Četvrto vanredno zasedanje , 20.07.2023.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/151-23

2. dan rada

20.07.2023

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:15 do 22:40

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Dobro.
Vi ste meni sada rekli šta vi smatrate i ako bude bilo potrebno možemo oko toga što vi smatrate i da se izjasnimo.
Samo jedna stvar, vi ste svesni da ta pitanja idu pre svega prema RTS-u. Da li je prenos ili nije prenos to je u njihovim rukama.
Vaša poslanica, i na to sam podsetio i Zavetnike maločas, je novinar i urednik na tom istom RTS-u. Što se ne dogovorite?
(Srđan Milivojević: Postavićemo vam ponovo sva ova pitanja u prenosu.)
Što se ne dogovorite, ljudi? Ako hoćete da budete u prenosu ceo dan vi to najlakše možete da iskomunicirate. Imate tu mnogo više uticaja nego ja ili bilo ko drugi u ovoj sali.
(Srđan Milivojević: Želim da se izjasnimo.)
Da se izjasnimo? Nikakav problem, ali eto, sa vama svaki put isto.
Znači, sad je problem što ste vi govorili, što vam je pružena prilika onda kad ste se javili, što niste ostavljeni za nešto kasnije.
Znam ja to što vi postavljate svaki put isto. Tražite nešto, bude vam omogućeno, onda kukate – a zašto mi? Sve što sami tražite posle vam ne valja.
Ala ste strašno uskraćeni u životu za sve, čemu je najpostojaniji svedok ona Gazela na kojoj ležite i u ovom trenutku.
Idemo dalje. Otvaramo raspravu za danas.
Dakle, prelazimo na listu.
Prva na listi je Rozalija Ekres.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Rozalija Ekres

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, uvažene premijerko, uvaženi ministri sa saradnicima, ovlašćeni predstavnik naše poslaničke grupe, narodni poslanik Akoš Uljhelji je u svom izlaganju nagovestio da će poslanici poslaničke grupe SVM podržati predložene zakone koji se nalaze na dnevnom redu sednice.

Želim naglasiti da dajemo punu podršku i predlozima zakona vezanim za sporazume i ugovore o zajmu.

Ovo ističem zbog toga što na sednicama Odbora za finansije kolege iz redova opozicije ovaj odbor često maliciozno nazivaju odborom za zaduživanje. Međutim, treba naglasiti da je stvaranjem stabilnih uslova poslovanja naša ekonomija ušla u investicioni ciklus 2015. godine i od tada investicije po obimu predstavljaju znatan deo rasta ekonomije.

Ulaganja u infrastrukturu, razvojne projekte u energetici, zaštiti životne sredine, obrazovanju, nauci, zdravstvu su generator daljeg privrednog rasta i razvoja društva.

Smatramo da su uravnotežene javne finansije naše zemlje uz sprovođenje predviđenog smanjivanja javnog duga na oko 52% BDP-a stabilan osnov i garant opravdanosti predloženih kreditnih aranžmana.

Predlogom zakona o privrednom registru majki i drugih lica kojima se uplaćuje novčana pomoć u iznosu od 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti. Predviđa se opravdana, ciljana podrška namenjena pre svega deci predškolskog i školskog uzrasta. To je upravo ona grupa mladih ljudi koja prethodnim merama kada je država finansijski potpomogla penzionere i građane od 16 do navršenih 29 godina života nije bilo obuhvaćena.

Savez vojvođanskih Mađara smatra da je obzirom na izuzetan značaj socijalne zaštite neophodno da država nastavi sa merama podrške kako bi se delimično ublažile ekonomske posledice u današnjim teškim svetskim i domaćim okolnostima.

Naša poslanička grupa će podržati i predložene izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, jer su ne samo deo naših aktivnosti, već stub našeg programa u poslednjih blizu 30 godina. Dobrobit i očuvanje porodice, dece i zajednice su vrednosti za koje se zalažemo. Naime, u više navrata smo ukazivali na nejednak tretman preduzetnica, odnosno žena koje obavljaju samostalnu delatnost i rad van radnog odnosa.

