Sedmo vanredno zasedanje, 18.02.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedmo vanredno zasedanje

01 Broj: 06-2/66-15

18.02.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 16:40

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu  Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 103 narodna poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika, predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda, postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 149 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine u smislu člana 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: dr Dijana Vukomanović, Branko Ružić, mr Dejan Radenković, Dubravka Filipovski, Đorđe Čabarkapa i Ljiljana Kosorić.
Saglasno članu 86. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da je ova sednica sazvana u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine zbog potrebe da Skupština što pre razmotri predloge zakona iz dnevnog reda, koji je utvrđen u zahtevu Vlade.
Dostavljen vam je zapisnik Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Obaveštavam vas da je proverom u Službi za poslove Odbora za administrativno-budžetska i mandatno imunitetska pitanja utvrđeno je da tom odboru niko od narodnih poslanika nije dostavio u pisanom obliku primedbe na navedeni zapisnik.
Prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine RS u 2015. godini, održane 26. i 28. januara 2015. godine.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 152, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo devet poslanika od ukupno prisutnog 161 narodnog poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv sednice Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine u 2015. godini koja je sazvana na zahtev Vlade, saglasno članu 106. stav 3. Ustava RS, članu 48. stav 3. Zakona o Narodnoj skupštini i članu 249. Poslovnika Narodne skupštine, dostavljen vam je i zahtev za održavanje vanrednog zasedanja Narodne skupštine sa određenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.
Kao što ste mogli da vidite za sednicu Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine u 2015. godini, određen je sledeći
D n e v n i r e d:
1. Predlog zakona o oružju i municiji;
2. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara;
3. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o readmisiji;
4. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Belorusije o saradnji u borbi protiv kriminala;
5. Predlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju o institucionalnom okviru Inicijative za prevenciju i spremnost u slučaju katastrofa za region Jugoistočne Evrope (2013);
6. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o saradnji i uzajamnoj pomoći u slučaju katastrofa;
7. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Jaša Tomić (Republika Srbija) – Fenj (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici;
8. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Vrbica (Republika Srbija) – Valkanj (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici, i
9. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Nakovo (Republika Srbija) – Lunga (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici.
Narodni poslanik Mira Petrović, na osnovu člana 92. stav 2. člana 157. stav 2, i člana 170. Poslovnika Narodne skupštine, predložila je da se obavi zajednički načelni i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o oružju i municiji; Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o readmisiji; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Belorusije o saradnji u borbi protiv kriminala; Predlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju o institucionalnom okviru Inicijative za prevenciju i spremnost u slučaju katastrofa za region Jugoistočne Evrope (2013); Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o saradnji i uzajamnoj pomoći u slučaju katastrofa; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Jaša Tomić (Republika Srbija) – Fenj (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Vrbica (Republika Srbija) – Valkanj (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Nakovo (Republika Srbija) – Lunga (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici.
Da li narodni poslanik Mira Petrović želi reč? (Ne.)
Hvala vam.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 157, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 17 poslanika od ukupno prisutna 174 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj predlog.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam pozvala da današnjoj sednici prisustvuju: dr Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova, Milorad Todorović, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnih Sektora za vanredne situacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Zorica Lončar Kasalica, načelnik Uprave za upravne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ivan Zarev, načelnik Uprave za preventivnu zaštitu u Sektoru za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova i Miljko Simović, pomoćnik načelnika Uprave za upravne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2. i članu 170. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o oružju i municiji; Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o readmisiji; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Belorusije o saradnji u borbi protiv kriminala; Predlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju o institucionalnom okviru Inicijative za prevenciju i spremnost u slučaju katastrofa za region Jugoistočne Evrope (2013); Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o saradnji i uzajamnoj pomoći u slučaju katastrofa; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Jaša Tomić (Republika Srbija) – Fenj (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Vrbica (Republika Srbija) – Valkanj (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Nakovo (Republika Srbija) – Lunga (Rumunija) na srpsko-rumunskoj državnoj granici.
Poštovani narodni poslanici, pre nego što nastavimo rad, dozvolite mi da u vaše i u svoje ime pozdravim gospodina Branka Miladinovića, Tamarinog oca, koji trenutno prati deo današnje sednice sa galerije Velike sale i molim vas da aplauzom pozdravimo gosta.
Da li želi reč predstavnik predlagača zakona, dr Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova? (Da)
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

| Ministar odbrane
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, važeći Zakon o oružju i municiji donet je 1992. godine. Dakle, prošlo je više od dve decenije kako je zakon na snazi i tokom svih godina koje su iza nas, uz različito okruženje, učinilo je da oružje bude lako dostupno, atmosfera nesigurnosti da jedan deo građana nabavi i legalno i ilegalno, neki zbog lične bezbednosti, neki iz drugih razloga.
Istovremeno, sa porastom broja oružja u legalnom posedu, rasla je količina ilegalno posedovanog oružja, za koji uopšte ne postoji adekvatna evidencija i procenjuje se da postoji između 200 i 900 hiljada komada. Sama ova razlika u proceni u ovakvoj lepezi procene pokazuje vam da postoji mnogo toga što moramo da uradimo u budućnosti da bismo ovaj problem rešili.
Poslednjih godina bili smo svedoci više tragičnih incidenata u kojima je korišćeno oružje, pre svega u ilegalnom posedu, a jedan manji broj u legalnom, i ove činjenice predstavljaju smetnju za stvaranje bezbednog okruženja, pospešuju kriminal i negativno utiču na društveni razvoj.
Republika Srbija je odlučna u nameri da na svim nivoima definiše aspekte kontrole oružja, njegovih delova i pripadajućoj municiji. Ova rešenost potvrđena je pristupanjem programu Ujedinjenih nacija za sprečavanje, suzbijanje, iskorenjivanje trgovine oružjem, kao i u Protokolu Ujedinjenih nacija o vatrenom oružju, što je stvorilo i određene međunarodne obaveze u pogledu sprovođenja mera kontrole vatrenog oružja i važeći zakon ne predstavlja potpunu zakonsku regulativu za ispunjavanje ovih obaveza, a zbog izmenjenih društvenih prilika ne odražava stvarne potrebe u kontroli civilnog posedovanja oružja.
Proces pridruživanja Evropskoj uniji i otvaranje pregovora u poglavlju 24. nužno podrazumeva i usklađivanje nacionalnih propisa sa relevantnim propisima Evropske unije, u koje spada i pravna regulativa nabavljanja, držanja i nošenja oružja. Strategijom kontrole streljačkog i lakog oružja u Republici Srbiji za period od 2010. do 2015. godine, u cilju osam, izričito je propisano i usvajanje ovog zakona, kao jednog od najvažnijih instrumenata.
Stoga je Predlog zakona o oružju i municiji usklađen sa Direktivom Saveta u kontroli nabavki i posedovanju oružja 47791-512008 Evropskog parlamenta o izmeni direktive Saveta 477/91, o kontroli nabavki u posedovanju oružja.
