Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2019.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/286-19

4. dan rada

25.11.2019

Beograd

Sednicu je otvorio: Veroljub Arsić

Sednica je trajala od 10:10 do 18:25

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Mirjana Dragaš

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Hvala.

Veliki deo današnje rasprave ovde u Skupštini, kada je reč o budžetu, odnosi se u stvari na deo koji se tiče povećanja penzija i plata, s druge strane obrazovanja, metodologije i odnosa prema obrazovanju i njegove primene, odnosno prilagođenosti samom tržištu rada.

Ja bih se u stvari nadovezala na taj deo rasprave i na taj deo priče, da istaknem da moje lično mišljenje da, kada je reč o ovom Predlogu budžeta, s obzirom da je zasnovan na realnim osnovama, bilo neophodno izvršiti povećanje plata i penzija. Zašto? Ako je već rezultat u budžetu pozitivan, zašto da se ne povećaju plate i penzije i time stimuliše bolji život građana da oni sami u svakodnevnom odnosu takođe osećaju taj boljitak, na stranu to što će se naravno i potrošnja time povećati.

S druge strane, kada je postignut pozitivan efekat u budžetu, a da se ne povećaju penzije i plate, zar se ne bi onda s druge strane iz opozicije i nekih drugih redova, postavilo pitanje, zašto da se ne povećaju kada je već postignut taj pozitivan uspeh i pozitivan efekat, nego se sve daje u neke druge ciljeve gde narod neposredno ne oseća bolji život.

Takođe, govorimo o tome da je problem u našoj zemlji što građani odlaze na radu u inostranstvo. Zašto odlaze na rad u inostranstvo? Zato što tamo za neki isti rad imaju veću platu. Hajde onda da nama, zasnovano na realnim ciljevima, na realnim ostvarenjima, na realnom dohotku, rastu ovde plate i penzije, da se ostvaruje bolji život i da mladi i uopšte građani, ne požele da odu u drugu zemlju, nego naprotiv, da ostanu da rade u svojoj.

Podržaću svaku onu Vladu koja upravo projektuje u nekom budućem vremenu razvoj ekonomije zasnovan, kako na stranim investicijama, tako i na domaćem kapitalu, koji bi razviju i državni i privredni sektor. Takođe, na podsticajima države i stvaranju pomoći države koja razvija i pomaže preduzeća upravo po nekom planu, neko kaže – ah, to je prevaziđena državna ekonomija, to više nije tako. Međutim, mi u mnogim razvijenim zemljama vidimo da se tamo upravo država brine za pojedine sektore rada, pojedine sektore proizvodnje upravo da bi ostvarila ciljeve da država u svim segmentima svoga rada i razvoja bude funkcionalna, ostvaruje ekonomske ciljeve i ostvaruje ekonomske interese. Za takav razvoj kapitala i takav razvoj privrede, naravno da smatram da oni uvek većinski mogu da dobiju podršku svih građana, a samim tim i većinski u Narodnoj skupštini.

Ono što je takođe bitno, smatram kada je o ovome reč, kada je reč o jednoj dugoročnoj prognozi, koja stalno za cilj ima iznalaženje načina i uslova za razvoj ekonomije, da postavimo pitanje i dugoročno planiramo obezbeđenje sistema penzija. Danas imamo situaciju da su penzije dostigle određeni pozitivan nivo, da smo došli dotle da se ona po tzv. švajcarskom modelu u sledećoj godini povećava i usklađuje i sa kretanjem BDP i sa kretanjem cena, što pokazuje u stvari uravnoteženu brigu o rastu penzija u skladu sa uslovima koji objektivno postoje.

Ali, postavlja se pitanje, ako znamo da nam je problem obnavljanja stanovništva veliki problem i da se za narednih 20 i 30 godina teško može dovesti do jednog potrebnog nivoa obnovljivosti stanovništva u najpozitivnijem smislu, da odlazi mlado stanovništvo, postavljam onda pitanje – kako ćemo za 30 godina finansirati penzije, a da to ne bude iz budžeta, da ne bude tom dotacijom, jer onda neće imati, što se govori već u današnjim raspravama, u dovoljnoj meri mlade radne snage koja će finansirati penzije.

Znači, zalažem se da već sada u ovom momentu država i svi odgovorni funkcioneri upravo razmišljaju i stvore uslove da s jedne strane postoje fondovi koji su u državnom budžetu, odnosno u sistemu socijalnog osiguranja, u zemlji koja ide iz bruto prihoda zaposlenih, ali s druge strane da se kapitalizuje i stvori adekvatan sistem kori privatne fondove. Ali kada je reč i o jednom i o drugom, smatram da mora da postoji jednak odnos i prema jednom i drugom fondu, odnosno da u svim trenucima kada je iz privatnih penzionih fondova, odnosno državnih, koje su finansirali svi građani, stvoren određeni kapital, pa se ulagalo u putnu privredu, pa se ulagalo u preduzeća, pa se ulagalo na koncu i u banje, a govorimo o njihovoj prodaji i njihovoj privatizaciji. Takođe, mora se stvoriti osnov da se taj kapital zaštiti, jer je zaštićen u inostranstvu i u privatnim fondovima, da bi imali sutra i za 20 godina svi poverenje u državne fondove, svi takođe dodavali kapital svoj za privatne fondove i time stvorili onu potrebnu finansijsku masu za obezbeđenje socijalnih uslova života svih građana.