Dok su sedamdesetih godina prošlog veka zemlje sa višim natalitetom bile one u kojima su žene uglavnom ostajale kod kuće kao majke i domaćice, danas su to zemlje u kojima su žene ravnopravno zastupljene na tržištu rada i imaju konkretnu pomoć od države u usklađivanju karijere i majčinstva, zemlje u kojima žene mogu slobodno raditi i uz malu decu i ne moraju strahovati da će ostati bez posla. Ekonomsko osnaživanje žena je osnov za postizanje rodne ravnopravnosti, ali i uslov za održivi razvoj društva.

Važećim zakonom su za očeve čije supruge obavljaju samostalnu delatnost propisani stroži uslovi u odnosu na očeve čije su žene zaposlene kod poslodavca. Predlogom zakona u proceduri izvršena je dopuna kojom se omogućava da otac deteta koji je u radnom odnosu posle navršena tri meseca života deteta koristi odsustvo sa rada radi nege deteta i naknadu zarade za to vreme, a ukoliko je dete bolesno i odsustvo sa rada radi posebne nege dete u dogovoru sa majkom deteta koja je lice koje samostalno obavlja delatnost ili kao nosilac porodičnog, poljoprivrednog gazdinstva ima status lica koje samostalno obavlja delatnost.

Pored toga, preduzetnice koje rode treće i svako sledeće dete moći će da ostvare pravo na odsustvo sa rada u trajanju od dve godine. Iskustvo potvrđuje da za većinu žena ravnoteža između poslovnog i privatnog života predstavlja ključnih faktor u odlučivanju da li će pokrenuti sopstveni biznis. Da zaključim, u danu za glasanje naša poslanička grupa će glasati za sve predloge koji se nalaze na dnevnom redu. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Aleksandar Jerković.
Izvolite.
...
Bunjevci građani Srbije

Aleksandar Jerković

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Poštovana predsedavajuća, poštovani ministri, predsednice Vlade, poštovane kolege narodni poslanici, gospođo Brnabić, na ovoj sednici vi nas zadužujete, zapravo našu decu dok našim živim realnim parama plaćate botove da klikću po internetu, da nas vređaju za naše pare i prave privid Vučićeve moći.

Predložio bih vam nešto. Kada roditelji mogu da SMS skupljaju pare za lečenje svoje dece, što onda vi od vaših simpatizera recimo ne tražite pomoć na isti način, pa ako stvarno imate živih tih 1.800.000 birača i ako oni stvarno nisu ucenjeni i ne mrze vas zbog ovakvih koji dobacuju, između ostalog, dakle zašto ne prepustite ljudima da koji podržavaju vašu politiku tu politiku i finansiraju. To bi bilo negde fer. Znači da na taj način dolazite do para umesto što naplaćujete za ovakve stvari svim građanima Srbije.

Moram da vas podsetim da ste na vlast kao SNS došli pričama o spornim privatizacijama. Dakle, sada 12 godina kasnije, ne samo da niste ispitali nijednu od tih privatizacija, vi ste gospodo, dakle, ovim zakonom poklonili, odnosno, poklanjate 15 miliona kvadratnih metara građevinskog zemljišta tim istim tajkunima.

Hoću da vas podsetim da ste takođe dobili podršku građana kada ste se kandidovali na izborima da ćete ukidati agencije. Koliko vidim, niste ukinuli nijednu agenciju, ali zato ovim zakonom dodajete jednu novu agenciju. Onda se postavlja pitanje čemu zapravo služi ministarstvo.

Što se tiče ovog zemljišta koje danas poklanjate, hoću da vas pitam da li je ono ikad bilo u vlasništvu ovih firmi koje su privatizovane? Pa, nije bilo nikada, to je bilo zemljište koje država ovog naroda dala tim preduzećima na korišćenje dok su radile nešto u opštem interesu ove države.

Sada, naravno, ovde se postavlja jedno pitanje proporcija, odnosno, nekih bruto domaćih proizvoda i sličnih stvari koje samo možda ekonomisti mogu da razumeju, ali evo, probaću građanima Srbije da pojasnim zapravo o čemu se ovde radi. Dakle, građani Srbije pre 12 godina kada je Aleksandar Vučić i SNS dolazila na vlast, četvoročlana porodica bila je zadužena za osam hiljada evra, danas, ste vi i vaše porodice zaduženi za po 20 hiljada evra. Morate da znate da kada nas zadužuju to nisu obični papirići to je neko radno vreme, mi njima zapravo predajemo neke radne sate naših život. Mi ćemo morati da radimo mnogo sati, mnogo dana i mnogo godina da taj novac vratimo. Podelite samo 20 hiljada evra sa vašim radnim satom i shvatićete o čemu se radi.

