Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.11.2019.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/286-19

2. dan rada

21.11.2019

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:15 do 18:10

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, koleginice Tomašević Damnjanović.
Sada reč ima Ivana Nikolić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ivana Nikolić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, pravo je zadovoljstvo danas govoriti o Predlogu zakona o budžetu za 2020. godinu, predlogu koji je izbalansiran, koji je realan, koji oslikava stabilnost Srbije, koji oslikava put razvoja naše zemlje i predstavlja prekretnicu u ekonomskoj politici Srbije.

Ovo je apsolutno razvojni budžet.

Politika koju sprovode predsednik Republike, gospodin Aleksandar Vučić, Vlada Republike Srbije, ima za cilj povećanje životnog standarda, povećanje plata, povećanje penzija, povećanje minimalne cene rada.

Za naše građane jako je važno da istaknemo da je predviđeno povećanje plata, da je znatno predviđeno ulaganje u zdravstvo, školstvo, kulturu i kao bolje targetiranje socijalne zaštite.

Ono od čega će svi imati višestruke koristi, što poboljšava ugled Srbije u svetu jesu ulaganja, ulaganja u kapitalne investicije naredne godine u iznosu od 260 milijardi dinara. Ovo su zaista rekordna izdvajanja u odnosu na prethodni period i to će omogućiti i rast BDP.

Srbija nastavlja da korača onim putem kojim ide u prethodnihi sedam godina. Dakle, privredni rast je sve veći, a javni dug sve manji. Posebno bih istakla i povećana ulaganja u infrastrukturu. U 2019. godini imamo završetak Koridora 10, imamo završetak značajnih deonica na Koridoru 11.

Uskoro će biti završena deonica auto-puta Obrenovac -Surčin i to je neprocenjivo koliko je značajno za građane. Skraćuje se vreme putovanja. Izgradnja auto-puta podrazumeva i otvaranje industrijskih zona. Znači, nove investicije, nove fabrike, nova radna mesta.

Evo, mi iz Uba zaista izražavamo veliko zadovoljstvo zbog izlaska na auto-put i željno iščekujemo dalju izgradnju auto-puta "Miloš Veliki", ulaganje u infrastrukturu, u bolje puteve, u bolju infrastrukturu železnice, u povezivanje gradova u Srbiji, povezivanje Srbije sa regionom, zaista podrazumeva bolji kvalitet života, bolje kretanje i nove investicije i lakši plasman robe.

Ponavljam da građani iz Uba koji se pretežno bave i poljoprivredom, za njih je zaista značajan izlazak na auto-put i radujemo se završetku ove deonice do Surčina u decembru ove godine. Prosto, zbog plasmana svoje robe lakše će stizati i do kvantaške pijace. To njima znači, skraćuje se vreme, smanjuju se troškovi itd.

U prethodnim godinama jačali smo pozicije raznih institucija i pozicije koje omogućuju bolje uslove i usluge za naše građane. Sada kada su ojačane, sada razmišljamo o njihovoj modernizaciji i unapređenju.

U razvojnom budžetu vidimo predlog za implementaciju projekata "e-socijala", koji će omogućiti mnogo efikasniji sistem socijalne zaštite. U budžetu vidimo i predlog za modernizaciju obrazovnog sistema kroz projekte povezane škole, kroz digitalne učionice, kroz povezivanje škola na internet. Posebno bih istakla značajna ulaganja i za mlade, kao što su već dosta moje kolege govorile o tome, posebno me raduje što u narednom investicionom ciklusu od 10 milijardi evra za mlade će biti odvojeno dve milijarde evra.

Plan je da oko 500 miliona evra bude uloženo u izgradnju 50 hiljada stanova za mlade bračne parove. To je ono što treba da jača našu zemlju, to je budućnost naše zemlje.

Prioriteti rada Vlade Republike Srbije i dalje ostaje digitalizacija, jer bez toga nema bržeg održivog ekonomskog razvoja i veće konkurentnosti, a ni zadržavanja mladih u zemlji i povratka onih koji su van Srbije.