Vidimo da je takođe način rada i rad uopšte povezan sa, rekla bih, i položajem radnika kod nas. Zalažem se da sa razvojem privrede nadoknada, nadnica, zarada radnika mora da prati taj ekonomski rast, jer rad ne sme da bude potcenjen, rad mora da ima svoju cenu i ne sme da ide ispod nivoa apsolutno njegovog vrednovanja na kvalitetan način.

Najzad smo nekoliko rečenica, ovde je dosta bilo reči o obrazovanju, postoji i privatno i državno. Ono što smatram važnim i u jednom i u drugom sistemu jeste kvalitet i znanje koje će biti pruženo mladim generacijama i svim onim koji su uključeni u sve procese obrazovanja, rekla bih, za ceo radni vek, jer više nema – završio sam školu i sad učenja nema više, ali ni i jednom ni u drugom slučaju ono ne sme da bude potcenjeno i dovedeno do nivoa kad učenici, kad studenti ne dobijaju pravo znanje i pravu osposobljenost za rad. Ne sme obrazovanje da bude dovedeno da se u državi proizvodi tzv. biomasa, odnosno deca da ne steknu pravo znanje koje će kasnije moći da na pravi način iskoriste u privredi i u radu.

Funkcionalno povezivanje sa tržištem rada u našoj reformi obrazovanja apsolutno mora da bude povezano sa tržištem rada, sa potrebama privrede i sa njegovom projekcijom u nekom narednom periodu. Smatram da u jednoj odgovornoj državi ovakvo jedno planiranje i razvoja i jedne i druge delatnosti samo može da dovede do kvaliteta i obezbeđenja onoga što stvara osnovu jedne moderne i razvijene države.

Zato očekujem da planiranje budžeta i u narednoj godini, odnosno u narednim periodima apsolutno bude zasnovano na takvim principima. Nadam se da će to ministar, odnosno i buduće vlade sve imati na umu i da će to biti princip stvaranja moderne i razvijene Srbije. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospođo Dragaš.
Reč ima narodni poslanik Danica Bukvić. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Danica Bukvić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, podržavam mišljenje Vlade po pitanju predloženog amandmana.

Htela bih samo da kažem nešto u vezi sa izdvajanjem sredstava za zdravstvo koje je predviđeno za 2020. godinu. Moram na početku da kažem da je Vlada Srbije već dosta učinila za unapređenje zdravstvene zaštite u Srbiji i da se taj trend Predlogom budžeta za 2020. godinu i dalje nastavlja, što se vidi iz činjenice da je budžet za zdravstvo povećan za 70%, odnosno on će činiti 2,4% od ukupnih izdataka ovog budžeta.

Ono što posebno želim da istaknem, to su izdvajanja koja su predviđena za preventivnu zdravstvenu zaštitu. Za tu svrhu je predviđeno 1.325.513.000 dinara, naročito za prevenciju i kontrolu vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su kardiovaskularne, maligne bolesti, dijabetes, hronične respiratorne bolesti.

Podsetila bih da svake godine u svetu umire 17,9 miliona ljudi kao posledica bolesti srca i krvnih sudova, a da trećinu svih uzroka smrti u svetu čine bolesti srca i krvnih sudova. Svetska federacija za srce upozorava da najmanje 85% prevremenih smrtnih ishoda može da se spreči kontrolom glavnih faktora rizika kao što su pušenje, nepravilna ishrana i hipertenzija.

Bolesti srca i krvnih sudova, odnosno kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i u našoj sredini i oni čine 51,7% među svim uzrocima smrti u Srbiji. U 2018. godini kardiovaskularne bolesti i maligne bolesti su činile dve trećine uzroka smrti, a svaka peta osoba umrla je od malignih bolesti. Poznato je da je rizik od kardiovaskularnih bolesti i veći kod onih koji boluju od šećerne bolesti. Kao što sam rekla, u Srbiji oko 50.000 ljudi umire godišnje od bolesti srca i krvnih sudova, i to najviše od srčanog i moždanog udara i posledica hipertenzije.

Zato je jako značajno izdvajanje sredstava za preventivni rad u zdravstvu, za skrining preglede stanovništva, za zdravstveno prosvećivanje stanovništva, jer ranim otkrivanjem i otpočinjanjem lečenja smanjiće se troškovi lečenja, smanjiće se smrtnost, povećaće se produktivnost i vratiće se radna sposobnost licima koja su obolela.

Isto tako, želim da istaknem još jednu stvar koja je obuhvaćena ovim budžetom, a što je pozitivno za zdravstvo, a to je izdvajanje značajno većih sredstava za lečenje obolelih od retkih bolesti, kojih prema podacima u našoj zemlji ima oko 450.000, mada registar obolelih ne postoji, tako da taj podatak i nije baš pouzdan, ali svakako da će ovo povećano izdvajanje iz budžeta za 2020. godini od 2,4 milijarde dinara olakšati lečenje ove grupe obolelih.