Sada, vi ćete naravno, reći izgradili smo auto-puteve. Tačno je, ali pogledajte čak i taj najskuplji kilometar auto-puta na svetu danas se više rekonstruiše nego što se koristi. Dakle, ja kad krenem Milošem velikim, više vidim da su neke deonice blokirane, jer se rekonstruišu, a uz to hoću da vas podsetim na još jednu stvar kada koristite taj auto-put, vi svaki put platite putarinu isto kao i onaj stranac koji je koristi. Dakle, radi se o istom iznosu.

S druge strane, vi kažete konverzija je beznačajna. Hajde da vidimo jednu stvar, to je jedna kolizija, s jedne strane pričate da je konverzija beznačajna i da država Srbija ne bi dobila nikakve značajne prihode, a onda već u sledećoj rečenici govorite da je to prepreka za razvoj privrede i da predstavlja prepreku investitorima. Dajte, dogovorite se ako su ta sredstva beznačajna, zašto su onda prepreka investitorima, ako su značajna, zašto značajna sredstva stavljate u privatne džepove nekim ljudima.

Znate šta, mene to podseća na onaj vic kada pita mama malog Pericu, kaže – sine jel lepo da se krade, a on kaže – mama pa znaš šta, ako ja ukradem lepo je, a ako ukradu meni, onda je to ružno. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala.
Pravo na repliku Marina Raguš. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
Hvala, gospođo predsedavajuća.

Mene verujte, kolega ovo podseća na priču da je u srpskoj politici neretko kada je većina kolega iz opozicije u pitanju sve lično. Vama nije bio problem da sarađujete sa SNS kao marketinški stručnjak jel tako? Godine 2010. jel tako? Gde je celokupna ta vaša kritika bila 2010. godine ili sve ovo naknadno zbog toga što više niste bili u prilici da kako poslanicima, tako i SNS nudite vaše profesionalne marketinške usluge? Dakle, još jednom, a pričali smo o tome nekoliko puta, ništa gore u srpskoj politici i za interese srpskih građana, građana države Srbije nije osim tog momenta ličnog.

Mi danas i ovih dana pokušavamo da ispravimo ono što se posle 2000. godine provodilo, ozakonjavalo, donosilo, kao zakoni, a imalo isključivo lično momenat, gde je dobar deo građana Srbije obeshrabren i da dobar deo građana Srbije sve nas i politiku doživljava na najgori mogući način, jer je sve lično. Ako bi počela da navodim takođe, primere drugih kolega poslanika iz opozicije da malo, jedan po jedan sloj odvrćem, opet je sve lično. Neko nije dobio mesto na državnom fakultetu, neko nije dobio posao, neko nije izgradio mini-hidro centralu i sve je lično.

Pa, zašto to radite? Vi hoćete da ubedite građane Srbije da se posle 2012. godine ne gradi kao nikada do sada. Vi hoćete građanima Srbije da kažete da BDP nije udvostručen u periodu od 2012. godine do sada.

Koristim podjednako koleginice vreme koje predsednik ili predsedavajuća Skupštine svakome od vas dodeljuje, a meni neretko uskraćuje. Ma, da, da, da, ali vas vređa ta pozicija na državnom fakultetu i to je lično.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Hvala, koleginice Raguš.
Reč ima ministar, Goran Vesić.
...
Srpska napredna stranka

