Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2019.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/311-19

1. dan rada

28.11.2019

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 19:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

| Ministar odbrane
Poštovani narodni poslanici, poštovani gospodine Komlenski, vezano za pitanje koje ste postavili. To je, naravno, interesantno i složeno pitanje za Republiku Srbiju zato što mi sada prvi put i ova Narodna skupština će imati svoj nadzor nad radom određenih, da kažem, medija, pošto nadzorni odbor koji Skupština treba da formira će faktički nadzirati pisane medije, internet u toku izborne kampanje, što je, mogu da kažem, bila dosta neuređena materija i u nekom prethodnom periodu i to su inicijalni koraci koji treba da obezbede bolje uređenje ove materije i, naravno, bolji nadzor građana Republike Srbije nad tim šta se u medijima inače dešava.
Ono što je dobro jeste da će REM uskoro, nadam se, doneti pravilnik kojim će definisati ponašanje aktera u izbornoj kampanji, naročito onog koji se tiče javnog servisa, i na takav način da poboljšamo način na koji se izborni uslovi prilagođavaju svim učesnicima u izborima, svim listama koje budu učestvovale u izbornoj kampanji i, naravno, uz izbor tri nedostajuća člana. Mislim da je skupštinski Odbor za kulturu i medije raspisao novi konkurs kojim će tri nedostajuća člana, u skladu sa zakonom, biti izabrani. Mislim da ćemo time imati i delovanje REM u punom kapacitetu i poboljšanje svega onoga o čemu smo pričali, mada su ti zakoni nepromenjeni od 2012. godine. Dakle, svi oni koji su bili usvojeni do 2012. godine važe i danas.
Vaše pitanje je nešto o čemu ćemo svakako razgovarati, jer ste vi u pravu. Postoje određeni mediji koji, čini se, nekako u tom smislu nisu podložni nekoj vrsti kontrole građana Srbije, kroz nezavisna regulatorna tela, ali vodeći računa o tome da smo mi demokratsko društvo koje želi, ne na bilo koji način da guši slobodu medija, ne na bilo koji način da medijima ograničava rad, upravo da im pruži mogućnost da rade. To ne znači da i jedan medij treba da krši zakone Republike Srbije na bilo koji način ili da ne bude u jednakom statusu, kao i svi drugi mediji u Srbiji.
Po meni, treba da imamo jednakost za sve, treba svi da imaju jednaka prava, jednake mogućnost i da kroz vladavinu prava imamo i nadzor građana Republike Srbije i kroz nezavisna regulatorna tela i kroz ovaj dom, kroz Narodnu skupštinu, i tela koja ona izabere, koji služe da vrše kontrolu nad radom medija, odnosno kontrolu ispunjenosti zakonskih uslova koji važe i za njihovo formalno osnivanje i za rad i jednak tretman i predstavljanje svih onih kako to propisi predviđaju… Dakle, to ne znači mešanje u uređivačku politiku, ali to znači jednaka dostupnost svima i mogućnost da Narodna skupština kaže svoje mišljenje o tome, makar da se izjasni o tome kroz ta tela i regulator, odnosno REM koji će imati mogućnost da, kao što to može sa javnim servisom, kao što to može sa RTS, to uradi sa svakim drugim emiterom u zemlji.
Dakle, hoćemo da razmotrimo i vaš predlog. Nisam siguran koliko će to biti moguće brzo uraditi, iskreno da vam kažem, pošto je kompleksna materija. Hoćemo da se konsultujemo o tome i sa Narodnom skupštinom, ali svakako da računamo i na tu inicijativu, odnosno, kao neko ko rukovodi ovom radnom grupom, ću vas pozvati, pa da vidimo šta je to što možemo da uradimo konkretno u ovoj materiji.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Nema više pitanja ili?
(Đorđe Komlenski: Bilo je i pitanje za švajcarce.)
Izvolite.
...
Pokret socijalista

Đorđe Komlenski

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Pitanje je bilo u prvom krugu vezano za švajcarce, za Zakon o konverziji švajcaraca, a na koje nisam dobio odgovor, ali zato je nastao ovaj nesporazum između vas i mene. Naravno da imam još pitanja.