Želim da kažem da je neophodno potrebno da pored ulaganja koja većinom idu u velike kliničke centre, da se sredstva usmeravaju i u manje sredine radi unapređenja zdravstvene zaštite na svim nivoima i u unutrašnjosti, a ne samo u velikim centrima. Moram da kažem da se to već i čini. Tako je u Lazarevcu ove godine izgrađeno vanbolničko porodilište, čime je višedecenijski problem rešen.

Takođe bih htela da kažem da je potrebno da se u što skorijem vremenu obezbede na lokalnom nivou i stacionari ili neke druge ustanove koje će služiti za zbrinjavanje obolelih koji se nalaze u terminalnim fazama malignih bolesti. To u ovom trenutku predstavlja veliki problem i za obolele i za njihove porodice, tako da smatram da rešenje ovog problema treba što pre da se nađe.

Na kraju, iako ne najmanje značajno, moram da kažem da je povećanje plata u zdravstvu najveće, da će sestre dobiti 15%, lekari 10%, što je veoma značajno, a ovo je omogućeno pravilnom politikom Vlade Srbije koja je za prvih osam meseci ove godine postigla suficit u budžetu od 46,6 milijardi dinara. Ovo će svakako uticati na to da se smanji odliv kadrova i da ovi kadrovi ne odlaze u svet, a time će se obezbediti i kvalitetnije obavljanje zdravstvene delatnosti u Srbiji. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospođo Bukvić.
Sada reč ima narodni poslanik Borisav Kovačević.
Izvolite, kolega Kovačeviću.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Borisav Kovačević

Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Hvala gospodine predsedavajući.

Prvo, moje izvinjenje, nisam mogao da se uključim kad je koleginica Tomić završila. Hteo sam tad da se javim ali kad sam se ja uključio vi ste već bili dali reč koleginici Dragaš, pa bi se vratio se na ono što je koleginica Tomić govorila u onom delu u kom je govorila o navodnom plagijatu gospodina ministra.

Nije danas možda, uz ovaj amandman, to nije tema, ali jeste važno da u Skupštini zauzmemo svoj stav, jer ova Skupština je birala i gospodina Malog za ministra. Postaje sve značajnije i nije u pitanju više samo gospodin ministar kao pojedinac, sve značajnije postaje hoćemo li i kakav stav zauzeti oko toga i hoćemo li dokazati, a ima mnogo, mnogo argumenata dokazati da je to politička odluka i politički stav zauzet na jednoj visokoj instituciji, kakav je Beogradski univerzitet, jer, evo, imate sad na društvenim mrežama poslednjih dana jedno za drugim, pominju se mnoga druga imena ljudi koji su na značajnim funkcijama u ovoj zemlji da su i oni plagirali svoje doktorate, a doktori su nauka.

Hoću da kažem, namerno sam rekao da su i oni plagirali, i to je ključna stvar oko koje želim da kažem nešto kad je u pitanju slučaj gospodina ministra Malog i njegove disertacije. Nigde niste čuli jednu reč u javnom pominjanju u obrazloženju ove odluke, pa evo ni danas ne pominjemo onu drugu stranu. Ne može niko sam plagirati svoj doktorat, postoji i druga strana, s one strane njega koja je ozvaničila i potvrdila da je čovek doktorirao, odbranio disertaciju i ona to prihvatila.

Nikada neću prihvatiti nikakav stav Beogradskog univerziteta oko ovog slučaja ili bilo kojeg drugog dok ne budu saopštili ovoj javnosti i da ja čujem, pa ću onda zauzeti svoj stav, šta je to uradio Beogradski univerzitet da prođu i disertacije gospodina Malog i sad sve ove koje pominju na društvenim mrežama itd.

Gde je krivica te druge strane? Hoće li neko progovoriti kakav nam je to univerzitet? Kakav moral vlada? Ne prihvatam da su sedeli tamo ljudi nestručni koji nisu mogli proceniti pravu vrednost disertacije, koji nisu mogli tada proceniti da li je to plagijat ili nije, ne prihvatam to. Znači da nije, i to mi je najveći argument, da nije u pitanju pravo stanje stvari, nego da je politički pritisak i da je politička odluka.

I, cenjena gospođa rektorka, ono što je dozvolila da bude u rektoratu, a znamo šta je bilo i prošlo, je tada u stvari podlegala svim tim pritiscima i tada se videlo da radi pod pritiskom i neke stvari dozvoljava da se rade. Prema tome, ona je ta koja treba da ide sa svoje funkcije, a ne gospodin ministar da podnosi ostavku. Jer mi nismo birali gospodina ministra i nikoga zbog toga što je dr nauka, nego zbog onoga što je uradio dotle i što radi sad. Pa, neka izvoli gospođa neka podnese ona ostavku ako već neće da raščisti situaciju u svom nastavnom kadru na Beogradskom univerzitetu. I ako to ne raščisti mi ćemo imati opet političke odluke ubuduće, naknadne odluke i naknadnu pamet univerziteta. Kako da verujemo u taj univerzitet i njegove kapacitete ako očekujemo da će sutra opet da se pojave takve stvari.

