Druga sednica Drugog redovnog zasedanja, 18.10.2016.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Žarko Bogatinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, uvaženi građani, izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju omogućiće se studentima upisani u školskoj 2013/2014. godini da zadrže mogućnost da se finansiraju iz budžeta još godinu dana po isteku redovnog trajanja studija. Studenti koji su u školskoj 2014/2015. godini, odnosno 2015/2016. godini ostvarili najmanje od 48 bodova, imaće pravo da se rangiraju u okviru ukupnog broja studenata čije se studije finansiraju iz budžeta Republike.
Primera radi, danas u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju koji je usaglašen sa principima bolonjskog procesa na Tehnološkom fakultetu u Leskovcu postoje tri nivoa studija u okviru akademskih studija i to: osnovne akademske studije, master akademske studije, doktorske akademske studije. Ovaj fakultet upisuje preko 470 studenata. Visoka poslovna škola strukovnih studija u Leskovcu upisuje više od 1500 studenata. Visoko tehnološka umetnička strukovna škola Leskovac, oko 250 studenata upisuje na osnovnim strukovnim studijama na sledećim programima: tekstilna tehnologija, tekstilna hemija i zaštita životne sredine.
Napred navedene izmene i dopuna zakona treba usvojiti jer problemi u primeni ovog zakona nije moguće rešiti na drugi način. Kada je 2005. godine usvojen Zakon o visokom obrazovanju naš sistem visokog obrazovanja gde spadaju resorno ministarstvo visokoškolske ustanove, ali i studenti nije moglo odmah da se prilagodi novom načinu organizovanja, odnosno Bolonji.
Uočene probleme u primeni zakona pokušavali smo da rešimo izmenama zakona svake godine koje su uglavnom podrazumevale izuzimanje određenih situacija iz opštih pravila postavljenih zakonom što je i ovaj put slučaj. Zbog čega se to radilo? Pa, da ne bi studenti snosili posledice, zbog nemogućnosti sistema da se odmah prilagode bolonjskom sistemu, odnosno da studenti ne bi bili žrtve sporog prilagođavanja visokoškolskih ustanova Bolonji.
Članom 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju uređuje se pravo studenata koji studiraju po studijskim programima usvojenim pre donošenja Zakona o visokom obrazovanju, predbolonjski, da završe započete studije po započetom nastavnom planu i programu, uslovima i pravima studija koji su važili u vreme kada su se upisivali na studije. Studenti koji su upisani na osnovne studije imaće pravo da završe započete studije najkasnije do kraja školske 2017/2018. godine, a studenti upisani u integrisane studije i polja medicinskih nauka do kraja školske 2018/2019. godine.
Postojeća odredba člana 124. stav 3. zakona kojim se utvrđeno pravo studenata upisanih u prvu godinu osnovnih studija u školskoj 2006/2007. godini pa sve do 2012/2013. godini da se finansiraju iz budžeta najduže godinu dana po isteku redovnog studiranja menja se radi utvrđivanja tog prava i da za studente upisane u prvu godinu osnovnih studija zaključno sa upisanom školskom 2013/2014. godine. Pravo koje su imale dosadašnje bolonjske generacije, a koji je izuzetak od opšteg pravila dajemo i narednoj generaciji.
Članom 3. utvrđuje se pravo studenata da može da se u narednoj godini finansiraju iz budžeta ako u školskoj 2014/2015. godini, odnosno 2015/2016. godini ostvari najmanje 48 bodova i rangira se u okviru ukupnog broja studenata čije se studije finansiraju iz budžeta u skladu sa Zakonom a koji je izuzetak od člana 88. tog zakona. Pravo koje su studenti imali svih prethodnih godina a koje je izuzetak od opšteg pravila produžujemo i za narednu godinu.