Pažljivo su preispitana postojeća normativna rešenja koja uređuju ovu oblast, a koja se značajno razlikuju od onih koje propisuju evropske direktive, zbog čega se pristupilo izradi potpuno novog teksta zakona, a ne samo o izmenama i dopunama postojećeg.
Donošenjem ovog zakona biće ostvarena dva cilja. Prvo, zakon će omogućiti efikasnu kontrolu posedovanja i prometa oružja, čime će se sprečiti njegove zloupotrebe i poboljšati bezbednost građana Srbije. Drugo, sa legalnim i savesnim vlasnicima oružja biće omogućeno da ga nesmetano poseduju i koriste u zakonom dozvoljene svrhe, lova, sporta, kolekcionarstva i samoodbrane.
Prvi cilj postiže se pooštravanjem uslova za posedovanje oružja. Osim onih koji su postojali u ranijem zakonu, predviđena su i dva nova - zdravstvena sposobnost, koja je ranije postojala kao mogućnost samo prilikom nabavljanja oružja ali ne i ako ga neko već poseduje, i opravdani razlog za posedovanje oružja, što je novina u odnosu na dosadašnja zakonska rešenja.
Zdravstvena sposobnost lica za držanje i nošenje oružja dokazuje se prilikom podnošenja zahteva za nabavku oružja, a obavezno se proverava na svakih pet godina. Uspostavljena je obaveza razmene informacija koje su od značaja za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti između lekara i nadležnog organa unutrašnjih poslova. Podzakonskim aktima koje će doneti ministar nadležan za poslove zdravlja bliže će se urediti uslovi koja lica moraju da ispunjavaju u pogledu zdravstvene sposobnosti, kao i uslovi koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova za obavljanje ovih pregleda.
Opravdani razlozi za posedovanje oružja, kao uslov za njegovu nabavku, dokazuje se u članstvu u sportskoj streljačkoj organizaciji, za sportsko oružje, naravno, zatim lovnom kartom za lovačko oružje i dokazima o ugroženoj bezbednosti za oružje za ličnu bezbednost. Uvođenje ovog instituta u odredbe Zakona, direktna je posledica usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije.
Osim navedenog, policiji je ostavljena mogućnost da zabrani posedovanje oruža kada osnovano proceni da bi ga vlasnik mogao zloupotrebiti. Zakon predviđa i strožije kažnjavanje za zloupotrebe i nesavestan odnos prema oružju. Pooštrena je kaznena politika tako što su za svako propuštanje radnji koje su predviđene odredbama ovog zakona propisane prekršajne kazne, uz mogućnost izricanja zaštitne mere oduzimanja oružja i municije. Sužena je mogućnost davanja oružja na poslugu u odnosu na ranije rešenje, time što se traži da vlasnik oružja bude prisutan tokom trajanja postupka. Ukupno gledano, ovim nacrtom povećana je odgovornost vlasnika za oružje koje poseduje.
Drugi cilj postiže se kroz davanje povlašćenog statusa registrovanim sportskim strelcima i kolekcionarima koji su se u praksi pokazali kao najsavesniji među vlasnicima oružja. Ovo se ogleda u oslobađanju od obuke za rukovanje oružjem i davanju mogućnosti i spravljanja municije članovima streljačkih i lovačkih organizacija. Propisani su olakšani uslovi za nabavku oružja i municije kolekcionarima, što će istovremeno smanjiti administrativne procedure za ovu kategoriju vlasnika oružja. Ukinuto je za sve vlasnike oružja ograničenje količine municije koja se može nabaviti, što je standard u svim državama Evropske unije.
Važna novina predstavlja i kolekcionarska dozvola koja nije vremenski ograničena i omogućava nabavku više komada oružja, čime će se uprostiti procedure nabavke oružja lovcima, sportskim strelcima i sličnim kategorijama lica. Ovim će se rasteretiti i postupajući državni organi jer će tako doći do smanjenja broja zahteva za nabavku oružja. Nova klasa oružja, onesposobljena oružja, omogućava građanima da, uz prijavu nadležnom državnom organu, udružuje određene komade oružja koje za njih imaju afekcionu vrednost, bez obzira na ispunjenje uslova za pribavljanje dozvole, odnosno izdavanje oružnog lista.
Novim zakonom se omogućava i strancima koji u Republici Srbiji nemaju stalno nastanjenje da nabavljaju oružje iz kategorije B i C, na osnovu odobrenja za nabavljanje i iznošenje oružja, a propisan je i način nabavljanja oružja pripadnika diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Novinu predstavlja i već pomenuta mogućnost da streljačke i lovačke organizacije za sopstvene potrebe spravljaju municiju. Takođe, bitna novina koju ovaj zakon predviđa je izdavanje oružnog lista, kao biometrijskog dokumenta sa ograničenim rokom važenja.
Velika količina oružja koja se u Srbiji nalazi u ilegalnom posedu zahteva planske mere države i obimnije projekte od represivnih aktivnosti policije. U uporednoj i domaćoj praksi, akcije legalizacije i predaje oružja pokazale su se kao najefikasnije mere smanjenja količine ovog oružja. U periodu od 1992. do danas, sprovedeno je pet postupaka legalizacije ilegalnog oružja. Poslednja legalizacija sprovedena je 2007. godine, kada je predato ukupno 8.455 komada različitog oružja, dok je u postupku legalizacije 2003. godine predato 47.582 komada različitog oružja.
Primera radi, policija tokom godine otkrije između 1.000 i 1.500 komada oružja u ilegalnom posedu, što znači da se jednom legalizacijom postiže višestruko veći efekat od redovnog rada u zapleni ilegalnog oružja. Upravo zbog toga, legalizacija oružja je regulisana ovim zakonom koji ministru unutrašnjih poslova daje ovlašćenje da periodično, kada to zahtevaju razlozi očuvanja bezbednosti građana i javnog mira, raspiše legalizaciju oružja. Ovaj zakon će predvideti, u jednom od svojih članova, takođe legalizaciju koja će nastupiti u periodu od tri meseca nakon usvajanja ovog zakona.
Predloženi zakon o oružju i municiji sadrži rešenja koja su usklađena sa propisima Evropske unije, a njegova primena doprineće povećanju stepena bezbednosti građana Republike Srbije. Stoga vas pozivam da podržite ovaj zakon i pomognete zajedno da povećamo bezbednost za sve građane Srbije.
Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopuna Zakona o zaštiti od požara, ovaj zakon, u sadašnjem obliku, usvojen je kao sistemski zakon 2009. godine. Ovo je zakon koji uređuje pitanje zaštite od požara, obaveze državnih organa, organa autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, privrednih društava i drugih pravnih i fizičkih lica. Period od ovih pet godina bio je dovoljan da se procene sve manjkavosti određenih rešenja i mogućnosti za njegovo poboljšanje, kako bi se na što bolji i efikasniji način postigli ciljevi koji su i bili razlog njegovog usvajanja 2009. godine.
