ŠESTO VANREDNO, ZASEDANjE, 22.07.2004.

13. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ŠESTO VANREDNO, ZASEDANjE

13. dan rada

22.07.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 12:15 do 00:00

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Vrlo sam korektan prema svima. Uopšte nisam o vama govorio i pri tome sam dodatno obavestio Skupštinu da nisam govorio vama nego budućim poslanicima. Možemo konsultovati zapisnik. Hvala.

Milovan Radovanović

Srpska radikalna stranka
Molim da se Skupština o ovome izjasni.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Molim vas, samo trenutak. Poslanik Radovanović je tražio da se Skupština u danu za glasanje izjasni o povredi člana 97. Da li je tako? Ostajete pri članu 97? Molim da se skupština o tome izjasni.
Gospodine Jovičiću, izvolite.

Vladan Jovičić

Demokratska stranka Srbije
Dame i gospodo, javio sam se za reč zarad istine. Prva stvar i tema je zakon o energetici. Ovaj zakon u dva koraka rešava pitanje snabdevanja prirodnim gasom. Dakle, jednostavno imamo kvalifikovanog i tarifnog kupca. Zakon predviđa energetske subjekte kojima se utvrđuje obaveza za snabdevanje prirodnim gasom tarifnih kupaca, a u okviru tog energetskog subjekta moraju se urediti - utvrđivanje godišnjih potreba tarifnih kupaca, kao i sklapanje ugovora za potrebne količine.       
Dalje, zakon predviđa transport prirodnog gasa, i operatora sistema, koji mora u sebi sadržati razdvojene račune, upravljanje transportnim sistemom, održavanje pogonske spremnosti i revitalizaciju i razvoj istog.
Dakle, ovo o čemu se pričalo, da se vadi gas pa se ne zna koliko je izvađeno, ne postoje merni instrumenti, to jednostavno kao moguće tehničko rešenje nije prihvatljivo i nije u praksi registrovano. Mi imamo jedan pravac što se tiče snabdevanja gasom izvan naše zemlje. To su sve merljive stvari i pod jasnom kontrolom.
Upravo ovaj zakon rešava sve one probleme koji nisu definisani, vezano za transparentnost računa i za skladištenje, pogotovo što se, ne znam koliko vam je to poznato, ugovori sklapaju na godišnjem nivou, izuzetno su visoke cene koje plaća naša država za skladištenje tog gasa.
To je ono što se ovim zakonom predviđa u budućnosti kao rešenje; kako tehničko-tehnološkom, tako i zakonskom regulativom uvodi se jedan jasan i transparentan princip odnosa samih subjekata nabrojanih u ovom prvom koraku i u prvoj oblasti rešavanja. Drugo, ovo sada ne bih navodio iz jednog prostog razloga, a videćemo to kroz amandmane i rešiti detaljno kako je to predvideo ovaj zakon.
Još jednu ključnu stvar, zarad istine, moram da kažem kako celokupnoj javnosti Srbije, tako i vama, kolege narodni poslanici. Upravo je DSS ta stranka koja je inicirala da se ispita nepotreban uvoz električne energije još tokom 2001. godine. Poznato je da je u januaru, februaru i martu, najtežem periodu za EPS, kada bukvalno jedan kilovat struje nije uvezen, sistem elektroprivrede održan, sistem je dao onoliko električne energije koliko je bilo potrebno građanima.
Dakle, na skupštinskim odborima, kada SRS svojom odlukom nije učestvovala u njihovom radu, upravo su poslanici DSS-a zahtevali izjašnjavanje svih relevantnih činilaca na Skupštini i pred skupštinskim odborima, vezano za uvoz struje. DSS vezivati za te stvari... Jednostavno, slava je otvorena za sve, pa ko voli neka dođe; i nije tačno da su bili samo Vuk Hamović i Lazarević, mnogi poslovni ljudi su bili na toj slavi.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam. Gospodine Jovičiću, i na vas se odnosi -  svaku buduću zloupotrebu replike, gde nema jasnog navođenja šta je rečeno, neću tolerisati. Zahvaljujem svim poslanicima. Još jednom podsećam, vodiću sednicu strogo po Poslovniku.
Reč ima narodni poslanik Branislav Stevanović, a neka se pripremi narodni poslanik Momir Marković.