Dakle, molim vas, ovo sam želeo i izvinite što, a evo ja uvek branim to da treba po temi da govorimo, ali mi je ovo izuzetna stvar i nisam želeo da to ne istaknem i da podsetim da treba tu stranu da gledamo.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Kovačeviću.

Reč sada ima Vesna Ivković. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Vesna Ivković

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicom, poštovane kolege, budžet za 2020. godinu je realan i u zadatim okvirima, što ukazuje na to da je budžetiranje javnih prihoda pažljivo planirano, njegov osnovni cilj je ravnomerna raspodela fiskalnog prostora, na povećanje životnog standarda, odnosno na povećanje plata i penzija. Plate za 8% do 15% više, a penzije za 5,4% po švajcarskom modelu od Nove godine.

Ovim se, kako je izjavio ministar ne ugrožava makroekonomska stabilnost a vreme je da građani osete boljitak. Budžet za 2020. godinu je realan i u zadatim okvirima što ukazuje na to da je budžetiranje javnih prihoda pažljivo planirano. S obzirom da moje kolege iz poslaničke grupe u raspravi u načelu nisu stigli da pričaju o delu budžeta za zdravstvo, ukratko ću se osvrnuti na ovu veoma značajnu oblast.

Predlogom budžeta za sektor 18 razdeo 27, to je zdravstvo, opredeljeno je 32,7 milijardi dinara što je za 13,828 milijardi više nego za 2019. godinu. Gotovo polovinu ovog iznosa čine transferi Ministarstva zdravlja, RFZO 15,1 milijarda. Glavni cilj je unapređenje i očuvanje zdravlja stanovništva Republike Srbije i održivog sistema zdravstvene zaštite. Drugim rečima, cilj je jačanje zdravstvenog potencijala nacije i postavljanje korisnika, to jest pacijenta u centar sistema zdravstvene zaštite.

Budžet Ministarstva zdravlja obuhvata sledeće oblasti, uređenje i nadzor u oblasti zdravstva, preventivna zdravstvena zaštita, razvoj kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite, razvoj infrastrukture zdravstvenih ustanova, podrška ostvarenju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, prevencija i kontrola vodećih te zaraznih bolesti. Izdvojila bih određene programske aktivnosti, a to su, preventivna zdravstvena zaštita, odnosno otkrivanje i suzbijanje faktora rizika za nastanak oboljenja kao i rano otkrivanje bolesti. Za te namene izdvojeno je milijardu i 344 miliona, što je za 201 milion više nego u budžetu za 2019. godinu.

Ovde moram, podsećanja radi da spomenem i jednu veoma važnu granu medicine, a to je zdravstvene zaštita radno aktivnog stanovništva, odnosno medicine rada kojoj smo nepotrebno umanjili značaj, a i te kako ima veliki značaj u ranom otkrivanju i sprečavanju bolesti, tako i u ranom otkrivanju i sprečavanju bolesti u vezi sa radom i profesionalnih oboljenja. Svaka država koja vodi računa o zdravlju nacije ulaže u preventivu jer samo zdrav čovek može doprineti i sebi i društvu u celini. Dodala bih jednu sugestiju, sve pohvale za povećanje plata, za povećanje kvaliteta i poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite, za ulaganje u infrastrukturu, ali naime reč je o normativima za broj lekara po broju stanovništva. Suština je da se poveća broj lekara u preventivnoj zdravstvenoj zaštiti na broj stanovnika .

Sledeća programska aktivnost je unapređenje dostupnosti zdravstvene zaštite osetljivim grupama stanovništva, kao i Romskoj populaciji.

Ova programska aktivnost obuhvata sprovođenje Akcionog plana za unapređenje zdravlja Roma od 2018. do 2025. godine i biće usmerena po poboljšanju zdravstvene zaštite ove populacije, u smislu prevencije, obavezne imunizacije, sistematskih pregleda, zaštitu reproduktivnog zdravlja i drugih aktivnosti.

Izdvojila bih još jednu programsku aktivnost, a to je zdravstvena zaštita osiguranih lica obolelih od retkih bolesti, a za te namene je izdvojeno 2,4 milijarde dinara, što je složićete se mnogo više nego 2019. godine, kada je izdvojeno 250.000 dinara. Ovo je dokaz da država i te kako ume da pokažu humanost na delu.

Osvrnula bih se i na budžetski fond za lečenje oboljenja, stanja ili povrede koje se ne mogu uspešno lečiti u Republici Srbiji.

Ovaj Fond je osnovan da bi se omogućila dodatna sredstva za ove namene za koje RFZO ne može da obezbedi sredstva od uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Najveći iznosi su planirani na programske aktivnosti, uređenje zdravstvenog sistema 10,6 milijardi, u okviru kojeg Ministarstvo zdravlja vrši uređenje sistema zdravstvene zaštite, sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja, prava iz zdravstvenog osiguranja, stručnog usavršavanja i specijalizacije zdravstvenih radnika, a posebno deficitarnih struka.

