PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 11.03.2009.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

11.03.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:01

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić, ovlašćeni predstavnik Poslaničke grupe SRS-a.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, kolege poslanici, ovo je jedini zakon koji je u ovom parlamentu predložen a koji se kosi s Ustavom i uređenim pravnim sistemom Republike Srbije.
Kako neko može da predlaže i da postupa sutra i da, ako nema uzajamnosti, pretpostavi da je ima? Ovo ne razumem. Obaveštavam stručnu javnost, ministar je pravnik, tu su advokati, pravnici, a ovamo su pravnici Krasić, Martinović, pa je tu Ratković, tu su brojni advokati i pravnici koji će da se pitaju da li je moguće da se neko izruči sutra stranoj državi, a nema garancija i nema uzajamnosti, ali se ona pretpostavlja! To u našem pravu ne može da zaživi.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Na član 8, amandman je podneo narodni poslanik Jovan Palalić.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman. Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč povodom povrede Poslovnika traži narodni poslanik Aleksandar Martinović i dobija je na osnovu člana 100.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, povređen je član 100. stav 4. Poslovnika o radu – narodni poslanik je dužan da navede koji je član Poslovnika povređen postupanjem predsednika Narodne skupštine, odnosno predsedavajućeg, i da obrazloži u čemu se sastoji ta povreda, s tim što može govoriti najduže do dva minuta.
Gospođo Čomić, pokušao sam da obrazložim, u skladu s Poslovnikom, zašto smatram da je povređen član 143. Poslovnika o radu Narodne skupštine. Taj član 143. je složen, sastoji se iz više stavova. Hteo sam da ukažem na povredu nekog drugog stava, a ne onog stava na koji sam već ukazao. Zaista vam dajem dobronamernu sugestiju, ne vidim razlog da se podižu tenzije. Gospodina Petra Jojića, kad se javi za reč, morate da pitate da li se javlja kao narodni poslanik, kao i svaki drugi, ili kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe, a ne, kad god se javi za reč, vi tumačite da se javlja kao ovlašćeni predstavnik i skraćujete mu vreme koje kao ovlašćeni predstavnik ima da bi diskutovao u raspravi o pojedinostima.
On ovde ima dva svojstva, on je narodni poslanik, kao i svi mi drugi, ali je i ovlašćeni predstavnik. Kada se javi za reč, može da se javi za reč kao narodni poslanik, kao i svi drugi, i kao ovlašćeni predstavnik. Vi uvek tumačite, kad god se čovek javi za reč, da se javlja kao ovlašćeni predstavnik i tako mu smanjujete vreme koje ima, u trajanju od 15 minuta, da bi učestvovao u raspravi o pojedinostima.
To sam hteo da kažem. Nema potrebe da se ljutite. Duboko poštujem vaše evropske manire i vašu evropsku praksu koju svaki dan sprovodite u ovoj skupštini.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zahvaljujem. Delimo mi evropske manire.
Uvidom u stenogram, videćete da sam narodnog poslanika Petra Jojića, u drugom javljanju, pitala da li se javlja kao ovlašćeni predstavnik ili kao narodni poslanik za korišćenje vremena i on je nastavio kao ovlašćeni predstavnik. Uvidom u stenogram, možete videti da je za prvo javljanje najavljen kao ovlašćeni predstavnik i da sam ga podsetila, jer je ovo prvi put da primenjujemo Poslovnik, da je vreme koje mu je na raspolaganju 15 minuta, tako da nema povrede člana 100.
Vraćamo se na amandman koji je podneo narodni poslanik Jovan Palalić, koji ima reč. Da li još neko želi reč?
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsedavajuća, uvažena ministarko Malović, dame i gospodo narodni poslanici, javio sam se kao podnosilac amandmana, kao ovlašćeni predstavnik i kao poslanik koji koristi vreme poslaničke grupe, po sva tri osnova.