Goran Vesić

| Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Ne znam koliko će vremena vam trebati da radite, ali će vam trebati mnogo vremena da naučite, pošto smo pričali i na javnom slušanju, ali očigledno ništa niste naučili, pa moraćemo ponovo da ponovimo sve iz početka.
Dakle, kao što smo više puta rekli, BDP Srbije 2012. godine iznosio je 34 milijarde. Srbija je bila zadužena 74% tog BDP, a BDP naše zemlje prošle godine iznosio je 60 milijardi, zaduženi smo oko 50%, što znači da smo među najmanje zaduženim zemljama Evrope. Kada poredite koliko su zadužene zemlje EU, mnoge zemlje EU videćete da su u odnosu na BDP mnogo više zadužene od Srbije.
Srbija se razvija i dobro je što svi konstatujemo da se grade auto-putevi. Dobro je što konstatujemo i dobro je što znamo i razumemo da se u ovom trenutku gradi 492 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, da je od 2012. godine do danas izgrađeno 405 kilometara auto-puteva. Miloš Veliki auto-put je otvoren za saobraćaj 2019. godine, potpuno normalno da se taj auto-put kao i svaki drugi održava. Od putarina Srbija će ove godine zaraditi 350 miliona evra, prošle godine je bilo oko 300 miliona evra. To samo govori više nego jasno da je više automobila na našim putevima u odnosu na prošlu godinu, prvih šest meseci imamo 4,7% više automobila, odnosno preko 12% veće prihode. Međutim, za održavanje tih puteva, računajući lokalne puteve, odnosno magistralne i regionalne, treba mnogo više novca.
Prema tome, nastavićemo da unapređujemo, da putevima obezbeđujemo nova sredstava kako bi se naplatila putarina, zato će se i uvesti putarina na putevima prvog B reda za kamione preko sedam i po tona. Zato smo zabranili kaminima u tranzitu stranim da koriste lokalne puteve i regionalne puteve, već smo ih uputili na auto-puteve, kažnjavamo ih kada siđu sa auto-puteva i zato obezbeđujemo veći prihod.
Kada je u pitanju železnica, do 2012. godine, ukupno je rekonstruisano 31 kilometar železnice.
Od 2012. godine do danas rekonstruisano je 806 kilometara železnice. Od 1976. godine nije izgrađen nijedan centimetar nove pruge. Od 2012. godine do sada izgrađeno je 108 kilometara novih pruga. Trenutno gradimo 108 kilometara pruge prema Subotici koja će biti završena do kraja sledeće godine.
Kada govorimo o Zakonu o planiranju i izgradnji, ja sam zaista očekivao da se govori o tome koliko taj zakon donosi transparentnosti i koliko dolazi ubrzanje u izdavanju građevinskih dozvola. Očekivao sam da će nekoga interesovati kako ćemo sada zaštiti građane pošto smo naterali, pošto će investitori morati da daju polisu osiguranja od štete trećim licima kada grade, kako bi mogli da se građani koji eventualno imaju štetu prilikom gradnje, zaštite.
Očekivao sam da ćemo govoriti o tome kako je sada uvedena obaveza da se pre dobijanja upotrebne dozvole da dokaz o kretanju građevinskog otpada.
Očekivao sam, takođe, da pričamo o tome kako je primenjeno šest direktiva EU i kako smo se potpuno usaglasili kada je pitanju izgradnja odnosno sektor izgradnje sa EU, kako smo prihvatili sertifikate zelene gradnje za sve objekte preko bruto površine preko 10 hiljada kvadrata i za sve javne objekte, kako smo uveli energetske pasoše koji će biti obavezni narednih 10 godina, kako polako kad je ovaj sektor u pitanju naše propise potpuno sinhronizujemo sa propisima EU.
Očekivao sam da pričamo o tome koliko više imamo radnika kada je u pitanju sam sektor izgradnje. Očekivao sam da razgovaramo upravo o takvim stvarima. Očekivao sam da pričamo o tome šta se sektor građevinarstva donosi Srbiji, pa je potrebno da ubrzamo procese.
Očekivao sam da neko zaključi, recimo, da je vrednost ukupne godišnje izgradnje 2021. godine u odnosu na 2013. godinu porasla za ukupno 307%. Da, recimo, pokažemo da je učešće u BDP-u građevinarstva 2013. godine iznosilo 3%, a onda iznosilo 2021. godine 6%. Prošle godine je iznosilo skoro 7%.