Navedene izmene treba prihvatiti kako bi se poboljšala efikasnost sistema visokog obrazovanja i rešili problemi u primeni Zakona o visokom obrazovanju imajući u vidu i činjenicu da je Nacionalni savet za visoko obrazovanje razmotrio pitanje potrebe ovih izmena i dopuna i dao mišljenje koje u celosti je usvojeno. Imajući u vidu činjenicu da će uskoro biti donošen novi Zakon o visokom obrazovanju koji ne bi trebalo da ima nedostatke koji ima postojeći a koje smo ispravljali svake godine koje su uglavnom podrazumevale izuzimanje iz opštih pravila postavljenih. Zbog čega najmanje 48 bodova, a ne 60 kao granica za sticanje prava studenata da se rangiraju u okviru postojećeg budžetske kvote.
Zbog toga što studijski programi nisu prilagođeni opterećenju studenata koji predviđaju bolonjski sistem. Naši studijski programi su obimniji nego što je predviđeno i zbog toga granicu za sticanje prava da se rangira u okviru postojeće budžetske kvote spuštamo sa 60 na 48. Priznajemo da su naših 48 kao evropskih 60.
Zbog čega pravo studenata da zadrži status još godinu dana po okončanju redovnog roka predviđenog za završetak studija? Zbog toga što smo priznali da su naši studijski programi obimniji od evropskih. Ako studentu sve četiri godine ističe status za upis u sledeću godinu sa najmanje 48 bodova, njemu svake godine preostane po najviše 12 bodova. Kada se sve to sabere za sve četiri godine studija, njemu posle okončanja redovnog roka predviđenog za završetak studija može da ostane najviše 48 bodova. To je još cela godina studija, jer smo već priznali da je kod nas normalno opterećenje 48 bodova po godini.
Na kraju, u Danu za glasanje podržaćemo ovaj zakon. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Saša Radulović. Nije tu.
Reč ima narodni poslanik Srbislav Filipović.
...
Srpska napredna stranka

Srbislav Filipović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala, uvaženi predsedavajući.
Gospodine ministre, dame i gospodo studenti, na početku svog izlaganja hoću, pre svega, da kažem da ću kao poslanik Srpske napredne stranke da podržim predlog za izmenu ovog zakona, zato što smatram da je ljudski da izađemo u susret studentima koji do sada nisu završili fakultet da tu stvar završe i da naprave jedan značajan korak ka svojoj budućnosti.
Ono na šta moram da se osvrnem u svom obraćanju studentima jeste to da oni danas u Srbiji napokon imaju izvesnu perspektivu, imaju izvesnu budućnost i to pokazuje jedan od parametara. Mi smo bili država koja je do 2011, 2012, pa i 2013. godine bila apsolutno prva u Evropi po nezaposlenosti mladih ljudi. Em, što je ova Vlada, koju vodi Aleksandar Vučić, uspela da uradi nešto što nikome za 30 godina nije uspelo, da smanji nezaposlenost napokon u Srbiji, uspeli smo i da smanjimo nezaposlenost kada su u pitanju mladi ljudi. Godine 2015. procenat zaposlenosti mladih je bio 16%, danas je 19,7% i to pokazuje jasno jednu uzlaznu putanju kada je u pitanju zapošljavanje mladih, a bez čijeg zapošljavanja, opet kažem, nema bolje budućnosti i nema perspektivne Srbije.
Pozivam studente, a verujem da će se s time složiti i moje kolege poslanici, da je ovo verovatno poslednji put da produžavamo rok za završetak studija, iako je to činjeno već ne znam ni ja koliko puta, osam, devet ili deset puta i da to što je ovo verovatno poslednji put da se produžava rok moramo da učinimo.
Sada ćemo izaći u susret studentima, pružićemo im šansu da fakultet završe i da nađu svoju sreću u Srbiji. Uveren sam da ono što čini ova Vlada i ono što činite vi kao ministar i da vaši planovi jesu takvi da će mlade zadržati u Srbiji, da politika ove Vlade jeste takva da omogućava mladima jasnu i sigurnu perspektivu, da to nije politika koja ih tera odavde i da je to politika budućnosti, one budućnosti u koju svi zajedno verujemo. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Ljiljana Malušić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ljiljana Malušić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicama, dame i gospodo poslanici, dragi studenti, vaše reference su vas dovele do ovde tako da sam ja sigurna, slušala sam šta govorite, vaša posvećenost i energičnost ove reforme, da ćete ih izvesti do kraja. U to sam ubeđena.