Nakon nekoliko godina vođenja odgovorne politike i ne tako popularnih mera, prosto posle stezanja kaiša mi danas imamo preokret, idemo u investicije, idemo u projekte. Danas, kao i prethodnih dana i meseci, oni koji nemaju nikakav program, nemaju nikakav program, nemaju nikakav plan, ne vode zdravu politiku, na ovakav Predlog zakona o budžetu neće reći ništa konstruktivno. Mi i ne očekujemo da oni pohvale ovo što interesuje građane, jer pripadnici Saveza za Srbiju, svedoci smo, prosto su agresivni, nepristojni, neprimereni, promovišu nasilje, njih budžet i ne zanima. Verovatno bi ih zanimao da su u poziciji u kojoj se mi danas nalazimo, ali bi oni verovatno imali i drugačiji pristup istom. Za građane Srbije, koji žele pristojnu i modernu Srbiju, politika koju su oni vodili apsolutno je prošlost.

Na primer, recimo, kada je reč o putevima, u vremenima kada su oni delovali, imali smo potpisivanje ugovora, a ne pripremljene projekte i nije urađena eksproprijacija i država, odnosno građani Srbije su plaćali velike penale zbog toga. Posle toga, takvog jednog sistema delovanja, nije bilo lako vratiti ugled Srbije u svetu, ali svojim radom predsednik Aleksandar Vučić je to uspeo. Srbija je danas poštovana u svetu, Srbija je moderna zemlja, Srbija je poželjna destinacija za ulaganja i biće sve poželjnije mesto za život.

Mi danas imamo potpisane ugovore i sa kineskim, ruskim i sa azerbejdžanskim kompanijama i sa drugim kompanijama. Dakle, novac naših građana biće usmeren na investicije, na realizaciju tih projekata, a ne na penale.

Ono što mi radimo i ono što će se raditi, graditi u narednom periodu u Srbiji koristiće svi građani podjednako, i oni koji ne ispunjavaju svoju obavezu u parlamentu, koji nisu ovde, kao što reče kolega danas, već 325 dan kako bojkotuju rad, ali će oni uredno podići svoje plate koje su redovne, koje su iz određenog perioda u period sve veće i voziće se tim putevima i koristiće železnice itd.

Ali, nema veze, politika SNS je očuvanje mira i stabilnosti, politička samostalnost i nezavisnost, svakako dalji ekonomski napredak, kao što rekoh i briga o mladima. Mi, tako ponosni na ono što smo uradili u prošlosti, ponosno gledamo i u budućnost.

U danu za glasanje SNS će podržati Predlog zakona. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, koleginice Nikolić.

Reč ima Veroljub Matić.

Izvolite, gospodine Matiću.

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Matić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Budžet je ogledalo rada jedne Vlade i ukoliko je budžet sa suficitom, naravno da Vlada sa nadležnim ministarstvima, javnim preduzećima, naravno tu je predsednik države, svi su oni jedan tim koji dobro funkcioniše i budžet dovode do suficita. Isključujući neka ranija zaduženja, mi bi, računajući ovogodišnji budžet, imali viškove, naravno da bi znali da se izborimo i sa njim i da ga upotrebimo na pravi način.

Uvek sam bio konkretan i ovog puta ću biti konkretan i predložiću određene stvari kojima je ovde malo bilo reči, a to je da budžet može da bude i usmeravajući. Hoću nešto da kažem, ništa novo, ali jednostavno da podsetim. Zašto usmeravajući? Recimo, glavni grad Beograd, mislim da on ne treba da bude previše pritisnut proizvodnim fabrikama i pogonima. Prsten oko Beograda, prsten oko sto kilometara je najbolja udaljenost od velikog glavnog grada, od velikih potrošača da budu proizvodni pogoni tu.

Zašto je to bitno? Bitno je, glavni grad se oslobodi pritiska doseljavanja, zagađivanja i svega ostalog što može da utiče na jedno dobro funkcionisanje glavnog grada, a samim tim okolina glavnog grada se razvija, narod ostaje tamo i mislim da je to svima bolje, a naravno da je to najbolje za Srbiju. To je primer. Imamo dobar primer u neposrednoj okolini, to su Beč i Ljubljana, koji vrlo dobro to rade i mislim da nam taj primer može poslužiti kao dobar primer.