Nažalost, bilo je najtežih opomena koje su ukazale na potrebu za izmenom postojećih zakonskih rešenja. Tragičan događaj u novosadskoj diskoteci „Kontrast“, koji je odneo šest mladih života, inicijativa izražena kroz „Tamarin zakon“, koja je zatim usledila, imale su najsnažniji uticaj na to da se u izmene zakona krene i pravac u kome treba ići kada se radi o zakonskim rešenjima.
Sa aspekta zaštite od požara, ova inicijativa, dakle, uspostavljanje efikasnije kontrole u oblasti bezbednosti objekata, prvenstveno objekata u kojima se obavljaju ugostiteljske delatnosti ali i onih u kojima se zbog delatnosti koje se u njima obavljaju okuplja veći broj ljudi, ova inicijativa ima za cilj da obezbedi da se navedene delatnosti obavljaju isključivo u objektima za koje je pribavljena saglasnost MUP-a u pogledu sprovedenosti mera za zaštitu od požara, u skladu sa namenom objekta.
Nadležne linije rada Ministarstva unutrašnjih poslova su uložile ogromne napore da se cilj ove inicijative ispuni donošenjem ovog zakona, pa se predloženim izmenama i dopunama Zakona definišu objekti javne namene, utvrđuje pravni osnov za propisivanje minimuma tehničkih uslova sa aspekta zaštite od požara shodno nameni objekata, zatim osnov za izricanje zabrane vršenja određenog posla u objektu ukoliko nisu obezbeđeni uslovi za sigurnu evakuaciju ljudi iz objekata sve do otklanjanja ovih opasnosti.
Predlog zakona donosi i druge novine. Od početka primene Zakona o zaštiti od požara nadležne službe Ministarstva su se suočavale sa problemima uzrokovanim nedovoljnom preciznošću njegovih odredaba. Još jedna manjkavost bila je mogućnost donošenja određenih podzakonskih akata koji su se ispostavili kao neophodni ali bez adekvatnog pravnog osnova na osnovu koga bi bili doneti. Ovi problemi nisu uticali samo na rad državnih organa već su doprineli stvaranju nedovoljno jasno pravnog okruženja za pravna i fizička lica koja su direktno pogođena takvim stanjem.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je prilikom izrade predloga ovog zakona u cilju što širih konsultacija zainteresovane javnosti održala javnu raspravu u svim većim gradovima Republike Srbije. Predlozi i sugestije dostavljeni u toku javne raspra ve koji su bili usmereni na poboljšanje predloga teksta zakona i koji su u duhu koncepta na kojima se isti zasniva, prihvaćeni su i uvršćeni u tekst Predloga zakona. Ne bih želeo da vam navodim sva pojedinačna rešenja, to imate i u zakonu koji je pred vama, ali bih izdvojio neka rešenja koja će biti od interesa i značaja za građane Republike Srbije.
Istakao bih da ove izmene zakona imaju cilj da olakšaju proceduru pribavljanja saglasnosti o merama zaštite od požara na taj način što se definišu osnovni standardi prilikom projektovanja izgradnje objekata kao bitni zahtevi, a subjektima koji su u obavezi da postupaju u skladu sa odredbama zakona kako bi pribavili saglasnost daju se šire mogućnosti u načinu projektovanja i izgradnje, jer se dozvoljava primena propisa i standarda koji su prihvaćeni u zemljama EU. Ovakav način uređivanja gradnje u pogledu zaštite od požara uticaće na podsticanje izgradnje, jer će trošak koji uvećava investiciju u primeni mera zaštite od požara biti primeren njegovom obimu.
Ovaj predlog zakona donosi izmene u pogledu organizacije i načina rada vatrogasno-spasilačkih jedinica budući da se normativni okvir za njihovo uređenje zasniva na podzakonskom aktu koji datira iz perioda od pre 30 godina, te je suvišno govoriti o tome da su to davno prevaziđena rešenja.
Ovaj predlog zakona uvodi obavezu ažuriranja i usklađivanja planova zaštite od požara sa vremenom nastalim promenama, što do sada nije bio slučaj. Propisuju se izričite obaveze subjekata zaštite od požara primenjuje propisane mere zaštite od požara i eksplozija, uvodi se edukacija dece i učenika u oblasti zaštite od požara i druge izmene koje za cilj imaju stvaranje bezbednijeg i sigurnijeg okruženja sa aspekta zaštite od požara za sve ljude.
Na kraju želeo bih da istaknem da je ovaj predlog zakona u skladu sa Strategijom zaštite od požara za period od 2012. do 2017. godine, a naročito su se prilikom izrade nacrta uzeli u obzir ciljevi i strategije u pogledu implementacije preventivnih mera zaštite od požara, u urbanističkom, prostornom, u regulacionim planovima čime bi se obezbedio ambijent povoljan za investiranje, jer bi investitor prilikom donošenja odluka o investiciji kao preduslov imao sve potrebne informacije o sprovođenju mera zaštite od požara.
Takođe, ciljevi strategije koji se odnose na unapređenje zaštite od požara preventivnim delovanjem kroz preduzimanje primene mera o bezbednosti svih subjekata podržane su izmenama i dopunama Zakona.
Još jednom želeo bih da istaknem da ćete predloženim izmenama i dopunama Zakona o zaštiti požara stvoriti neophodni i normativni uslovi za efikasnije sprovođenje zaštite od požara što će doprineti celokupnom povećanju stepena bezbednosti svih građana u ovoj oblasti, zbog toga vas pozivam da u danu za glasanje podržite izmene i dopune ovog zakona.
Što se tiče sporazuma koji su danas na dnevnom redu, krenuću redom. Danas imamo sedam sporazuma koji su doneti, odnosno potpisani u prethodne dve godine danas je pred nama Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o readmisiji potpisan 16. oktobra 2014. godine sa ciljem da se umanji nivo ilegalnih migracija, što vidite da je potpuno aktuelna tema svuda u svetu i omogući nesmetano vraćanje ilegalnih migranata sa teritorije Republike Srbije i Ruske Federacije i unapredi bilateralna policijska saradnja sa Ruskom Federacijom.
Potvrđivanjem ovog sporazuma staraće se efikasno formalno-pravni mehanizam u cilju sprečavanja nezakonitih migracija i sa tim u vezi omogućiće se organizovan, recipročan i kompletan povratak lica, državljana ugovorenih strana, država trećih strana i lica bez državljanstva koja se nalaze u neregularnoj situaciji na teritoriji države druge strane. Saglasno tome, sporazum reguliše predaju i prihvat stranih državljana, dokazivanje „prima facie“, dokazivanje državljanstva, readmisiju državljana trećih država, lica bez državljanstva, rokove, tranzit, zatim zaštita podataka, troškovi i slično. Istovremeno sa potpisivanjem ovog sporazuma potpisan je protokol o njegovom sprovođenju.
