktore.
Ako ste pažljivo pratili izlaganje predsednika Vučića u okviru projekta „Srbija 2025“, 70 miliona evra je u okviru tog projekta odvojeno za kupovinu nove mehanizacije. Mislim da je to jako važna mera, jer ćemo mi morati nju da kombinujemo sa nekim drugim merama, možda po modelu i staro za novo. Kada kupite jedan traktor, a onaj stari se ne rashoduje, a obično ga svi drže, pa se onda on vodi kao da tu postoji, a služi samo za delove, vi nemate neko dramatično spuštanje prosečne starosti. Ukoliko radite staro za novo, taj sistem se može ubrzati.
Postavlja se pitanje, vi ste postavili pitanje, odnosno imali ste jedan predlog, zašto se ne subvencionišu proizvođači nego se subvencionišu poljoprivredni proizvođači, kako bi se ta stvar ubrzala, odnosno kako oni ne bi morali unapred da daju novac? Sa ovom kreditnom podrškom može se to nadomestiti, a s jedne druge strane kom poljoprivrednom proizvođaču da uplatimo taj novac, odnosno kojoj fabrici, kojim traktorima? Ako bismo jednog favorizovali, došli bismo u situaciju da neko kaže – ja ne želim taj traktor, ja želim ovaj drugi traktor.
(Vojislav Vujić: Ko da nižu cenu.)
Ko da nižu cenu? To je teoretski moguće, ali u praksi je to realno neostvarivo. Bilo bi jako puno mogućih eventualnih zloupotreba sa tim.
Da se vratim na ono prvo pitanje koje ste imali vezano za otpis poreza na imovinu koja se tiče obradivog poljoprivrednog zemljišta ili eventualno nekog drugog poljoprivrednog zemljišta. Radi se o izvornom prihodu jedinica lokalnih samouprava. Vlada Republike Srbije je u 2017. godine, kada smo imali sušu, sećate se, kada su bili jako niski prinosi, preporučila jedinicama lokalnih samouprava da otpišu porez na imovinu po ovom osnovu iz jednog prostog razloga da to bude kao jedna od mera podrške poljoprivrednim proizvođačima. Radi se isključivo o izvornom prihodu lokalne samouprave koji samo skupština jedinica lokalne samouprave može da otpiše. Vaša ta mera je svakako kvalitetna. Ukoliko na drugi način regulišete sistem prihoda, onda je ona i opravdana.
Znam nekoliko takvih lokalnih samouprava koje to isto rade, ali u krajnjoj liniji to je na odgovornosti svakog predsednika opštine, gradonačelnika da li će to tako da radi.
Još jedna stvar, želim da naglasim, nama je neophodno u procesu poljoprivredne proizvodnje nabavka novih mašina i da se vratim na ove traktore. Imamo jedan drugi alat koji nam stoji na raspolaganju, i to je preko IPARD-a. Tu uglavnom nabavljaju traktore koji su veći, robusniji, snažniji, koji su veće snage i koji su skuplji. Mi smo skoro sav novac koji nam je bio kroz IPARD program na raspolaganju, kroz aplikacije, potrošili za kupovinu traktora, što je dobro. To znači da su srpski poljoprivredni proizvođači imali interesa da uđu u to i da dobiju 65% povrat za kupovinu traktora. To su traktori koji koštaju po 60, 70, 80 hiljada evra.
Mislim da je jako važno da imamo i ovaj alat. Sad ćemo imati još jednu u ovoj godini, još jednu meru. To je tzv. garantni fond, gde ćemo za dobre biznis planove preko poslovnih banaka, 60% kolaterala neće morati da obezbeđuje poljoprivredni proizvođač, nego će obezbediti država i poslovna banka, a on samo 40% kolaterala.
Danas krediti nisu toliko skupi koliko je problem imati sredstva obezbeđenja, kolateral, da bi uopšte bilo šta mogli da kupite, nevezano da li je reč o traktoru, drugoj mašini, možda nekoj farmi ili nečem sličnom. Kolaterali su najveći problem i upravo iz tog razloga ovaj projekat koji zajedno radimo sa USAID-om će nam omogućiti da preko tri poslovne banke, kroz ovaj program garantne šeme, možemo poljoprivrednim proizvođačima, naročito u sektoru voćarstva, povrtarstva, vinogradarstva da ponudimo ovakav vid podrške. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Slavica Đukić Dejanović.