OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 28.12.2010.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član  6. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Krstin.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 8. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 8. amandman je podnela narodni poslanik Maja Videnović.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 8. amandman je podnela narodni poslanik Branka Ljiljak.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 9. amandman su zajedno podneo narodni poslanici Dragoljub Mićunović, Nataša Vučković, Nenad Konstantinović i Srđan Miljković.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 9. amandman je podnela grupa od 22 narodna poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo.

Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Zaista izgledamo prosto smešni kada tako žurimo kao vi, predsednice, da brzo govorimo i da kažemo ono što treba reći a tiče se svih nas.
Mi smatramo da je potpuno neprihvatljivo da se porez na nepokretnost naplaćuje na stanove i porodične kuće u kojima ljudi žive i koriste ih za stanovanje. Ne za rentiranje i za izdavanje, nego krov nad glavom ne sme da bude privilegija. Ako smo izgubili pravo na posao i ako država ne stvara ambijent u kojem ljudi mogu da se zaposle i da imaju prihod, da li znate za staru izreku u kojoj se kaže – "goli se zidovi ne jedu", da li ste vi zaboravili kako je najveći broj ljudi došao uopšte do stanova? Najveći broj ljudi je došao do stanova otkupom po niskim cenama i nikada nije imao porodične imperije i primanja kojima može da zadovolji apetite narasle apetite jedne prevelike i neefikasne države.
Vi ste ovim predlogom zakona bukvalno na pragu da dovedete u pitanje egzistenciju stotine hiljada najsiromašnijih građana. I vi prosto očekujete da ne pripremljene ljude kojima niste najavili primenu ovog zakona, da oni eventualno odluče da li će se iseliti, na primer, iz centra Beograda i otići na periferiju i živeti od razlike u ceni, iako se od aprila meseca 2009. godine vodi rasprava o Zakonu o porezu na imovinu. Niste najavili ali će on stupiti na snagu od 1. januara 2011. godine.
Kako se ljudi mogu preračunati, organizovati i prodati ili ćete ih naterati kao u privatizaciji da se ponudi sve i od jednom i da padne cena nekretnina. Da li ste razmišljali o tome da treba dovesti u sklad progresivnu stopu oporezivanja imovine sa inače regresivnim porezima PDV i akcizama da bude najviše plaćaju oni koji imaju najmanje ali ih je najveći broj. To jer vas uči i teorija i to bi morali znati iz knjiga i na to su vas upozoravali svi oni koji su ovim zakonom ozbiljno bave a evo upozoravamo vas i mi ovim amandmanom.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član  10. amandman je podnela narodni poslanik Aleksandra Jerkov.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 10. amandman je podnela narodni poslanik Dušanka Plećević.

Da li neko želi reč? (Da.)

Izvolite gospođo, Plećević.

Dušanka Plećević

Srpska radikalna stranka
Predlog izmene se odnosi na postojeći član 13. stav 1. a amandman koji sam podnela glasi: "utvrđen je porez na prava iz člana 2. ovog zakona na zgrade ili stanu umanjuje se za 20% za svako maloletno dete". Prihvatanjem ovog amandmana postiglo bi se pravednije rešenje oporezivanja građana, gde bi se stvorila olakšica porodicama sa malom decom i onima koji tek zasnivaju porodicu. Na ovaj način bi se smanjile dažbine onih koji tek stiču imovinu, pre svega stambeni prostor koji je neophodan uslov za život svakog čoveka a posebno tek zasnovanih porodica.
Vlada je izmenama Zakona o porezu na imovinu pristupila zbog navodno pravičnije raspodele poreskog tereta, tako što je proširila predmet oporezivanja, smanjila stopu amortizacije nepokretnosti, smanjila stopu umanjene amortizacije sa 70% na 40% na određene kategorije obveznika i smanjile iznos poreskog kredita vlasnicima stana.
Dok sva vrednija imovina preduzeća koje su generacije sticale nije poklonjena strancima i tajkunima za proviziju, ova vlast, tačnije Mlađan Dinkić, tražila je različito amortizovanjem imovine, jedno da se utvrdi prava vrednost na kraju godine, a drugo za potrebe oporezivanja. To znači da amortizovana imovina firme ima veću vrednost od one iskazane u poreskom bilansu. Ispada da imovina ne vredi mnogo, ali vredi kada se oporezuje. Ovaj princip amortizovanja će se primenjivati verovatno dok se ne proda i "Telekom", zatim, zemlje na atraktivnim lokacijama ili dok građani konačno ne shvate svu pogubnost ovakvog rešenja vršenja vlasti.
Kako ovakvo oporezivanje može biti pravično? Kako se povećanje poreske stope ili smanjenje poreskih oslobađanja može smatrati pravičnim? Kada se sve ovo poveže sa basnosnovnim cenama građevinskog zemljišta, nije čudo što je kod nas cena jednog kvadrata nekretnina, posebno stanova veća nego u Japanu. Pravdanje nekim usaglašavanjem sa zakonima EU nema nikakvog smisla, kao što nema nikakvog smisla ni poređenje …
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Na član 10. amandman, sa ispravkom, zajedno su podneli narodni poslanici Gordana Čomić, Nataša Vučković i Srđan Miković.