Zatim, pred nama je danas Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Belorusije o saradnji u borbi protiv kriminala, potpisan u Minsku 12. marta 2013. godine kao rezultat obostrane volje dve države da posredstvom svojih nadležnih organa neposredno sarađuju u borbi protiv kriminala sa međunarodnim elementom naročito organizovanog kriminala i terorizma. Potpisivanjem ovog sporazuma unapređuje se saradnja u borbi protiv međunarodnog organizovanog kriminala, terorizma, nezakonitog prometa opojnih droga kao i druga vrsta krivičnih dela koja su bila i mogla biti izvršena na teritoriji država ugovorenih strana ili uz učešće državljana država strana ugovornica.
Saglasno sporazumu nadležni organi dve države ostvaruju saradnju kroz ispunjavanje zahteva za pružanje pomoći, planiranje i realizaciju koordinacionih mera, otkrivanje organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca koji se bave kriminalnom delatnošću, razmenu operativnih referentnih, kriminalističkih i drugih informacija, razmenu informacija o izvršenim krivičnim delima i krivičnim delima koja se pripremaju, kao i preduzimanje mera neophodnih za njihovo sprečavanje. Potvrđivanje ovog sporazuma doprineće višem stepenu sigurnosti, bezbednosti građana Srbije kroz intenzivnu saradnju prevencije i suzbijanja i otkrivanja i istrazi krivičnih dela.
Danas je pred vama i Memorandum o razumevanju u institucionalnom okviru inicijative za prevenciju i spremnosti za slučaj katastrofa za region Jugoistočne Evrope koji je potpisan u Sarajevu 28. novembra 2013. godine. Inicijativi je pristupilo jedanaest država, Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija, Turska. Zaključivanje ovog memoranduma bilo je nužno za nastavak rada inicijative, s obzirom da je njenom prethodnom osnivačkom aktu potpisanom 2007. godine važnost istekla 2014. godine. Potpisivanjem memoranduma omogućeno je očuvanje jedinog regionalnog subjekta koji se isključivo bavi zaštitom katastrofa i koji okuplja zemlje Jugoistočne Evrope.
Glavni cilj inicijative jesu da se doprinese izgradnja institucionalnih kapaciteta za upravljanje u katastrofama kako bi se poboljšala prevencija i spremnost u slučaju katastrofa u zemljama regiona Jugoistočne Evrope. Inicijativa podržava zemlje u regionu Jugoistočne Evrope u nastojanjima da dalje razvijaju prevenciju i spremnost u slučaju katastrofa kroz zajednički pristup i saradnju sa svim relevantnim međunarodnim organizacijama i telima, a naročito mehanizmima EU za civilnu zaštitu.
Zatim, Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o saradnji i uzajamnoj pomoći u slučaju katastrofa potpisan u Bukureštu 17. oktobra 2013. godine. Saglasno ovom sporazumu ugovorne strane sarađuju u sprečavanju prirodnih i izazvanih katastrofa i pružanju uzajamne pomoći u slučaju katastrofa. Nadležni organi ugovornih strana ostvaruju saradnju kroz pružanje uzajamne pomoći, obezbeđivanju opreme koja je potrebna kako bi se sprečile katastrofe, razmenu informacija o izvorima opasnosti koji mogu izazvati katastrofe i njihovim posledicama, određivanje uzroka katastrofa i procenu njihovih posledica. Zatim, organizovanje i sprovođenje zajedničkih vežbi i razmenu iskustava.
Želeo bih da istaknem da se sporazumima o saradnji u slučaju katastrofa jača i unapređuje i bilateralna i multilateralna saradnja Republike Srbije sa državama u regionu u sprečavanju i nastupanju katastrofa, ali i pružanju uzajamne pomoći u slučaju kada se ove katastrofe dogode, što je naša zemlja nažalost imala priliku da vidi u maju 2014. godine, ali isto tako smo spremni da danas pružimo i svim našim partnerima kvalitetnu pomoć iz oblasti sprečavanja i pomoći u katastrofama.
Zatim, tri sporazuma o kojima ću govoriti kao o jednom, s obzirom da se radi o otvaranju različitih graničnih prelaza, ali motivisani postizanjem istog cilja. Ova tri sporazuma između Vlade Republike Srbije, Vlade Rumunije otvaraju granični, međunarodni prelazi „Jaša Tomić-Fenj“, zatim, „Vrbica – Valjkan“ i „Nakovo-Lunga“, na srpsko-rumunskoj državnoj granici su tu potpisani prvenstveno radi povećanja nivoa bezbednosti državne granice, a naravno i olakšanja položaja stanovništva, njihovog svakodnevnog života, naravno kroz produbljivanje kurturoloških i ekonomskih odnosa. Stanje bezbednosti ove granice može ceniti kao dobro, ali sama konfiguracija terena i postojanje alternativnih putnih pravaca koji vode do naseljenih mesta u Rumuniji može se okarakterisati kao potencijalna pogodnost za pokušaj nelegalnih prelaza i mogućnost odvijanja nekih od vidova prekograničnog kriminala.
Na vodnom delu državne granice takođe postoji mogućnost za odvijanje raznih vidova prekograničnog kriminala, naročito vezanih za šverc, što je takođe uslovilo potpisivanje ovog sporazuma.
Želeo bih takođe da istaknem da EU konstantno podstiče ideju otvaranja što većih broja graničnih prelaza i upravo iz tog razloga kada se na ovim međunarodni granični prelazi trajno otvore omogućiće se i Republici Srbiji i Republici Rumuniji da apliciraju za dobijanje sredstva iz IPA fondova kako bi se prelazi osavremenili o upodobili sa EU standardima.
Želeo bih na kraju da ukažem na to da su ovi granični prelazi već privremeno otvoreni 8. novembra 2014. godine odlukom Vlada. Vlada će usvajanjem u Narodnoj skupštini, usvajanjem ovih sporazuma, oni će početi u punom kapacitetu da rade.
Na kraju svega uvažavajući unapred navedene razloge i ciljeve koji će se potvrđivanjem ovog sporazuma postići, pozivam vas da podržite i glasate za ovaj sporazum u danu za glasanje. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Vladimir Pavićević, povreda Poslovnika. Izvolite.
...
Nova stranka

Vladimir Pavićević

Samostalni poslanici
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi gosti iz MUP-a, poštovana predsednice Narodne skupštine gospođo Gojković.
Narodni poslanik Zoran Živković sprečen je i danas, ja mislim poštovana gospodo, bespravno i to po 17 put za redom da uđe u veliku salu Narodne skupštine i učestvuje u našoj raspravi o predlozima zakona.
Podsećam pre svega narodne poslanike, za koje primećujem sada da su strašno zainteresovani za ovu temu i ovu povredu Poslovnika, da je jednom od nas ovde, narodnom poslaniku Zoranu Živkoviću, na 11. sednici Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine izrečena mera udaljenja sa sednice i da do dana današnjeg, poštovana gospodo, gospodinu Živkoviću nije uručeno rešenje, odluka ili bilo kakav akt o kazni, poštovana gospodo.