Očekivao sam da razgovaramo o tome kako je prošle godine u sektoru građevinarstva radilo 169.771 zaposlen, a u prvom kvartalu ove godine 170.255 zaposlenih i to u trenutku kada postoji recesija u građevinarstvu u čitavoj Evropi.
Očekivao sam o tome da pričamo šta sve možemo dodatno da uradimo kako bismo ovaj sektor pomogli, jer u rast ovog sektora imamo najveće šanse za rast BDP, zato što u poljoprivredi, nažalost, zavisimo od sunca i od vremenskih prilika. Bez obzira na sve dobre mere koje sprovodimo, ovde je sve u našim rukama i možemo mnogo toga više da učinimo.
Prosečna plata u građevinarstvu je bila 2012. godine 43.781 dinar, 2022. godine je porasla na 64.577 dinara. Znači 47% ili 20 hiljada, nešto malo više, skoro 21 hiljadu dinara je povećana plata u građevinarstvu.
Očekivao sam da pričamo o nedostatku radne snage u građevinarstvu i kada pričamo o zakonu koji je takođe na dnevnom redu, koji je donet, između ostalog, na zahtev ministarstva na čijem sam ja čelu, da pričamo koliko nam je potrebno da obezbedimo nove radne snage da bi ovaj sektor rastao. Umesto toga, čujem prazne priče i mislim da bi bilo dobro da razgovaramo o tim stvarima.
Da ponovim. Kada je u pitanju konverzija, mi pričamo o pet hiljada lokacija. Većina tih lokacija ili ogromna većina ili najveći deo se nalazi u firmama u stečaju. Nema grada u Srbiji ili skoro da nema grada u Srbiji koji nema neku od tih firmi u stečaju i znaju dobro šta se dešava, da su te lokacije zarobljene, da bi bilo mnogo bolje da ih stečajni upravnici prodaju, da se namire poverioci, a da se na tim lokacijama nešto radi.
Pričao sam o slučaju Pirota gde u centru grada postoji lokacija na kojoj treba da se gradi intermodalni terminal i ne može da se reši dok postoji konverzija, jer stečajni upravnik ne može da sprovede konverziju.
Pričao sam o tome koliko će to pomoći da se reše pikovi, mi ih tako kolokvijalno zovemo, koji su vlasnici zemlje u Altini, Busiju, Ugrinovcima i mnogim drugim delovima Beograda, ali ne samo Beograda, gde su ljudi sagradili kuće posle zločinačke akcije „Oluja“, kada su morali da izbegnu.
Pričali smo o tome da po sadašnjem Zakonu o konverziji svo zemljište ispod objekta, kao i svo zemljište za redovnu upotrebu nikada nije bilo predmet konverzije i zato imamo nešto malo više od 30 miliona evra prihoda u budžetu za 12 godina. Znači, samo ono što nije zemljište za redovnu upotrebu i samo ono što nije zemljište ispod objekta je bilo i uvek, po sadašnjem zakonu, predstavlja konverziju.
Pričali smo o tome kako je članom 102. Zakona o planiranju i izgradnji, inače taj zakon postoji u zakonima o planiranju i izgradnji od 2003. godine, nije uveden juče. Nije uveden pre pet godina, već od kada postoji Zakon o planiranju i izgradnji u tom obliku kakav imamo i danas. Menjan je, naravno, u međuvremenu, ali prvi put smo tada dobili Zakon o planiranju i izgradnji i taj zakon je tada donet da bi se izbeglo to što je u Ustavu postojalo ograničenje o raspolaganju građevinskim zemljištem. Od 2006. godine mi nismo imali pravo na privatnu svojinu na građevinskom zemljištu.
Postoji princip jedinstva nepokretnosti, gde zemljište ispod objekta deli sudbinu objekta.
Pričali smo o tome da je skoro 94% konverzija urađeno bez naknade, za nula dinara, ali da ti postupci traju dve, tri, četiri, pet. Čuli smo na javnom slušanju predstavnika jedne kompanije da im postupak traje osam godina i da ne mogu da reše taj problem, a inače spremaju investiciju od 600 do 800 miliona evra, a ovde smo čuli jednog poslanika koji je rekao – pa, što ne čekate još malo? Neko ko želi da uloži 600 miliona evra da čeka još malo, a inače za taj grad bi tih 600 miliona evra investicija i tih 200 -300 ljudi koji će raditi mnogo značilo.