Branislav Stevanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, pred nama je izuzetno važan zakon, zakon koji je za moj Lazarevac i za narod Lazarevca najvažniji zakon iz razloga što opština Lazarevac već više od 50 godina egzistira, upravo radnici "Kolubare" radeći u elektroprivredi.
Kolega Jovičić je malopre pomenuo odbore i ja hoću ovom prilikom da kažem da sam prisustvovao Odboru za industriju i da ovaj zakon u načelnoj raspravi nije prošao.
Pored članova Odbora iz SRS-a, još neki članovi iz DSS-a i iz stranaka koje su vaši koalicioni partneri nisu hteli da ga prihvate, jer nisu hteli da snose veliku odgovornost koju nosi ovaj zakon, ovako nakaradan.
Za moje Lazarevčane najvažniji je ovaj zakon, iz razloga što su jako zabrinuti za budućnost elektroprivrede i za način daljeg poslovanja. Normalno da nisu za ovo restrukturiranje elektroprivrede, već bi bili zadovoljni vertikalnom integracijom elektroprivrede, što znači da se ne parča elektroprivreda i da se ne spremaju pojedini delovi elektroprivrede za buduću privatizaciju. Mislim da je previše rano da se tako nešto radi.
Međutim, ovaj zakon, kao i ostalih 10 zakona ovog dnevnog reda mi smo dobili na dva-tri dana uoči drugog kruga predsedničkih izbora, što je svesno i namerno urađeno da mi ne bismo mogli da prisustvujemo, jer smo imali obaveza oko drugog kruga izbora i nismo imali vremena da dođemo i da upristojimo ovaj zakon adekvatnim amandmanima, tako da ćemo to probati u ovoj načelnoj raspravi. Ima dobrih amandmana; jedan od tih je na član 171, a radi se o daljem restrukturiranju i upravljanju EPS-a.
Razlozi za donošenje ovog zakona jasni su nam - da bismo ušli u zajedničko evropsko tržište, a i Atinski memorandum nas obavezuje na to; shodno tome, mi radikali svakako nismo protiv toga, međutim, smatramo da nam nije cilj da uđemo kao uvoznici električne energije, nego nam je cilj da budemo izvoznici, a to ću sada da kažem kako i u nekom budućem vremenu da budemo izvoznici električne energije.
Naravno, u slučaju da ne donesemo ovaj zakon, napravili bismo sebi probleme, a jedan od tih problema je da bismo doveli u pitanje dalje finansiranje započetih investicija od kojih je jedna i "Kolubara B"; takođe, i dalje ulaganje u elektroprivredu bilo bi dovedeno u pitanje. I, naravno da nam je cilj da kao izvoznici električne energije uđemo u to zajedničko evropsko tržište.
Ovde u ovom zakonu imamo niz grešaka, slučajnih ili namernih. Uočio sam da se u članu 3. tačka 5) pod pojmom energenti ne pominje ugalj. Znamo da preko 70% ukupne električne energije koju proizvodimo u Srbiji dobijamo upravo iz termoelektrana. U ovom zakonu ne pominje se ugalj kao energent; zasniva se na nekom zakonu o butanu i o nafti, što bi ovaj zakon bio adekvatan možda za nekih narednih 50 godina.
Da bih to sve potvrdio, imam elaborat koji je radila grupa eminentnih stručnjaka, devet poznatih stručnjaka elektroprivrede, a to su sedam inženjera geologije i dva mašinska inženjera, u saradnji sa "Energoinvestom".
Studija je rađena, negde preko 95 bušotina, u opštini Lazarevac i delimično na Ubu, tako da je utvrđeno, gospodin Gerić je potpisao ovaj elaborat i to stoji u njemu, da imamo u narednih 50 godina nalazišta uglja, što znači da možemo našu elektroprivredu da zasnivamo na termoelektranama.