Podsećam pre svega narodne poslanike ovde da svaki zaposleni, naprimer, u jednoj firmi dobije rešenje ili odluku o kazni za učinjeni, na primer, disciplinski prekršaj, a jednom narodnom poslaniku poštovana gospodo može tek tako bez ikakvog akta da bude zabranjeno da učestvuje u radu Narodne skupštine.
Smatram da mi ovde treba da se suprotstavimo takvoj praksi, da svako od nas pruži otpor takvoj praksi i da predložimo predsednici Narodne skupštine gospođi Gojković, da ovog momenta pozove gospodina Živkovića, da mu poruči da se vrati u veliku salu Narodne skupštine, kako bi poštovana gospodo, danas ovde učestvovao u raspravi i doprineo kvalitetu naše rasprave, poštovana gospodo narodni poslanici, poštovani gosti i predsednice. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Ista povreda Poslovnika, danima, tako da nemam ništa posebno da vam odgovorim na to sem da povreda Poslovnika mora da bude neposredno učinjena. Pokazujete mi vrata. Dakle, nemam kao predsednik parlamenta nikakav odnos prema vratima iza vas.
Jedino novo što ste rekli da je moja dužnost da pozovem poslanika Zorana Živkovića, dobiće redovan poziv za sednicu kada mu istekne kazna koja je izrečena na sednici kada je grubo uvredio dostojanstvo parlamenta i kolege koje su ovde predsedavale, jer im se obratio sa rečima „stoko jedna“, to ne može da se izbriše.
Dakle, imamo još nekoliko radnih dana i sa zadovoljstvom ćemo mu poslati, kao što šaljemo pozive za svih 250 poslanika.
Da li želite da glasamo o ovom povredi? (Ne)
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević, povreda Poslovnika. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram član 103, član 107. i član 113. Poslovnika u vezi govora prethodnog uvaženog kolege zbog žamora u sali ja nisam ni čuo koji je član reklamirao.
Čini mi se da nije reklamirao ni jednu povredu Poslovnika, a pri tome je narušio dostojanstvo Narodne skupštine po mom mišljenju zato što odredbe člana 113. i po mom mišljenju su drakonske, ali treba reći da su one nasleđene.
Kolega je zaboravio da kaže da je stranka na čijoj listi je on izabran ovakvu drakonsku meru propisala Poslovnikom i time kako on kaže, ugrozila slobodu govora.
Ja ne mogu da verujem da jedan profesor, akademski čestit, zaboravi ovu činjenicu i da bude na listi stranke koja je ovu meru, ne samo donela već i sprovodila.
Moram da podsetim da u nekom od prošlih saziva kada je primenjivana ova odredba Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije da su ne samo ovaj propis doneli, već su ga poštovali, sprovodili, tako što su izbacivali celu jednu poslaničku grupu. Čini mi se da je ostao samo jedan narodni poslanik od sedamdeset i nešto koliko je ta poslanička grupa brojala.
Dakle, ne mogu da razumem da neko 17 puta reklamira odredbu Poslovnika koji je donela grupa, odnosno partija na čijoj listi je izabran. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Da li želite da glasamo o povredi Poslovnika? (Ne)
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne)
Da li predsednici, odnosno predsednici poslaničkih grupa žele reč? (Da)
Reč ima Elvira Kovač. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.
Poštovana predsednice, predsedništvo, gospodine ministre, saradnici, dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite mi da u ime poslaničke grupe SVM iznesem naše mišljenje o nekoliko predloženih zakona.
Krenuću od Zakona o zaštiti od požara. Aktuelni zakon je kao što smo čuli u uvodnom izlaganju, uvaženog gospodina ministra usvojen krajem 2009. godine, krajem decembra. On je zapravo stupio na snagu sredinom 2010. godine.
Potreba za ovim izmenama i dopunama koje se trenutno nalaze pred nama je inicirana nakon izvršene analize postojećeg normativnog okvira, sugestija i predloga koji su dostavljeni od strane roditelja, nastradalih u požaru u Novom Sadu u diskoteci „Kontrast“ i stručne javnosti, a sve u cilju povećanja stepena bezbednosti u objektima javne namene sa aspekta zaštite od požara.
Suština ovih predloženih izmena i dopuna je uspostavljanje efikasnije kontrole u oblasti bezbednosti objekata, prvenstveno onih objekata u kojima se obavljaju ugostiteljske delatnosti.
Sa aspekta zaštite od požara ove predložene izmene imaju za cilj da obezbede da se navedene delatnosti obavljaju isključivo u onim objektima za koje je pribavljena saglasnost MUP-a u pogledu sprovedenosti mera zaštite od požara u skladu sa namenom tih objekata.
Uvaženi, prisutni gospodin, otac novinarke Tamare Miladinović jedna je od šest žrtava požara u novosadskoj diskoteci „Kontrast“ inicirao je izmene propisa koje bi trebalo da ubuduće spreče slična stradanja dece i mladih. Reč je o dodatnim propisima za bezbednost u objektima u kojima se okuplja izuzetno veliki broj ljudi.
Predloženim izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara je obaveza pribavljena saglasnosti o sprovedenim merama zaštite od požara preneta sa nekadašnjeg organa uprave nadležnog za izdavanje upotrebne dozvole, sada na samog investitora, odnosno na vlasnika objekta.
Kao što smo čuli preciziran je način na koji se dokazuje da je određeni objekat podoban za upotrebu. Navedeni dokazi koje je potrebno dostaviti u postupku, čime je podignut nivo pravne sigurnosti stranaka u postupku.
Na primer, opasnost kako od izbijanja tako i od širenja požara, nepostojanje uslova za sigurnu, brzu evakuaciju velikog broja ljudi je jedan od osnova za zabranu vršenja određenog posla u objektu sada.
Organ nadležan za izdavanje upotrebne dozvole ne može izdati upotrebnu dozvolu ukoliko nije pribavljena saglasnost pri projektovanju i izgradnji objekata, kao što su hoteli, robne kuće, tržni centri, bioskopi, dečije ustanove, škole, visoko školske ustanove, ustanove kulture, zdravstvene ustanove, sportske, koncertne dvorane i visoki objekti itd.
Inspektor može rešenjem naložiti zabranu vršenja određenog posla u objektu, delu objekta ili prostoru, ako im očigledno preti opasnost od izbijanja i širenja požara ili kao što sam spomenula što je izuzetno značajno ako nisu obezbeđeni uslovi za brzu evakuaciju i sigurnu evakuaciju velikog broja ljudi.
Poslanička grupa SVM je saglasna sa tzv. inicijativom „Tamarin zakon“, odnosno sa predloženim izmenama i dopunama. Smatramo da je potrebno uraditi sve da u budućnosti izbegnemo ovakve i slične tragedije i da zaista bude jasna odgovornost svih nadležnih.
Sledeći predlog zakona o kojem ću govoriti je Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o saradnji i uzajamnoj pomoći u slučaju katastrofa.