Što se tiče amandmana na član 8, on ukazuje na jednu vrlo važnu stvar koja se odnosi na pitanje uzajamnosti. U načelnoj raspravi sam ukazao na činjenicu da je uzajamnost, kao faktičko stanje odnosa između dve države, vrlo bitna, ne samo zbog činjenice da li će se uspostaviti reciprocitet u određenim odnosima, nego, u velikoj meri, kao pitanje dostojanstva ove države.
Namerno smo, želeći da ukažemo na situaciju koja se odnosi na vrlo sporno pitanje politike ove vlade koja se odnosi na uzajamnost, ukazali u svom amandmanu da ako nema podataka o uzajamnosti, pretpostavlja se da uzajamnost ne postoji.
Naveli smo jedan primer gde se pokazalo da država na jednostran način primenjuje jedan ugovor, po nama, vrlo štetan za ovu državu, SSP, a da nije postojala nikakva uzajamnost druge ugovorne strane, konkretno, članica EU. Pretrpeli smo konkretnu štetu i, u raspravi o budžetu koja je ovde vođena, pokazali smo da se ta šteta, što na direktan, što na indirektan način, odnosi na 300 miliona evra. Sada ponovo pokazujemo tu volju da jednostrano primenjujemo neke odluke, a da nemamo nikakav podatak da li je neka država u ovom trenutku postupila na sličan način, tj. da li je pružila pravnu pomoć.
Reciprocitet, kao pitanje dostojanstva ove države, vrlo je važan i sasvim sigurno mora ovde da se uspostavi, jer je nemoguće da ne može da se dođe do podataka da li se u jednoj konkretnoj pravnoj situaciji pojavio takav slučaj.
Ovaj zakon, koji je najavljen u Narodnoj skupštini kao jedan u setu zakona koji bi trebalo da dovedu do toga da Srbija dođe na tu famoznu belu šengen listu, naravno, nema nikakve veze s tim. Više puta smo rekli da pitanje prisustva Srbije na beloj šengen listi jeste političko pitanje, ne pravno pitanje, ne činjenica da li se usvaja niz zakona. Ovaj zakon je promovisan kao zakon iz oblasti borbe protiv kriminala.
U ovoj situaciji kada je srpsko pravosuđe, kompletno, u v.d. stanju, imamo poziciju v.d. predsednika Vrhovnog suda, v.d. tužioca, do jednog ozbiljnog vrenja unutar sudstva, koje je usledilo nakon usvajanja ovog seta zakona iz oblasti pravosuđa, tokom jeseni, gde se najavljuje niz promena u pravosuđu, postavlja se pitanje – da li takvo pravosuđe može da iznese teret borbe protiv kriminala i korupcije?
To pravosuđe, koje je uplašeno nejasnim kriterijumima koji će se odnositi na izbor sudija, funkcionisanje nove najavljene mreže sudova, tehničku opremljenost, sasvim sigurno nema snagu, nema kapacitet da iznese ovu borbu protiv korupcije, koja se u poslednje vreme najčešće pominje kao prioritet. Da vas podsetim, u ekspozeu predsednika Vlade Mirka Cvetkovića bila je na petom mestu.
Očigledno je da će se, u vremenu kada narod sve više zahteva pravdu, kad sve više zahteva da nadležni državni organi, primenjujući zakon, otklone mnogobrojne nepravde koje se u društvu događaju, u uslovima teške ekonomske krize i odsustva ozbiljnih mera i politike Vlade za njeno suzbijanje, borba protiv kriminala i korupcije, uglavnom, svesti na deklarativno zalaganje i na nivo parole.
Sigurno je da ovakav jedan zakon, što je više puta u diskusiji isticano, nije bio toliko neophodan, jer se nizom naših propisa iz oblasti krivičnog zakonodavstva, kao i Konvencijom koja je ratifikovana u Narodnoj skupštini, u najvećoj meri ova oblast uređuje.
