Trinaesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 26.05.2021.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Trinaesta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/201-21

2. dan rada

26.05.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:20 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Beloica Martać

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Uvaženi predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predstavnici Vlade, poštovani građani Srbije, dosta toga je već rečeno o zakonskom rešenju koje se danas nalazi na dnevnom redu pred cenjenim narodnim poslanicima i zato ću ja svoje izlaganje da započnem malo drugačije, a vi mi, gospodine predsedavajući, nećete zameriti na tome.

Imajući u vidu da se trenutno nalazimo u najvećoj, kako ekonomskoj tako i zdravstvenoj, krizi koja je u poslednjih nekoliko decenija zahvatila čitav svet, ja moram da istaknem da je Republika Srbija zemlja koja se od početka ove pandemije zaista uspešno bori protiv korona virusa.

Mi smo na vreme započeli proces vakcinacije i sam taj proces za nas nije bio stvar politike, već je bio isključivo stvar spašavanja ljudskih života. Iz tog razloga, struka predviđa da ćemo do kraja juna 2021. godine da proglasimo pobedu nad korona virusom, naravno, ukoliko nastavimo istim ovim tempom proces vakcinacije i ukoliko se i dalje budemo pridržavali propisanih mera.

Pre samo nekoliko dana započela je kampanja za vakcinisanje mladih ljudi starosti od 16 do 30 godina, koju sprovodi gospođa Ana Brnabić i ja ću iskoristiti priliku sa ovog mesta da apelujem na sve mlade ljude, kao neko ko je tu svoju građansku dužnost već ispunio, da se vakcinišu, da ispune tu svoju moralnu obavezu, moralnu odgovornost i da na taj način zaštite i sebe i sve ljude oko sebe koje vole.

Od svih nas zajedno zavisi kada ćemo moći da se vratimo normalnim tokovima života i, naravno, zavisi kako ćemo dalje nastaviti borbu protiv ovog nevidljivog neprijatelja, neprijatelja koji je odneo mnoge mlade živote, složićete se sa mnom, živote naših bližnjih, roditelja, baka i deka.

Dakle, još jednom, apel na sve mlade ljude da se vakcinišu i da na taj način zaštite i sebe i druge.

Da se vratim na dnevni red. Danas govorimo o Predlogu zakona o zaštiti poslovne tajne i to je zakon koji, sa moje tačke gledišta, ima veoma veliku ulogu i značaj kada govorimo o jednoj savremenoj i modernoj ekonomiji kakva je Srbija i to je svakako imala u vidu Vlada Republike Srbije kada je radila na jednom ovakvom zakonskom rešenju i kada ga je uputila u skupštinsku proceduru. Zato je potpuno nesporno da će poslanička grupa SNS prihvatiti ovako definisano zakonsko rešenje u danu za glasanje.

Zaštita poslovne tajne je nužnost u modernom poslovanju, složićete se sa mnom, iz razloga što je informacija ta koja danas ima izuzetno veliku vrednost. Vi imate primer kompanija koje trguju određenim informacijama, poput Gugla, Fejsbuka, Tvitera i koje danas predstavljaju najvrednije kompanije na čitavom tržištu. Kao takve, preuzele su primat kompanijama iz oblasti naftne industrije, koje su godinama unazad imale tu laskavu titulu. Iz tog razloga se javila potreba da se jednim ovakvim zakonskim rešenjem zaštiti poslovna tajna od nezakonitog korišćenja, upotrebe, pribavljanja i otkrivanja.

Pod poslovnom tajnom se podrazumevaju različiti tipovi informacija, počev od onih informacija koje se odnose na sam proizvodni proces, zatim na određene finansijske planove, spiskove klijenata, spiskove dobavljača, itd. Ovim zakonom je striktno propisano kada se određene informacije mogu legalno, dakle zakonito, koristiti a kada je to protivzakonito.

Ovakvim i sličnim zakonskim rešenjima mi nastavljamo borbu za jednu modernu ekonomiju, nastavljamo borbu za ekonomski napredak, ubrzani ekonomski rast i razvoj i, naravno, za prosperitet i razvoj čitavog našeg društva.

Ja ću podsetiti građane Republike Srbije da je Evropska komisija u svojoj prolećnoj prognozi predvidela da će stopa ekonomskog rasta Republike Srbije da bude 5,3%, što je za 0,5 procentnih poena više nego kada govorimo o njihovoj jesenjoj prognozi. Tako da je sa ove tačke gledišta potpuno neminovno da će Republika Srbija i 2021. godinu da završi kao jedna od najuspešnijih ekonomija u čitavoj Evropi. Tome su svakako doprinele adekvatne i pravovremene mere monetarne i fiskalne politike, kao, naravno, i tri paketa mera podrške, kako građanima tako i privredi, ali i jedan stabilan poslovni ambijent koji smo imali tokom čitavog perioda krize.

Iskoristiću priliku da podsetim građane Srbije da SNS, uprkos pandemiji korona virusa, nastavlja da vodi jednu stabilnu politiku ujednačenog regionalnog i ujednačenog ruralnog razvoja. To se ne odnosi samo na izgradnju puteva, pruga, saobraćajnica, o čemu sam i sama više puta govorila u ovom visokom domu, već se odnosi na to da svuda širom Srbije gradimo nove fabrike i nove kompanije.