Vrlo je značajno da ćemo potvrditi ovaj sporazum u Danu za glasanje. On je potpisan krajem oktobra još 2013. godine. Ovom prilikom bih želela da nas sve podsetim i da naglasim da kada je prošlog proleća, kada su nažalost Srbiju pogodile nezapamćene poplave, prirodna katastrofa, Mađarska je zaista bila među prvim zemljama koja se odazvala na poziv za pomoć Republike Srbije. Iz ove susedne zemlje je vrlo brzo stigla pomoć, kako u vidu opreme, čamaca, vozila, helikoptera za spašavanje, tako i samog ljudstva, odnosno spasioca. U Mađarskoj se sakupljala i humanitarna pomoć koja je posle dostavljena najugroženijima. Mađarska Vlada je, dakle, odmah odgovorila na poziv Republike Srbije za pomoć i tim Mađarske nacionalne organizacije za spasilačke operacije je pomogao spasilačkim naporima u poplavama pogođenoj Srbiji.
Savez vojvođanskih Mađara podržava potvrđivanje ovog Sporazuma, najpre zbog toga što doprinosi jačanju i produbljivanju prijateljskih odnosa dve zemlje, između Republike Srbije i Mađarske, sprečavanju katastrofa. Saradnja radi pružanja uzajamne pomoći u njihovom slučaju je od zajedničkog interesa, od interesa za obe zemlje, kako bi se katastrofe sprečile ili, kada se već dogode, kako bi se na najefikasniji način upravljalo njima.
Razmena informacija o izvorima opasnosti koje mogu izazvati katastrofe i o njihovim posledicama, kao i razmena iskustva u predviđanju, sprečavanju i proceni katastrofa i razmena naučenih lekcija je izuzetno značajna. Stoga je potrebno podstaći sve oblike uzajamne saradnje nadležnih organa, kako Vladinih, tako i nevladinih organizacija, kako bi se postigli ciljevi ovog sporazuma.
Zaključivanje ovog sporazuma je rezultat volje ugovornih strana da pruže uzajamnu pomoć u slučaju nastupanja katastrofa i potvrđivanjem će se omogućiti njegovo stupanje na snagu.
Nadalje, potvrđuje se i sporazum odnosno memorandum o razumevanju i institucionalnom okviru inicijative za prevenciju i spremnost u slučaju katastrofa za region jugoistočne Evrope koji je takođe potpisan još krajem 2013. godine.
Čuli smo u uvodnom izlaganju da su države potpisnice Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija i Turska. Jasno je da je Memorandum o razumevanju rezultat usaglašavanja stavova 11 država po pitanjima koje uređuju njeno funkcionisanje.
Ovaj sporazum je jedini regionalni mehanizam, subjekat, koji se isključivo bavi pitanjem zaštite od katastrofa i koji okuplja zemlje jugoistočne Evrope. Značajan je zbog jačanja regionalne saradnje i dogovora u oblasti upravljanja u slučaju katastrofa, ali i unapređenja saradnje u svetlu proširenja EU i procesa Evroatlantskih integracija. Ovim Sporazumom se omogućava lakša razmena informacija u oblasti prevencije i spremnosti u slučaju katastrofa. Ovaj Sporazum se već privremeno primenjuje i dobro je što ga sada potvrđujemo, jer, kao što smo čuli, prethodni sporazum istog naziva koji je potpisan još 2007. godine je zapravo istekao krajem 2014. godine.
Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o readmisiji, koji je potpisan u Beogradu, sredinom oktobra prošle godine.
Kad već razgovaramo o readmisiji, a pitanje ilegalnih migranata je vrlo aktuelno, naročito u poslednjih nekoliko nedelja, ovom prilikom bih želela da pohvalim napore Ministarstva unutrašnjih poslova, pa i lično gospodina ministra Nebojšu Stefanovića, u rešavanju ovog pitanja. Pohvalila bih takođe dogovor između policije Srbije, Mađarske, Nemačke i Austrije o većoj saradnji, kada je reč o sprečavanju ilegalne migracije i što će na srpsko-mađarskoj granici uskoro, pored regularne policije, po vašim izjavama gospodine ministre, dežurstvo početi i Žandarmerija, ali i policija opšte nadležnosti, a sve kako bi se zaštitio zeleni deo granice.
Dobro je što je sa kolegama iz Nemačke, Austrije i Mađarske dogovoreno da stručnjaci iz tih zemalja pruže pomoć, kako srpskoj, tako i mađarskoj policiji, u sprečavanju ilegalne migracije, kao i da se obezbede neophodna tehnička sredstva. Naša poslanička grupa pozdravlja i saradnju u oblasti kriminalističke policije, kako bi se otkrili krijumčari.
Svesni smo toga da policija ni jedne države ne može sama i nije u mogućnosti da samostalno reši ove probleme. Srbija, Mađarska, Austrija i Nemačka samo zajedno mogu da, uz pomoć stručnih timova četiri zemlje, postignu dobar rezultat u budućnosti i doprinesu većoj sigurnosti svih naših građana.
Naša poslanička grupa smatra vrlo značajnim unapređenje saradnje u oblasti suzbijanja nezakonitih migracija, kao i usaglašavanje principa i normi kojima se određuje postupak vraćanja, prihvata, pa i predaje lica čiji je boravak na teritoriji država u suprotnosti sa važećim propisima za ulazak i boravak stranih državljana, kao i lica bez državljanstva.
Smatramo da je izuzetno značajno stvoriti efikasan formalno-pravni mehanizam u cilju sprečavanja ovih nezakonitih migracija, kao i omogućiti organizovan, recipročan i institucionalizovan povratak lica koja se nalaze u neregularnoj situaciji na teritoriji druge države.
Za sam kraj svog izlaganja ću kao neko ko je iz Banata spomenuti i značaj potvrđivanja Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o otvaranju međunarodnih graničnih prelaza „Jaša Tomić – Fenj“, „Vrbica-Valjkan“, odnosno „Nakovo-Lunga“. Naime, značajno je da se i formalno otvaraju drumski granični prelazi za međunarodni saobraćaj. Oni će biti otvoreni za saobraćaj pešaka, biciklista i vozila svakog dana po našem vremenu od 7-19 sati.
Otvaranje ovih međunarodnih graničnih prelaza na srpsko-rumunskoj državnoj granici doprineće boljoj prekograničnoj saradnji, a naravno, olakšaće i svakodnevni život samih građana i stanovništva kroz produbljivanje kako ekonomskih tako i kulturoloških odnosa. Otvoriće se mogućnost ekonomske razmene, pa možda i zapošljavanja.
Kada se formalno otvore ovi granični prelazi omogućiće se, kao što smo čuli, Republici Srbiji i Rumuniji da zajednički apliciraju za dobijanje sredstava iz IPA fondova, kako bi se ovi granični prelazi zaista osavremenili i upodobili sa EU standardima.