Interesuje me, obzirom da smo u decembru mesecu, koliki broj građana Republike Srbije je ostvario pravo i mogućnost, odraslih i maloletnih lica, da se leči u inostranstvu tokom ove godine i kakvi su nam planovi i projekcije za narednu godinu i očekivanja u tom pravcu?

Šta se čini na tome da se nastavi dalje ujednačavanje sadržine udžbenika, bez obzira na to što postoji mogućnost da se oni uzimaju od različitih, tako da kažem, štampara, proizvođača ili kako god ih u ovom trenutku nazvali? Mislim da svi učenici u Republici Srbiji zaslužuju da ono o čemu oni uče u školama bude zaista ujednačeno i, iskreno rečeno, moram tu dodati da je mnogo bila bliža praksa kada je postojao jedan Zavod za udžbenike, a ne sada ovaj galimatijas onih koji mogu da štampaju udžbenike i da se ipak pojavljuju određene razlike u tim udžbenicima, kada je u pitanju materija koju učenici u pojedinim školama imaju mogućnost da čine.

Sledeće pitanje je da li mislite da rad Javnog servisa ili RTS u proteklih godinu dana opravdava predlog za uvećanjem TV pretplate, obzirom da sam i ja lično, a i mnogi građani Republike Srbije, nezadovoljni radom RTS-a? Nezadovoljni kada je u pitanju deo programa koji se odnosi na kulturu, koji se odnosi na obrazovanje, koji se odnosi na obrazovanje mladih, na prenose utakmica koje su od interesa za sve građane Republike Srbije i na još jednu činjenicu, a to je da nam je prosto neshvatljivo da se novac građana Republike Srbije pa i Javnog servisa ulaže u neke velike projekte, podigne se nivo gledanosti određenih serijala i programa, a onda ne postoji navodno ekonomski interes da se oni prate preko Javnog servisa, već to preuzimaju neke druge televizije, neki drugi distributeri u nekom drugom ili trećem serijalu toga kada to nastavi dalje.

Ja kada se sve to uzme u obzir, voleo bih da čujem ocenu da li mislite da je opravdano uvećavati sredstva sa kojima RTS treba da radi u sledećoj godini?
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima Ana Brnabić. Izvolite predsednice.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

| Predsednica Vlade RS
Hvala.
Izvinjavam se, dugujem vam odgovor u vezi sa kreditima u švajcarcima, pa bih onda svakako zamolila ministra Lončara, ministra Šarčevića, ako želi ministar Vukosavljević da kažu o svojim temama.
Dakle, što se tiče kredita u švajcarcima, oko 90%, nešto više od 90% ljudi koji su bili zaduženi u švajcarcima su prihvatili onaj program koji je Vlada Republike Srbije ponudila u saradnji sa predsednikom republike, gospodinom Aleksandrom Vučićem koji je kao što se i vi sećate učestvovao direktno u pregovorima sa zaduženima u švajcarskim francima.
Mi smo rebalansom budžeta opredelili sredstva za to, tako da se sada to privodi kraju. Ostatak ljudi odlučio je da nastavi sa tužbom, a mi to poštujemo, poštujemo nezavisnost sudstva. Čekaćemo te presude pa ćemo onda dalje tako rešavati, ali u svakom slučaju u najvećoj mogućoj meri ovaj problem je sada rešen. Opredeljena su sredstva u budžetu i verujem da su tu građani koji su bili zaduženi sada mnogo zadovoljniji, generalno i onim što je uradila država i sigurnošću u samoj Srbiji. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Lončar.
...
Srpska napredna stranka