Podsećam ovom prilikom građane Republike Srbije da je predsednik Aleksandar Vučić pre nekoliko dana obišao i Priboj i Prijepolje i da je u Priboju otvorio dve nove kompanije, nemačka kompanija AFT, kao i hotel "Terme 36,6". Time je pokazao da uprkos prljavoj kampanji koja se vodi protiv njega, protiv njegove porodice, da mu je bitno samo jedno, a to je borba za modernu, lepšu i stabilniju Srbiju.

Bez obzira kojoj političkoj opciji da pripadamo, uvek u politici moramo da sagledavamo šta je to realnost.

Iskoristiću priliku da upitam sve moje cenjene kolege narodne poslanike, sve građane Republike Srbije koji se možda i mnogo bolje nego mi mladi sećaju tog režima bivše vlasti - da li je realnost da je za vreme bivšeg režima zatvoreno na stotine fabrika i da je pola miliona ljudi ostalo bez posla? Da li je realnost da je za vreme vladavine Aleksandra Vučića, protiv koga se oni tako besomučno bore, da je za vreme njegove vladavine sa druge strane otvoreno na stotine fabrika, da je zaposleno preko pola miliona ljudi i da je na hiljade i hiljade dece spašeno gladi, nemaštine, bede i ulice?

Da li je, cenjene koleginice i kolege, istina to da se bivši režim protiv Aleksandra Vučića bori zahvaljujući enormnom bogatstvu koje su sticali godinama dok su bili na vlasti? Da li je istina i to da usled bezidejnosti, usled nedostatka nekakvog političkog programa, plana, da se bore tako što mu na najgnusniji mogući način kriminalizuju porodicu, crtajući metu na čelo i njemu i njegovoj porodici, pa čak i maloletnoj deci?

Ja im sa ovog mesta poručujem da u Srbiji nećemo dozvoliti da nijedno dete više bude žrtva političke borbe, jer su za nas deca i porodica svetinja i nećemo im na zlo uzvratiti zlom, već ćemo uzvratiti novom borbom za našu decu, za našu privredu i za našu Srbiju.

Kao što je Nikola Tesla rekao - čovek je rođen da radi, trpi i da se bori. Ko tako ne čini, mora propasti i zato se mi borimo iz dana u dan da našoj deci ostavimo nešto po čemu će nas pamtiti.

Čitav ovaj svet je poput jedne knjige gde mi svi predstavljamo po jednu stranicu i svi zajedno predstavljamo celovitu sliku života. I život i ljudi su prolazni. Dela su ta koja ostaju za nama i koja su večna. Zato se borimo da našoj deci ostavimo dela po kojim ćemo biti upamćeni. Život prolazi, dela su večna. Živela Srbija!

Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala.
Reč ima Miloš Banđur.
...
Srpska napredna stranka

Miloš Banđur

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovana gospođo ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, danas je na dnevnom redu Zakon o poslovnoj tajni, koji se donosi, odnosno menja ili usvaja nova verzija posle čitavih 10 godina.

Naime, zakon je usvojen 2011. godine, ali je zbog potrebe harmonizacije našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i potrebe popravljanja onoga što u zakonu od 2011. godine nije bilo formulisano i obrađeno na najbolji mogući način, donosi nov zakon.

Mi imamo Strategiju razvoja i čuvanja intelektualne svojine od 2018-2022. godine, koja predviđa i donošenje novog Zakona o poslovnoj tajni, što mi upravo i činimo.

Takođe, 2017. godine otvoreno je Poglavlje 7 - intelektualna svojina, u pregovorima sa EU i donošenje ovog zakona nam omogućava da to poglavlje zatvorimo ili približimo zatvaranju na najbolji mogući način.

Naime, u zakonu koji smo doneli 2011. godine, ili koji je donesen tada, kaže se da poslovna tajna je nešto što ima komercijalnu vrednost, ali se to, pre svega, odnosilo, tako je bilo formulisano, da se odnosilo na industrijske i komercijalne organizacije.

Na način na koji je bila definisana poslovna tajna, ona nije štitila intelektualnu svojinu, nije štitila rad naučno-istraživačkih laboratorija i instituta, što je bila manjkavost tog zakona. Bilo je teorijski moguće da jedan institut na određen način, preko saradnika ili drugi način, preuzme određena znanja iz drugih instituta i da ih patentira kao svoja. Ukoliko nema registrovanu komercijalnu delatnost, to se nije smatralo povredom poslovne tajne, a naravno, registrovanjem patenta i kasnije davanjem prava nekome na proizvodnju i komercijalizaciju, naravno da postoji i komercijalni efekat.

Ovaj zakon je bolji, on to definiše mnogo ispravnije i prosto, onemogućava takve situacije.

Znači, da bi nešto bilo poslovna tajna, to mora da ima komercijalnu vrednost. To je znanje, iskustvo, poslovna informacija, tehnička informacija. Zaista, kad se pogleda, poslovna tajna je vrlo raznorodna, odnosno može biti skup raznorodnih informacija, počev od tehničkih rešenja, crteža, projekata, određenih formula, formula hemijskih, formula lekova, pa sve do određenih istraživanja tržišta, spiskova klijenata, spiskova agencijskih usluga itd.