Prema tome, ovo je institut koji je anahron, koji ne postoji ni u jednoj republici bivše Jugoslavije. Pričam o republikama bivše Jugoslavije, jer mi smo imali isti sistem upravljanja nad građevinskim zemljištem u prošlosti. Ni u jednoj. U svim drugim republikama bivše Jugoslavije ovaj problem su rešili upravo na ovaj način kako ga mi danas predlažemo. Da je mogao da se reši drugačije, pa što mislite, da ne bi oni hteli takođe da uzmu pare, nego ne mogu na tome da se uzmu pare i to svi znaju. To čak znaju oni koji kritikuju ovo.
Kritikuju nas da smo uveli agencije oni koji su se bunili kada smo ovu agenciju ukidali 2014. godine.
Mislim da je to bila greška, da je trebalo da postoji agencija za prostorno planiranje. Tada su se ti bunili što se ukida ta agencija, a sada se bune kada je osnivamo.
Pričamo o tome da ovaj institut koči razvoj Srbije i ne donosi nikakve prihode. Pričamo o tome da će samo sa jedne lokacije, bilo koje od ovih pet hiljada, biti više prihoda za državu kroz porez na imovinu kroz kupovinu građevinskog materijala, kroz zapošljavanje radnika, kroz porez na dohodak, kroz porez na prenos apsolutnih prava, kroz kupoprodajne ugovore.
Znači, tražite da ostavimo recidiv prošlosti i komunizma jedini u bivšoj Jugoslaviji. Evo, Makedonija prodaje to.
Inače, juče sam rekao da to rade za jedan denar. Rade za jedan evro. Bila je moja greško. Jedan evro je vrednost 60 denar. Makedonija to radi za jedan evro. Bosna je to probala da uradi i imala isti ovakav zakon. Pobegli su brže bolje. Posle par godina je bio nesprovodiv. Slovenija i Hrvatska nikad nisu imale. Nijedna zemlja bivše istočne Evrope nema ovakav institut.
Prema tome, izmene ovog zakona znače napredak Srbije i nije tačno da se to odnosi samo na neke ljude koji su kupili fabrike, jer to je laž. Činjenica je da je većina tih lokacija u stečaju, a da, između ostalog, hiljade ili desetine hiljada ljudi čeka da reši problem legalizacije upravo na zemljištu tih fabrika u stečaju.
Ovaj zakon je donet kao lična osveta predsednika Tadića prema privrednicima sa kojima nije bio u dobrim odnosima i ovo je nauk da ne treba da se donose zakoni ni u korist pojedinaca, a ni protiv pojedinaca. Zakoni se ne donose za pojedince. Donose se za opšte dobro, kako bi zemlja napredovala, a ovaj zakon je opšte dobro.
Iskoračimo više iz tog šinjela i napustimo više to kardeljevsko upravljanje građevinskim zemljištem.
Da podsetim, pošto su mi rekli ovde da ima nekih mlađih koji ne znaju ko je Edvard Kardelj. To je bio komunistički ideolog i , između ostalog, bio je i predsednik Savezne Vlade itd. Između ostalog, ovaj sistem upravljanja građevinskim zemljištem upravo je recidiv toga.
Na kraju, ove izmene zakona podržala je čvrsto EU i zaista ne mogu da verujem da neko ko misli ili ko se zalaže za Srbiju da uđe u EU bude protiv ovih zakona, jer ovi zakoni znače usaglašavanje naše sa EU. Usvajanje ovih zakona znači da ćemo zatvoriti Poglavlje 1, to su javne nabavke i ukidanje zakona leks specijalis, ali to ide u paketu. To znači da ćemo moći da zatvorimo Klaster 1. Znači, usvajanje železničkih zakona, to znači potpuno usaglašavanje naše sa EU kroz Zakon o železnici i Zakon o interoperabilnosti železničkog saobraćaja, to znači zatvaranje Poglavlja 14. i Poglavlja 21. Poglavlje 14 je transport, Poglavlje 21 su sistemi, interevropski sistemi.
Prema tome, ajmo da gledamo u budućnost i ajmo da izađemo malo iz ideoloških okvira i da podržimo stvari koje su dobre za sve.
Pokušali smo da popravimo konverziju koja je bila deo zakona o ZPI od 2009. godine, 2014. godine poslednjim zakonom nije moglo, nikakvih prihoda nije bilo. Zašto držimo institucije koje, zašto nam treba institucija koja koči razvoj i koja ne donosi prihode?
Zato glasajmo za ovaj zakon i ovaj zakon znači da Srbija kreće napred. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima predsednica Vlade.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