Za početak, ono što bih ja rekla, ako 12.000 studenata ima apel da im pomognemo, naravno da ćemo im pomoći. Studenti su naša elita buduća, a pomoći njima znači veći procenat visoko obrazovanih ljudi. Svaka reforma počinje sa visokim obrazovanjem. Nama sigurno posle ovoga sledi i reforma u svim nivoima obrazovanja.
Ono što bih ja najviše istakla je, pre svega, da od devet političkih ciljeva u ekspozeu gospodina Vučića, našeg premijera, jedan je najvažniji, ima prioritet, a to su obrazovanje i nauka. Bravo.
Zašto je to važno? Zato što je cilj, pre svega, dostupnost, pravičnost, ravnopravnost. Ovo je zemlja jednakih mogućnosti, jedna otvorena, demokratska zemlja i zaista je bitno da mi to na ovom primeru i pokažemo. Ako je neko studirao i došao do kraja, a nema bilo kakvih mogućnosti da to završi, a zašto mu ne bi pomogli dajući mu još jednu godinu? To ćemo uraditi obavezno.
Drugo, što se tiče studenata koji završavaju po modelu Bolonje, naravno da ćemo smanjiti broj bodova, to je nešto minorno, sa 60 na 48, jer se ništa ne menja u budžetu Republike Srbije. Isti je broj studenata. Znači, da, uradićemo i to.
Sad bih rekla nešto o donatorima. Puno se toga uložilo u reforme u Republici Srbiji. Ima izuzetnih pomaka. Naravno, u tome su učestvovale Evropska investiciona banka, dosta donatora, Svetska banka, i vrlo su zadovoljni rezultatima.
Ono što treba doraditi, odnosno uraditi da bi bilo mnogo manje nepismenih, to je uključiti ranjivu populaciju. U ovom smislu mislim na Rome, znači, uraditi inkluziju sa Romima. Imali smo sreće da pre dva, tri, četiri dana u ovom istom visokom domu je bila javna rasprava a sa temom „Inkluzija Roma i Romkinja u Republici Srbiji“, napravljena je strategija, Vlada je napravila tu strategiju uz pomoć OEBS-a i ta strategija počinje od 2016. godine i biće završena 2025. godine.
Sigurna sam, pošto postoji Akcioni plan i grupe za praćenje, eksperti, da će inkluzijom Roma i sprovođenjem ove strategije i Akcionog plana nepismenost 2025. godine biti na nekom nivou ispod 1%, ako ne i potpuno iskorenjena iz Republike Srbije.
Ono što bih još naglasila je da su naši prijatelji koji su puno para uložili u reformu i obrazovanje Republike Srbije predložili jedan drugi nivo obrazovanja, a to je dualno obrazovanje. Mislim da je to izuzetno dobro, jer jedno je završiti fakultet, a drugo biti operativan, biti menadžer. Mislim da je to odličan primer prakse. Uostalom, na njihovom primeru se pokazalo da kad imamo dualno obrazovanje, procenat nezaposlenosti pada za 10%, odlično.
Što se tiče raspoređenosti obrazovanih ljudi u Republici Srbiji, nekako su skoncentrisani, što je i logično, u višim gradovima gde su univerziteti, tako da najveći procenat, htela sam reći intelektualaca, ne, nego ljudi sa visokim obrazovanjem, intelektualnost je nešto drugo, inteligencija nešto treće, je u Republici Srbiji u Beogradu i to uglavnom prednjače Vračar, Stari Grad, Savski Venac, Novi Beograd. Jedna od opština u Nišu je takođe Medijana, poznata po visokoobrazovanim ljudima. Imamo i nizak procenat obrazovanosti uglavnom na jugu Srbije, centralna Srbija, malo manje zapadna Srbija, znači Rekovac, Osečina, Gadžin Han, Ražanj. Mislim da će se to stanje ovim reformama popraviti.