Osim ove komercijalne vrednosti, poslovna tajna da bi bila zakonski zaštićena, ona mora da bude štićena od svog držaoca razumnim merama. Pod tim razumnim merama se podrazumeva da je držalac tajne te podatke ili informacije, pre svega, proglasio za poslovnu tajnu, da postoji pravilnik o rukovanju poslovnom tajnom, da se tačno zna koji pojedinci, odnosno fizička lica, u kojoj situaciji, kada, kako mogu da pristupe tim podacima, da eventualno postoji evidencija onih koji su tim podacima pristupali sa vremenom pristupa, da podaci, odnosno, informacije budu štićene, kako fizički, tako i elektronski, da se nalaze u posebnoj prostoriji ili pod ključem itd, i da budu obeležene sa oznakom poslovna tajna. Tako da, svako ko dođe u dodir, u slučajni kontakt sa tom, recimo, informacijom, zna da je to nešto što ne bi trebao da iznosi, odnosno što ne treba da preda onome ko nije ovlašćen.

Prema tome, komercijalna vrednost u kombinaciji sa razumnim merama čini da nešto bude poslovna tajna. Mi imamo situaciju da privredni subjekti i instituti koji hoće da se zaštite, oni uglavnom donose pravilnik o poslovnoj tajni, koji podrazumeva i predviđa sve ovo o čemu sam govorio, kako se rukuje, pristupa poslovnoj tajni, kako se ona štiti. A, sve češće imamo i slučajeve da privredni subjekti i kompanije sa zaposlenima potpisuju ugovore o poverljivosti, što znači da zaposleni i posle odlaska iz kompanije nema pravi da poslovne informacije do kojih je došao na tom radnom mestu preda novom poslodavcu.

Nažalost, neka svetska statistika kaže da 85% poslovnih tajni se otkrije tako što ili neko ko radi u kompaniji ili neko ko je radio u kompaniji novom poslodavcu preda informaciju, odnosno poslovnu tajnu.

Poslovna tajna se štiti i u sudskom postupku, dokazuje se povređivanje poslovne tajne i tu se izriču mere koje mogu da se odnose i na zaplenu proizvoda koji je napravljen zloupotrebom, odnosno otkrivanjem i korišćenjem poslovne tajne, pa sve do uništenja tih proizvoda, znači, povlačenje sa tržišta, uništenja ili, što stari zakon nije predvideo, da se ti proizvodi predaju držaocu poslovne tajne kao neka vrsta buduće kompenzacije ili da se predaju u dobrotvorne svrhe.

Mi imamo da držalac poslovne tajne, ukoliko utvrdi ili sumnja da je povređena njegova poslovna tajna, ima pravo da sudskim putem zatraži da se donesu privremene mere, a te privremene mere znače, takođe, i povlačenje robe sa tržišta, odnosno onemogućavanje proizvodnje određene robe koja sadrži poslovnu tajnu.

Ono što je zanimljivo je da predlog zakona dozvoljava da onaj za koga se sumnja da povređuje poslovnu tajnu može da uloži određeni depozit za koji sud proceni da je dovoljan i da nastavi sa proizvodnjom ukoliko se na kraju ispostavi da on poslovnu tajnu nije povredio. Ako je povredio, onda ta sredstva idu držaocu poslovne tajne.

Takođe, držalac poslovne tajne koji smatra da je njegova tajna povređena, sud od njega može da zatraži da položi depozit ukoliko traži prekid proizvodnje onoga za koga se sumnja da je povredio njegovu poslovnu tajnu.

U svakom slučaju, nakon 30 dana, odnosno najdalje 30 dana od izricanja privremenih mera od strane suda, mora da se podnese tužbeni zahtev ili u protivnom sve propada.

Takođe, u roku od 30 dana od zahteva za obezbeđenje dokaza i obezbeđenjem dokaza mora da se podnese tužbeni zahtev.

Zanimljivo je da zakon predlaže da sud prilikom donošenja odluke ceni vrednost, što je sasvim logično, vrednost povređene poslovne tajne, znači, njenu komercijalnu vrednost i da sudska odluka treba da bude srazmerna, odnosno proporcionalna šteti koja je nastala.

Sama naknada štete podrazumeva izgubljenu dobit držaoca poslovne tajne, odnosno izgubljenu korist, neostvarenu korist, ostvarenu korist onoga ko je povredio poslovnu tajnu i nematerijalnu štetu. Ukoliko nije moguće precizno utvrditi koliko to sve iznosi, smatra se da sud treba da donese odluku o naknadi štete koja nije veća od, recimo, legalno kupljene licence od držaoca poslovne tajne za proizvodnju određene robe.

Ovaj zakon, koji je usklađen sa direktivom EU iz 2016. godine, ima i određeni broj izuzetaka od pridržavanja, odnosno čuvanja poslovne tajne i to je možda nešto što ovako izaziva najveće polemike ili dileme kod određenih ljudi ili određenog broja ljudi, ali mislim da su ti izuzeci potpuno opravdani.

Na prvom mestu to je pravo da uzbunjivač u određenim situacijama, opet držeći se nekih drugih zakona u postupku kada dokazuje da je privredni subjekt radio protivzakonito i da se nije držao zakona ili da je u pitanju vršenje određenog krivičnog dela, ima pravo da na određeni način progovori i o poslovnoj tajni.