Nove aktivnosti i projekti planirani Predlogom budžeta su podrška aktivnostima banke reproduktivnih ćelija, projektu unapređenja radionukleotidne terapije i dijagnozu unapređenja primena zračenja i brahi terapije u Srbiji u okviru kojeg je predviđena nabavka opreme za Institut za onkologiju Srbije, kao i stručna edukacija zaposlenih, kao i projekat aktivnosti društva Srbije za borbu protiv raka iz koga će se finansirati rad ove humanitarne organizacije na pružanju podrške obolelima od raka i edukaciji stanovništva.

Na kraju, nije zgoreg da ponovim, da je ovaj budžet za 2020. godinu tako isplaniran da omogućava ravnotežu između rasta privrede i podizanja životnog standarda građana, povećanjem plata i penzija i investiranjem u javni investicije. Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala gospođo Ivković.
Reč ima narodni poslanik prof. dr Marko Atlagić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Poštovani potpredsedniče Narodne skupštine, gospodine Marinkoviću, dozvolite da kažem da je ovaj Zakon o budžetu najvažniji zakon u ovom godini, a za sledeću godinu koji će važiti. Da je on zaista napravljen savesno, odgovorno i da je on razvojni iako naši politički protivnici oličeni u Savezu za Srbiju tvrde da nije.

Pre nego što kažemo kakav je ovaj budžet, trebali bi da podsetimo građane Republike Srbije kakvi su bili budžeti pre dolaska SNS na vlast.

Ja ću u nekoliko rečenica samo podsetim građane da je SNS prilikom dolaska na vlast zatekla budžet i budžete, tako da kažemo, Republike Srbije i zemlju koja je bila ekonomski, industrijsku, infrastrukturno totalno devastirana, zemlju koja je bila demonizirana, u čijoj demonizaciji su učestvovali i predstavnici sadašnjeg Saveza za Srbiju, zemlju sa urušenom Vojskom i sistemom odbrane, zemlju sa prevelikom prezaduženošću, zemlju sa prevelikom nezaposlenošću 26,5%, zemlju bez vere u budućnost njenih građana, zemlju bez ikakvog međunarodnog ugleda, zemlju u kojoj su se odrekli ovi iz Saveza za Srbiju Kosova i Metohije kao sastavnog dela Republike

Srbije i zemlju u kojoj je zdravstveni sistem bio po oceni evropskih zvaničnika najgori u Evropi.

Ja ću sada nešto specifično, gospodine podpredsedniče, da kažem ko je krivac imenom i prezimenom i koliko u budžetima Republike Srbije.

Dozvolite da kažem da je jedan od glavnih krivaca zašto budžet nije veći Dragan Đilas čelnik Saveza za Srbiju, u narodu zvani kao Điki mafija, koji je u politiku ušao kao običan „gologuzan“, a iz politike kao rukovodeće funkcije izišao sa 618 miliona i time oštetio budžet Republike Srbije. Vuk Jeremić, u narodu znani kao Vuk potomak, inače član kriminalne međunarodne bande lopova i prevaranata, oštetio budžet Republike Srbije za nekoliko desetina hiljada eura. Dr Janko Veselinović, u narodu znani kao Janko „stanokradica“, poznat je po tome što je ukrao stan profesorki Milici Badži u Obrovcu, u Ulici braće Kurjakovića broj 7 i na taj način što smo morali izdržavati u navodnike, ovu profesorku dvadeset godina, oštetio budžet Republike Srbije.

Dušan Petrović, zvani Dule „kravoubica“, ili 10%, jer je za vreme dok je bio ministar poljoprivrede samo u jednoj godini dao da se pokolje 250.000 krava od ukupnog fonda 500.000 koliko je imala država Srbija u tom momentu. Poštovani građani Republike Srbije, on je još oštetio budžet Republike Srbije jer je na kraju juna 2012. godine posle izgubljenih izbora iz budžeta isplatio 8,5 miliona dinara u junu mesecu radi pravljenja plana upravljanja vodama. Ni manje ni više završili izbori 8,5 miliona. To je onaj koji onom Zelenoviću daje podršku, koji ide i blati državu Srbiju van granica naše zemlje svakodnevno.

Sledeći na redu koji je oštetio Republiku Srbiju jeste Marinika Tepić, poznata pod nazivom „golubica preletačica“, a poznata u narodu samo, pored ostalog po dve izrazite stvari. Prva stvar je što legne naveče u jednoj političkoj stranci, a ujutru se probudi u drugoj političkoj stranci.

Drugo, izvršila je pronevere u Sekretarijatu za fizičku kulturu, dok je bila pokrajinski sekretar i oštetila budžet pokrajine i države, države Srbije.

Sledeći na listi jeste Boško Obradović, zvani „lupetalo“. Zašto „lupetalo“? Narod ga zove, pita stalno, građani ga zovu, susreću i pitaju, zašto on stalno lupeta. Ja sam odgovorio, on je profesor srpskog jezika, izmislio je verovatno osmi padež „lupeti“, jer svakodnevno zaista lupeta.