Što se tiče puteva, što se tiče moje opštine Koceljeva, govorim prvenstveno sada o autoputevima, put „Miloš Veliki“ i dva autoputa, naravno, autoput je i „Miloš Veliki“, dva autoputa koji treba da se izgrade, to je put Ruma-Šabac i put do Valjeva. Koceljeva se nalazi na nekih 30-ak kilometara od tri autoputa. Autoput i ne treba da uđe u svako mesto. Autoput treba da ima dobre pristupne saobraćajnice, koje nisu mnogo udaljene od autoputa i onda je to dobra destinacija za razvoj i ulaganje.

Opština Koceljeva se nalazi u takvoj poziciji. Sem rekonstrukcije puta prema „Milošu Velikom“, sve ostalo su dobri putevi, tako da, jednostavno, to je ujedno i poziv investitorima da ulažu u opštinu Koceljeva.

Nešto što hoću da kažem, a što je jako bitno za poljoprivredu, u prošloj godini počelo se ozbiljno ulagati u automatizaciju za protivgradnu zaštitu u poljoprivredi. Ta automatizacija se pokazala u funkcionisanju jako dobro i jako mi je drago što se u ovoj godini predvidelo da će se još jedan deo Srbije automatizovati u protivgradnoj zaštiti, tako da ćemo imati jednu veliku teritoriju ili veću teritoriju nego što smo imali u smislu efikasne protivgradne zaštite. To ne znači da će protivgradna zaštita biti ta koja će nas potpuno zaštiti, ali će biti mnogo bolja nego što je do sada. Mislim da će se tu ulaganje isplatiti i predlažem da i u sledećim godinama nastavimo u istom smeru.

Dakle, 2,1 milijarda se ulaže u seosko područje. Mislim da je to nešto što je, neću da kažem novina, i do sada je to bilo, možda ne u tom iznosu. Mislim da je rukovodstvo ove države shvatilo da treba još više ulagati u ta seoska područja iz razloga, tamo postoji četiri infrastrukture koje su neophodne. To su: put, struja, voda i telekomunikacije. Ako to u seoskom području uradimo i ako bude pristupačno svima koji žive u ruralnom području, mislim da će ti ljudi dobro raditi, ostati i opstati na svojoj teritoriji i imaćemo i ostanak i opstanak, nećemo imati prazne teritorije.

Naš seljak zna dobro da radi. Mi njega ne treba da previše pomažemo u nekom drugim delovima u smislu kvalitetnog rada, ali u ovom delu infrastrukture, mislim da treba da ga pomognemo maksimalno, i što se tiče republičkog budžeta i što se tiče opštinskih, odnosno gradskih budžeta.

Još jedna mala sugestija, a to je fiskalni deficit. Postoje opštine i gradovi koji imaju kvalitetan budžet, ja ne govorim o apsolutnim iznosima, i ima potrebe da u pojedinim godinama taj fiskalni deficit se uveća u odnosu na propisani fiskalni deficit, kao što je opština Koceljeva uputila zahtev ministarstvu. Ne postoji nijedan razlog da se taj fiskalni deficit ne dozvoli, iz razloga što 15-ak zadnjih godina po završenim računima iskazuje se suficit. Nema zaduženja, nema kredita, a sve što bi se ulagalo, ulagalo bi se u razvojnu komponentu i infrastrukturu. Tako da, očekujem da će ministarstvo pozitivno odgovoriti na zahtev opštine Koceljeva.

Relativno mali budžeti, oni se najbolje čuvaju od velikog broja malih davanja, bez obzira koliko to izgledalo u ovom momentu ovako, mala davanja uvek, lakše se opredeljuje prema malim davanjima, ali je veliki broj malih davanja nešto opasno za mali budžet, pogotovo u opštinama koje imaju male budžete.