Takođe, daje se pravo novinarima, pogotovo novinarima istraživačima da objektivno i korektno izveštavaju javnost i pri tome oni mogu da zadiru i u materiju koja podrazumeva poslovnu tajnu, naravno, vodeći računa da ne povrede njenu suštinu.

Ovaj zakon daje pravo i sindikalnim predstavnicima da u procesu zastupanja nekog zaposlenog pred organima poslovodstva ili na sudu, takođe, budu upoznati sa poslovnom tajnom, ali da je ne predaju drugima i ne koriste na način koji nije korektan odnosno koji je u suprotnosti sa čuvanjem poslovne tajne.

Takođe, advokati su uključeni u tu grupu ljudi koji imaju pravo da budu upoznati, uz obavezu da vode računa i čuvaju poslovnu tajnu i sud reguliše postupak sudski na način da se poslovna tajna čuva. Jedan broj privrednih subjekata se nije uopšte usuđivao da krene u sudski postupak za povredu poslovne tajne zato što jednostavno sam sud i postupak na sudu nije bio takav da obezbeđuje čuvanje poslovne tajne.

Sada je propisano da sud može da na određenim ročištima u potpunosti isključi javnost, da ograniči broj ljudi na ročištima svakoj od strana u postupku, da izvrši posebno čuvanje zapisnika, originala sudskog zapisnika, da izreka presude bude takva da oni delovi koji se odnose na poslovnu tajnu budu zatamnjeni i da postupa na sve načine koji će očuvati poslovnu tajnu bez obzira što se sudski postupak vodi o povredi poslovne tajne.

Ono što je novina po Direktivi iz 2016. godine je pravo strane kojoj je povređena poslovna tajna da traži da se javno objavi sudska presuda o povredi poslovne tajne. To pravo ima za cilj odvraćanje nekih drugih od povreda poslovne tajne. Znači, to pravo na javnom objavljivanju u sredstvima informisanja ima, da kažem, jednu preventivnu ulogu i naravno da se opet vodi računa o tome da se suština poslovne tajne ne objavljuje, nego samo izreka sudske presude i onaj deo koji se odnosi na suštinu presude bez detalja koji se tiču same tajne ili ličnosti koje su učestvovale u tom procesu, a štiti ih Zakon o zaštiti podataka o ličnostima.

Naravno da nezavisno istraživanje i nezavisno naučno otkriće ne predstavlja povredu poslovne tajne i ovom formulacijom se u stvari stimuliše konkurencija u oblasti naučno-istraživačkog rada, stvaralaštva itd. U mnogim slučajevima obrnuti inženjering, kada se legalno nabavljen proizvod rastavi na sastavne delove i testiranjem pokušava da se utvrdi kako je on napravljen, kojim postupkom, kojim procesom, od kojih supstanci, takođe u velikom broju slučajeva, osim ako je to izrekom zabranjeno, ne predstavlja povredu poslovne tajne.

Stranci su zaštićeni kod nas, odnosno strane kompanije, na način na koji smo mi zaštićeni, odnosno naše kompanije kod njih - međudržavnim ugovorom ili načelom uzajamnosti, ali na strani onoga je ko se poziva odnosno ko traži zaštitu poslovne tajne da dokaže i načelo uzajamnosti.

Ovde imamo dve vrste kazni, odnosno pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu, ukoliko se dokaže da su izvršili povredu, oni se kažnjavaju za privredni prestup, preduzetnici i fizička lica se prekršajno kažnjavaju.

Ono što je ovde možda i bitno da kažem, a možda sam već i rekao, a to je da ove privremene mere i obezbeđenje dokaza padaju ukoliko se u roku od 30 dana ne podnese tužba odgovarajućem sudu. Važno je zaključiti da se ovim propisom, ovim zakonom naše zakonodavstvo u ovoj oblasti u potpunosti usaglašava sa Direktivom EU iz 2016. godine,

što će na neki način biti i stimulacija… Mi ovde imamo veliki broj fabrika koje su napravljene u poslednjih 7-8 godina. Mnoge od tih fabrika imaju svoje razvojne i imaće naučno-istraživačke centre. To je sada stimulacija i ohrabrenje svima njima da se bave tim poslom, jer će imati zakonsku zaštitu koja je potpuno adekvatna zaštiti u njihovim zemljama. Ja se zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Ana Pešić.
...
Srpska napredna stranka

Ana Pešić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovani predsedavajući, poštovane kolege narodni poslanici, uvažena ministarka sa saradnicima, poštovani građani Republike Srbije, pred nama se nalazi Predlog zakona o zaštiti poslovne tajne i on predstavlja nužnost u modernom poslovanju, jer su informacije danas imovina od velike vrednosti.

Suština donošenja ovog zakona je da se unapredi zaštita poslovne tajne i ovim zakonom ćemo zaštiti znanje i iskustvo koje obezbeđuje prednost nad konkurencijom. Ovaj zakon daje sigurnost i stabilnost, kako domaćim, tako i stranim investitorima za sve vrednosti ili posebnosti koje se mogu tretirati kao poslovna tajna.