Da bih sada potvrdio tu priču i ovo što sam rekao za "Kolubaru B", to je započeta investicija, imamo već 40% instaliranog materijala na poljanama, u vrlo dobrom stanju, ljudi to savesno održavaju i nadaju se da će doći vreme da se nastave ti radovi. Gospodin Velimir Ilić pominje milijardu evra i za ovu investiciju i za "Kolubaru A", o kojoj ću sada da pričam; potrebno je negde oko 300 miliona evra za te dve investicije i u vrlo kratkom vremenu mi bismo postali izvoznici električne energije.
Prvo ću da kažem da je potrebno oko 250 miliona evra da bismo završili tu termoelektranu "Kolubara B", i da bismo imali proizvodnju električne energije od dva puta po 350 megavata. Takođe, "Kolubara A", jedna najbrža i najjeftinija investicija, a to je rekonstrukcija starog postrojenja "Kolubare A", i to sam već pričao na Odboru za industriju.
Nisu velika ulaganja, ali veliki posao bismo završili time što bismo dobili oko 200 megavata električne energije i samim tim rešili velike probleme tog stanovništva koje je ugroženo više od 40 godina od zagađenosti iz dimnjaka. Rešili bismo problem grejanja opštini Lazarevac, zatim Vreocima i Velikim Crljenima. Međutim, tu se pominje navodna revitalizacija "Kolubare A", što nema nikakve svrhe. To dođe u prevodu kao kada bismo krpili neki sud, pa čekali vreme kada će da se kupi drugi sud. Znači, ta priča o revitalizaciji nije adekvatna.
Što se tiče restrukturiranja elektroprivrede, mogu da kažem da mi radikali ipak smatramo da je ovo što se radi sa Kostolcem previše rano, da se vrši restrukturiranje, iz razloga što još nismo postigli određenu stabilnost proizvodnje; treba da uvedemo u red naše energetske objekte, a između ostalog i hidroelektranu, zatim Kostolac, a to nisu velika ulaganja. Međutim, poslednjih 10 godina tu su čudna dešavanja, neki čudni zastoji itd.
Rekao bih da nije tačna priča koja se već dugo protura kroz novinske članke, koju forsirate i dozirate onako kao drogerašu drogu, da postoji oko 1.800 radnika viška u Elektroprivredi. Ta priča uopšte nije tačna i sada ću to da demantujem. U Termoelektrani "Kolubara A", Obrenovac "B", takođe u Kostolcu i Svilajncu imamo tri velike privatne firme koje više od 10 godina pljačkaju Elektroprivredu. Elektroprivreda plaća te privatne firme više nego sopstvene radnike koji rade, a ima ih više od 50%.
Oni više naplaćuju sredstva, a ti radnici u stvari primaju 50% plate od radnika u Elektroprivredi. Znači, to je čista pljačka desetine ljudi kojima se imena ne znaju svih ovih godina.
Strategija trgovaca električnom energijom svakako je da se prave kratkoročni i dugoročni zastoji. Prema tome, ja bih postavio na kraju nekoliko pitanja gospodinu Naumovu. Dešavalo se 90-tih godina, a to i gospodin Jovičić zna, da su goreli mostovi u "Kolubari". To je konstrukcija koja nosi transportere traka i kada nestane uglja nema više snabdevanja i onda nekoliko meseci traju zastoji. Desilo se da je goreo most u Vreocima, na Tamnavi, i u Obrenovcu. Da li je to, gospodine Naumov, slučajnost? U "Kolubari A", blok A5, izvršena je rekonstrukcija, ali je više od godinu dana kasnila.
Pošto sam rekao da nema viška radnika, šta će raditi vaši radnici u dispečerskom centru? Šta će raditi radnici u Carice Milice? Šta će u Ministarstvu, ako osnujete ove dve agencije?
Šta je bilo sa ruskim kreditom koji je namenjen za revitalizaciju "Đerdapa"?