Da zaključim, naša poslanička grupa, poslanička grupa Saveza vojvođanskih Mađara, će u Danu za glasanje podržati i predložene zakone i potvrđivanje sporazuma. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Čotrić.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Čotrić

Srpski pokret obnove - Demohrišćanska stranka Srbije
Hvala, gospođo predsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre Stefanoviću, uvaženi predstavnici MUP-a Republike Srbije, iako sam bio nosilac značke „Primeran vojnik“ kada sam služio JNA 1985. i 1986. godine i iako sam bio u pešadiji i zadužio automatsku pušku i bio dobar strelac i bavio se sportskim streljaštvom, moram da priznam da nisam neki veliki pobornik nošenja i korišćenja oružja.
Uvek sam se zalagao za to da se više koristi snaga argumenata a ne argumenti snage. Smatram da glavno oružje svakog čoveka treba da budu pre svega njegov um, njegovi postupci, reči koje izgovara. Uvek mi je bila bliska rečenica iz Svetog pisma da mačeve treba pretopiti u plugove. Ali, naravno da razumem potrebu da se oružje koristi racionalno, i to pre svega u svrhu samoodbrane i iz nekih drugih razloga, kao što su kolekcionarstvo ili neki sportski motivi.
Poslanička grupa SPO-DHSS, kojoj pripadam, svesna je potrebe da se uredi ova veoma značajna oblast nabavljanja, posedovanja, nošenja i korišćenja oružja i municije i smatramo da je pred nama veoma dobar predlog zakona. Zbog toga sve pohvale onima koji su učestvovali u njegovoj pripremi, a pre svega ministru Stefanoviću.
Smatramo da ćemo primenom ovog zakona svi mi, građani Republike Srbije, da budemo bezbedniji, jer će oružje koje se do sada u velikom obimu nelegalno nalazilo u rukama ljudi koji imaju dosijee i koji su imali zdravstvene probleme ili su to oružje zloupotrebljavali prestati da se na dosadašnji način koristi.
To je veoma značajno i ja ću podsetiti na određene zloupotrebe zbog nedorečenosti prethodnih zakona, zbog zloupotreba odredbi tih zakona. Recimo, u proteklih 25 godina članovi i pristalice SPO, čiji sam ja član, bili su meta onih koji su najčešće nelegalno posedovalo oružje, koju su ga potezali na svoje političke i ideološke neistomišljenike.
Podsetiću da je uoči prvih višestranačkih izbora 1990. godine, u noći između 5. i 6. decembra, u selu Dubnica kod Vranja ubijen član SPO Slobodan Ivanović. Evo, Dragan Nikolić, advokat iz Vranja može da posvedoči da je ubijen nevin čovek koji je učestvovao u izbornoj kampanji, koji je lepio plakat, da je njegov ubica zloupotrebio tu činjenicu i nevinog čoveka liši života.
I 9. marta u vreme održavanja demonstracija za slobodu medija, koju je organizovao SPO, u ulici Kneza Miloša kod restorana „London“ hitcem iz pištolja ubijen je simpatizer SPO mladić Branivoje Milinović, koji nikoga nije ugrožavao, a do današnjeg dana nisu otkriveni ljudi koji su pucali u njegovom pravcu, nije otkriven, ni procesuiran, ni kažnjen onaj koji je počinio to ubistvo ovog mladića.
Još jedan simpatizer SPO, a radi se o pripadniku MUP Miloradu Nikoliću, ubijen je 1. juna 1993. godine na stepeništu zdanja u kojem se mi nalazimo. Ni taj egzekutor nije nikada pronađen i kažnjen, a više puta smo zahtevali da se to učini. Tada su bile organizovane demonstracije zbog nasilja nad jednim poslanikom SPO upravo u ovoj zgradi u kojoj se mi nalazimo.
I 24. decembra 1996. godine desilo se jedno teško krivično delo. Tada je bio organizovan tzv. kontra miting u to vreme vladajuće partije, pa je u glavnoj beogradskoj ulici u Knez Mihajlovoj, ispred sedišta SPO, teško ranjen član SPO Ivica Lazović. Ivica Lazović je srećom preživeo, ali ostao je trajni, doživotni invalid, teško hendikepiran, porodičan čovek. Njega je hicem iz pištolja pogodio iz neposredne blizine u glavu s leđa Živko Sandić, koji je u to vreme bio funkcioner SPS iz Vrbasa.
Treba li da podsećam i na to da je iz vatrenog oružja pucano i predsednika SPO Vuka Draškovića, da se to dogodilo 15. juna 2000. godine u Budvi, da je Drašković tada pogođen kuršumima u glavu, da je takođe imao sreću da preživi, ali je to bio klasičan primer državnog terorizma, jer je lider opozicije u to vreme bio meta? Sve je to bilo učinjeno po naređenju tadašnjeg državnog vrha kako bi Vuk Drašković bio uklonjen sa životne i sa političke scene, jer je bio politička konkurencija Slobodanu Miloševiću i njegovom režimu.
Želim da verujem da će primenom ovog zakona da budu onemogućeni i sprečeni ovakvi i slični slučajevi, da se više neće dešavati da nevini ljudi stradaju, da budu predmet napada samo zato što su mislili drugačije ili što su se politički angažovali.
Mi ćemo, govorim u ime poslanica i poslanika DHSS i SPO, da podržimo ovaj zakon zato što će njime biti stvorene olakšice za sve one kojima je oružje zaista potrebno, koji ga upotrebljavaju korisno i savesno. Tako će biti omogućen, što je dobro rešenje, povlašćen status registrovanim sportskim strelcima i kolekcionarima. Oni se, kao što je ministar istakao, oslobađaju od obuke, imaju mogućnost spravljanja municije, olakšava im se nabavka istog tog oružja i municije za potrebe kolekcionara, ukida se za sve vlasnike oružja ograničenje količine municije koju mogu da nabave, što je u skladu sa uporednim rešenjima u, pre svega, evropskom zakonodavstvu.
Dakle, ovaj zakon o kojem danas razgovaramo na detaljan način razrađuje nabavljanje, korišćenje, nošenje, čuvanje i ostale radnje vezane za oružje i municiju od strane i fizičkih i pravnih lica. Zakon je, što posebno pozdravljamo, kako onih specifičnosti koje su karakteristične za našu zemlju, za ovo podneblje, tako i rešenja koja su se pokazala zaista dobrim u uporednom pravu, pre svega u zakonodavstvu zemalja EU.
Ono što želimo da pohvalimo, da istaknemo jeste da se do ovog Predloga zakona došlo tako što je nacrt bio na javnoj raspravi u većem broju gradova Srbije, Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu, Pančevu i drugim mestima, tako da su zainteresovani mogli da daju svoje predloge, svoje primedbe i u okviru postupka pripreme ovog zakona kojim se uređuje oblast posedovanja, nošenja oružja. MUP u saradnji sa Nacionalnom asocijacijom za oružje su tada omogućili da mnogobrojni učesnici, predstavnici relevantnih državnih organa, nevladin sektor, eminentni stručnjaci, predstavnici sportskih i lovačkih saveza daju veoma korisne sugestije i primedbe koje su ugrađene u odredbe zakona.