Zakon iz 2011. godine nije bio baš najprecizniji. Iskreno rečeno, nije imao mnogo smisla, jer u tom periodu industrija u Srbiji je bila potpuno razorena, radnici su ostajali bez posla i svedoci smo mnogobrojnih pljačkaških privatizacija u tom periodu. U jednoj takvoj zemlji, posustaloj srpskoj privredi, bilo je potpuno besmisleno baviti se zaštitom poslovne tajne.

Međutim, danas je Srbija lider u privlačenju direktnih stranih investicija. Stopa nezaposlenosti je jednocifrena. Činjenica je da predsednik Aleksandar Vučić i uprkos pandemiji svakodnevno otvara nove fabrike, nova radna mesta i dovodi investitore. Iz svih tih razloga, jedan ovakav zakon nam je izuzetno potreban i država je prepoznala potrebu da ovu oblast uredi i reši.

Zaista je jasna razlika kako su se nekadašnji predstavnici vlasti ophodili prema privredi i građanima, a kakva je situacija danas. Ja ću uzeti kao primer Namensku iz Trstenika, fabriku koja je bila na rubu propasti, grcala u dugovima, radnici su radili u neadekvatnim uslovima, nisu imali redovna primanja i doprinose.

Bivšeg predsednika opštine Trstenik, Miroslava Aleksića, najmanje su interesovali građani, njihova radna mesta i budućnost privrede u opštini Trstenik, ali i u okrugu. I sada taj isti Miroslav Aleksić zajedno sa Vukom Jeremićem obilazi turistički Srbiju, nudeći lažna obećanja, kao da su građani zaboravili na sva ta otpuštanja i njihove krađe.

Svedoci smo da je uz podršku predsednika Aleksandra Vučića, ali i bivšeg ministra odbrane Bratislava Gašića, koji je fabriku na izdisaju vratio odbrambenoj industriji, kao i gospođi Atanasković, koja je hrabro preuzela sve probleme, ova fabrika za kratko vreme počela da ostvaruje profit. Sada, uz odgovoran odnos prema privredi, radnicima, zaradama, možemo da kažemo da je ova fabrika pokretač Rasinskog okruga, ali i Srbije.

Nije samo ova fabrika primer oživljavanja privrede. Pokrenuli smo i promenili Srbiju, stvorili smo uslove za buduće investicije i svakodnevno pružamo podršku preduzetnicima u poslovanju i, evo, u opštini iz koje ja dolazim, u opštini Ćićevac, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Regionalnom privrednom komorom Kruševac, otvorićemo šalter za preduzetnike kao podršku i podsticaj preduzetništvu, kao i mladim ljudima za stvaranje sopstvenog biznisa.

Pored podsticaja razvoja preduzetništva, od velike važnosti je i to što je Ministarstvo privrede prepoznalo značaj ulaganja u putnu infrastrukturu, kao i benefite koje će doneti put Braljina-Trubarevo, kako opštini Ćićevac, tako i razvoju turističkog potencijala Mojsinjske Svete Gore.

Pored privrede koja ide u pravom smeru, novih puteva, pruga, direktnih stranih investicija, od izuzetne važnosti je i unapređenje svake od pomenutih oblasti u zakonskim okvirima. Iz tog razloga, u danu za glasanje, ja ću podržati ovaj predlog zakona. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Adam Šukalo.
...
Srpska napredna stranka

Adam Šukalo

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem potpredsedniče.

Na samom početku želim da pohvalim izradu ovog Zakona o zaštiti poslovne tajne u kontekstu njegovog normativnog uređenja jer zaista praviću jednu mini komparaciju sa svim materijalima koji smo do sada dobijali u vidu zakonski, da kažem, akata, čini mi se da odavno nismo videli ovakvo zakonsko rešenje koje je na vrlo jednostavan i plastičan način prvo objašnjeno, a prethodno i normiran, pa mi se čini da bilo ko da ovaj zakonski tekst sutra ko uzme, ako ima veze i sa privrednim aktivnostima o bilo kojoj oblasti, ne mora biti bilo kakav ekspert u oblasti prava, u oblati, ne znam ni ja, različitog istraživanja ili konkurencijskih, da kažem, borbi na tržištu da će dobro konačno razumeti u tome šta je poslovna tajna na koji način se ona štiti, a na koji način se može doći u poziciju da neko prekrši odredbe ovog zakona.

U svakom slučaju ovaj zakon u tom kontekstu će dovesti do još većeg stepena pravne sigurnosti i smanjiće visinu šteta koje je do sada, kako smo u obrazloženju mogli da pročitamo, nismo mogli kroz različitu sudsku praksu i evidencije i baze koje su u sudovima formirane da znamo kolika je to šteta, a pretpostavka je da je to ogromna šteta koju privredni subjekti bez obzira da li je o državnim ili privatnim subjektima reč, pojedincima, fizičkim licima u kontekstu stvaranja intelektualne svojine, tako da i u tom smislu mi ćemo imati još jednu složenu celinu koja će u kontekstu priče boljeg privrednog ambijenta svima dati bolji ugao i veću pravnu sigurnost.