Šta je taj čovek izvršio? Izvršio je upad u RIK i napao na članice RIK. Izvršio upad u opštinu Pećinci, izvršio napad na predsednika Administrativnog odbora Skupštine Srbije, dr Aleksandra Martinovića i mišom ga tukao i oštetio budžet i na taj način, izvršio upad u kabinet predsednike Narodne skupštine Republike Srbije Maje Gojković, izvršio upad u policijsku stanicu u Guči, izvršio napad na novinarku „Pink“, pokušao da upadne u REM, tražio verovali ili ne streljanje Republike Aleksandra Vučića i predsednika Vlade Ane Brnabić. Pokušaj, upad u zgradu predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, tražio od Vojske Srbije da izvrši državni udar u Srbiji. Izvršio upad u zgradu RTS sa testerama. Izvršio upad u zgradu SO Gornji Milanovac, odakle ga je čuvar izbacio iz zgrade, inače bi oštetio budžet još više Republike Srbije. Zapretio predsedniku Vučiću šamaranjem.

Na kraju, 19. novembra 2019. godine izjavio je, sada ću citirati: „Vučić mora na hitnu operaciju srca u SAD, kako bi preživeo. Baš zato, sada je pravi trenutak da intenziviraju napadi na njega iz svih oružja“.

Da li vam treba, poštovani građani objašnjavati šta ovi iz Saveza za Srbiju rade svakodnevno?

Njih izbori ne interesuju. Njih interesuje rušenje Republike Srbije.

Sedmi na spisku meni je Milojko Pantić, koji svakodnevno blati predsednika Republike, državu Srbiju i građane Republike Srbije, u narodu znani kao "ludojko" ili "ispičutura".

Pantić je mrtav pijan, vozeći automobil, izazvao udes na Brankovom mostu. Taj heroj je pobegao sa lica mesta i vozio u suprotnom pravcu. Normalno, uhapsila ga je naša policija i odvela u stanicu milicije na ispiranje. Zato je optužio, pogodite koga? Nikoga drugog nego Aleksandra Vučića.

Vi i niste verovali, poštovani građani, meni kada sam rekao, ima godinu dana, da je Milojko Pantić ispičutura. Sada, posle ovog incidenta, zaista i jeste, a oni koji ga znaju, zaista je jedna obična ispičutura.

Sledeći na spisku koji oštećuje budžet Srbije jeste Sergej Trifunović, u narodu znani kao "Sergej pišoje". Taj je izjavio da će pišati po grobu predsednika Aleksandra Vučića. Taj čovek je oštetio budžet Srbije sa onom svojom nevladinom organizacijom. Da se s njim puno ne bavim, samo da citiram njegovu koleginicu Biljanu Srbljanović zvanu "kokainović": "Neoprani lažljivi Sergej, to vam je taj vođa protesta, uvek podmukli lažov, uvek mi se ulizivao, bio zlatna medalja u uvlačenju u dupe, uvek lagao, uvek smrdeo, uvek se grabio za novac, obrok, piće, nikada se nije prao, a uvek je varao kolege". Završen citat. O njemu zaista nema potrebe više govoriti.

Milojičić Radoslav Kena, u narodu zvani "Kena pivopija", taj je oštetio budžet Republike Srbije i budžet svoje opštine Smederevska Palanka. Narodni poslanik je u ovom visokom domu, a vidite da ga nema i nikada ne dolazi. Bio je predsednik SO Palanka. Nezakonito je potrošio iz budžeta opštine, kao predsednik opštine, na pivo 457.710 dinara, samo u 2016. godini. U kafiću "Atrijum" potrošio je 110.800 dinara na kafu, pivo…

(Predsedavajući: Kolega Atlagiću, izvinite molim vas, molim poslanike da ugase tu muziku, nema smisla, nismo u kafani nego smo u cenjenom domu Narodne skupštine.)

… u kafiću iz budžeta…

(Predsedavajući: Dobro, ima pravo svako da govori šta želi, ali to ne znači da sad možemo da puštamo muziku, da gađamo jedni druge papirima. Nema smisla.)

Ne mogu me omesti, mogu puštati koliko hoće muziku.

Nezakonito je potrošio iz budžeta opštine Smederevska Palanka 457.710 dinara na pivo. U kafiću "Atrijum" potrošio 110.800 dinara, na kafu i pivo, iz budžeta opštine. A 15. 05. gospodnje 2016. godine potrošio je dodatno na pivo 139.850 dinara i tako oštetio budžet i džepove, poštovani građani, vaše. Još nije u Smederevskoj Palanci obrisan grafit koji su mu građani napisali, a ja ću ga citirati: "Istina je živa, u Palanku nema piva, ostalo je samo pena, popio ga žuti Kena. A pivo je bilo skupo, em ga pio, em se u njemu kupo. Što pije kafana, budžet plaća sve, ja sam žuti Kena, iz Glibovac bre."

Dragan Šutanovac, u narodu zvani "zgrabinovac" oštetio budžet Republike Srbije samo sa jednom transakcijom, sa onim koji nas svaku veče kritikuje na TV ekranima, a to je onaj bivši guverner Šoškić, samo sa jednom transakcijom, sa 260 miliona dinara. To ne kažem ja, nego kaže državni revizor.