Ono što je za svakog čoveka, pa i za državu, pa i za rukovođenje ovom državom, najbitnije jeste, da bi mogla dobro da funkcioniše, da ima dobar novčanik i da bude dobar domaćin sa tim novčanikom. Budžet je jedan novčanik. Ako imamo pun novčanik i dobrog domaćina, mislim da je perspektiva zagarantovana, a to je što se tiče našeg državnog rukovodstva i ove Srbije. Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Matiću.
Reč ima prof. dr Miladin Ševarlić. Izvolite.

Miladin Ševarlić

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Zahvaljujem, gospodine potpredsedniče.

Ja neću podržati ovaj Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2020. godinu iz više razloga, a svaki od njih pojedinačno je dovoljan da ovaj Predlog zakona ne bude podržan.

Prvo, mislim da je i predsednik Narodne skupštine, a i skupštinska većina koja odlučuje o formulisanju dnevnog reda, pogrešila što ranije dostavljene završne račune za prethodne godine nismo prvo razmatrali, pa tek onda da razmatramo Predlog zakona o budžetu za 2020. godinu, jer ako ne analiziramo kako su trošena sredstva u prethodnim godinama, onda ne vidim mogućnost da argumentovano utičemo na promene i predlaganje Zakona o budžetu za narednu godinu.

Drugo, u hiljadu i kusur stranica ovog materijala, koji predstavlja komplet Predlog zakona o budžetu, nema ni jedne reči o poreskim dužnicima, odnosno velikim poreskim dužnicima. To sam pre nekoliko sednica pitao ministra finansija, nadam se da će sada odgovoriti, ko su 100 najvećih poreskih dužnika u Srbiji i koliko meseci oni ne izmiruju svoje poreske obaveze ili godina, zašto im se vrši reprogram, da li koriste budžetska sredstva, a jesu poresku dužnici itd?

Treće, podsećam i zahvaljujem Aleksandru Vučiću, to je prvi put, ako se ne varam, od imenovanja za potpredsednika Vlade Republike Srbije 2016. godine, pardon 2012. godine, 2014. godine izvinjavam se, nisam bio tada u Skupštini, hvala, da je izjavio 10. oktobra ove godine, citiram – seljak i vojnik su stubovi države. Za vojsku smo svi informisani svakodnevno koliko se izdvaja, opravdano, a za seljaka, ja bih samo, dozvolite, da pročitam jedan stih, odnosi se i na prethodni režim. Molim da ovo kamera zumira.

Dakle, Ljiljana Bralović, koja živi u selu Pranjani napisala je 2002. godine poemu „Ovo nije molitva“. „Ovo nije molitva, ovo je krik! Nad ovom zemljom ptice pevaju tugom! Juče je u jednom selu umro poslednji stanovnik, a sutra će možda u drugom“.

Ja bih, imajući u vidu da je od 2012. godine zaključno sa rebalansom budžeta za 2019. godinu, da ni jedan budžet u tom periodu, a ni u prethodnom periodu, izuzimajući 2004. godinu, nije bio u skladu sa Zakonom o podsticajima u poljoprivredi u ruralnom razvoju, član 4, koji propisuje za podsticaje u poljoprivredi, odnosno subvencije u poljoprivredi, minimalno 5% budžeta. Da li se zakonom o Predlogu budžeta mogu derogirati zakonski propisi koji su doneti pre ovog zakonskog propisa, kao što je slučaj sa predmetnim Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jer u ovom periodu, ovog režima, poljoprivrednicima je oduzeto oko 80 milijardi dinara.

Vidim da se pojedinci mršte, a evo kako to izgleda u budžetu za 2020. godinu. Ako je osnovica ukupan poreski prihod, a jeste, on iznosi 1.132 milijardi i 100 miliona. Pet posto od toga, što bi trebalo da bude minimalno za podsticaje u poljoprivredi, jeste 56 milijardi i 605 miliona.