Pitanje uzajamnosti moramo da vratimo na onu meru koja se odnosi na dostojanstvo države. Ne želimo više da jednostrano primenjujemo odluke prema drugim državama, niti da ulazimo u postupak pravne pomoći, ako ne znamo da druga država nije ni na koji način postupila, ili nemamo te podatke. Osim toga, naterajmo naše državne organe da to utvrde i da na taj način pokažemo u kojoj meri vodimo računa o tome kako ova država funkcioniše.
Voleo bih da mi saberete šta se odnosilo na moje izlaganje kao ovlašćenog predstavnika, a šta je ušlo u vreme koje se odnosi na našu poslaničku grupu, da bismo mogli da rasporedimo vreme u narednom periodu. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dva minuta ste iskoristili kao podnosilac amandmana i tri minuta ste iskoristili kao ovlašćeni predstavnik, pošto je redosled kojim ste definisali svoje javljanje glasio – koristim vreme kao podnosilac amandmana, kao ovlašćeni predstavnik i kao poslanik koji koristi vreme svoje poslaničke grupe.
Na osnovu tog redosleda, a merenjem vremena, ja vam odgovaram – dva minuta ste iskoristili za obrazlaganje amandmana koji ste podneli i tri minuta, od ukupno 15, koji su vam na raspolaganju, kao ovlašćeni predstavnik Poslaničke grupe DSS-a. Na raspolaganju vam je još 12 minuta i ukupno vreme od 25 minuta i 12 sekundi, kao Poslaničkoj grupi DSS-a.
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić. S obzirom na traženje pojašnjenja, molim vas da mi kažete da li koristite svoje vreme kao ovlašćeni predstavnik? Nemate pravo po amandmanu, samo podnosilac amandmana ima pravo na dva minuta. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, šta bi se dogodilo, ne daj Bože, da nam traže izručenje jednog od ministara? Da li bi se ovaj zakon našao ovde? Ne bi se našao, a postavlja se pitanje – da li bi trebalo?
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Na član 9, amandman je podneo narodni poslanik Momir Marković.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Podnosilac amandmana želi reč.
Da li još neko želi reč?
Izvolite, narodni poslanik Momir Marković.
Molim vas da s malo više koncentracije, a biće neophodna i tišina, pratimo šta se dešava u sali prilikom rasprave u pojedinostima.
Narodni poslaniče, rekla sam – podnosilac amandmana želi reč, da li još neko želi reč? Moje pitanje se odnosilo na druge narodne poslanike koji imaju pravo na učešće u raspravi. Izvolite.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, međunarodna pravna pomoć podrazumeva, pored krivično-pravne pomoći, i pomoć u oblasti spoljnih poslova, unutrašnjih poslova, državne uprave itd. Ne vidim razlog zašto je predlagač zakona ovo suzio samo na međunarodnu  krivično-pravnu pomoć.
U ime SRS-a, podneo sam amandman kojim tražim da se član 9. briše. Naime, Zakonikom o krivičnom postupku, glavama 32. i 33, regulisani su odnosi iz oblasti krivično-pravne pomoći, tako da je ovaj zakon apsolutno nepotreban, nesvrsishodan, neprimenljiv i, u krajnjoj liniji, nije ni zahtev EU da se ovakav zakon usvoji.
SRS smatra da je neophodno izvršiti inoviranje Krivičnog zakona i usklađivanje njegovih odredaba, odnosno Zakonika o krivičnom postupku i usklađivanje njegovih odredaba s Ustavom. Bilateralni ugovori iz oblasti pravosuđa, međunarodni bilateralni sporazumi i drugi pravni propisi bi, apsolutno, zadovoljili potrebe za regulisanjem ovog pravnog pitanja.
Naime, iz Zakonika o krivičnom postupku ste, dame i gospodo narodni poslanici, vi iz DOS-a, u bilo kom agregatnom stanju, od 2001. godine, naovamo, usvojili: 2001 – objavljen u "Službenom listu'' br. 70. i 68, 2002. godine – u "Službenom glasniku Republike Srbije'' br. 58, 2004 – broj 85, 2005 – 115, 2007. godine br. 49. Zahvaljujem.