U tom kontekstu moram da kažem da u članu 2. u smislu značenja izraza koji govore, pre svega o tome šta je poslovna tajna i šta to predstavlja komercijalnu vrednost tajne i na koji način se uopšte tretira šta je to poslovna tajna i te kako je važno uočiti nešto i period u kojem se mi nalazimo danas i da mnogi poslovi, mnoge inovacije u različitim oblastima napreduju mnogo brže nego što to normativa koju smo imali u prethodnom periodu je mogla i da zamisli.

Sada bi ako bi samo jedno plastičnom primeru pričao mogao recimo pričati o različitim softverskim rešenjima koja su i te kako važna za unapređenje kako poslovnog tako i unapređenje ambijenta koji se tiče ostvarivanja prava koje imaju građani, pogotovo smo to mogli da vidimo u periodu pandemije u kojem se nažalost još nalazimo, ali evo, Bogu hvala nekako svi imamo taj već preuranjen subjektivni osećaj da polako pandemija jenjava i da se i privredne aktivnosti i sve druge aktivnosti postepeno vraćaju u normalu.

Pa u tome kontekstu i ovo uređenje novog zakonskog rešenja o zaštiti poslovne tajne je nešto što će i te kako dobro doći, a u smislu opet zloupotreba, pa znate li koliko je danas važno, da kažem, imati jednu ne samo poslovnu ideju, već i određenu softversku ideju koja u nekom kontekstu određenom privrednom subjektu, pravnom licu, pa da kažem i nekoj državnoj našoj kompaniji koja je razradila određeno softversko rešenje znači zaštiti neku poslovnu tajnu u smislu konkurencijskih borbi na tržištu u svemu ostalom? Ja bih samo naveo tu primer recimo operatera različitih i tržišne utakmice koja je tu preintenzivna u svakom smislu reči i da tu imamo u svakom slučaju u ranijem vremenskom periodu različitih zloupotreba koje su u svakom slučaju nanosili veliku štetu i privrednim subjektima koji su još uvek u većinskom vlasništvu države Srbije. O tome ću nešto posle da kažem.

U kontekstu člana 3. koji je po meni izuzetno važan po prvi put mi imamo vrlo precizno definisanje svega onoga što se zove zakonito pribavljanje i korišćenje i otkrivanje poslovne tajne, ali i vrlo jasno da kažem da se razgraniči šta to znači nezavisno otkriće i stvaranje i pogotovo što se u ovom kontekstu u pisanju ovog člana zakona vodilo računa o tome kada neko dođe na drugačiji način do poslovne tajne pa čak i svi oni koji istražuju, pokušavaju da možda pronađu neki ugao koji nije dobronameran kada dođe do tih izvora, bilo da je reč o istraživačima, bilo da je reč o uzbunjivačima, da u svakom slučaju ne ulaze u ovu kategoriju, da ne bi nekome večeras ili sutra u ovim medijima koji se navodno brinu o javnom interesu palo na pamet da neko ovo zakonsko rešenje usvaja zbog toga. Upravo su ti pojedinci, te organizacije isključene iz ovog konteksta nelegalnog pribavljanja poslovne tajne. Oni su stavljeni u kategoriju zakonitog pribavljanja poslovne tajne.

Takođe, ako govorimo o članu 4. nezakonitom pribavljanju i otkrivanju poslovne tajne jedan ugao koji sam primetio čitajući ovaj zakon koji po meni bi trebalo još uvek, s obzirom da nismo usvojili ova zakonska rešenja, razmisliti a to su kaznene odredbe. Čitajući kaznene odredbe i dovodeći u poziciju da neko recimo otkrije određenu poslovnu tajnu, a ja sam naveo možda samo jedan primer, ako pročitamo koja je kaznena odredba recimo za fiziko lice da je ona maksimalno do 150 hiljada dinara, onda se postavlja pitanje – da li će oni koji svesno žele da zloupotrebe svoje položaje namerno tako nešto uradi zato što je kazna minimalna? Neki tajkuni koji su nama dobro poznati za jedan ručak ili za dve ili tri boce vina potroše toliko novca dogovarajući neku kombinaciju i pokušavajući da izvuku u svoju mrežu podrške koju imaju nažalost i dan danas u određenim javnim preduzećima kao postavljene punktove godinama finansiraju određene pojedince, ljude koji će im upravo dojavljivati stvari koje su inovacije i poslovne tajne ne bi li njihove firme u ovom slučaju bolje napredovale.

Prvenstveno mislim na grupaciju Đilas Šolak koja se rasporedila svuda po Srbiji i izuzetno dobro na tržištu od kojeg enormno dobro žive imaju postavljene svoje emisare, svoje punktove, sve one koje su godinama finansirali, a koji čitajući ovaj zakon sutra u poziciji mogu možda biti stimulisani da nastave sa takvim radom, pogotovo zato što čitajući opet ovaj materijal možemo da vidimo da u smislu sudske prakse kada čitam o tome vidim da nismo imali određena procesuiranja, da je to još uvek posao koji je zahvalan.

Prema tome, odštetiti državnu imovinu, raditi za suprotni interes, ta poslovna tajna u suštini može biti upravo ključan segment da bi sutra bili uspešniji, da bi imali određeno pravo prvenstva ili da bi prosto na tržištu bolje bili pozicionirani.