Zoran Živković, u narodu znani kao poljoprivrednik u pokušaju. Šta o njemu reći, kako je oštetio budžet Republike? Samo jednu cifru - taj bivši predsednik Vlade oštetio je budžet Republike za 536 hiljada evra samo po osnovu jedne subvencije, što je digao za vinograde. A umesto da radi vinograde, on je kalemio vinovu lozu na travu. Poznat je taj njegov rad.

Boris Tadić, zvani "lipicaner", za šest meseci, dok je bio predsednik države, oštetio je budžet Republike Srbije na taj način što je potrošio više 40 miliona dinara nego Tomislav Nikolić u istom periodu. Tako su trošili, što bi naš narod rekao - trajbili pare građana Republike Srbije i zato danas napadaju Sinišu Malog.

Nenad Čanak, zvani u narodu "Neša gicoje" rekao je da će se zalagati za priznanje nezavisnog Kosova kao predsednički kandidat.

Čedomir Jovanović, zvani "Čeda duvanović", po raznim osnovama oštetio je budžet Republike Srbije za nekoliko hiljada tona pšenice.

Velimir Ilić, zvani "direktor kraduckanja", šta o njemu reći? Sećate se kad je govorio - kraduckajte malo, a danas je glavni kritičar nas ovde, zato što vodimo računa o svakom dinaru u budžetu Republike Srbije.

Dušan Teodorović, evo ga, akademik, zvani "glavotres". Videli ste ga sinoć na TV ekranima. On se trese, ja ću pokazati, ovako glavom trese kada se spomene SNS i predsednik države, Aleksandar Vučić. I narod zato i kaže - evo akademika glavotresa. Šta o njemu reći? To je čovek koji je za vreme bombardovanja pobegao iz Srbije u Ameriku, na doškolovanje CIA-e, vratio se nakon dve godine, da bi mogao ovo raditi što radi. Inače je oteran sa Saobraćajnog fakulteta zbog nerada i neodgovornosti.

Sledeći, 17. po redu je prof. dr Rade Veljanovski, među profesorima zvani "Rade jajara". Zašto? Zato što je oštetio na razne načine budžet i svakoga fakulteta a i države Srbije, jer je vršljao oko doktorata.

Profesor dr Ognjen Radonjić, gle čuda ovoga, čudim se profesoru Zecu koga je za asistenta uzeo. Radonjića? Zvani "profesor tortura". O njemu sam ja govorio na prošloj sednici jer, kako kaže jedan njegov student, on ima patološku potrebu da ponizi studenta. Čak je poverenik za informacije tražio ocene studenata, a nije mogao da dođe do njih. Taj danas predvodi proteste i pljuje nas u časopisima, čestite ljude. To je jedna hulja od profesora. Da je profesor, ne bi to radio svojim studentima.

Profesor dr Jovo Bakić, po treći put docent, zvani "govnar", jer je rekao, citiram, da objasnimo ovde…

(Predsedavajući: Profesore, ako možete samo da se uzdržite od tih termina. Ne moramo ovde. Hvala.)

Da objasnimo, potpredsedniče. On je rekao za Aleksandra Vučića, citiram: "da je izmećar Angele Merkel". Završen citat. Zašto, gospodine potpredsedniče, niste nikad ni vi, ni neko, upitali se zašto on to govori predsedniku države, a kad ja citiram njega, onda vi i novinari mene upozoravate? Jel tačno, gospodo narodni poslanici? Jel tačno, poštovani građani Srbije? Tačno je. Nikada ni jedan novinar, nikada ni jedan političar iz Saveza za Srbiju nije mu prigovorio. A kad sam ja rekao samo šta bi bilo kad bih ja rekao da je on govnar, a govnar ne znači ono što vi mislite, potpredsedniče, to znači – nerazuman čovek. Pogledajte knjigu profesora Petrovića, „Srpski govori u Vojvodini“ u četiri toma, pa ćete videti šta znači. Ja se ne bavim i ne vređam ljude kao vi.

Zoran Lutovac, zvani u narodu "zalutovac", jer mu građani kažu - zalutao u politiku, evo, ponovo mu se stranka raspala juče.

Balša Božović, golobradi gusar sa Maldiva. Taj sa Maldiva letuje non-stop, ali sigurno ne od svojih para. Taj se dobro nafatao dok je bio na nivou grada Beograda.

Goran Marković, 22. na spisku, u narodu zvani „bumbar“. Šta reći o njemu kad svakodnevno blati predsednika države i uvažene narodne poslanike i Vladu Republike Srbije? Jedino mogu da mu preporučim ono što sam mu preporučio, da sve one bljuvotine koje je o nama rekao da uokviri i stavi u svoju dnevnu sobu i da se podseti na nivo civilizacijske kulture.

