ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 04.11.2004.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

04.11.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:00 do 18:00

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Po amandmanu reč ima narodni poslanik Boško Ristić.
...
Demokratska stranka

Boško Ristić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovani predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre, ovaj predloženi amandman je potpuno smislen i on korespondira sa svim onim što smo govorili u vezi sa članom 284. kao prethodnim članom.
Dakle, da je ovo potpuno neupotrebljiv član zakona, neupotrebljiva odredba, govori i činjenica da će se odbaciti odgovor na tužbu ako ima nedostatke iz člana 284. odnosno da će se smatrati da uopšte odgovor na tužbu nije ni podnet. Član 284. kaže da je tuženi dužan da kaže koje činjenice osporava i da podnese dokaze kojima to dokazuje.
Ja ću vam pokazati besmislenost ovog člana.
Kada vas neko tuži da vam je dao pare na zajam, a vi kažete, nisi mi dao pare na zajam, zakon te obavezuje da daš dokaze da nisi primio pare, a negativne činjenice se u pravu ne dokazuju. To govori da nema smisla, da su glupe odredbe zakona i da su neprimenjive.
Znači, kada neko kaže, dao sam ti pare, ti moraš da smisliš nešto što je protivzakonito, da izmišljaš svedoke koji su videli da ti neko nije dao pare. Na to vas tera ovaj zakon.
Zamislite samo šta će to značiti u realnom životu? Očigledno da ovi ljudi koji su ovo pisali nisu imali realne situacije ili su koristili svoje veze i pozicije da svoje probleme rešavaju na drugačiji način.
Kada tuženi prigovori na zastarelost, onda vam traže dokaze, činjenice, a ne da to dokazuje sam tužilac koji je u tužbi, tvrdi da ima neko pravo od određenog datuma. Sud je dužan da po prigovoru o zastarelosti rešava i odlučuje po službenoj dužnosti. Dužan je da taj prigovor razmotri kada radi presudu. Tuženi po zakonu, nije dužan da podnosi činjenice o zastarelosti, zato što se radi o zakonskim rokovima koje je sud dužan da primenjuje.
Kada sud prigovori o nedostatku aktivne ili pasivne legitimacije, kaže, neko je umro tamo u inostranstvu, a tužilac kaže, u ime toga i toga, ja tražim takvo i takvo pravo, a tuženi kaže, taj je umro, nije moguće, ima naslednike, i umesto da teret dokazivanja leži na tužiocu, sada tuženi mora da ide u inostranstvo u Ameriku, Australiju i da dokazuje da je neko lice umrlo ili da nema parničnu sposobnost ili da je nesposobno.
Dakle, treba da vodi to lice koje je recimo, prema njemu, neprijateljski nastrojeno i da ga vodi kod lekara da se utvrđuje da je nesposobno, kod psihijatra, a da li je to moguće. Ako to ne učini i ne izdejstvuje lekarsko uverenje da je neko lice nesposobno ili da je nesposobno da rasuđuje, onda gubi pravo da podnese odgovor na tužbu ili ako taj dokaz ne stavi u odgovor na tužbu, onda će mu tužba biti odbačena, odnosno odgovor, kao nedozvoljen. To govori o besmislenosti ovih odredbi. Naravno, besmislena je i odredba narednog člana, ali govoriću kada dođe taj amandman na red.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi po amandmanu. (Ne.)
Na član 285. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Vučković, Slobodan Pajović, Miodrag Đidić, Milan Marković, Leila Ruždić-Trifunović i Boško Ristić.
Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Po ovom amandmanu reč želi gospodin Pajović, a pre toga dok vi dođete, jedno kratko pojašnjenje koje je tražio ministar povodom ova dva amandmana.