U tom kontekstu još jednom potvrđujem i smatram da je izuzetno važno da ovo normiranje definišemo što kvalitetnije, a kaznene odredbe i za fizička lica ne samo pravna lica izjednačimo. Zašto bi neko ko je fizičko lice a u ovom slučaju ima određeno javno ovlašćenje jer radi u javnom preduzeću imao manju kaznu nego pravno lice, bez obzira što u ovom slučaju definisanje pravnog lica ne možemo nikako staviti u kategoriju fizičkog lica, ali podrazumeva se da za pojedinca koji ima takvu mogućnost moramo odrediti preciznije i više kazne?

U tom smislu reč, s obzirom da sam se referisao samo na jedan primer ne bi išao dalje u širinu i stavljao određene digresije na ovu temu, daću još jedan primer da napravimo paralelu u svemu tome. Znamo kako ova ekipa Đilas Šolak je radila i kako se rasporedila po Srbiji.

Svaki dan u različitim medijima možemo čitati, pa evo danas možemo da čitamo u jednoj od dnevnih novina, da je ne reklamiramo, kako je Dragan Đilas lagao i na koji način je radio sa državnim firmama, pre svega sa „Telekomom Srbije“ i kako tek sad isplivaju određeni dokumenti o svemu ovome, pa je to razlog upravo zašto sam malopre o ovome govorio. I dalje određeni pojedinci sede na određenim mestima gde mogu da dojavljuju određene poslovne tajne, a kao što vidite određeni pojedinci koji se danas, poput Dragana Đilasa, ponovo žele da kvalifikuju da butu sutra kandidati za ne znam ni ja neke gradonačelnike ili ministri ili predsednike, ne daj bože, da smatraju da imaju kredibilitet da mogu da to ponovo obavljaju. Oni formalno pravno sve preduslove imaju da se kandiduju na izborima, njihovom voljom oni nisu prošli put hteli da izlaze, ali u svakom slučaju nemaju kredibilitet, nemaju moralno pravo, a nadam se da ćemo uspeti normirati i ustanoviti sudsku praksu da krijući poslovne tajne, koje su oni tada imali čerupaju državne budžete, budžete javnih preduzeća i svih ostalih. E, tu je ta razlika između nas i njih.

Njihova poslovna tajna je bila kako da svoje kombinacije stave sebi u džep i naprave takvu situaciju kad siđu sa vlasti da imaju poslove, jako dobre i unosne, da mogu da nastave komotno da to rade i u opoziciji, pozivajući se onda na neko moralno pravo i na to kako oni znaju da upravljaju javnim resursima.

Znaju upravljati javnim resursima ako govorimo o tome kako da naprave dobru kombinaciju, da je sakriju i da je usmere u privatne džepove. I, imamo pandam tu vrstu pozicije ono što je radila SNS i prvenstveno Aleksandar Vučić. Evo, ja ću dati samo jedan primer, 2012. godina kada je bila kampanja za opšte izbore i za lokalne beogradske izbore.

Ideja predsednika Aleksandra Vučića je bio projekat koji je najviše napadan u Srbiji i Beogradu to je projekat „Beograd na vodi“ i taj projekat koji danas možemo u ovom velelepnom izdanju da vidimo imao je različite razvojne faze. Imao je faze koje su imale i tendenciju poslovne tajne zato što je imao komercijalnu i svaku drugu stratešku važnost.

Ovde u Narodnoj skupštini su morali različiti zakoni u kontekstu „leks specijalisa“ da se donosi da bi takva jedna investicija morala da ide. Rezultat te priče je javno i privatno dobro. Beograd, kao još izraženija metropola, visoka cena nekretnina, jedno novo lice Beograda kada prelazite mostove i kada vidite „Beograd na vodi“ i sve ono što danas možemo sa ponosom da izgovaramo.

Prema tome, iza nas, iza predsednika Vučića, prethodno je bila vizija, a danas, s obzirom da se iz te vizije izrodilo ovo što imamo u ovom konkretnom slučaju to je projekat „Beograd na vodi“ je kredibilitet. Kredibilitet koji se ostvario ne samo izgovorenim rečima, recimo u kampanji 2012. godine, već u završetku jedne investicije koja je samo sada jedan početak svega onoga što ćemo moći u Beogradu još da vidimo.

Prema tome, mi smo se kvalifikovali da idemo napred, kvalifikovali smo se da možemo i dalje da nastavimo ovaj posao da radimo, a ekipa oko Dragana Đilasa, oko Šolaka i svih onih koji njih prate su se kvalifikovali ne samo da idu dugogodišnju robiju, oni su se kvalifikovali pre svega za ovu vrstu priče da ih građani Republike Srbije kazne na svim izborima koji budu na narednom vremenskom periodu išli.

U tom pravcu, u danu za glasanje, u svakom slučaju kao narodni poslanik, a i kao čovek koji veruje u sve što je rekao malopre, ću podržati ova zakonska rešenja. Toliko i hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Šukalu.
Reč ima Mirela Radenković.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Mirela Radenković

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Poštovani predsedavajući, poštovani narodni poslanici, uvaženi ministarsko sa saradnicima, uvaženi građani Srbije, veliki je uspeh državne politike što je Srbija među prvim zemljama obezbedila vakcine. Pored zdravlja stanovništva vakcinacija je od presudnog značaja i za oporavak ekonomije.