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Replika, narodni poslanik Veroljub Stevanović.
Prema Poslovniku, član 101. stav 1. obaveštavam poslanike, da ne bi bilo nesporazuma, zakon o energetici koji razmatramo podeljen je poslanicima 15. maja 2004. godine.
...
Monarhisti

Veroljub Stevanović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9
Gospodine predsedavajući, dame i gospodo poslanici, morao sam da se javim za repliku nakon diskusije svog prezimenjaka, kao predsednik Odbora za industriju. Ovom zakonu je Odbor za industriju posvetio zaista posebnu pažnju. Tri sednice smo posvetili raspravi o ovom zakonu i sve sednice su bile izuzetno posećene, prisustvovali su ne samo poslanici koji su članovi Odbora nego i ostali poslanici.
U jednom trenutku kada smo svi bili prisutni, dakle 15 poslanika iz Odbora, stavio sam zakon u načelu na glasanje. Glasali smo: sedam za, dvoje uzdržanih i petorica protiv. Protiv su bili poslanici SRS, uzdržani su bili poslanici SPS, a ostali su bili za, među njima i poslanici Demokratske stranke. To je istina. Poslanik DSS, jedan od članova Odbora, tog trenutka nije bio prisutan. Posle toga je ponovo bio u sali, ali je već bilo kasno. Dakle, to je istina. U suštini ovaj zakon ima većinu i u Odboru, a glasanje je bilo ovakvo kako sam vam rekao.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Momir Marković, a neka se pripremi narodni poslanik Branislav Rankić.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pre dve večeri sam gledao na BK gospodina ministra. Juče sam uz račun za struju (a pretpostavljam i svi građani Srbije ili bar Beograda) dobio ovo obaveštenje koje počinje sa "poštovani". Kad god sam od 2000. godine, od kada je DOS na vlasti, na nekom obaveštenju pročitao ono "poštovani" pipao sam se za džep gde mi je novčanik, jer sam znao da će posle toga debelo da bude ispražnjen.
U ovom obaveštenju mene kao potrošača električne energije EPS obaveštava da su nove cene kilovat sati bez poreza na promet sledeće – u zelenoj zoni 2,64 viša i 0,66 niža tarifa, u plavoj zoni 3,95 i 0,99 i u crvenoj 9,36 i 2,34. S obzirom na to da u domaćinstvu koristim prirodni gas i da mi struja služi za osvetljenje, za frižidere, za televizore, bio sam u ovoj prvoj, zelenoj zoni. U emisiji u kojoj je učestvovao gospodin ministar reče da je to povećanje minimalno. A, odlukom da se zelena zona sa 600 spusti na 300 kilovata prelazim u tu plavu zonu i izračunao sam da sam oko 1.300 dinara plaćao ranije, a da će sada to biti 1.900 dinara.
Mnogi građani Srbije i Beograda su na ovaj način tako "minimalno" 300, 400, 500 dinara dobili veće račune. Ako izračunamo da je to 500 dinara za struju, pa smo onda unazad nekoliko dana usvajali ove zakone a svaki od njih pomalo, ali sigurno, zavlači ruku u džep, građani Srbije samo od ovih zakona koje smo usvojili mogu da očekuju da će im troškovi života drastično skočiti.
Da se vratimo na zakon. Pročitao sam zakon i već u članu 2. piše: 1) proizvodnja električne energije, 2) proizvodnja derivata nafte, 3) transport prirodnog gasa, 4) proizvodnja toplotne energije, a nema onoga što je najveći energent u Srbiji, kojim Srbija raspolaže za narednih nekoliko desetina godina - uglja. Da li ste to, gospodine ministre, ovim zakonom rešili da rudnike uglja pustite niz vodu, a pogotovo rudnike sa jamskom eksploatacijom? Da li ste rešili da deo tih rudnika zatvorite ili ste rešili da to privatizujete? Voleo bih da ovaj energent uđe u zakon i da se o tome raspravlja.
U članu 3. ministar nam nabroja pojmove koji će se u ovom zakonu nalaziti, pa kaže – derivati nafte. Kada sretnete na ulici dete od pet godina pa ga pitate šta su to derivati nafte, bar će tri nabrojati. Mislim da su narodni poslanici toliko pismeni, pametni i iskustveni da su mogli ove pojmove uglavnom da znaju i pre nego što nam ih je ministar u zakonu obrazložio. Derivati nafte - tečna ili gasovita goriva dobijena preradom nafte, odnosno degazolinažom (motorni benzin itd). Gospodine ministre, degazolinaža je rafinerija za prirodni gas iz koga se izdvajaju propan i butan. Degazolinaža ne može biti u ovom delu gde su derivati nafte.
Dalje se kaže šta je direktni dalekovod. Svi smo znali šta su magistralni ili direktni dalekovodi, tako da smatram da ovaj član 3. uopšte nije bio potreban. Kvalifikovani kupac, pa šta je kupac, šta je oprema itd.
Pokušaću da skratim svoju diskusiju da bi svi poslanici SRS, s obzirom da samo mi izlazimo, imali dovoljno vremena da govore o svom delu. Ja ću govoriti samo o delu koji se odnosi na prirodni gas. Međutim, moram nekoliko reči da kažem i o članu 6. koji se odnosi na program ostvarivanja strategije.