Inače, problem zloupotrebe oružja i municije je izražen u našem društvu i zaista je zabrinjavajući podataka koji se navodi u obrazloženju, da se u posedu građana nalazi između dve i čak 900.000 komada ilegalno posedovanog oružja.
Mi znamo kakva je tradicija na ovim prostorima vezana za oružje. Svesni smo činjenice da smo prošli kroz ratna zbivanja 90-tih godina prošlog veka, da je postojao osećaj nebezbednosti, da je postojalo neuređeno zakonodavstvo. Svedoci smo da se često otkrivaju čitavi arsenali nelegalno posedovanog oružja. U Engleskoj postoji samo jedan fudbalski klub „Arsenal“, a kod nas čak i neka navijačka udruženja poseduju prave arsenale oružja. Svedoci smo da se u policijskim akcijama pronalaze ne samo pištolji, već i tzv. duge cevi, mitraljezi, eksploziv bombe, pa čak i minobacači i ručni i raketni bacači.
Smatramo da će usvajanjem i primenom ovog zakona biti omogućena efikasna kontrola posedovanja prometa oružja, da će se sprečiti dosadašnje zloupotrebe i da će, ono što je najvažnije, biti povećana bezbednost građana Srbije. Posebno su dobra ona rešenja koja se odnose na pooštravanje uslova za posedovanje oružja, u čemu je ministar veoma dobro i argumentovano govorio. Naveo je koja su to ograničenja uvedena za dobijanje oružja, koja se odnose na zdravstvenu sposobnost, na opravdane razloge koje može MUP da procenjuje kada smatra da bi vlasnik oružja mogao da zloupotrebi.
Naravno da je dobro rešenje i to što zakon predviđa izdavanje oružanog lista kao biometrijskog dokumenta.
Vezano za Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara, želim da istaknem da će poslanice i poslanici DHSS i SPO da podrže svojim glasovima usvajanje i ovog zakona, jer je njime predviđeno povećanje stepena bezbednosti, efikasnija kontrola objekata javne namene, prvenstveno ugostiteljskih i objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u skladu sa dobro poznatom inicijativom u našoj javnosti, nazvanoj „Tamarin zakon“, jer smatramo da izmene ovog zakona uvode odredbe za povećanje bezbednosti posetilaca javnih objekata, pre svega dece, omladine, ali i svih građana Srbije koji se nalaze u takvim objektima, jer po odredbama ovog zakona ni jedan javni objekat glavne namene ne može da bude registrovan ako ne budu dostavljeni dokazi da je urađena protivpožarna zaštita.
Predložena zakonska rešenja omogućavaju da objekat bude otvoren tek pošto budu pribavljeni svi potrebni sertifikati, dokumenti, saglasnosti, dozvole, a ne da se tek naknadno obezbeđuje protivpožarna zaštita.
Novina u zakonu je ograničenje broja ljudi u objektima po kvadratnom metru prostora, dakle, ukoliko u objektu bude više ljudi od dozvoljenog broja, odgovornost snosi vlasnik, odnosno zakupac takvog lokala.
Dobro rešenje je što će putevi za evakuaciju, prema ovim predloženim odredbama, da budu obavezni, što će morati da budu izrađeni od nezapaljivih materijala. Dakle, u svakom objektu mora će da budu ugrađeni sistemi za alarmiranje, za dojavu požara, za brzo reagovanje u takvim slučajevima.
Mi verujemo iskreno da će zakon da bude prekretnica u bezbednosti u ovoj oblasti i da će inspektori savesno, prema odredbama zakona, da postupaju i da zabrane rad lokala koji ne ispunjavaju ove propisane, stroge, ali potrebne, neophodne uslove. Zaista, sve pohvale MUP-u, kao predlagaču ovih zakonskih izmena. Čekalo se izvesno vreme, ali je dobro, konačno, što ste sve učinili da se on nađe pred nama poslanicima i verujem da će biti usvojen.
Što se tiče potvrđivanja ovih međunarodnih sporazuma, takođe pohvale za to što je set ovih predloga došao na potvrđivanje u relativno kratkom vremenskom roku posle potpisivanja i što su uopšte takvi sporazumi zaključeni, bilo da se radi o bilateralnim ili multilateralnim.
Osvrnuo bih se samo na ove sporazume koji se odnose na otvaranje graničnih prelaza prema Rumuniji. Ti prelazi su već otvoreni, kao što je ministar rekao, 8. novembra, u prisustvu predsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova dve države, Aleksandra Vučića i Viktora Ponte, od nemerljivog značaja za ljude koji žive sa obe strane granice, posebno u Banatu, u AP Vojvodina i u rumunskim županijama Timiš, Karoš Temerin, je od ogromnog značaja što će ovi prelazi da omoguće mnogo veći promet roba i usluga nego što je to bio dosada slučaj. To će doprineti razvoju ovih pograničnih krajeva koji, nažalost, već izvesno vreme stagniraju. To će podstaći investicije, s obzirom i na činjenicu da je Rumunija 2007. godine ušla u EU, da je članica EU i da su tamo prisutni strani investitori koji će sada sigurno u većoj meri doći i u Srbiju, da je Rumunija u NATO-u čitavu jednu deceniju.
Mi imamo najdužu kopnenu, ali i rečnu granicu od svih suseda, upravo sa Rumunijom. Ta granica je dugačka preko 400 kilometara. To sve ukazuje da je bilo potrebno da se ovi prelazi kod mesta sa naše strane Nakovo, Jaša Tomić i Vrbica, otvore. To je značajno i za nacionalne manjine sa obe strane. Odavno su Srbi iz Rumunije, ali i pripadnici rumunske nacionalne manjine u našoj zemlji predlagali upravo ovakva rešenja. Siguran sam da će ovo doprineti i dobijanju, kao što ste pomenuli, značajnijih sredstava iz, IPA fondova EU i da će omogućiti otvaranje ovih prelaza, da ljudi sa jedne strane granice žive, sa druge da rade ili da se leče, školuju. Već i sada imamo slučajeve da ljudi žive sa jedne strane granice, a da rade u drugoj državi, što će tek biti izraženo posle otvaranja ovih i nekih drugih graničnih prelaza.
Evo, još jednom, zbog svega navedenog, sve pohvale u ime DHSS-SPO MUP-u, ministru Stefanoviću kao predlagaču ovih zakona i zakonskih izmena. Dakle, ovi zakoni su izvesno vreme čekali, ali će biti uskoro usvojeni. Oni su veoma važni, jer sadrže rešenja koja je sam život nametnuo, odnosno nedostaci i propusti prethodnih rešenja. Verujem da će ovi zakoni, pre svega ova prva dva koji se odnose na municiju, oružje i zaštitu od požara, da doprinesu da budu spaseni mnogi životi, što je najvažnije, zdravlje ljudi, integritet ljudi, ali i imovina. To jeste i osnovna svrha rada kako izvršne vlasti, koju vi predstavljate, tako i nas poslanika, koji se nalazimo u ovom zakonodavnom domu. Hvala.