Zoran Stojković

U vezi prethodne diskusije kolege Ristića, zaista se neću izjašnjavati o ovome što je on govorio, mislim da to teško možete uklopiti i povezati sa ovima zakonom. Moram zbog korektnog odnosa prema članovima radne grupe. Nisu to ljudi koji su svoje poslove završavali preko veze i nalazili veze, pa zato ne znaju pravo ili činjenice.
Ja ću reći, predsednik radne grupe je sudija koji ima preko 30 godina staža, parničar, jedan od najboljih, drugi takođe, on ima 35 godina, to je Sneška Andrejević, tu je Vida Petrović-Škero, prof. Pravnog fakulteta u Nišu gospođa Stanković, a kolega Ristić zna ko je od njegovih kolega bio u radnoj grupi.
Ja ne verujem da to tvrdite da je preko veze završavao stvar. Naprotiv, radilo se o vrlo iskusnim ljudima, koji su radili ovaj posao i siguran sam da ga znaju kada rade preko 30 godina, isključivo taj posao.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem na pojašnjenju. Narodni poslanik Slobodan Pajović.
...
Demokratska stranka

Slobodan Pajović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo narodni poslanici, ovde nije problem o nestručnosti grupe, već u koncepciji zakona. Amandman koji su članovi DS podneli na član 285. u direktnoj je vezi sa amandmanom koji smo podneli na član 284. o kome sam ranije pričao, a sastoji se u tome da je naša koncepcija takva da je tuženom dovoljno da u odgovoru na tužbu kaže samo jednu rečenicu - osporavam tužbeni zahtev. Njegov odgovor ne mora da sadrži nikakve navode zašto osporava tužbeni zahtev, činjenice na kojima navode zasniva, niti dokaze koji potvrđuju takve činjenice. Dakle, tuženom je ostavljena mogućnost da dokaze kasnije u toku postupka pruži, kada vidi kako teku dokazi koje iznosi tužilac.
Međutim, u slučaju da ostane obavezan odgovor na tužbu, mi smo se zalagali za to i smatramo da tuženi može da dođe na ročište i neposredno da kaže - osporava tužbeni zahtev. Ovako, nametnuta je obaveza tuženom na obavezni pismeni odgovor na tužbu i obavezna taksa. On se izlaže prethodnim troškovima i ako je tužen, što nije uobičajeno i nije u skladu sa načelima postupka. Mi smo predložili amandman gde je dozvoljeno, ako se ne može protumačiti jasno šta je u odgovoru na tužbu tuženi izneo, da se smatra da je tužba osporena.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč po ovom amandmanu? Narodni poslanik Slobodan Vučković, pa narodni poslanik Petar Jojić.
...
Demokratska stranka