Kada se ovaj zakon pročita, jasno se vidi da strategije nema. Planovi razvoja autonomne pokrajine, jedinica lokalne samouprave i tako dalje; kod planova razvoja u energetici država mora da bude odlučujući faktor i samo na delove koje država prenosi lokalnoj samoupravi mogu da se odnose aktivnosti lokalne samouprave.
Dolazimo do člana 17, koji je u stvari ključni. I ovaj zakon, kao i svi pre njega i svi oni koji će doći posle njega do nekih novih parlamentarnih izbora, predviđa osnivanje agencije. I opet će nam reći kako su to evropske tekovine, kako samo tako možemo da uđemo u Evropu, a vidim da iz Ministarstva u agenciju treba da se premesti deo vrlo bitnih poslova i smatram da će kontrola nad tim poslovima, izdvajanjem u agenciju, biti daleko manja. Onda je mogućnost za manipulaciju, da ne kažem za malverzaciju i kriminal, daleko veća.
U članu 25. kaže: "Obavljanje delatnosti na tržištu energije vrši se i organizuje u skladu sa ciljevima razvoja energetskih delatnosti i potrebama kupaca u Republici Srbiji za obezbeđivanjem kvalitetnog i sigurnog snabdevanja električnom energijom, uz poštovanje principa konkurentnosti i jednakog pravnog položaja..." Evo člana gde prvi put legalizujemo ono što je do sada bilo na neki način nelegalno i zbog čega je anketni odbor ove Narodne skupštine radio dva meseca i ovoliko debeo materijal postoji. Znači, uvodimo razne Hamoviće, Lazareviće, na posredan način, u zakon.
Ja ću samo... Naravno, licence, do sada je to država radila... Dolazimo do 11. poglavlja, član 115 - prirodni gas. Jedan deo radnog veka proveo sam u industriji prirodnog gasa; 1972. godine sam se zaposlio i tada se pričalo ovo što vi pominjete u članu 117 - sistem za transport prirodnog gasa čini mreža gasovoda, cevovoda, i dalje ono što je najvažnije, kaže se, i skladište prirodnog gasa. Od 1972. godine se govori o skladištu prirodnog gasa koje će se praviti u Banatskom Dvoru i evo, 2004. godina, osim ako nema nekog kamena temeljca, tamo se ništa uradilo nije.
Prema tome, država neće moći za ovih nekoliko meseci ništa da uradi po pitanju skladištenja prirodnog gasa. Skladište prirodnog gasa, za ljude koji nisu iz te oblasti, pogotovu u Banatskom Dvoru, jeste jedna iskorišćena bušotina nafte gde će viškovi gasa da se upumpavaju i onda da se ispumpavaju. O tome se priča 32 godine, koliko ja radnog staža imam.
Ono što je mnogo bitno, gospodine ministre, u članu 130 - energetski subjekat koji obavlja delatnost distribucije prirodnog gasa dužan je da isporučuje prirodni gas svim kupcima na području na kojem obavlja tu delatnost na principima javnosti i nediskriminacije.
Upravo zbog nediskriminacije i zbog nekakvih viših interesa gasovodni sistem i taj deo "Naftagasa", odnosno NIS-a je došao u jednu vrlo nezavidnu situaciju i u onom delu koji se odnosi na Vojvodinu, mislim na "NIS gas", i u ovom delu koji se odnosi na Srbiju, a tu mislim na "NIS Energogas". 250 miliona dolara i još nekoliko kupaca je dugovalo i ono što je gospodin Dinkić sada uradio, čime se hvalite, prebio je dug koji su nama Rusi dugovali sa našim dugom za prirodni gas, po mnogo nepovoljnijim uslovima. Moram to da kažem, s obzirom da sam bio prisutan kada se razgovaralo o tom dugu. Dakle, po mnogo nepovoljnijim uslovima nego što su inače mogli da se ostvare. I još jedna stvar, Rusi su bili zainteresovani za izgradnju bar dva kraka gasovodnog sistema, mislim na magistralne gasovode kroz Srbiju, i trebalo je da taj dug u to bude potrošen.
Srbija je na mestu gde i pored naftovoda... Usput da vam kažem, jugoslovenski naftovod i magistralni gasovod Horgoš-Paraćin su izgrađeni upravo uz velika odricanja NIS-a. Nažalost, jugoslovenski naftovod danas nemamo do granice sa Hrvatskom, imamo samo deo od hrvatske granice do Rafinerije Pančevo. A 2000. godine je flota koja je zadovoljavala potrebe za sirovom naftom Rafinerije Pančevo i Rafinerije Novi Sad dekretom uništena i sklopljen je ugovor sa Hrvatskom za debelu proviziju, a mi sada transportujemo sirovu naftu od Omišlja na Krku preko naftovoda do Rafinerije Pančevo i Rafinerije Novi Sad.
Zakonska regulativa koja reguliše ovaj segment društva mora da bude stroga i rigorozna, a radi se o protivpožarnoj zaštiti, pogotovu o zaštiti gasovodnih sistema. Ljudi koji rade u "Energogasu" i u "NIS gasu" su stručni, obučeni, kvalifikovani, ali čini mi se da ih pri pisanju ovih zakona niko nije konsultovao. Mislim da ste morali i da bi ovaj zakon bio kvalitetniji u ovom delu koji se odnosi na prirodni gas i u onom delu koji se odnosi na tečni gas i ostale energente vezane za ovo.
Izvinjavam se što moram da skratim, imamo još nekoliko govornika, inače ima o ovoj temi puno da se kaže.