Zlatibor Lončar

Poštovana predsednice, uvaženi poslanici, ja ću vas samo podsetiti da mi do 2014. godine nismo ni imali budžetski fond za lečenje retkih oboljenja, odnosno oboljenja koja ne mogu da se leče u zemlji Srbiji i evo ja ću vam dati i konkretne podatke.
Znači do 2014. godine nismo imali, formirali smo ga, onda smo imali jednog pacijenta te godine. Na današnji dan 178 pacijenata je otišlo na lečenje preko budžetskog fonda, neki su odlazili i više puta, 333 uzorka je poslato na ispitivanje da bi se utvrdila dijagnostika i odobreno je 40 zahteva za lekare iz inostranstva koji su došli u Srbiju da leče našu decu.
Druga stvar, mnogo bolje i mnogo više pacijenata na lečenje u inostranstvo uputila je Komisija Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a radi se o 4.148 pacijenata koji su na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje otišli i na to smo potrošili nešto više od četiri milijarde dinara.
Preko budžetskog fonda smo potrošili 322 miliona 493 hiljade dinara. Ovo su vam konkretni brojevi. Podsetiću vas, do 2014. godine nismo imali, a ono što je išlo preko Republičkog fonda to nije bilo ni blizu ovoga o čemu mi danas pričamo. Znači, to je za više od 25 puta je povećan broj dece i pacijenata koji su se lečili što u inostranstvu, što smo doveli strane stručnjake da ih leče ovde. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Šarčević.

Mladen Šarčević

| Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
Moram da podelim mišljenje sa vama poslaniče Komlenski, oko nečega što se desilo mimo moje volje. Još 2015. godine pre vremena donesen Zakon o liberalizaciji autorskih prava i konkurenciji udžbenika.

To je dobra agenda, ali je preuranila. Mnoge stvari nisu uređene pre toga. Mi smo prvo imali taj zakon o udžbenicima koji je donet i koji se nije pokazao dobrim. Čak je doneo neke loše stvari. Postojao je cenzus od 5%, pa su mnogi izdavači, čak i Zavod za udžbenike ispali ispod cenzusa. Nije uveo standarde za digitalne udžbenike, niti se iko bavio tom temom, a ozbiljne zemlje sveta su to uvelike radile. Postojali su master planovi po na četiri godine da se to desi.

Da bi se uvela konkurencija udžbenika, mora se urediti nastavni plan i program, odnosno nacionalni okvir plana i programa. Mi smo to naknadno uradili, pa smo i menjali zakon 2017. godine, jer nismo mogli zbog evropski agendi da to sada potpuno poništimo. To je problem. Zavod za udžbenike je imao svoje lične kadrovske probleme, nije shvatio trenutak da je morao kvalitetom da se izbori na tržištu i nije shvatio da mora da plati bolje recezente.

Ono što mnogi ovde imaju lošu percepciju je da su stranci uzeli posao. Domaće kompanije, strane, kao što znate to kapital ne prepoznaje. Recezenti su domaći, nastavni plan i program je domaći. Mi smo pre nepunih godinu formirali jedinicu u Zavodu za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja kao nezavisno telo koje se bavi ovim poslom. Ministarstvo je samo naručilac, jedan birokratski aparat koji ne bi trebao da se meša u struktura ovoga o čemu pričamo.

Međutim, mi se stvarno mešamo. Formirali smo jedinicu za nacionalna pitanja, za nacionalne predmete koja ima za cilj da ujednačimo ono što treba da se uči u Srbiji kada su u pitanju nacionalna istorija, nacionalna geografija, jezik, kultura, književnost, kako za Srbiju, tako i za Republiku Srpsku. Nadamo se sutradan i za druge regije gde žive Srbi u većini, ali smo napravili posebne planove i programe za srpsku dijasporu.

Na tome se dosta uradilo. Naravno ima još dosta posla. Neću da branim priču da ne treba da bude konkurencija udžbenika, iz dva razloga. Pitanje kvaliteta udžbenika i kvaliteta nastave je najzad ova Vlada otvorila, kroz sve reformske procese. Ako smo bili ponosni da se pre par meseca na sajmu u Frankfurtu gde su bili izloženi digitalni udžbenici, Srbija pojavila sa srebrnom medaljom za udžbenik biologije 5. razred. Trenutno smo bili na promociji premijerka i ja. Takođe, od prvog do četvrtog udžbenik za likovnu kulturu je dobio zlatnu medalju. To su neki manji izdavači ili veći.