Slobodan Vučković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Svaka čast ovoj radnoj grupi, koju je citirao malopre ministar, ali ona je sada pred činjenicom da je ovaj zakon toliko izrešetan amandmanima u ovoj Skupštini, a kako će proći u javnosti, to ćemo još videti.
Hoću da kažem još u vezi sa ovim amandmanom koji je obrazlagao kolega Pajović. Ne može se tražiti od tuženog da se detaljno izjašnjava. Mi smo protiv toga da se izjašnjava uopšte, to smo malopre govorili za prethodni amandman. Ovde, ako je tuženi odgovorio bilo šta, pa to nije jasno, a to će biti u mnogo slučajeva, jer da mi imamo 15-20% nepismenog sveta, a funkcionalno nepismenih možda 40%.
Neće biti jasno na šta se pozvao, i ima se smatrati da je osporio tužbeni zahtev. To je da koliko toliko spasemo ovu situaciju koja je nastala sa ovim kopiranjem i umetanjem stranih elemenata u naš pravni sistem. Ima se smatrati. Inače, mi imamo u krivičnom postupku da ne mora čovek da se brani, može da se brani ćutanjem. Ovde u građanskom postupku, gde vlada dispozicija stranaka, mora da odgovara na pitanje i to na prozivku ne države, nego privatnog tužioca. To su neshvatljive stvari. Ako ipak to zadržavate i ako hoćemo da to zadržimo, a mi ne bismo hteli, onda se ima smatrati da su to ko god je odgovorio na tužbu, pa ako to nije jasno, ima se smatrati da je osporio tužbeni zahtev i da se ima zakazati pripremno ročište.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi po ovom amandmanu? Prvo gospodin Jojić, pa gospodin Krstin.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, cilj reforme pravosuđa treba da bude u prvom redu ostvarivanje Ustavom zagarantovanih prava naših građana. Ako je cilj predlagača bio da se postigne efikasnost u vođenju parnica, ima i drugih metoda i drugih mogućnosti i načina kako to treba učiniti.
Dame i gospodo narodni poslanici, zašto se nije dala mogućnost da se ova stvar raspravi kada tužilac podnese tužbu pred nadležnim sudom? Zašto se ne daje mogućnost tuženom da da odgovor, i da ospori tužbeni zahtev, eventualno da istakne prigovore, ili presuđene stvari, ili prigovor zastarelosti, ili prigovor prebijanja, ili prigovor mesne i stvarne nenadležnosti?
Zašto se ne daje mogućnost tužiocu, kada tuženi ospori tužbu i tužbeni zahtev i iznese određene činjenice, da primi odgovor na tužbu i da se on na prvom ročištu izjasni da li je sve sporno, ili nešto u tužbenom zahtevu i u tužbi i u činjeničnim navodima i dokazima nije sporno. Opet kažem, onemogućava se građanima da raspravljaju pred sudom.
Sve u cilju da se ubrza parnični postupak. Ja mislim da se na ovaj način postupak neće ubrzati. Rekao sam malopre - imaćete brojne slučajeve kada sudija jedva čeka da reši predmet i da udari recku da je završio predmet, i to na ovakav Ustavom nedopušten način, da on sam ceni bez daljeg raspravljanja, bez dokazivanja, protivno načelu utvrđivanja materijalne istine i protivno načelu usmenog raspravljanja pred sudom i izvođenja dokaza.
Ja razumem nameru predlagača, ali predlagač je imao mogućnost da predvidi u ovom zakonu i mogućnost da oroči vremenski period za rešavanje parničnog postupka, odnosno parnice. U Nemačkoj je ograničeno vreme za rešavanje parnice. U Nemačkoj se parnica završava za pet meseci, a kod nas je u proseku šest godina i pet meseci.
Prema predlogu ovog zakona, s obzirom na onaj katastrofalni član 176. Predloga ovog zakona otvaraju se mogućnosti da će parnice da traju još šest godina, jer se predmet upućuje iz opštinskog suda, mimo okružnog suda, Vrhovnom sudu.
Prema tome, bilten Vrhovnog suda biće zakon, a dame i gospodo, mi poslanici ovde možemo da sedimo danima, godinama, da donosimo zakone, a ti zakoni neće biti primenjeni od strane Vrhovnog suda, jer će zakone da zamene bilteni Vrhovnog suda.
Ja nemam nameru da potcenim želju i volju predlagača da se uvede red, i da reformu u pravosuđu izvrši do kraja. Četiri godine se o tome priča. Rekao sam da Srbija ima sedam puta više sudija nego što ima Engleska. Engleska ima 1.630 sudija, a Srbija ima 3.000. Nije problem u zakonima, problem u je u neradu u našim sudovima. Dame i gospodo, donesimo nov ustav i ponovo izaberimo sve sudije, i da u sudu dele pravdu ljudi stručni i iskusni.
Dame i gospodo, u Engleskoj se postaje sudija u pedesetoj godini, u Gornjem domu lordova u šezdeset petoj godini, a mi imamo situaciju da su nam došli ljudi izabrani u sudove koji nisu stručni i nisu stekli tu privilegiju, koju imaju sudije. Na svetu su najpriznatije privilegije. Prema tome, osnovno je, reforma pravosuđa, a u subjektivnom smislu, a ne u zakonodavno-materijalnom smislu.