| Predsednica Narodne skupštine
Hvala. Dobar dan svima.
Probaću još jednom da objasnim koncept i opravdanost, odnosno u nekim slučajevima neopravdanost zaduživanja, zato što mi se čini da tu postoji ili potpuno nerazumevanje i neznanje ili politički oportunizam, što mi je verovatnije, pošto bi neznanje bilo zaista katastrofalnih razmera, ali je naše da pokušamo da objasnimo plastično, pojednostavimo ili kako god, koliko god puta možemo.
Dakle, kažete – moraćemo da radimo mnogo, odnosno svi naši građani, da taj novac vratimo. To bi bilo istina da se zadužujemo kao što smo se zaduživali nekada, odnosno kao što se zaduživala bivša vlast, a to je kada se zadužujete i koristite taj novac za potrošnju, zato što onda taj novac nestane, pojedemo ga i ne prihoduje ništa. I onda građani, naravno, svi moraju da rade više da bi ga vraćali.
Kada se zadužujete da bi ulagali u investicije, te investicije se otplate same. Kada se zadužite da izgradite put, osim ako se niste zaduživali po nenormalnim kamatnim stopama, a po kojima se jesmo zaduživali pre nekih 11, 12 i 15 godina, pa po kamatama od šest i po, sedam, 7,2%, pa to ne može da se, 11%, pa to ne može da se isplati ili ne svakako, ne može lako, čak iako izgradite nešto, a nismo gradili ništa.
Dakle, ako se zadužujete po normalnim kamatnim stopama i taj novac iskoristite za investiciju, ta investicija sama sebe otplaćuje. Taj put ima vrednost i otplaćuje sebe, ta pruga ima neku vrednost i otplaćuje sebe. Taj naučno-tehnološki park svaki dan stvara novu vrednost i otplaćuje sebe. I posle između sedam i petnaest godina se svakako otplatio i stvara dodatnu vrednost. Tako da je to u stvari poenta pametnog zaduživanja i to rade sve pametne zemlje. To radi Nemačka, to radi Francuska, to radi Japan, to rade SAD, to radi Švajcarska i sve, ako gledate po apsolutnim iznosima, su zaduženije od nas i sve one, čak i ako gledate u procentualnim iznosima, u odnosu na BDP, su značajno zaduženije od nas, pa vi nikada nećete reći da oni vode glupu i nerazumnu ekonomsku i finansijsku politiku, nikada, zato što to nije istina.
Postoje dve vrste jako lošeg zaduživanja, odnosno kredita. Oba smo videli u periodu od 2000. do 2012. godine, doktorirali na njima. Jedna je zadužujete se za potrošnju. To je kada nemate nikakve investicije, kao što nismo imali investicije, a politički podižete plate i penzije, pa morate da ih isplaćujete iz budžeta, pa se zadužujete da bi to mogli da isplatite. I to je model koji vas vodi u sigurnu propast.
Zato smo mi 2013. godine bili, po rečima Svetske banke i po analizama Svetske banke, ali i MMF-a, bukvalno na nekoliko nedelja od kompletnog bankrota države.
Dakle, ako se zadužujete i to ubacujete u potrošnju, jednostavno, pojedete te pare, nema ih, a niste stvorili nikakvu vrednost od toga koja bi sama sebe isplaćivala.
Druga užasna stvar je da se zadužujete, uzimate novac i ne radite ništa sa tim novcem i to smo takođe radili. Evo, to može da vam ispriča Evropska investiciona banka. Krediti za kliničke centre u Republici Srbiji i za naučnu infrastrukturu su uzeti, ako se ne varam, potpisan je ugovor 2006. godine. Počeli su da se grade između 2013. i 2015. godine. Do tada su bili neiskorišćeni. Mi smo plaćali ili je prolazio grejs period pa smo plaćali kamate ili smo plaćali penale na neiskorišćena sredstva. Imali čist minus. Zbog čega? Pa, eto, zato što je neko mislio da je politički valjda oportuno da se zadužite, obećate svašta ljudima. Niti imate projektno-tehničku dokumentaciju, niti radite na projektno-tehničkoj dokumentaciji, niti imate ideju da ćete to zaista nekad da uradite, nego onda 2012. godine se promeni vlast, 2013. godine krenu da se rade projektno-tehničke dokumentacije i 2017, 2018. godine dobijete prvi klinički centar, a prvi naučno-tehnološki park, sećam se da smo postavili kamen temeljac za novi Naučno-tehnološki park u Novom Sadu, ministar tada Vanja Udovičić i ja 2016. godine, a 2006. godine uzet kredit od Evropske investicione banke za naučnu infrastrukturu.
(Aleksandar Jerković: Dobro, a šta ćemo sa botovima?)
Vi me sad pitate - šta ćemo sa botovima?