Ono što je vrlo bitno, treba istaći da je Beograd do pre 20-ak godina, možda i malo pre, bio na lestvici 20 top gradova za studiranje. Sigurna sam da će do kraja strategije, do 2020. godine, možda neka godina kasnije, Beograd povratiti status idealnog grada za studiranje, imati tu referencu, odnosno taj potencijal i tu vrstu kvaliteta. Biće jedan od najprestižnijih univerziteta, što se mene lično tiče. Sigurna sam da će biti tako i da će na taj način masa studenata iz raznoraznih država dolaziti upravo kod nas. Eto nama punjenja budžeta Republike Srbije.
Za kraj, jako mi je drago da je Fondacija Novaka Đokovića, kao i Razvojna Banka i UNICEF su predložili da se obrazovanje u Republici Srbiji, sa obrazovanjem krene u ranom detinjstvu. Bravo za taj predlog. Naravno da će SNS u danu za glasanje podržati predlog ovog zakona. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milovan Krivokapić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Milovan Krivokapić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, uvažene kolege narodni poslanici, pre svega hteo bih da se zahvalim gospodinu ministru, pošto ja dolazim sa KiM, što je prvo za shodno našao da obiđe Kosovo i Metohiju.
Gospodine ministre, narod vam to nikad neće zaboraviti. Nosim vam pozdrave većine građana KiM za to što ste učinili. Obišli ste sve ono što ste mogli da obiđete, od Studentskog centra, preko mnogih prosvetnih ustanova, obdaništa, a ja kao zdravstveni radnik, posebno mi je drago što ste obišli i novi Dekanat Medicinskog fakulteta, čijem je otvaranju prisustvovao i premijer Vučić. Obišli ste ga u društvu dekana dostojnog da vodi jednu takvu instituciju.
Ovo je ljudi još jedan dokaz da Vlada Republike Srbije, na čelu sa našim premijerom Aleksandrom Vučićem, vodi brigu o svom narodu na KiM, dajući mu mir i sigurnost. Ovo sam morao da kažem, a sada ću biti vrlo kratak.
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji sadrži samo na izgled neznatne izmene u pet članova, važan je bar iz dva razloga. Najpre, Vlada i Ministarstvo prosvete su na osnovu ukupnih potreba, i to sa svoje strane, sagledali i predlažu da se starim studentima osnovnih studija produži rok za diplomiranje, s obzirom na broj onih koji opterećuju svojim studijama ovaj obrazovni sistem, a sa druge strane, da se eliminiše potreba koja se tu i tamo pojavljivala u javnosti, da se šansa za produžetak daje studentima po bolonjskom programu, jer su na mnogim visoko školskim ustanovama oni to pravo već iskoristili.
Naime, prve generacije koje su studirale po tom programu iskoristili su osnov da mogu studirati dvostruko duže od broja godina propisanog u programu, sem toga studenti po bolonjskom programu su mogli na sopstveni zahtev dobiti i dodatnu godinu.
Istovremeno, predlogom za promenu člana 124. stav 3. zakona daje se mogućnost studentima, koji su prvu godinu osnovnih studija upisani od školske 2006, 2007, zaključno sa 2013, 2014. godinom, da zadrže pravo da se iz budžeta finansiraju najduže godinu dana po isteku redovnog trajanja studija. Izuzetno od odredaba člana 88. zakona, student može da se u narednoj godini finansira iz budžeta, ako u školskoj 2014, 2015. godini, odnosno 2015, 2016. školskoj ostvari najmanje 48 bodova i rangira se u okviru ukupnog broja studenata čije se studije finansiraju iz budžeta u skladu sa zakonom.
Smatram da su predlozi izmena zakona Ministarstva prosvete i Vlade sasvim opravdani, jer se daje još jedna mogućnost onima koji iz bilo kog razloga nisu uspeli da postignu redovnost na studijama pruži i ova prilika kao podsticaj za okončanje studija, odnosno za veću efikasnost u studiranju, a time i mogućnost za sticanje određenog akademskog znanja.