Potpredsednica Gordana Čomić, ima reč.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju
Dame i gospodo, amandman koji sam podnela sa koleginicom Natašom Vučković i Srđanom Mikovićem tiče se preciziranja oko utvrđivanja poreza, odnosno poreskog kredita i umanjenja za poreskog obveznika. Sa nadom da će amandman sa ispravkom dobiti većinu u našoj skupštini, želim i ova dva

minuta, koliko imam za amandman i vreme svoje poslaničke grupe da pokušam da iskoristim da zavredim vašu pažnju o tome šta je suština Zakona o porezu na imovinu i zašto smo se bavili i izmenama i dopunama zakona o porezu na imovinu i dodatu vrednost.

Vrlo retko i nedovoljno smo ovde podelili činjenicu da je ovo prihod naših lokalnih samouprava. Naše lokalne samouprave koje, kao i druge lokalne samouprave u svetu, modernom i razvijenom svetu,evropskih država, žive od poreza na imovinu. Problem je kao u odnosu nacionalne države ili centralne vlasti i lokalne samouprave da se odredi najbolja moguća i gornja granica i stope koje ostaju na odgovornost lokalnoj samoupravi, da ih uređuje, da bi taj prihod bio u budžetima lokalnih samouprava širom Srbije iskorišćen za ono za čega postoje programi i politike u gradovima i opštinama u Srbiji.

Naša je ideja da pošaljemo poruku da se i na nivou lokalne samouprave, jednako kao u nacionalnom parlamentu, vodi računa o sposobnosti građana da uopšte taj porez mogu da plate, ali i da razumeju zašto se plaća taj porez. Već je rečeno zbog čega smo kao građani osetljivi na porez na imovinu. Razne druge vrste poreza ne osetimo tokom dana, ne osetimo koliki je PDV na pojedini proizvod, ne osetimo koliki je porez na fiskalnom računu, zbog toga što je on uključen u cenu proizvoda i imamo onaj psihološki osećaj – dao sam neke pare, pa sam za te pare dobio nešto za uzvrat i u tome je neki porez koji ne znam koliki je i nemam ni utisak da taj porez plaćam.

Kada je reč o porezu na imovinu, to znači bar jednom godišnje, odnosno više puta godišnje u ratama morate iz svog kućnog budžeta da izvadite gotovinu i da u vašoj lokalnoj poreskoj upravi platite onoliko koliko je po ovom zakonu odredila vaša lokalna samouprava.

To je ključna stvar zašto su građani osetljivi na porez na imovinu sa punim pravom. Šta je naša namera? Da zaista ovim izmenama, odnosno amandmanom sa ispravkom, taj iznos koji treba da plaćamo, živeći u gradovima i opštinama po Srbiji, bude podnošljiv. Ali, važnije od toga, da živeći u tim gradovima i opštinama razumemo zašto plaćamo taj porez na imovinu, da razumemo na čega se troši taj novac prikupljen od nas živeći po gradovima u … Narodni poslanici dobacuju da se ne kaže - na čega, na šta. Potpuno su u pravu, u Vojvodini se kaže – na čega i ne može da izađe iz govora i gotovo na šta. Zahvaljujem. Tako je književno ispravno i verovatno će mi pobeći opet, ne možeš Vojvodinu isterati iz devojke. Tako se to kaže.

Dakle, na šta se troši novac koji se prikupi na ime poreza na imovinu? Šta je još važnije, da probamo da zajednički uputimo poruku, da je na građanima, kao i na odbornicima u gradovima i opštinama u Srbiji, takođe da proveravaju da li se taj novac koji je prikupljen od poreza na imovinu, sa gornjom granicom od 0,4% i sa stopama koje određuje lokalna samouprava, da li se dobro troši?