Znači na nama je da osnažimo Zavod i da u sledećem koraku bukvalno nateramo izdavače milom ili silom. Milom je da ih zamolimo da pogledaju kreativnije nastavne planove i programe nacionalnog značaja i da oni budu istim obimom shvaćeni po ozbiljnosti. Ako govorimo o Holokaustu, ako govorimo o Prvom svetskom ratu, ako govorimo o onim bitnim temama za nacionalnu istoriju, ne mogu biti predstavljeni sa dva prsta na jednoj strani. O tome govorimo.

Plan B, da sednemo i donesemo zakon koji je malo retrogradan i da ponovo vratimo posao Zavodu. Mislim da će plan A da odradi svoje i mi ćemo tražiti da je 95% prepoznatljivih tema na isti način obuhvaćeno. Pošto škole biraju udžbenike kod istog izdavača, znači, jedan, dva udžbenika, neće biti bitni toliko školi, koliko izdavačima, puta hiljade škola. Tako da će kod njih ekonomski interes sigurno da bude vrlo prisutan i na tome radimo. Vrlo brzo ćemo to da uradimo. Ja sam nedavno bio predstavnik delegacije Srbije kada je u pitanju izrada jedinstvenog evropskog udžbenika istorije, gde mi sada imamo ozbiljnu temu da savremenu istoriju neko ne prikaže na način kako nama ne odgovara. Da ne stoji da smo mi vodili osvajačke ratove, da se izborimo da naukom uđemo u taj proces i proceduru, pa ako smo u tom stanju da se borimo u Evropi, ostaje obaveza da to uradimo u Srbiji.

Mislim da ovi zakoni koji su doneti nas ne sprečavaju da budemo operativni, da insistiramo na onome što je nacionalna vrednost, a sa druge strane, sam rezultat svega ovoga o čemu govorimo će se videti kroz dve godine kada se završi reformski ciklus osnove i srednje škole, kada uvedemo malu i veliku maturu kao ekstremno ocenjivanje i kada vidimo onda ukupnu analitiku koja ustanova je radila bolje, koja lošije, koji su faktori doprineli boljim rezultatima, naravno i faktor udžbenik. Onda dovodimo u pitanje jednu veliku temu koju ne bih danas otvarao, a to je šta je korupcijom. Tu ima ogroman prostor moguće korupcije.

Znači, mi sada možemo da lovimo samo pojedince gde ćemo inspekcijom da utvrdimo i da pokrenemo čak i krivično gonjenje. Tu stvarno, kao advokat znate o čemu pričam, jer to je kao i svaki lek ima svoj kontra produkt. Mislim da smo blizu toga da polako utežemo priču da smo vidljivi, da insistiramo na nacionalnim vrednostima i u zemlji i tamo gde treba u regionu i šire, a da ovo polako utičemo na izdavače, da utičemo na izdavače da oni nacionalni deo očuvaju, da poštuju ovo što je zahtev države, jer to rade druge države, to nije ništa specifično. To radi jedna Švajcarska, radi jedna Južna Koreja, rade ozbiljne zemlje, zovu to svojim naukama. Tako da mi kada budemo uveli srpsku nauku znamo tačno šta to govori i znači.

Kada budemo govorili o kvalitetu, ostaće onda strašno veliko pitanje zašto direktor škole uzima izdavača koji je najskuplji i po kojem postižu lošiji rezultate, tada možemo da priču dovedemo do kraja. Vraćam se na početak diskusije, zato mislim da je cela priča mnogo rano ušla 2015. godine, iako je bilo realno da je ušla 2020. godine, 2021. godine. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Vukosavljević.