Važno nam je da epidemiju stavimo pod kontrolu i samim tim obezbedimo normalne uslove poslovanja. Otišli smo i korak dalje obezbedili smo vakcine za privrednike u regionu, svesni da je regionalna saradnja, od velike važnosti za rast i razvoj privrede.

U ovim teškim vremenima kada se ceo svet bori sa krizom izazvanom pandemijom korona virusa, pokazali smo spremnost da gradimo, proizvodimo, ulažemo u infrastrukturu, realizujemo započete projekte, pomažem privredu i građane, povećavamo plate i penzije.

Srbija se danas razvija na svim poljima. Veliku zahvalnost dugujemo i našim zdravstvenim radnicima, jer njihov trud i borba u ovim teškim vremenima su od nemerljivog značaja.

Država ulaže u izgradnju novih bolnica, povećanje plata i nova radna mesta zdravstvenim radnicima. Takođe, naša privreda beleži najbolje rezultate u Evropi. Srbija ima najmanji pad BDP.

Sve ovo što sam pomenula nije se desilo preko noći. Iza ovoga stoji rad predsednika Aleksandra Vučića, mudre i hrabre odluke sprovedene reforme, ulaganje u infrastrukturu, a rezultat svega toga su nova radna mesta i u ovim teškim vremenima investitori nastavljaju da investiraju u našu državu. To je najbolji pokazatelj koliko neko veruje u budućnost naše zemlje.

Kroz paket mera podrške privredi i građanima, naša država je pokazala spremnost da pomaže i privredu i građane i da nastavi putem razvoja.

Na današnjem dnevnom redu nalazi se veoma važan zakon, zakon o poslovnoj tajni. Ovaj zakon se odnosi na sve privredne subjekte, novinare, marketinške agencije, a ujedno se vrši i usklađivanje sa svim relevantnim propisima EU.

Kroz ovaj zakon jasno će se definisati koje informacije uživaju zaštitu poslovne tajne. Poslovna tajna je informacija koja omogućava konkurentnu prednost na tržištu kojom se ostvaruje komercijalna vrednost. Kroz poslovnu tajnu se štite različite vrste informacija, od procesa proizvodnje do finansijskih planova, prava intelektualne svojine, kao i pronalasci u fazi podnošenja prijave patenta.

Svrha zaštite poslovne tajne je svakako da se pravno sankcioniše svaki akt neovlašćenog otkrivanja, umnožavanja, sticanja i korišćenja informacija od strane trećeg lica.

Način sankcionisanja povrede poslovne tajne od strane privrednog subjekta će se sankcionisati kao privredni prestup, a od strane fizičkog lica, odnosno od strane preduzetnika smatraće se prekršajem.

Ozbiljnost poslovnog sveta ogleda se baš u čuvanju poslovne tajne. Odredbama ovog zakona će se jasno definisati mere čuvanja poslovne tajne koje će poslodavci kroz ugovore sa svojim radnicima primenjivati i u praksi.

Naša država je pokazala da može i da hoće da sačuva ono što je najvažnije, pored zdravlja, a to su radna mesta i ulaganje u infrastrukturu. Da se ne gradi i ulaže samo u Beogradu, pokazatelj je i privreda Šumadijskog upravnog okruga, koja za prvih sedam meseci u 2020. godini beleži najveći spoljno-trgovinski suficit u Srbiji koji iznosi više od 339 miliona evra. Glavni izvozni proizvodi su automobili, nameštaj, delovi šinskih vozila.

Šumadija se danas gradi i razvija zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću. Ulaže se u infrastrukturu, u fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, energetsku efikasnost, nova radna mesta. Šumadija danas postaje moderan okrug i verujte mi da nema mesta u našoj Šumadiji gde se danas ne gradi.

Prošle nedelje u opštini Lapovo iz koje dolazim, položen je kamen temeljac za izgradnju logističko distributivnog centra „Lidl“ koji će u narednom periodu zaposliti 250 radnika, a vrednost te investicije je 70 miliona evra. Takođe, želim da pomenem i kapitalne investicije koje će se u 2021. godini realizovati uz podršku naše države u gradu Kragujevcu. Jedna od najvažnijih investicija je svakako zamena kotlova u energetici, odnosno prelazak sa uglja na gas.

Takođe, izgrađena je i palata pravde, ulaže se u fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, rekonstrukcija kliničkog centra, izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti. Verujte mi da je ovo samo jedan deo investicija koje se realizuju u gradu Kragujevcu.

Ne mogu, a da vas ne podsetim da je Šumadija u vreme vlasti bivšeg režima bila dolina gladi. Zahvaljujući našem predsedniku Aleksandru Vučiću, Šumadija danas postaje moderan region.

Onima koji danas crtaju mete na čelo predsednika Aleksandra Vučića i na čelo njegovog sina Danila, mi iz Šumadije poručujemo da verujemo u našu državu i da verujemo u našeg predsednika.

Rezultati predsednika Aleksandra Vučića su vidljivi na svakom koraku i to vide naši građani. Srbija je danas jaka i snažna da se odupre svim nedaćama i da ponese titulu kako po broju vakcinisanih građana, tako i po razvoju ekonomije i po razvoju infrastrukture. Hvala.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik dr Boban Birmančević.