Ono što je veoma bitno je da se ove izmene usvoje na vreme kako bi visoko obrazovne ustanove u naredna tri meseca usaglasila svoja akta sa ovim zakonom i da bi studenti za upis naredne godine imali jasniju situaciju.
Imajući u vidu i činjenicu da ove izmene zakona ne iziskuju izdvajanje dodatnih sredstava iz budžeta, jer će ta sredstva biti u okvirima limita određenog za Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u narednim godinama.
Podržavam ovaj predlog što je ujedno i stav naše poslaničke grupe, uz uverenje da će doprineti svojevrstnom raščišćavanju broja onih studenata kojima će biti omogućeno da, u skladu sa odredbama ovog zakona, završe studije.
Želim da dodam da ovo iziskuje hitnost postupka iz navedenih razloga i nisam sklon da bilo ko ko želi da na racionalan i svrsishodan način priđe rešavanju ovog pitanja, povodom ovih izmena proširuje temu na druga pitanja, uključujući i alternative o izmenjenim kompetencijama Nacionalnog saveta za obrazovanje, jer je taj Savet na svojim sednicama od 22. juna i 14. septembra ove godine podržao ove izmene i u celosti ih usvojio. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Ljupka Mihajlovska, a neka se pripremi narodni poslanik Ljubica Mrdaković Todorović.
...
Stranka moderne Srbije

Ljupka Mihajlovska

Poslanička grupa Dosta je bilo
Poštovane koleginice i kolege, dragi prošli, sadašnji i budući studenti, Zakon o visokom obrazovanju koji je donet 2005. godine donet je sa ciljem ozbiljne i temeljne reforme visokog obrazovanja u Srbiji, a u cilju da se uspostavi konkurentno i usaglašeno visoko obrazovanje sa visokim obrazovanjem na evropskom prostoru.
Zakon se temelji na tekstu Bolonjske deklaracije. Bolonjska deklaracija zapravo jeste set principa i vrednosti na kojima treba ta reforma da počiva. To je jedan tekst koji staje na dve strane A4 formata i nije nikakav nametnuti i podmetnuti dokument. Srbija se tim dokumentom praktično opredelila, ne obavezala da reformiše sistem visokog obrazovanja.
Međutim, mi slušamo kako Bolonja u Srbiji, nažalost, nije uspela. Ono što ostaje nejasno jeste da li mi to govorimo sa žaljenjem ili se hvalimo time, odnosno da li mi time što priznajemo da kod nas bolonjski sistem nije uspeo, želimo da kažemo kako on praktično i ne valja, pa se mi nismo ni trudili da stvari dovedemo do kraja kako treba ili prekorevamo akademsku zajednicu na čelu sa Ministarstvom prosvete, što je do tog neuspeha evidentno došlo?
Naravno, kao posledica tog neuspeha ostalo je korektivno umesto preventivnog delovanja, a ono je najčešće i skuplje i manje efikasno u odnosu na preventivno delovanje, pa tako imamo zakon koji smo menjali više od pet puta, dopunjavali raznim članovima i ni posle 11 godina mi nemamo rešenje za studente koji su fakultete upisali pre 2005. godine.
Šta nam to govori? Govori nam da se, nažalost, ni ova Vlada kako je započela i Ministarstvo prosvete u sastavu ove Vlade, ni ona pre nje, a ni ona pre nje, nisu bavili svojim poslom. Omanulo se u svemu. Učenje na daljinu, koja je takođe predviđeno ovim zakonom, ostalo je naučna fantastika. Omanulo se u svemu, osim u konkurisanju za evropske projekte i u količini realizovanih projekata i dobijenih sredstava, ali nažalost ne i u rezultatima kojima su ti projekti postignuti.