Bojan Pajtić, u narodu zvani „rodoljubac“. Zašto? Dok je bio predsednik Izvršnog veća Vojvodine zaposlio je i 20. koleno. Ne kažem ja to, opet, gospodo novinari, da ne mislite da ja to kažem, i oštetio budžet Republike Srbije i Pokrajine Vojvodine, to kaže Goran Ješić. Evo, ja ću ga citirati: „Bojan Pajtić je zapošljavao u Izvršno veće tetke, sestre, strine, svastike, supruge i kumove“. Završen citat. Dalje dodaje, citiram: „Od 670 zaposlenih u Izvršnom veću, on je povećao rodbinom na 2.700“. Završen citat. To kaže Goran Ješić. Nisam ja to rekao, a mene znaju da prozivaju.

Na koncu bajna Sanda Rašković Ivić, zvana „bundašica“. Zašto, to već i vrapci znaju, a da kažem u čemu je oštetila budžet Republike Srbije dok je bila u Komesarijatu za izbeglice. Enormno je trošila. Negde pola miliona na ludorije je potrošila. Ta žena je izjavila da se u Srebrenici desio genocid, što nije tačno. Ni jedan relevantni zapadni istraživač, ja ih 60 mogu sad nabrojati, nije to potvrdio. Drugo, izjavila je isto tako da je „Oluja“ humanitarna akcija dva puta na HRT-u.

Poštovani građani, ne samo što ona je to lagala, nego ona svakodnevno laže. Evo, da vas podsetim šta je lagala 5.11. u ovom visokom Domu ovde na sednici 2018. godine, u 13 časova i 33 minuta. Rekla je prilikom najave odlikovanja Aleksandra Vučića od strane Vladimira Vladimirovića Putina, citiram, ovde, u stenogramu je rekla: „To je laž, od toga nema ništa“. Završen citat. Istina je da je Aleksandar Vučić dobio najveće odlikovanje. Posle Nikole Pašića čini mi se da niko nije to dobio.

Da ima malo morala, poslaničkog, profesorskog, ljudskog, došla bi u ovaj Visoki Dom, stala bi nasuprot nas da se izvini, ne nama, ne ni Aleksandru Vučiću, nego građanima Republike Srbije.

Dozvolite na kraju, koleginica Tomić je rekla o profesoru Trebješaninu. Nemojte, molim vas, o njemu govoriti. Taj čovek nije silazio sa televizijskih ekrana četiri, pet godina blateći državu i saučestvovao je sa onima koji su pljačkali sedam godina budžet Republike Srbije i to sa nekim psihološkim svojim, tzv. "frazama“. Taj čovek nema ni stida, ni morala. On je sinoć izjavio, ako ste čuli za Vacić, kaže - Vacić ne bi trebao, ono neki Vacić, ne znam ja ko je taj Vacić, da je rekao za Zelenovića da treba da pliva po nekakvoj reci, je li, ali, kaže, može se neko naći, pa to učiniti.

Ja pitam, poštovani profesore Trebješanin, šta mislite, da vas niko ne prati? Pa, svaku vašu rečenicu ja imam 12 godina izrečenu na televizijskim ekranima. Pitam vas zašto niste ukorili svog kolegu na Fakultetu Jovu Bakića, koji je rekao da ćemo plivati po Savi i Dunavu, kao što su ustaše govorile od 1941. do 1945. godine? Da li ste ga upozorili? Da li ste mislili da nema „ludih“ koji će pokušati da izvrše neke nečasne radnje i predsedniku države i poslanicima SNS i koalicionih partnera naših, itd? Dakle, da vidite dvoličnosti o moralu.

Na koncu, ja ću završiti ovom rečenicom, poštovani potpredsedniče, vrlo važnom za državu Srbiju. Niti jedan… nisi trebao ni doći, ti dođeš godišnje jednom, Đuriću. Niti jedan nemački intelektualac, niti jedan nemački novinar ili publicista nikada neće raditi na štetu sopstvenog naroda i države. Nikada o njima neće nešto reći ružno, kaže jedan Nemac jednom našem Srbinu - pojedini srpski intelektualci, političari i novinari, mahom aktivisti opozicionih stranaka, sada stranke Savez za Srbiju, dolaze u ovom slučaju u Nemačku, ali i druge evropske zemlje, je li, zapadne zemlje, i propagiraju antisrpske stavove pod firmom demokratija i oslobađanje od diktature. Završen citat.

Na šta vas, poštovani građani, vi koji pamtite, ovo podseća? To je bilo 5. oktobra. To je i sada na sceni, ovi što šetaju. Isti ljudi, iste reči i u ovoj Skupštini i na ulici i na TV ekranima. Njih ne interesuje ništa drugo nego ulica. To kaže akademik vajni Teodorović, sinoć ste ga čuli - samo ulica i rušenje ulice. Poštovani poslanici, da li možete verovati da to profesor Univerziteta i akademik kaže? Pa, u političke stranke, ko mu brani, pa politički delujte!

Na koncu samo jednu rečenicu o doktoratu Siniše Malog. Specijalno ću se o tome oglasiti narednih dana. Samo da kažem jednu rečenicu, a to je da je to čista politička stvar.

Gospodine ministre, budite hrabri, budite istrajni, pravda je na vašoj strani. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, prof. Atlagiću.
Sada reč ima narodni poslanik prof. Mihailo Jokić. Izvolite.