Po meni je to ključna stvar na kojoj počinje, da nam institucije zaista rade, da se ne gubimo u opštim mestima, pismenim sastavima, opisima stanja i rečenicama - šta bi bilo kad bi bilo i uzaludnim tlapnjama u beskonačnim pokušajima da pokažemo da je neko drugi lošiji od nas, pa samim tim mi ispadamo bolji u našoj lokalnoj samoupravi, u našoj političkoj stranci ili u našoj državi. To je ključna ideja po meni, o kojoj bi trebalo da se razgovara, kada je u pitanju porez na imovinu.

Šta su problemi, kada su u pitanju ne samo izmene? Naravno, ne menjamo gornju stopu i očekujemo da će sve lokalne samouprave, to je jedan paradoks. Sve lokalne samouprave u Srbiji kažu – nemamo dovoljno prihoda. Mogla bih da procenim da će većina lokalnih samouprava ići ispod granice maksimalne od 0,4%, jer će proceniti ili da ne mogu da prikupe porez na imovinu ili da jednostavno nemaju od koga da prikupe. Suština decentralizacije vam se svodi na to koliko prihoda možete da prikupite sa teritorije koja vam je poverena na upravljanje, da bi mogli da ispunjavate socijalne i sve druge svrhe koje ima bilo koja javna uprava na bilo kom nivou.

Za uzvrat, naravno iz gradova i opština u Srbiji ćemo mi dobiti s pravom, ali s punim pravom, kritiku - zašto nemamo donete zakone o imovini opština i gradova i imovini Pokrajine Vojvodine i kada će biti tog zakona i možda je ovaj zakon o porezu na imovinu bio dobar uvod da na nekom javnom slušanju, ako ne na plenarnoj sednici, razgovaramo i o tome na koji način ćemo doneti najbolji mogući zakon o imovini u svojini gradova i opština, odnosno Pokrajine Vojvodine.

Za kraj, jedna generalna opaska, zbog toga što se vrlo često tokom plenarnog zasedanja ovde čuje kako smo mi partijska država koja pravi partijske budžete i u kojoj vlada partiokratija, u tom smislu jedno društvo koje je potpuno zaglibilo u odvajanju od partijskog vođenja države. Niko nije smislio bolji mehanizam da se upravlja društvom i državom od političkih partija. Bio je jedan eksperiment, koji se zvao jedna partija, pa bez obzira da li je radnička, komunistička ili kako god ili Socijalistički savez radnog naroda, koji nije bio partija, pa je taj eksperiment jako kratko trajao, ako poredite koliko traju institucije političkih partija, a koliko jednopartijske ideje, izuzimajući Severnu Koreju, još uvek i ne verujem da bi se iko od nas selio dobrom voljom u Severnu Koreju, jer tamo ne postoje partije, tamo postoji samo jedna partija.

Zašto ovo spominjem na raspravi o porezu na imovinu? Zato što je govoriti o tome samo da smo partijska država, pa ćemo nekad da prestanemo da budemo

partijska država, makar šta, zato govorim. Političke partije u svim državama postoje, političke partije su te koje utiču na profile budžeta, političke partije su te koje nude politiku, političke partije su te koje osvajaju vlast u parlamentima nacionalnog ili lokalnog ili pokrajinskog nivoa.

Mislim da smo potpuno pogrešno usmerili oštrice naših kritika, kada govorimo o Srbiji i kvalifikujemo je kao partijsku državu. Treba da govorimo o partijama, a ne o Srbiji i to je značajna razlika i kada bi mogli na debati o porezima na imovinu da počnemo da govorimo o tome šta je čija praktična politika, vrlo slično kako je ministarka finansija, Diana Dragutinović, moram reći besprekorno, sa uživanjem je bilo slušati ovu odbranu budžeta, govorila kako bi izgledao budžet kada bi se uvrstile želje svih poslaničkih grupa, odnosno partija, te tako bi trebalo da razgovaramo i o porezima na imovinu iz ugla svake pojedinačne partije, pa da vidimo kako bi izgledale lokalne samouprave.

Naš predlog je – ostavite gornju stopu od 0,4, ali povećajte poreski kredit i utvrdite da se smanjuje za 50% za imovinu u kojoj obveznik stanuje.

Sa nadom da ćemo dobiti potrebnu većinu za ovaj amandman, sa zahvalnošću što ste me saslušali, nadam se da će naše debate i ubuduće imati i nekih drugih tonova, osim ovih za koje smo navikli da ih slušamo i koje su prilično neproduktivne. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Na osnovu člana 157. stav 6. Poslovnika, Odbor za finansije podneo je amandman na član 10.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 10. amandman je podneo narodni poslanik Dušan Marić.

Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
        U članu 13. postojećeg zakona Vlada predlaže novi stav, koji ću citirati – ako na jednoj zgradi ili stanu ima više obveznika, pravo na umanjenje utvrđenog poreza ima svaki obveznik koji u toj zgradi ili stanu stanuje.
Sada, ako ostane ovo rešenje, imaćemo zaista niza apsurdnih situacija. Sada ću zamisliti jednu. Imamo poreskog obveznika, teški siromah. Od imovine ima samo garsonjeru. Nema platu, nema nikakvu ušteđevinu, nema para da plati grejanje, da kupi hranu, da plati struju. Jednostavno je prinuđen da se preseli, da živi kod svojih roditelja na selu. On po ovom zakonu nema pravo na oslobađanje poreza na ovu nepokretnost. U stanu do njega, petosobnom, raskošnom stanu, živi poreski obveznik koji ima još 10 stanova. Rentira te stanove, ima ušteđevinu od 5 miliona evra i 5 privatnih preduzeća koje je zaradio u ovoj vašoj lopovskoj privatizaciji, zato što je imao bliske prijatelje u DS. On će po ovom zakonu biti oslobođen jednog dela poreza. Jednostavno, to nije baš u dobrim odnosima sa zdravim razumom.
Iz tog razloga, mi iz SRS smo predložili da se brišu ove reči: "koji u toj zgradi ili stanu stanuje", da ostane samo ova formulacija: "ako na jednoj zgradi ili stanu ima više obveznika, pravo na umanjenje utvrđenog poreza ima svaki obveznik". Ne može stanovanje u nekom stambenom objektu, već isključivo vlasništvo nad tim objektima, biti osnov za određivanje poreza.
U obrazloženju za odbacivanje ovog amandmana Vlada kaže – amandman se ne prihvata iz razloga što se članom 10. Predloga zakona ne uređuju elementi od uticaja na utvrđivanje poreza. Upravo suprotno, ovo je jedan element – da li vlasnik stana stanuje u stanu ili ne stanuje u stanu. Zaista smatram da je ovo suvišno i da treba da prihvatite amandman.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Na član 10. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Dragoljub Mićunović i Nenad Konstantinović.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Šormaz.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na osnovu člana 157. stav 6. Poslovnika, Odbor za finansije podneo je amandman na član 11.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 15. amandman je podneo narodni poslanik Slađan Mijaljević.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 16. amandman je podnela narodni poslanik Aleksandra Jerkov.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 17. amandman je podnela narodni poslanik Aleksandra Jerkov.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 31. amandman je podnela narodni poslanik Aleksandra Jerkov.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 33. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Munjić.

Izvolite.

Mirko Munjić

Srpska radikalna stranka
Ovaj član 33. propisuje da porez na imovinu za 2011. godinu će se utvrditi primenom odredaba ovog zakona po stopi od 0,30% kada je u pitanju zemljište, odnosno 0,40% na ostale nepokretnosti, osim u slučajevima ako lokalna samouprava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona ne donese odluku kojom će se utvrditi niže stope.

Gospođo ministre, iako na prvi pogled izgleda da je time što se lokalnim samoupravama ostavlja na volju da stopu poreza smanji, da je to jedna pravična stvar, to je samo na prvi pogled i to samo stvara takvu iluziju.

Ustav predviđa da je plaćanje poreza jedna opšta obaveza i da se porez plaća prema ekonomskoj moći. Pitam vas, hoće li se ova ustavna norma zadovoljiti kada u ravan stavimo dve opštine, jedna je razvijenija, jedna nerazvijena? Normalno je da zbog ekonomskog položaja i ambijenta u kojoj je ta razvijena opština, ona može da sebi dozvoli da smanji ovu stopu ispod 0,30%, odnosno ispod 0,40%. Šta će se desiti u tom slučaju? Ova nerazvijena opština zbog lošeg punjenja svog budžeta ne može da smanji ovu stopu i onda ćemo doći u jednu prostu situaciju da ovi ljudi u nerazvijenoj opštini koji su siromašniji plaćaju porez na imovinu po višoj stopi u odnosu na one u razvijenoj opštini, tako da, ako je to bila vaša intencija, onda je jasno zbog čega vi niste prihvatili ovaj amandman.

Inače, u protivnom, ste u svakom slučaju trebali da prihvatite ovaj amandman. Hvala.