Mi danas nemamo podatak o broju tih studenata koji su obuhvaćeni ovim zakonom. Ovde su se čule različite cifre i različiti brojevi, međutim, Univerzitet u Beogradu raspolaže podatkom da je to negde preko 20.000 studenata samo na ovom univerzitetu, od čega se između 12.000 i 15.000 vode kao aktivni, i to po indikatoru, s vremena na vreme prijavljenih ispita. Nemamo podatak o strukturi tih studenata. Da li među njima ima onih koji imaju preko 10 godina radnog iskustva, pa možda ni ne žele da nastave studije, da li ima onih koji su ekstremno siromašni, bolesni, oni koji su osnovali porodice, samohranih majki itd. da ne nabrajam?
Da li je moguće da visokoškolske institucije nemaju resurse da reše ovo pitanje? Znate, kada upišete privatnu školu stranih jezika, pa ne dođete na jedan čas, oni vas zovu da vide šta se dešava, nude vam popuste, motivišu vas da pređete na naredni nivo itd, a šta rade naše visokoškolske institucije?
Ovde se govorilo i o socijalnoj dimenziji u visokom obrazovanju. Neko je pomenuo dostupnost, pravičnost, diskriminaciju itd. Nije pravičnost to što ćemo studentima koji nisu stigli iz bilo kojih razloga, neću u to zalaziti, da završe studije omogućiti i produžiti stalno rok.
Kada govorimo o pravičnosti, trebalo bi da se osvrnemo ko su studenti u Republici Srbiji i da li visoko obrazovanje zaista dostupno svima kako to garantuje Ustav Republike Srbije? Da li u Srbiji studiraju samo oni čiji roditelji to mogu da plate? Dakle, prema istraživanju u okviru projekta „Euro student“ obrazovanje roditelja studenata osnovnih akademskih studija je takvo da 40% ima završeno visoko obrazovanje, 51% srednje, dok studenata čiji su roditelji stekli samo osnovno obrazovanje ima svega samo pola procenta.
Kada je reč o zanimanjima roditelja studentske populacije dobijeni su sledeći podaci: menadžeri, rukovodioci direktori, za njima profesionalci, inženjeri i stručni saradnici, ukupno u procentu od preko 50%, dok je studenata čiji roditelji obavljaju zanatske poslove svega 6%, a onih čiji se roditelji bave poljoprivredom ima svega 5,4%. Ako se to uporedi sa strukturom zaposlenih u ukupnoj populaciji prema popisu iz 2011. godine videćemo u tom popisu 13% obavljaju zanatske poslove, poljoprivredne i slične 12%, dok menadžerske poslove obavlja svega 2,5%. Ovde jasno vidimo da oni čiji roditelji obavljaju nisko plaćene poslove imaju znatno manju šansu da budu deo visokog obrazovanja. Socioekonomski faktori nikako ne bi smeli da budu prepreka za obrazovanje i neophodno je doneti strategiju koja će se osvrnuti na socijalnu dimenziju i na napraviti takav sistem gde će struktura studentske populacije oslikavati strukturu ukupne populacije u Srbiji.
Za kraj želela bih da istaknem dve stvari. Često ističemo kako su studenti slabo motivisani, da nivo savladanog gradova za prelaznu ocenu nije ni približno onom koje je nekada postojalo, itd. ali zaboravljamo da mnogi od uvaženih profesora nemaju adekvatne pedagoško-metodičke-didaktičke veštine koje zapravo i nisu uslov za sticanje zvanja redovnog profesora. Mi takođe moramo da imamo u vidu da ti studenti koji dolaze na visokoškolske ustanove su završili neke osnovne i srednje škole kojima su predavali neki učitelji, nastavnice, profesori, a koji su se školovali na visokoškolskim institucijama, tako da proizvod koji dobijemo u vidu studenata smo zapravo kreirali na visokoškolskim institucijama.
Još jedna stvar koju takođe želim da istaknem jeste nama nema ni privrednog, ni ekonomskog napretka sve dok zanemarujemo naš najveći resurs, a to su naši ljudi. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Ljubica Mrdaković Todorović.

Whoops, looks like something went wrong.