O tome sam govorio svaki put na sednicama Odbora za poljoprivredu i nikada, ni državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, ni državni sekretar Ministarstva finansija, kada su prisustvovali ovim tematskim sednicama, nisu hteli, a sigurno znaju, jer to može da uradi svako, da pomnoži 1.132 milijarde i 100 miliona sa 5%, da bi dobio ovu cifru, da saopšti koliko treba da iznose podsticaji u poljoprivredi po Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Na taj način, ovim Predlogom zakona za 2020. godinu, poljoprivrednicima je oteto od minimalne sume 16.016.247.000 ili 28,3% od pripadajuće sume po Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Koliko to iznosi, dozvolite da vam kažem. To iznosi, molim vas, mesečno, evo tabele, 1.334.687.250 dinara ili 11.359.040 evra, računajući kurs sedamnaest i po dinara ili sedmično 308.004.750 dinara ili 2.621.317 evra, odnosno dnevno 43.880.129 dinara ili 373.448 evra…

(Predsedavajući: Hvala, profesore.)

Toliko je umanjeno za poljoprivredu od minimalnih 5%...

(Predsedavajući: Hvala, prof. Ševarliću.)

…za 364.000 dinara, tri hiljade evra. To je 50% onoga što država izdvaja za razvoj zadrugarstva u Srbiji.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar Siniša Mali. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.
Uvaženi poslanici, samo zarad informisanja javnosti i zarad, naravno, vašeg informisanja, pročitaću samo četiri brojke koje dovoljno govore o tome koliko pažnje Vlada Republike Srbije posvećuje poljoprivredi.
Dakle, 2019. godine, ove godine, ukupan budžet za poljoprivredu je 55,15 milijardi zajedno sa IPARD dva, sledeće godine je 58,15 milijardi zajedno sa IPARD dva. Dakle, za tri milijarde dinara više. U procentima, u odnosu na poreske prihode za 2019. godinu, to je 5%, a naredne godine će biti 5,2%. Dakle, apsolutno nije istina da se budžet smanjuje, nego da se povećava. Sa druge strane, taj broj od 5% ispunjavamo već 2019. godine, a za 2020. godinu biće još više.
Druge dve cifre koje hoću da podelim sa vama su sledeće, a to su subvencije za poljoprivredu. Godine 2012. 29,5 milijardi dinara je otišlo na subvencije u poljoprivredi. Ove godine 43,7 milijardi. Nadam se, za one koji znaju da broje, da je 43,7 veće od 29,5. To je znato veća ulaganja za subvencije u oblasti poljoprivrede koje su usmerene ka tome da olakšate i poboljšate poslovanje naših poljoprivrednika uz otkup mehanizacije, poljoprivredne mehanizacije i podršku koju u tom smislu pružamo. Ovo je prava mera za budžet i biće još više u godinama koje dolaze, ali mi očekujemo još bolje rezultate iz oblasti poljoprivrede. Hvala puno.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine ministre.
Reč ima prof. Ševarlić, pravo na repliku. Izvolite.

Miladin Ševarlić

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Zahvaljujem.

Ne znam odakle gospodin ministar čita te podatke, ali ja sam izvadio podatke iz ovog materijala koji smo svi mi dobili zvanično. Dakle, 1.132 milijarde i 100 miliona su ukupno planirani poreski prihodi. Pet posto od toga je 56 milijardi i 605 miliona ili ja ne znam račun. Moguće je da ne znam račun, ali molim vas to dokažite.

Ministarstvu poljoprivrede pripada po predlogu budžeta za 2020. godinu 51.993.012.000 dinara, to je Razdeo 24, a subvencijama u poljoprivredi svega 40.588.753.000 dinara. Prema tome, subvencije u poljoprivredi čine 3,59% ukupnih poreskih prihoda a ne 5% i to je minus 16.016.247.000 dinara, kao što sam rekao.

Drugo, IPARD koji navodite, gospodine ministre, predviđen je, odnosno planirano je 3.934.000.000 u ovim dokumentima koje ste nam dali. Ako vi imate neka druga dokumenta koja poslanici nisu dobili, to je druga stvar.

Najzad, ostaje otvoreno pitanje i ja molim predsednika Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo da odgovori ako je Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, članom 4. definisano da je minimalno za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju 5%, a članom 2. definisano šta su podsticaji u poljoprivredi, ne može se ukupan Razdeo 24. koji podrazumeva i objektivno potrebne nužne troškove za funkcionisanje Ministarstva poljoprivrede tretirati kao podsticaj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.

Hvala lepo.